You are on page 1of 15

VISOKA POSLOVNA KOLA KISELJAK

AMIR MALKO

INFORMACIJSKI SUSTAVI ULOGA I ZADACI IS-a, DIJELOVI I PODSUSTAVI IS-a, IS KAO MODEL POSLOVNOG SUSTAVA
SEMINARSKI RAD

KISELJAK, 2011

VISOKA POSLOVNA KOLA KISELJAK

INFORMACIJSKI SUSTAVI ULOGA I ZADACI IS-a, DIJELOVI I PODSUSTAVI IS-a, IS KAO MODEL POSLOVNOG SUSTAVA
SEMINARSKI RAD

PREDMET: INFORMACIJSKI SUSTAVI MENTOR: MR.SCI.HADIB SALKI STUDENT: AMIR MALKO BROJ INDEKSA:17 SMJER: PROMET

SADRAJ

1.UVOD ....................................................................................................................1
1.1. Sustav i njegov cilj ................................................................................................. 2 1.2. to je informacijski sustav .................................................................................................... 3

2. ULOGA INFORMACIJSKI SUSTAVA ...........................................................4 3. ZADACI INFORMACIJSKI SUSTAVA .........................................................4 4.DIJELOVI INFORMACIJSKI SUSTAVA .......................................................4
4.1. Transakcijski informacijski sustav ...................................................................................... 3 4.2. Upravljaki informacijski sustav ......................................................................................... 3 4.3. Sustav za potporu odluivanju .............................................................................................. 3

5. INFORMACIJSKI SUSTAV KAO MODEL POSLOVNOG SUSTAVA .... 4


5.1. ELEMENTI MODELA INFORMACIONOG SISTEMA ..........................................3

1.UVOD
elimo li saznati telefonski broj poslovnog partnera, dobitemogaodslubezadobivanjeobavijesti. elimo li od dobavljaa saznati ima li traenu robu, istodobno moemo saznati i informaciju o cijeni, vremenu isporuke i uvjetima prodaje. U trenucima kada traimo informaciju nismo svjesni naina njezina pribavljanja. Tek kada je ne dobijemo, postajemo svjesni da treba postojati ureen "sustav" pribavljanja informacija. (M. Varga,2004.). 1.1. Sustav i njegov cilj

Svaki ureeni skup od najmanje dva elementa, organiziranih na odreen nain, koji zajednikom interakcijom ostvaruju funkciju cjeline naziva se sustavom. Sustav djeluje unutar okolia i ima svoje granice djelovanja. Upravljati sustavom znai voditi ga s ciljem, to ne moemo ako nemamo saznanje o realnom stanju sustava u odnosu na funkciju cilja (hipotetska krivulja koja oznaava savren razvitak sustava). Cilj takvog jednog sustava je transformacija razliitih ulaza u izlaze. Poslovnim sustavom pak nazivamo organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prolosti i sadanjosti i poslovnih procesa koji ih obrauju. 1.2. to je informacijski sustav Dio svakog poslovnog sustava ija je funkcija neprekidna opskrba svih razina upravljanja, odluivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama nazivamo informacijskim sustavom. Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje, i isporuuje potrebne informacije na nain da su dostupne svim lanovima neke organizacije koji se njima ele koristiti (ukljuujui poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale) te imaju odgovarajuu autorizaciju. On se moe, ali ne mora, koristiti informacijskom tehnologijom. Informacijski sustav jo moemo definirati i kao:- Strukturirani, meusobno povezani kompleks ljudi, strojeva i procedura, predvienih za generiranje kontinuiranog toka odgovarajuih informacija prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzea za uporabu istih, kao baze pri izvoenju poslovnih procesa i donoenju poslovnih odluka.- Niz dijelova, dakle, elemenata (osnovnih, nedjeljivih jedinica) i podsustava , koji svojom povezanou i djelovanjem omoguavaju spoznaju nekog dislociranog sustava kojeg ovjek ne moe percipirati i pritom oblikuju sadraje koji za primatelja imaju karakter novosti i potiu ga na odreenu aktivnost. - Sustav u kojem po odreenoj proceduri zajedniki djeluju ljudi i sredstva informacijske

tehnologije, s ciljem da odreene informacije budu pravovremeno dostupne - Sustav koji stvara sliku realnog sustava i nudi konkretne informacije, ime omoguuje razinu obrade tj. uspjeno upravljanje gradimo ga da bismo mogli upravljati sloenim sustavom jer je on podatkovna slika procesa iz realnog sustava onima kojima je to potrebno No kraa, ali daleko sloenija definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vri modelom podataka, modelom procesa i modelom izvritelja. - Model podataka definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu. - Model procesa definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi mjenjaju. - Model izvritelja definira sve koji su ukljueni u izvravanje procesa poslovnog sustava.

Slika 1. Informacijski sustav

Poslovni sustav

Slika 2. Poslovno informacijski sustav

2. ULOGA INFORMACIJSKI SUSTAVA


Postoji lakonska, ali primjerena definicija koja kae: cilj je informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne trokove. Ciljevi informacijskog sustava su opskrbiti poslovni sustav svim njemu potrebnim informacijama za (M. Varga, 2004.) : - izvoenje poslovnog procesa - upravljanje poslovnim sustavom - suradnja i komunikacija unutar poslovnom sustava i prema okolini No, neto vie o tome rei emo kada budemo govorili o podsustavima IS-a.

3. ZADACI INFORMACIJSKI SUSTAVA


Nakon definiranja njegova cilja, valja rei da je zadaa informacijskog sustava u naelu obavljanje etiriju temeljnih funkcija. To su: - prikupljanje podataka - obrada podataka - pohranjivanje i uvanje podataka i informacija - oblikovanje i dostavljanje podataka i informacija svim radnim razinama poslovnog sustava Aktivnosti vezane za prvu funkciju moraju odgovoriti na pitanje kojim se izvorima sustav slui, odakle dolaze njegovi ulazi i kako e se obavljati priprema, prikupljanje i unoenje podataka. Prikupljeni se podaci obrauju u skladu s potrebama korisnika, a to znai da se preoblikuju, saimaju ili ralanjuju. Prikupljeni i obraeni podaci pohranjuju se radi kasnijeg koritenja ili se dostavljaju korisnicima za potrebe upravljanja, odluivanja i kontrole. Da bi uspjeno obavljao spomenute funkcije i ostvarivao navedene ciljeve, informacijski sustav posjeduje odreenu strukturu koja je sinteza nunih elemenata.

Slika 3. Koncepcijska struktura informacijskog sustava

Zadatak informacijskog sustava je osigurati podatke i informacije za potrebe izvrenja poslovnog procesa, te osigurati informacije i znanje za potrebe odluivanja i upravljanja poslovanjem. Izvori podataka: - podaci nastali u posl. procesu - podaci nastali u postupku odluivanja - podaci nastali izvan posl. sustava - razina agregiranja - razliita na viim i na niim razinama odluivanja

Kod informacija potrebnih za odluivanje su vani: - razina agregiranja Via razina odluivanja - saete (agregirane) informacije, Nia razina odluivanja - osnovne (analitike) informacije. npr. samo sintetiki prikaz stanja na raunu na viim razinama, a detaljna analitika na niim razinama - pouzdanostnpr. skladite se zadovoljava niom, raunovodstvo trai visoku pouzdanostppo - vremenski okvir (hitnost) Vremenski osjetljive informacije treba brzo pribaviti.

4.DIJELOVI INFORMACIJSKI SUSTAVA


Ako neki dio sustava takoer djeluje kao sustav, to je podsustav. Kao to smo ve naveli informacijski sustav je podsustav poslovnog sustava. Ostali podustavi su: izvrni ima za svrhu izvoenje poslovnih procesa, te upravljaki, koji, kako mu sam izraz kae, upravlja poslovanjem. Tokovi podsustava su razliiti: materijalni, energetski, financijski, itd. Informacijski sustav opskrbljuje izvrni i upravljaki podsustav informacijama. Informacijski se pak sustav dijeli na: - sustav za obradu transakcija - upravljaki izvjetajni sustav - sustav za potporu odluivanju

Slika 5. Dijelovi i podsustavi IS-a

4.1. Transakcijski informacijski sustav (engl. Transaction Processing System) pripada operativnoj razini i prua potporu tekuem odvijanju procesa. Ukljuuje biljeenje i obradu svih transakcija. Sustav prua potporu tekuem odvijanju posl. procesa, prati sve transakcije roba i novca te povezuje te informacije u cjelovit sustav za praenje. Ope funkcije: - Voenje evidencije o svakoj transakciji u bazu podataka - Izdavanje odnosno generiranje potrebnih dokumenata potrebnih u poslovanju - Kontroliranje poslovnog procesa - Praenje rutinskih poslovnih dogaaja (praenje i obrada narudbi, fakturiranje, praenje zaliha, obraun zaliha, kadrovska evidencija, i sl.) 4.2. Upravljaki informacijski sustav (engl. Information Reporting System ili Management Information System) slui srednjem menadmentu. Opskrbljuje poslovodstvo djelomino agregiranim i kategoriziranim informacijama iz transakcijskog dijela (svrha) i sadri unaprijed definirane izvjetaje to svrsishodno slui za praenje tendencija kretanja unutar samog sustava kako bi se na vrijeme moglo reagirati i u skladu s tim donijela odgovarajua upravljaka odluka. Cilj sustava je prikazati menaderima pregled aktivnosti poslovnog procesa, upozoriti na trendove (npr. tjedni ili mjeseni pregledi stanja na zalihama robe, prodaje, trokova, i sl.). 4.3. Sustav za potporu odluivanju (engl. Decision Support System - DSS) Sustav za potporu odluivanju je danas jedan od najsloenijih sustava. Raunalni je sustav koji podupire proces odluivanja na nain da pomae menaderu u identifikaciji, pristupu, analizi i transformaciji informacija, izboru i izvoenju modela potrebnih za rjeavanje problema odluivanja te analizu dobivenih rezultata. Obuhvaa elemente umjetne inteligencije koristei baze znanja, mehanizme zakljuivanja, neuronske mree i sl., te obrauje informacije iz razliitih izvora (unutarnjih i vanjskih). Ovaj sustav slui za potporu odluivanju u obimu slabostrukturiranih i nestrukturiranih problema, a takoer su popularni u donoenju strukturiranih, odnosno rutinskih problema. Svaki ovakav sustav mora biti dovoljno jednostavan i nastrojen korisniku kako bi bio pristupaniji, te mora biti fleksibilan kako bi prihvatio promjene u nainu odluivanja ili zadanom problemu te u skladu s tim kvalitetno odgovoriti na tu promjenu. Jo poneke funkcije koje krase ovaj sustav su to da on: objedinjuje tehnologije obrade podataka i modeliranje (u SZPO) te izvravanje prema modelu osim baze podataka i suvremenih tehnika i postupaka obrade dobiva modele i metode odluivanja i korisniko suelje, mora omoguiti korisniku jednostavan, to blii ljudskom govoru, pristup bazi podataka i bazi modela kroz interaktivno testiranje varijanti, omoguuju povezivanje procjene korisnika s raunalnim ocjenama razliitih odluka (akcija) i njihovih posljedica. Mora dati odgovore na upite koji nisu unaprijed definirani.

Slika 6. Dijelovi IS sustavi za potporu odluivanju Obrauje postojee informacije da bi stvorio informacije potrebne za donoenje odluka i pomogao managerima u rjeavanju nestrukturiranih i slabo strukturiranih problema. Na koji nain? Statistikim metodama, metodama operacijskih istraivanja i metodama umjetne inteligencije obrauje podatke i informacije, te nudi menaderu pomo pri odluci s pomou WHAT IF analize. Podupire samo slabo strukturirane i nestrukturirane. - strukturirano odluivanje poznat postupak odluivanja, postupak se moe programirati (postoje strogo odreena pravila za njihovo donoenje) - polustrukturirano odluivanje koristi se steeno znanje i iskustvo (npr. ekspertni sustav) - nestrukturirano odluivanje odluuje osoba na temelju relevantnih informacija i alata za analizu podataka (npr. analitika obrada podataka i OLAP alati) Ne postoje strogo odreena pravila za njihovo donoenje. Faze odluivanja kod nestrukturiranih odluka: - identificirati i formulirati problem - modelirati problem u sustavu za potporu odluivanju (nai odg. model, npr. statistiki, model ekspertnog sustava ili dr.) - izvriti proraun prema modelu - ako rezultati nisu zadovoljavajui, redefinirati model

Slika 7. Usmjerenost sustava na polustrukturirane probleme

Tablica 2. Informacijski sustavi

5. INFORMACIJSKI SUSTAV KAO MODEL POSLOVNOG SUSTAVA


Informacijski sustav IS je model poslovnog sustava kad sadri informacijsku sliku poduzea. - IS je model poslovnog sustava jer sadri podatke kojima se opisuje poslovni sustav i pomou kojih se obavljaju poslovne aktivnosti. - Modelom se koncipira i specificira tehnika i programska oprema, definira se koncepcija i organizacija rada te sistematiziraju potrebni izvritelji. 5.1. Elementi modela informacionog sistema Model informacijskog sustava ve spomenusmo kod definiranja IS-a, no podsjetimo se: Model informacijskog sustava sastoji se od: modela podataka - definiranje podataka u inf. sustavu kojima simboliki se opisuju stvarni elementi posl. sustava (npr. proizvod se opisuje nazivom, cijenom, jed. mjere, itd.) modela procesa (ili model funkcija) - opisuje procese i funkcije kojima se mijenjaju podaci (npr. ispis rauna, izraun prodajne cijene, obraun kamata,..) modela izvritelja (resursa) - opisuje sve izvritelje potrebne za rad IS-a: tehniku opremu (hardware), programsku opremu (software), ljude izvritelje (lifeware) i organizaciju svih elemenata u cjelinu (orgware), Netware, Dataware Sustav uredskog poslovanja je element informacijskog sustava koji daje podrku u uredskom poslovanju i to u smislu manipulacije dokumentima, manipulacije podacima, odluivanju, komuniciranju te arhiviranju. Informacijski sustav openito se moe dijeliti na razne naine. To mogu biti i prema pojedinim podrujima, pa tako postoje: - Financijski informacijski sustav i Raunovodstveni informacijski sustav (primjeri: tokovi novca (priljevi i odljevi), primljeni i izdani rauni, planiranje i praenje prorauna, upravljanje stalnim sredstvima, obrada plaa, financijske analize, raunovodstvo, izvori podataka su podaci iz transakcijskog podsustava, zakonska pravila, vanjski podaci, procjene i dr.) - Marketinki informacijski sustav analiza trita (primjeri: obrada narudbi, praenje prodaje, Informacijski sustav istraivanja i razvoja, CAD, praenje patenata, specijalizirane ininjerske primjene, Informacijski sustav ljudskih resursa, praenje ljudskih resursa, zapoljavanje radnika) - Proizvodni informacijski sustav (primjeri: upravljanje kvalitetom (Quality Management QM) upravljanje zalihama, materijalima (Material Resources Planning - MRP II), pravovremena proizvodnja bez zaliha (Just In Time - JIT), Proizvodnja podrana raunalom (Computer Aided Manufacturing CAM) ukljuuje raunalno nadgledanje, voenje proizvodnje numeriki upravljanim strojevima ili robotima, te optimizaciju cijelog procesa, oblikovanje podrano raunalom (Computer Aided Design - CAD))

10

Slika 8. IS kao model poslovnog sustava

11

6.ZAKLUAK
Na zadatak bjee istraiti i malo bolje se upoznati s informcijskim sustavima openito. Saznali smo koje su uloge IS-a i njegovi zadaci. Da je on, zapravo, podsustav poslovnog sustava, takoer da se dijeli na transakcijski informacijski sustav, upravljaki, te sustav za potporu odluivanja. Upoznali smo se i s tematikom Is-a kao modela poslovnog sustava. I na samom kraju, to bi mi izdvojili, iz mnogobrojnih primjera mogli smo zakljuiti da bi bez informacija bilo vrlo teko poslovati, te da su one nuan resurs za poslovanje.

12

7.LITERATURA
1. http://www.scribd.com (23.12.2013.god) 2. http://web.efzg.hr (23.12.2012.god) 3. https://docs.google.com (15.21.2013.god) 4. http://www.irb.hr/hr/cir/dep/is/lectures/mis/MIS-11-2004.pdf/, 5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi 6. http://www.ffri.hr/~znebic/skripte/inf_1_OSNOVE%20INFORMATIKE%20%20SKRIPTA.doc

You might also like