1.

POSLOVNI UPRAVLJAKI INFORMACIJSKI SUSTAV

(PUIS)
Da bi bila uinkovita i mogla zadovoljavati utvrene informacijske potrebe pojedinaca i
organizacije (poduzea, ustanove, tvrtke, itd.), obrada se podataka mora obavljati sustavno. To
pak znai da je nuno izgraditi sustav namijenjen iskljuivo obradi podataka. Budui da
informacije uglavnom slue za potrebe odluivanja i upravljanja odreenim procesima, sustav
u kojemu se one obrauju naziva se upravljakim informacijskim sustavom.
Informacije za potrebe upravljanja poslovnim procesima obrauju se pomou poslovnih
upravljakih informacijskih sustava (PUIS-a). Moe se, dakle, postaviti slijedea definicija:
Poslovni upravljaki informacijski sustav (PUIS) je sustav obrade informacija za potrebe
upravljanja poslovnim procesima.1
Takav se sustav razvija prema odreenoj metodologiji, a danas je najpopularnija ona to se
naziva raunalstvom krajnjeg korisnika. Zamisao vodilja na kojoj poiva ta metodologija jest
aktivno ukljuivanje u razvoj poslovnog upravljakog sustava, uz profesionalne informatiare,
i onih ljudi za ije se potrebe taj sustav i uspostavlja. To su, naravno, krajnji korisnici,
odnosno radnici i strunjaci kojima PUSI slui kao sredstvo pomoi pri obavljanju njihovih
raznovrsnih upravljakih i/ili operativnih poslova.
Praksa je pokazala kako savjeti i angaman krajnjih korisnika kod razvijanja novoga
poslovnog upravljakog informacijskog sustava imaju visoku vrijednost, a time se ostvaruju i
brojne pretpostavke za razne racionalizacije i utede u radu.2 Korisniku pritom treba staviti
na raspolaganje uinkovita i komforna sredstva za rad, tzv. softverske alate koje e moi
razmjeno lako uporabiti i njima djelatno ostvarivati svoje ideje.

1.1. Komponente PUIS-a

Na dananjoj se razini razvijenosti tehnologije poslovni upravljaki informacijski sustavi
sastoje od nekoliko komponenti. To su slijedee komponente:

materijalno-tehnike,
nematerijalne,
ljudske,
organizacijske,
prijenosne (mrene).3

Materijalno-tehniku (sklopovsku) komponentu (hardver, engl. Hardware) poslovnih

upravljakih sustava ine svi strojevi, ureaji i sredstva namijenjeni iskljuivo ili preteito
obradi (procesiranju) podataka, odnosno informacija. Nematerijalna komponenta (softver,
engl. Software) poslovnih upravljakih informacijskih sustava je ukupnost ljudskoga znanja
1

Panian, .; Strugar, I.: Primjena raunala u poslovnoj praksi, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 11
Ibid., str. 12
3
Ibid., str. 12
2

ugraenog u strojeve, opremu i ureaje, koja je predmet obrade ili odreuje nain obrade
podataka u sustavu.
Ljudsku komponentu (lajfver, engl. Lifeware) poslovnih upravljakih informacijskih sustava
ine svi ljudi u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjelovanja u radu sustava i
koriste se rezultatima obrade podataka, odnosno informacija. Organizacijsku komponentu
(orgver, engl. Orgware) poslovnog upravljakog informacijskog sustava ine sve mjere,
metode i propisi kojima se koordinira rad prethodno navedene etiri komponente, kako bi one
tvorile skladnu cjelinu.
Prijenosnu (mrenu) komponentu (netver, engl. Netware) poslovnog upravljakog
informacijskog sustava tvore sredstva i veze za prijenos podataka (informacija) na daljinu,
odnosno telekomunikacijska sredstva i veze u sustavu. Sve navedene komponente PUIS-a
aktivno i trajno djeluju jedna na drugu kao uzrok i istodobno kao posljedica, to se naziva
interakcijom ili meudjelovanjem.

1.2. Logiki ustroj PUIS-a

Logiki ustroj PUIS-a mora biti prilagoen strukturi upravljanja, odnosno ustroju
menadmenta poslovnog sustava (poduzea, tvrtke, kompanije). Nije dobro izgraditi PUIS
koji e po svojoj unutarnjoj logikoj strukturi odudarati od ope strukture menadmenta, jer u
tom sluaju PUIS nee moi zadovoljavati informacijske potrebe pojedinih subjekata i razina
u procesu upravljanja poslovanjem. Drugim rijeima, funkcionirat e suboptimalno.
Openito, u najgrubljim crtama, upravljanje se poslovanjem provodi hijerarhijski, tako da
postoje tri kljune razine ustroja poslovnog menadmenta:
1. najvie ili vrhunsko vodstvo (engl. Top Management),
2. srednje ili izvrno vodstvo (engl. Middle, Executive Managament),
3. nie ili operativno vodstvo (engl. Operational Management).4
Opi ustroj poslovnog vodstva tvori tzv. piramidu menadmenta. Ona je prikazana na
slijedeoj slici.

Slika 1. Piramida menadmenta

4

Sria, V.: Principi modernog menadmenta, Zagrebaka poslovna kola, Zagreb, 1992., str. 37

AGREGIRANE
VANJSKE
PLANSKE
DETALJNE
UNUTARNJE
KONTROLNE

RAZINE MENADMENTA

INFORMACIJE

Izvor:Sria, V: Principi modernog menadmenta, Zagrebaka poslovna kola, Zagreb, 1992., str. 37

Takav ustroj vodstva poiva na hijerarhiji upravljanja (tj. odnosima nadreenosti i

podreenosti pri izvravanju upravljakih zadataka i odgovornosti). Na najvioj su razini
menadmenta nadzorni i upravni odbor poslovnog subjekta, te direktor i, eventualno, njegovi
savjetnici. Na srednjoj su razini izvrni voditelji pojedinih slubi, a na operativnoj razini
voditelji pojedinih odjela (pogona, projekata, programa i sl.) unutar svake pojedine slube.
Linija upravljanja usmjerena je od vrha prema dnu piramide, a linija odgovornosti odozdo
prema gore.
Takvom opem ustroju vodstva mora odgovarati i ustroj PUIS-a. Zato e i on u osnovi biti
hijerarhijski organiziran i tvorit e ga tri logike razine:
1. sustav za potporu stratekom odluivanju i upravljanju,
2. niz funkcionalnih izvrnih (pod)sustava,
3. niz transakcijskih (pod)sustava.5
Najvii je, dakle, sloj PUIS-a razina sustava za potporu stratekom odluivanju i upravljanju.
Radi se o sustavu koji potpomae donoenje stratekih, dugoronih odluka zamjenjujui
pritom vrhunske strunjake. Sustavu te razine je cilj dati odgovore na pitanja tipa to
uiniti?. Najpoznatija izvedba takvih sustava su tzv. ekspertni sustavi.
Na razini izvrnog vodstva poslovnog subjekta funkcionirat e izvrna razina poslovnog
upravljakog informacijskog sustava ili, jednostavnije reeno, niz funkcionalnih izvrnih
informacijskih sustava. U tim je sustavima koncentrirano metodoloko znanje o nainima
voenja poslovanja, odnosno upravljanja pojedinim poslovnim funkcijama i sredstvima.
Njihov je cilj, stoga, pronai odgovore na pitanja tipa Kako neto uiniti?.
Najniu razinu menadmenta opsluivat e transakcijski sustavi. Rije je o sustavima u
kojima se, poduzimajui odgovarajue transakcije nad podacima, nastoji uspostaviti kontrola
nad pojedinanim poslovnim procesima i aktivnostima, te njima upravljati. Zbog brojnosti
transakcija i razmjerne jednostavnosti postupaka upravljanja na toj razini, osnovna je znaajka
transakcijskih sustava koncentracija injeninih znanja o poslovanju, poslovnim procesima i
poslovnim operacijama. Kljuna pitanja to se postavljaju na ovoj razini PUIS-a jesu ona tipa
Pomou ega neto ostvariti?.
5

Ibid., str. 38

1.3. ivotni ciklus PUIS-a

Sutina koncepta ivotnog ciklusa PUIS-a jest shvaanje prema kojemu svaki sustav u nekoj
toki u vremenu nastaje, potom se razvija i nakon stanovita vremena nestaje, odnosno biva
zamijenjen nekim novim, drukiji sustavom.
Za ivotni ciklus PUIS-a karakteristine su etiri razvojne faze:

faza inicijalizacije (nastajanja),

faza ekspanzije (rasta),

faza konsolidacije (sazrijevanja),

faza zrelosti.6

Faza inicijalizacije sustava zapoinje davanjem poticaja za razvoj novog poslovnog

upravljakog informacijskog sustava. Takav poticaj daju menaderi i djelatnici koji se
intuitivno osjeaju nedovoljno informiranima, dakle nesposobnima za uinkovito upravljanje
sustavom i ostvarivanje optimalnih rezultata rada. U toj se fazi obavljaju opsene konzultacije
i razgovori, te pripreme za izgradnju novog informacijskog sustava. Premda faktiki jo ne
postoji, sustav ipak ve u toj fazi poinje ivjeti, odnosno nasluuju se njegovi budui
obrisi.
Nakon stanovita vremena, ulaganjem odgovarajuih sredstava, znanja i truda, sustav se
dovodi u fazu ekspanzije, kada je uoljiv preteito koliinski rast PUIS-a u svim njegovim
segmentima.7 Kupuju se strojevi i oprema, pripremaju se programi, obrazuju se djelatnici,
razvijaju organizacijske metode te pribavljaju ili razvijaju mrene komponente sustava.
Krivulja ivotnog ciklusa u ovoj je fazi eksponencijalne prirode i izrazito je strma. To,
meutim, neminovno dovodi i do stanovitih problema u funkcioniranju PUIS-a. Oni se
manifestiraju kao nedovoljan stupanj kontrole nad radom i suboptimalne mogunosti
upravljanja sustavom.
Kada je dosegnut odreeni stupanj razvitka sustava, koji na krivulji ivotnog ciklusa
predstavlja toku infleksije (toku prijelaza krivulje iz konveksnoga u konkavni rast), njegov
se daljnji rast svjesno usporava, kako bi se ostvarila odgovarajua kontrola nad njegovim
radom i uspostavile eljene mogunosti upravljanja. 8 Time se sustav uvodi u fazu
konsolidacije. Naglasak je pri tome na standardizaciji, usklaivanju rada svih komponenti i
tzv. finom podeavanju PUIS-a.
Nakon to sustav zadovolji postavljene kriterije kvalitete, uinkovitosti i djelotvornosti,
prevodi ga se u fazu zrelosti, kada poinje davati optimalne rezultate. Nastoji se da ta faza
ivotnog ciklusa sustava potraje to due, kako bi se to vie iskoristila dotadanja ulaganja u
njegov razvoj. Od PUIS-a se u toj fazi oekuje ostvarenje eljenih koristi.

Panian, .; Strugar, I.: Primjena raunala u poslovnoj praksi, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 15
Ibid., str. 16
8
Ibid., str. 16
7

Meutim, iz raznoraznih objektivnih i subjektivnih razloga PUIS malo-pomalo, ponekad

isprva ak i neprimjetno, poinje zastarijevati, odnosno funkcionirati suboptimalno i
iznevjeravati oekivanja. To su prvi ozbiljni signali da valja potaknuti novi ivotni ciklus,
odnosno poeti raditi na razvoju novog PUIS-a.