INFORMATIKA

TEMELJNI POJMOVI I RAZVOJ

VLADIMIRŠIMOVIĆ
dr.sc.
red.prof.
dr.h.c.

vladimir.simovic@unin.hr
vladimirsimovic.privat@gmail.com
INFORMATIKA

Informatika (znanost o informacijama) se primarno bavi

prikupljanjem, registriranjem, oblikovanjem, obrađivanjem,
prenošenjem i korištenjem informacija (podataka i znanja).

Razvila se s primjenom tehničkih sredstava za obradu

podataka, a posebice primjenom elektroničkih računala

Informatiku možemo definirati kao:

znanstvenu disciplinu koja istražuje sastav, funkcije,

oblikovanje, provedbu i rad informacijskih sustava s
računalnom potporom.
NAZIV INFORMATIKA

Sam pojam informatika nastao je spajanjem dviju riječi:

“informacija” + “automatika” - upotrebljava se u Europi.

U SAD-u se upotrebljava pojam “Computer Science”.

INFORMATIČARI
Su sustavni analitičari, organizatori sustava, sustavni
inženjeri, programeri, operateri i slični profili
informatičkih kadrova.

Informatičari sudjeluju pri rješavanju različitih

problema primjene elektroničkih računala u poslovnim
i drugim sustavima, te pridonose razvoju
informacijskih sustava s računalnom potporom.
INFORMATIKA

Znanstvena disciplina koja proučava

informacijske sustave s računalnom potporom.
INFORMATIKA_CILJ I ZADATAK

cilj informatike
razrada optimalnih metoda i sredstava primanja,
pohranjivanja, prijenosa, obrade, pronalaženja i
korištenja informacija;

zadatak informatike
istraživanje struke, funkcioniranja, oblikovanja i
izgradnje informacijskih sustava čiji rad podržavaju
analogni, digitalni i hibridni računalni sustavi;
naziv: nastaje spajanjem francuskih riječi Information i automatique
(Filip Dreyfus, 1962.).
INFORMATIKA_TEMELJNE ODREDNICE

• jedna od najmlađih znanstvenih disciplina;

• razvila se kao samostalna znanstvena disciplina

šezdesetih godina ovoga stoljeća;

• interdisciplinarna je (koristi formalnu logiku,

matematiku, teoriju informacija, elektroniku)
SUSTAV
• sustav je skup objekata sjedinjenih pravilima
uzajamne interakcije,

• sustav je skup elemenata koji čine integralnu cjelinu u

sklopu koje se ostvaruju određene funkcije (procesi) i
postoji neka vrsta kontrole (npr. sustav automobila),

• sustav je i formalna shema s pomoću koje su

opisuju neki elementi ili pojave kao uređena cjelina

Skup veza između elemenata

sustava tvori strukturu sustava.

Svaki sustav ima granice koje su

utvrđene prirodno ili proizvoljno.
SUSTAV
SUSTAV
tri bitne karakteristike svakog sustava:

statičnost – dinamičnost

orijentiranost cilju – nepostojanje cilja mehaničnost – organizmičnost

SUSTAV
uobičajeni gospodarski sustav je otvoren i komunicira sa
svojom okolinom – razmjenjuje materiju, energiju i
informacije
SUSTAV
Sustavi za obradu podataka
SUSTAV Sustav obrade podataka

Ulaz podataka Izlaz podataka

Obrada podataka

- unaprijed utvrđeno čitanje, izdavanje rezultata obrade

- registriranje
- sređivanje podataka u vezi
s određenim procesom
poslovanja
provođenje računskih i
logičnih operacija
na tim podacima
KIBERNETIKA
proučava proces rada i razvoja sustava, komunikacije i
upravljanje u sustavima

Temeljne postavke kibernetike izražene su kroz:

teoriju komunikacija, teoriju algoritama,
teoriju povratne veze, teoriju odlučivanja,
teoriju sustava.
KIBERNETIKA
Kibernetika istražuje:
• formalne, strukturne i funkcionalne zakonitosti
upravljanja
• prijenos i obradu informacija u realnim i
teorijski mogućim pojavnim oblicima dinamičkih
sustava sa svojstvima upravljanja i auto-
kontrole.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
jedinice podataka koje se primarno prenose u razmjeni
informacija između ljudi, te (za čovjeka) na prihvatljivim
nositeljima podataka.

Pod semantičkim jedinicama podataka razumijevaju se

jedinice podataka koje se koriste u komunikaciji između
ljudi. Semantičke jedinice podataka se razlikuju po
svojoj ulozi u komunikaciji, po svojoj složenosti, veličini
i organiziranosti.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
Najmanja semantička jedinica podataka jest
• znak (signal),
a zatim slijede:
• pojam,
• segment,
• slog i datoteka.

U znakove ubrajamo slova abecede, brojke od 0 do 9 i

različite specijalne znakove, koji služe kao aritmetički ili
logički operatori i znakove za označavanje dimenzija
podataka.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
POJAM

Pojam je (smislena) misaona

kombinacija sastavljena od
niza fizički susjednih znakova,

Pojmom se izražavaju
određene značajke predmeta,
matematički i logički izrazi.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
SEGMENT

Segment se sastoji od skupine

fizički susjednih pojmova koje
možemo ujediniti u jednom
misaono nadređenom pojmu.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
SLOG

Slog (record) se sastoji od skupine međusobno

povezanih pojmova i/ili segmenata.
SEMANTIČKE I FIZIČKE JEDINICE RAČUNALA
DATOTEKA

Datoteka jest skup istovrsnih i eventualno prema

strukturi istovjetnih slogova.
FIZIČKE JEDINICE PODATAKA
Značajnije fizičke jedinice podataka jesu
• bitovi,
• tetrade,
• bajtovi,
• riječi
• blokovi.

• bit (binary digit) jest elementarna

jedinica količine informacija.
• tetrada (polu-bajt) ima 4 bita,
• bajt (byte) ima 8 bitova,
• poluriječ 16 bitova,
• riječ (word) 32 bita,
• dvostruka riječ 64 bita
FIZIČKE JEDINICE PODATAKA
BLOK

Blok sadrži više bajtova i riječi,

odnosno dvostrukih riječi.
Blokovi su jedinice koje služe
za prijenos podataka između
glavne memorije i ulaznih,
odnosno izlaznih jedinica.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

Kodiranje u informatici znači

pretvaranje signala iz jedne
izražajne mogućnosti u neku
drugu izražajnu mogućnost
prema pravilima svojstvenim
za određeni način
izražavanja.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

KODIRANJE je svako oblikovanje poruka, podataka

ili informacija sposobnih za prijenos

• medij,
• sredstva za prijenos
• kanal informacija.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

Računalo razumije samo binarni jezik, jezik koji se sastoji

od dva simbola, “0” i “1”.
*Unutar računala znakovi su prikazani pomoću binarnih brojeva. Binarni brojevi imaju
samo dvije znamenke: "0" i "1".

Postupak pripisivanja simbola (npr.binarnih brojeva)

znakovima vanjskog svijeta naziva se kodiranje.
Skup takvih simbola naziva se kôd.
Kodni sustav je dogovor o načinu kodiranja (propis, norma).
*Najrasprostranjeniji kodni sustav je ASCII kod (engl. American standard code for
information interchange). Svaki simbol i znak je predočen jednim
sedmeroznamenkastim binarnim brojem, a ukupno je na raspolaganju 27 = 128
znakova. Postoji i prošireni, osambitni ASCII (engl. extended ASCII) prvih 128
znakova je isto kao u ASCII, a preostalih 128 znakova se rabi za slova različitih
zemalja pa postoji mnogo različitih proširenih ASCII normi. U Hrvatskoj se
primjenjuje nekoliko različitih kôdnih normi.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

KOMUNIKACIJA je uspostavljanje informacijske veze

između dvaju sustava ili podsustava, a koji su sposobni:
• primati,
• memorirati,
• obrađivati
• slati određene (fizičke, kemijske, biološke ili neke druge) signale.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

Između pojedinih sustava mogu se uspostaviti različiti

komunikacijski odnosi, a koji se mogu podijeliti:
• prema smjeru kretanja signala,
• prema komunikacijskim partnerima,
• prema vrstama informacija koje se prenose.
KODIRANJE, KOMUNIKACIJE I POVRATNA VEZA

Prema smjeru kretanja signala razlikuju se:

• jednostavni unilateralni (simpleks) komunikacijski odnosi,

• dijagnostički (polu-dupleks) komunikacijski odnosi,

• dvosmjerni (dupleks) komunikacijski odnosi.

POVRATNE VEZE
Povratna veza (feedback)
zatvara krug tijeka informacija u kojem se na osnovi
izlazne informacije donose odluke pomoću kojih se
regulira ulazna veličina sustava u novom procesu.
SMETNJE

PROCES
OBRAZOVANJA
POZITIVNA
POVRATNA
VEZA
Informacija
o mogućnostima
POTREBNA obrazovanja
PRAKSA

PRIMANJE
RADNIKA
POSTOJEĆI
KADROVI
ODLAZAK
RADNIKA
NEGATIVNA POVRATNA VEZA
INFORMACIJE O BROJU
POTREBNIH KADROVA
Pauza
KIBERNETIKA
Kibernetika se tek 1948. pojavila kao samostalna znanstvena disciplina.

Nastanak kibernetike
je rezultat napora mnogih znanstvenika različitih disciplina:
matematičara, biologa, fiziologa, fizičara, logičara, tehničara i dr.

Vodeću ulogu u razvitku ove znanosti imali su:

(tzv. otac kibernetike) Wiener, Neumann, Rozenblat, Ashby, Shannon,
Beer, Berg, Trapeznikov, Novik, Lerner, Kolmogorov, Gluškov i drugi.
KIBERNETIKA

Norbert Wiener je 1950. godine definirao kibernetiku

poima kibernetiku kao:

sustavno povezivanje
prijenosa podataka,
elektronskih uređaja i živih
bića.
Dvije glavne ideje koje
zastupa u kibernetici:
korištenje informacija kako
bi se dijelovi povezali u
cjelinu, te dobivanje
povratne informacije.
Norbert Wiener (1894. – 1964.)
KIBERNETIKA

Kibernetika je dio znanosti o općim zakonitostima procesa

upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe
i prijenosa informacija u sustavima neovisno o njihovoj
prirodi.
KIBERNETIKA
•kibernetika je znanstveno proučavanje regulacije upravljanja i povratne
sprege u električnim vezama, strojevima, osobama, socijalnim skupinama;
•kibernetika je znanost koja omogućuje sustavno postizanje bilo kojeg
cilja;
•kibernetika je znanost o načinu upravljanja;
•kibernetika je općenito, formalna znanost o strukturi, odnosima i
postupcima dinamičkih sustava;
•kibernetika je matematička disciplina o sustavima upravljanja;
•kibernetika je znanost koja se bavi postupcima upravljanja i regulacije
svim mogućim strukturalnim dinamičkim sustavima pomoću
komunikacijskih informacija;
•kibernetika je znanost o upravljanju procesima i sustavima svake vrste;
•kibernetika je znanost o upravljanju i regulaciji međusobno povezanih
procesa koji se zbivaju u sustavima.
KIBERNETIKA

Kibernetiku možemo podijeliti na tri temeljna usmjerenja:

• teorijska,
• tehnička
• primijenjena kibernetika
KIBERNETIKA
Teorijska kibernetika
bavi se izučavanjem problema upravljanja pretežno složenih
dinamičkih sustava s teorijskog gledišta.

Teorijska kibernetika obuhvaća:

teoriju sustava upravljanja, teoriju informacija,
teoriju automatizacije, teoriju algoritama,
teoriju igara, teoriju programiranja
KIBERNETIKA

Tehnička kibernetika
bavi se konstrukcijom: kibernetskih strojeva i
sustava za automatsko upravljanje.
KIBERNETIKA

Primijenjena kibernetika

Primijenjena kibernetika bavi se primjenom

teorijske i tehničke kibernetike u svim
oblastima čovjekove djelatnosti.
KIBERNETIKA

U okviru kibernetike javlja se i posebna vrsta

znanosti koja se zove BIONIKA.

*znanost koja se bavi analogijama između

bioloških i tehničkih procesa.
HIJERARHIJSKI MODEL SUSTAVA RAČUNALA

ARHITEKTURA
RAČUNALNOG SUSTAVA

-Sklopovlje ili hardver

-Programska oprema ili
softver
-Područje koje se bavi
problemima čovjek-
računalo, te postupcima
i načinima uporabe
računala
HIJERARHIJSKI MODEL SUSTAVA RAČUNALA
Sklopovlje
Sve materijalno od čega je računalni sustav sačinjen
(svi mehanički dijelovi, magnetski, električki,
elektronički sastavni dijelovi, naprave i uređaji)
Jezgra operacijskog sustava
Skup osnovnih programa koji omogućava izvođenje
osnovnih radnih zahvata u računalu /operating system/
Programska oprema
Namijenjeni su rješavanju specifičnih problema
Ljudi-korisnici računarskog sustava
Komunikacija i međudjelovanje čovjek-računalo
FUNKCIJSKE JEDINICE RAČUNALA

(Von Neumann i prvo računalo ENIAC)

VON NEUMANNOVA ORGANIZACIJA RAČUNALNOG SUSTAVA

(1946 GODINE)

ČETIRI OSNOVNE FUNKCIJSKE JEDINICE

1. MEMORIJSKE JEDINICE ILI MEMORIJA
2. UPRAVLJAČKA JEDINICA
3. ARITMETIČKO LOGIČKA JEDINICA
4. ULAZNO-IZLAZNA JEDINICA
VON NEUMANOV MODEL
MEMORIJSKE JEDINICE

• Instrukcije i podaci pohranjuju se u memoriju

• Memorija ima jednostavnu funkciju

čitanja (dohvaća podatke u memoriji) i
zapisivanja (zapisuje podatke u memoriju)

• Uređene - konačna jednodimenzionalna lista memorijskih lokacija

• Lokacije su adresirane (od 0 do N-1)

UPRAVLJAČKA JEDINICA

• Jedinica koja “razumje numerički kod”

• Generira upravljačke signale koje se sastoje od niza

instrukcija pohranjenih u memoriji

• Instrukcije - osnovne operacije koje su razumljive

računalu i koje se dadu obaviti izravno njegovim
sklopovljem
ARITMETIČKO-LOGIČKA JEDINICA

• Jedinica za obradu podataka

• Obavlja matematičko
(zbrajanje,oduzimanje,množenj
e i djeljenje) logičke zadaće
(logičko I, logičko ILI i logičko NE)

• Registar za privremeno
pohranjivanje podataka

• Binarni brojevni sustav

(matematički i logički sustav)
ULAZNO-IZLAZNE JEDINICE

Omogućavaju komunikaciju
čovjeka i računala odnosno
računala i vanjskog svijeta.
SABIRNICA-BUS
• Putovi podataka i instrukcija te upravljačkih signala
• Predstavljaju binarne zapise adresa
• Adresnasabirnica /address bus
(jednosmjerna i omogućava prijenos adresa od procesora
prema ostalim funkcijskim jedinicama)

• Sabirnica podataka ili podatkovna sabirnica /data bus

(dvosmjerna sabirnica za prijenos podataka)

• Upravljačka sabirnica /control bus

(skup linija kojom se prenose upravljački signali)
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA

Računala nisu oduvijek bila ni

elektronska ni digitalna ni
programibilna.

Osvrnimo se malo u nazad i

pogledajmo kako su se
tijekom povijesti razvijala
računala.
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA

Od davnina se čovjek domišljao kako da računanje i

računske operacije pojednostavi i učini ih lakšim.

Stoga ne čudi da su već davno prije pojave računala kakve

danas poznajemo ljudi osmislili naprave i strojeve koji su
im pomagali pri računanju.
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
Računala PRVE GENERACIJE

Zbog toga što su bili glomazni i nepouzdani, zauzimali

gotovo čitavu zgradu i trošili ogromnu energiju. 1947.
godine isporučeno je
prvo korisničko računalo
UNIVAC
(UNIVersal Automatic Computer).
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
Računala DRUGE GENERACIJE

Otkriće tranzistora i konstrukcija prvog tranzistorskog računalnog

sustava 1960. godine u kompaniji CDC (Control Data Corporation),
uvod je u DRUGU generaciju računalnih sustava.
*U odnosu na elektronsku cijev tranzistor se manje grijao i bio pouzdaniji u radu.

To je dovelo do smanjivanja dimenzija računala, njihove

stabilnosti u radu i jeftinije izrade.
Nakon te godine, slijedi ubrzani razvoj računalske industrije.

Intelov integrirani tranzistor.

POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
Računala TREĆE GENERACIJE

IBM 1964. godine nudi šest modula sustava IBM 360,

kojima praktički uvodi standarde današnje računalne tehnike.

Napravljeni u integriranoj tehnici (više tranzistora u

zajedničkom kućištu), predstavljaju uvod u TREĆU
generaciju računalnih sustava i njihovu minijaturizaciju.

(IBM S360)
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
Računala ČETVRTE GENERACIJE

Američka tvrtka Intel 1970. godine proizvodi prvi

mikroprocesor (engl. Microprocessor) - pločicu silicija
dimenzija 5x5 mm na koju su smjestili sve elektroničke
elemente potrebne za rad središnje jedinice računala
(engl. Central Processor Unit).

*Bio je to revolucionaran izum koji je potpuno

izmijenio daljnji tijek razvoja informatičke tehnologije.
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA

Ubrzani razvoj mikroprocesora omogućio

je pojavu osobnih računala.
1973. izumljeno je prvo osobno računalo
(Xerox Alto), ali se moglo nabaviti samo u
dijelovima

- Mnogi ga smatraju prvim osobnim računalom

zbog novog koncepta rada operativnog sustava

- posjedovao je i mrežnu karticu ali nije ušao u serijsku

proizvodnju
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA

1975. Ed Roberts i Les Solomon proizvode prvo široko dostupno

osobno računalo i daju mu ime Altair 88000, prodano je oko 5000
primjeraka
- Nakon kupovine računalo je trebalo sastaviti, trebalo je spojiti brojne
žice uklopiti brojne elemente i sve zajedno zalemiti
- ovo računalo nije imalo ni tipkovnicu ni monitor, a imalo je samo 256b
rama (gotovo nije imalo trajnu memoriju)
- programiranje je bilo binarno u serijama 0 i 1
- kad bi se računalo isključilo nestalo bi programa podataka i rezultata
- iste godine Paul Allen i Bill Gates osnivaju Microsoft
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1976. - Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju tvrtku Apple,
te izrađuju mikroračunalo Apple I
* Prvo računalo na kojem se moglo odmah početi raditi bez velikog lemljenja i
spajanja žica.

(Apple I)
(Apple II)

1977. Apple predstavlja Apple II

* Potpuno sklopljeni sustav s MOS 6502 procesorom i 4 KB RAM
-
Korisnici upotrebljavaju vlastite televizore kao monitore i
kazetofone za pohranu podataka
- s njim su se isporučivale: tastatura, upute za rad i
sastavljanje, kabel za napajanje, kompjuterska igra
“Breakout” i igraća palica za dotičnu igru
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA

1979. - Tvrtka Atari isporučuje svoja prva računala Atari

400 i Atari 800
- Označili početak ere računalnih igara
- model 800 prava “zvijer” sa 8KB RAM-a, ima posebne
čipove za grafiku i zvuk.

( Atari 400) ( Atari 800)

POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1980. - Pojavljuju se računala ZX80 i ZX 81
*Imali su 1 KB RAM-a i 4KB ROM-a u kojem je bio upisan BASIC

Cijenom čak ispod 100 USD, što je približilo kompjutere

masama i potaknulo pravi informatički bum

1981. - Osborne I
- predstavljao je prvo prenosivo računalo
- težio je 12kg
- koristio je ZILOG Z-80 procesor i 64KB RAM-a
- imao je 5 inch monokromatski zaslon
- računalo i aplikacije koštali su 1899 USD
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1981. - IBM proizvodi prvi IBM PC (Personal Computer)
- Računalo je namijenjeno malim poslovnim korisnicima
- koristi MS DOS operativni sustav, INTEL-ov mikroprocesor
- 16 KB RAM-a i disketni (floppy) pogon
- mogao se dokupiti color monitor i iglični (matrični) pisač
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1983. -Apple Lisa
- Tvrtka Apple proizvodi prvo računalo sa mišem i grafičkim sučeljem
- ima tvrdi disk od 5 MB
- nije postala popularna zbog cijene od 10 000 USD

1984. - Apple Macintosh

- Prvo opće prihvaćeno računalo sa grafičkim sučeljem i mišem

(Apple Lisa)
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1985. - IBM PC, Windows 1.0
-IBM unapređuje svoju PC liniju Intelovim 80286 mikroprocesorom
(popularno zvani 286)

- Ima grafičko sučelje i Windows 1.0 koji je Microsoft razvio posebno za

tu liniju kompjutera

1987. - IBM PS/2, OS/2

- Uvodi novi operativni sustav sa grafičkim sučeljem zvanim OS/2

- u PS/2 računalima postoji 3.5 inchni disketni pogon i grafička kartica

što postaje standard za sva buduća IBM računala

- do kraja 1987 IBM je isporučio 1 000 000 IBM PS/2 računala

POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1989. Mac portable
-To je prvo prijenosno (laptop)
računalo tvrtke Apple sa
trackballom

1990. IBM PC, Windows 3.0

- Windowsi dosežu verziju 3.0
- IBM isporučuje prvi PC s
Intelovim 486 procesorom
(popularno 486-ice) koji je radio
u taktu 33MHz
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1990. Apple Macintosh
- Macintosh računalo sa
Motorolinim procesorom u
radnom taktu od 40MHz
- prvo je osobno računalo koje
ima grafički ubrzivač

1991. Linux
- Linus Torvalds stvara novi
operativni sustav nazvan Linux
koji je, za razliku od Windowsa,
bio besplatan.
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1992. Windows 3.1
- Nakon izlaska verzije Windowsa 3.1 Microsoft ostvaruje
primat na tržištu operativnih sustava a Windowsi postaju
standardni operativni sustavi na osobnim računalima
- to je početak stvaranja WIntel osobnih računala nazvanih
tako jer koriste Windows OS i Intelove procesore
(što je i danas standard)

1995. Windows 95, Internet

- Microsoft izdaje novu verziju Windowsa s još jednostavnijim
pristupom grafičkom sučelju i pojednostavljenim pristupom
Internetu
- Internet postiže popularnost i postaje dostupan masama
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
1998. - Windows 98, iMac, USB
- Izlaze Windows 98, puni su grešaka
- Apple počinje s isporukom nove linije iMac osobnih
računala kojemu je sav hardware bio integriran u
monitor
- iMac je prvo računalo koje koristi USB kao ulazno-
izlazni sklop
- nakon 1998 USB biva priznat i postaje novi standard na
matičnim pločama
POVIJEST I RAZVOJ RAČUNALA
2000. - Windows Me, AMD
- Microsoft izdaje Windows Me (Millenium Edition)
- pojava Windows Live Update
- AMD (Intelov rival na polju procesora za osobna računala)
proizvodi liniju procesora Athlon sa taktom od 1GHz

2001. - Windows Xp
- Prvi Windowsi podjednako namijenjeni privatnim i poslovnim
korisnicima (poslovni korisnici su prije koristili Windows NT)

2007. - Windows Vista

HVALA VAM NA
POZORNOSTI !