Fizika i logika organizacija podataka

Na predstojeim stranicama govorit emo o organizaciji, strukturi te bazi podataka.

Strukturiranje i organiziranje podataka dvije su meusobno povezane aktivnosti gdje

strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje drugu slijednu aktivnost u normalizaciji
podataka informacija.
Sama organizacija podataka predstavlja ureenje podataka obzirom na njihove
meusobne fizike odnose, osobito obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci
obrauju. podaci se mogu organizirati kao neformatizirani zapis i formatizirani zapis.
Neformatizirani predstavlja slobodni tekst (zapis) a formatizirani zapis kojemu je
format odreen.

Struktura podataka je odreeno ureenje podataka za koje je mogue utvrditi odnose

meu
njima. Ovdje se misli, ustvari na tzv. logiko strukturiranje u kojem je vana logika
povezanost podataka, a ne njihov fiziki smjetaj na medije za memoriranje
podataka.Odnosi se na logike strukture kod kojih je vana logika povezanost
podataka.Prikaziva je pomou relacija i grafova.

Baze podataka predstavljaju hijerarhijski najvii oblik organiziranja podataka. To je

ujedno i skup zapisa koji pripadaju razliitim entitetima izmeu kojih postoje veze.
Ciljevi organiziranja baze podataka: da se isti skup zapisa koristi za razliite
aplikacije, nastojanje izbjegavanja ponavljanja istih podataka i zapisa te to efikasnije i
profuktivnije baratanje zapisima. Modeli baza podataka su hijerahijski, mreni i
relacijski.

2. PODATAK, INFORMACIJA, ZNANJE

Podaci ine skupo poruka koje imaju tono odreeno znaenje, a predstavljaju ustvari
opi naziv za skupine faktora sastavljenih od brojeva, znakova abecede ili simbola koji
oznauju neki uvjet, vrijednost ili stanje.

npr. ''Ivan'' ime promatrane osobe PODATAK

Informacija je skup poruka i podataka koji primateljima slue za otklanjanje ili

smanjenje neizvjesnosti i za poduzimanje odreene akcije. Ona predstavlja rezultat
obrade podataka i mora tono odgovarati injeninom stanju jer njezin sadraj mora
biti relevantan za donoenje odluka.
npr. ''Ivan je danas poloio ispit'' INFORMACIJA

Znanje je ureen skup informacija iz nekog podruja (opisuje stanje stvari prema
znanstvenim ili iskustvenim kriterijima)

npr. ''Ako je Ivan poloio ispit on se nalazi u 42% poloenih ispita.'' - ZNANJE

2.1 Osnovni formati zapisa podataka

Podaci su u raunalu zapisani u nekom od formata.

Znakovni oblik zapisa u obliku teksta ili brojaka

npr. ASCII, EBCDIC, RTF

Slikovni oblik zapisa nepokretne (fotografije, grafika) i pokretne slike ( video

sekvence)
npr. EPS, GIF, JPG, BMP, WMP, TGA PCX

Zvukovni oblik zapisa glazba, ljudski glas i ostali zvuci, esto dolaze u kombinaciji
s video zapisom
npr. WAV, MID, AIFF, RMI, VOC

2.2. Organizacija podataka u raunalu

Da bi se podaci mogli efikasno pronalaziti i obraivati, moraju se na raunalu na

prikladan nain organizirano pohraniti na perifernoj, odnosno sekundarnoj memoriji
raunala. Osnovne elemente organizacije podataka prikazuje slika 1.1. Vidi se da je
organizacija podataka hijerarhijska. Najvii nivo predstavlja baza podataka, a nii
elementi su: datoteka, slog, polje, znak i bit, kao dio zapisa znaka u reprezentaciji koju
razumije raunalo
 Slika 1.1. Hijerarhijska organizacija podataka

3. ORGANIZACIJA PODATAKA

Organizacija podataka predstavlja logino sreivanje podataka s obzirom na fizike

odnose meu podacima, posebno s obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci
obrauju. Organizacija podataka vaan je preduvjet za obradu podataka pa se zbog
toga razvijaju razliiti oblici organiziranja podataka koji se primjenjuju uz razliite
tehnologije za obradu podataka, kako konvencionalne tako i kompjutorske.
Organizacija podataka ustvari predstavlja hijerarhijske nazive digitalnih zapisa na
nekom mediju. Najmanja organizacijska jedinica podataka jest znak.

Rije predstavlja skupinu znakova koja imaju smisao vrijednosti atributa, a moe biti
pozicionirana u zapis po slobodnoj volji.
Polje je skupina znakova kojima se prikazuje vrijednost atributa, ali je njegov poloaj
na zapisu odreen. Rije i polje su organizacijske jedinice podataka na istoj
hijerarhijskoj razini.
Zapis ili slog je skup rijei ili polja odnosno vrijednosti atributa koje pripadaju nekom
entitetu. Prema tome, slog sainjavaju svi podaci koji se prikupe promatranjem
realnog objekta kojeg nazivamo entitetom, dok datoteka predstavlja skup znakova koji
se odnose na isti entitet, tj. na skupinu realnih objekata opisanih atributima koji
pripadaju istom entitetu. Baza podataka je najvii hijerarhijski nivo oblika organizacije
podataka. No, kada u nekom kompleksnom sustavu postoji vie baza podataka, onda je
rije o sustavu baze podataka. Osim navedenog, vano je naglasiti da danas pojam
banka podataka preteno oznaava instituciju za odravanje podataka, pa se stoga
valja razlikovati od pojma baze podataka, kao najvieg organizacijskog oblika
podataka. Iz takve konstatacije proizlazi da je baza podataka organizacijska jedinica
podataka, a banka podataka institucionalna forma koja se preteito bavi odravanje
podataka.

Baza podataka (eng. data base) je skup povezanih raznovrsnih podataka nekog
informacijskog sistema, odnosno, podataka nekog podruja koje iziskuje prikupljanje
odgovarajuih podataka. Tako baza podataka odjela prodaje nekog poslovnog
subjekta sadri podatke o proizvodima, kupcima i dobavljaima, dakle o razliitim
objektima koje sreemo u poslovnim sustavima.
U organizacijskom smislu govori se o fizikom i logikom nainu organizacije
podataka.

3.1 Fizika organizacija

Zanemaruje znaenje podataka i uzima u obzir samo njihove formalne specifikacije

vezane za fiziko spremanje podataka na jedinicama masovnog memorijskog medija
(disk, disketa, traka, CD-ROM). Na ovoj razini entitet se promatra kao file - datoteka
sa imenom i oznakom, a vrijednost atributa kao memorijsko polje iskazano duljinom u
bajtovima.

bit - najmanja fizika jedinica upisa podatka, zauzima jedno mjesto u memoriji
raunala, ima vrijednost 0 ili 1

bajt (byte) - fizika jedinica podataka koja se sastoji od 8 bitova, predstavlja logiki 1
znak, npr. slovo ili broj ili dr.

rije - osnovna fizika jedinica pohrane podatka na raunalu, moe biti 8-bitna, 16-
bitna ili 32-bitna
Datoteke su fiziki spremljene na disk tako da blokovi na disku uvaju zapise.
Ako je kapacitet bloka manji od veliine zapisa, zapis e zauzeti dva ili vie blokova.
Ako je kapacitet bloka vei od veliine zapisa, blok e sadravati vie zapisa (najei
sluaj).

Slika 1.2 Blok (zapis)

3.2 Logiko-semantika organizacija

Ona ne ovisi o nainu fizikog spremanja podataka na jedinicama masovnog

memorijskog medija (disk, disketa, traka, CD-ROM) i odraava iskljuivo njihovo
znaenje i logiku koja je nametnuta aplikacijskom sredinom. Na ovoj razini govorimo
o entitetu, atributima i njihovim vrijednostima

znak - najmanja logika jedinica podatka, adekvatna je fizikom bajtu

polje - sastoji se od skupa podataka odreene vrste, a dio je sloga.

npr. u slogu s podacima o djelatniku, polje moe biti ime ili prezime, ili datum roenja
i sl.

slog - predstavlja zbirku istovrsnih elemenata koji se opisuju

npr. djelatnika, studenata, artikala, i sl. a sastoji se od polja

Pored organizacije podataka za aplikacijsku sredinu je od vanosti su i procedure za

unos, auriranje i prikaz podataka. Procedure se realiziraju instrukcijama programskog
jezika koji je odabran za rjeavanje problema.
Unos uvijek predstavlja proceduru ili postupak kojim unosimo nove podatke u
pripremljenu datotenu strukturu.
Auriranje predstavlja promjenu ili brisanje podataka.
Prikaz podataka predstavlja procedure s kojim se generiraju razliiti izvjetaji kao i
traenja u vezi sa zahtjevima aplikacijske sredine.
 4. DATOTEKA

Skup podataka koji mogu biti predmet obrade jednog ili vie razliitih programa.
Datoteka se sastoji iz odreenog broja zapisa (slogova, rekorda) iste vrste i vezane su
za opis nekog entiteta. (ENTITET - Objekt promatranja u nekoj aplikacijskoj sredini).
Entitet je opisan skupom atributa - svojstava i vrijednosti atributa vrijednosti
svojstava. Predodba o nekom entitetu u sutini ini skup informacija o pojedinim
atributima.

Promotrimo primjer : Uenik Peri Pero postie odline ocjene u testovima znanja.
Ova informacija opisuje odreeno svojstvo uenika Peri Pera.
U ovom primjeru entitet - objekt promatranja je uenik i to tono odreeni uenik
Peri Pero. Pored toga, promatra se i njegova uspjenost na testovima znanja.
Test znanja za uenika Peria je atribut, dok je vrijednost atributa odlina ocjena.
Pored ovog atributa u promatranoj aplikacijskoj sredini uvode se i ovi atributi:
Jedinstveni MBG, Prezime i Ime. Ovako definirani skup atributa promatranog entiteta
uenik ini zapis. Jedan od atributa (u ovom sluaju Jedinstveni MBG) je
identifikacijski atribut.

Slika 1.3

4.1 Metode pristupa slogu u datoteci

Slog datoteke ima svoju adresu jer se smjeta na odreeno fiziko mjesto u vanjskoj
memoriji.
Nain na koji odreujemo tu adresu odreuje i metode pristupa slogu.

Razlikujemo vrste datoteki prema metodi adresiranja slogova a to su:

1. slijedne (sekvencijalne) datoteke

2. direktne (relativne) datoteke
3. indeksne datoteke
4. indeksno slijedno (indeksno sekvencijalne) datoteke
Slijedne (sekvencijalne) datoteke

Slijedne odnosno sekvencijalne datoteke su organizirane samo na osnovu fizikog

redoslijeda. Nepostoji veza izmeu sloga i kljua, a podaci se smjetaju najee
sortirano, jedan do drugoga.Obrada je mogua samo u redoslijedu sortiranja.Vrijeme
obrade je neovisno o broju promjena.

Primjer slijedne (sekvencijalne) datoteke

Pretpostavimo da je gore prikazana evidencija radnika neke tvrtke. Da bi se pronaao

zaposlenik Danijela Horvat moraju se prije toga proitati svi podaci prije imena tog
zaposlenika.

Direktne (relativne) datoteke

Kod direktnih odnosno relativnih datoteka veza izmeu kljua i adrese memoriranja
sloga ostvarena je pomou matematikog odnosa tj. adresa= f(klju). Podaci su s
kljuem,a slogovi su memorirani u redoslijedu sortiranja.Prednost je u brzom
pronalaenju slogova, pa se koristi kod pojedinane obrade slogova.

Primjer direktne (relativne) datoteke

Indeksne datoteke

Indeksne datoteke se sastoje od dva podruja: indeksno i podruje slogova. U indeksu

se uz svaki slog uva podatak o adresi tog sloga u memoriji.Indeksi ubrzavaju
sortiranje i brzo pronalaenje slogova. Postoji mogunost kreiranja vie indeksa za
vie razliitih kljueva.

Primjer indeksne datoteke

Indeksno slijedno (indeksno sekvencijalne) datoteke

U ovoj vrsti datoteka dolazi do sekvencijalnog upisa slogova, ali svaki slog ima indeks
za bri pristup podacima u slogu. Promjene su mogue na postojeim datotekama no
potrebna je povremena reorganizacija datoteka.

ZAKLJUAK

U zakljuku emo navesti ono najvanije vezano uz samu organizaciju podataka.

Organizacija podataka je logino sreivanje podataka s obzirom na fizike odnose
meu podacima, posebno s obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci obrauju.
Moe biti fizika i logika. Logika organizacija podataka predstavlja nain kako
podatke organizira korisnik. Fizikaorganizacija podataka je nain kako su podaci
organizirani na tehnologiji.

Organizacija i struktura podataka meusobno su povezane aktivnosti gdje struktura

odnosno strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje drugu slijednu aktivnost u
normalizaciji podataka.
Nakon organizacije i strukture slijedi baza podataka. Ona omoguava mogunost
viestruke i raznorodne upotrebe istih podataka, stabilnost logike strukture i
programske podrke te jasnou u organizaciji podataka. Efikasno zadovoljava
informacijske potrebe korisnika.
Meu njezinim svojstvima su takoer ispravnost, osiguranje i zatita podataka.

Moemo zakljuiti da se rjeenje nalazi u informacijskom sustavu (slika 1.4.)

Informacijski sustav predstavlja organizirani sustav ljudi,tehnologije i postupaka za
prihvaanje (prikupljanje),obradu,uvanje i komunikaciju podataka i informacija.

Slika 1.4. Strukturne komponente informacijskog sustava

LITERATURA:

1. Grbavac, V.,Informatika

2. N. Novak, J. Mesari, B. Duki, M. Zeki-Suac, http://www.efos.hr/informatika,

materijali za predavanja iz kolegija Informatika i informatike tehnologije,
10.11.2006.

3. Struktura i organizacija zdravstvenih podataka

http://statinfo.mefos.hr/0708/ssinfo/ssi0708t3.pdf