BAZE PODATAKA

29.09.2009.
Baza podataka je skup meusobno ovisnih podataka spremljenih bez
redundancije koji slue jednoj ili vie aplikacija na optimalan nain gdje su
podaci neovisni od programa kojim se obrauju i gdje postoji kontrolirani
pristup do podataka. Brz i selektivan pristup informaciji. Prednosti su u procesu
dostavljanja informacija: brzo pronalaenje lokacije relevantne informacije i brz
pristup informaciji.
Baza podataka je organizirani skup podataka pohranjenih u raunaru koji se
moe automatski pretraivati. Baze podataka mogu sadravati upotrebljive
sirove podatke kojima se ti podaci mogu na!i ili opis izvora podataka posebno
bibliografskih opisa dokumenata koji sadre podatke.
"rganizacija podataka je hijerarhijska. #ajvii element je baza podataka, nii
datoteka, zatim slog, polje i bit.
$a bismo podatke lako pronali i lako pristupili efikasno obraivali oni moraju
biti pravilno organizirani u bazi podataka.
Datoteka ili file je sastavni dio baza podataka a moe biti i samostalno
spremite baze podataka koji pripadaju istovrsnim objektima.
Slog ili e!od tj. zapis je manji element datoteke koji sadri podatke jednog
objekta. %log se sastoji od polja &field'. %vako polje sadri podatke jednog
atributa objekta.
Atib"t pomo!u kojeg jednoznano identificiramo pojedini objekat odnosno
slog datoteci nazivamo kljunim atributom ili kljuem.
#ain na koji su organizirani podaci u bazi ovisi o vrsti i modelu baze podataka.
Postoji nekoliko modela podataka: #ijea#ijski, $e%&i, ela!ijski,
objekti'&i, di$e&zijski $odel.
(ela!ijski $odel podataka definira strukturu podataka operacije za rukovanjem
podacima te ogranienja koja odreuju klasu valjanih stanja baze. ( relacijskoj
bazi podataka podaci su ureeni u relacije. ( tom smislu bazu podataka obino
nazivamo i zbirkom relacija.
)
*ko gledamo na bazu podataka kao na tablicu svaki slog predouje redak
tablice a svako polje oznaava stubac. Polje je ekvivalentno stupcu a slog
retku.
+ekst je strukturiran a baza podataka nestrukturirana, tekst je arbitraran
&proizvoljan' a baza podataka je ograniena, u tekstu ne postoji koncept tipova
podataka a baze podataka imaju tano odreen tip podataka.
S)BP* Siste$ za "pa'lja&je bazo$ podataka- omogu!ava da manipuliramo
podacima u bazi podataka. %istem za upravljanje bazom podataka je programski
proizvod koji omogu!ava efikasan rad s podacima u bazi podataka. "vaj sistem
omogu!uje interakciju krajnjih korisnika sa bazom podataka te u skladu s tim
ima niz prednosti: mogu!nost povezivanja razliitih datoteka omogu!avanje
koritenja baze od ve!eg broja korisnika smanjena redundancija i centralizirano
osiguranje podataka.
0+.,0.2009.
.adaci S)BP su slijede!i: definiranje podataka koji !e biti pohranjeni u bazi
podataka, obavljanje razliitih operacija s podacima, zatita podataka a u okviru
zatite: zatita integriteta podataka &cjelovitosti tanosti' zatita podataka od
neovlatenog koritenja kontrola istovremenog pristupa podacima i obnova
baze podataka u sluaju ote!enja ili prekida rada, nadgledanje i kontrola baze
podataka.
/rau sistema za upravljanje bazom podataka ine: je-&ik podataka,
podsiste$ za "pa'lja&je ta&sak!ija i podsiste$ za "pa'lja&je "piti$a.
.loupotreba prilikom neovlatenog koritenja baze podataka mogu biti
raznolike: kraa podataka neovlatena izmjena podataka brisanje podataka itd.
"tuda autorizacija definirana procedura koje tite i organiziraju sigurnost i
integritet baze podataka.
%igurnost se definira kao zatita podataka od neovlatenog namjernog ili
nenamjernog koritenja. * privatnost podataka je u kauzalnoj vezi sa sigurno!u
podataka i bavi se pravom pojedinaca i odreuje: ko ta kada gdje i kako
koristiti podatke.
0edna od upravljakih funkcija administracije podataka jeste preciznije
definiranje i sprovoenje procedura i standarda obezbjeivanje sigurnosti
1
privatnosti i integriteta baza podataka pravljenje backupa i briga o obnovi baze
podataka nadzor nad upravljanje podataka u bazi podataka.
Procedure pomo!u kojih titimo:
,. ide&tifi!ia&je kois&ika
2. defi&ia&je kois&i-ki# g"pa
2. pogledi .kroz poglede korisniku se moe dati pravo pristupanja samo
jednom dijelu podataka uz pretpostavku da mu je ostatak baze podataka
zabranjen'
3. o'la/te&ja &ta korisnik moe raditi s podacima koji su mu na
raspolaganju'
(op!eno moemo govoriti o dva mogu!a pristupa pri oblikovanju zatite
podataka: diske!ijski pist"p kod kojeg se korisnicima dodjeljuju razliita
prava i pristupa priviluge ili authorit4 pristup razliitim pri emu korisnici
imaju razliita prava nad istim objektima, $a&dat&i pist"p- svaki objekt
dobija oznaku klasifikacijske razine a svakom korisniku dodjeljuje se oznaka
razine ovlasti.
"vaj sistem je od iznimne vanosti kod viekorisnikih baza podataka u kojima
je potrebno na najefikasniji mogu!i nain kontrolirati i omogu!iti istovremeni
rad ve!oj grupi korisnika.
+ransakcija je skup operacija koje su logiki povezane i koje se moraju obaviti
zajedno. $a bi transakcija bila ispravna mora posjedovati A01D svojstva.
A* a"to$a&ost &mora se obaviti u cjelovitosti'
0- ko&ziste&t&ost &prelazi iz jednog konzistentnog stanja u drugo'
1- izola!ija &omogu!ava da se bez obzira obavljaju li se transakcije
istovremeno ili jedna iza druge njihovi efekti bivaju jednaki'
D- izd%lji'ost &omogu!ava da u sluaju kvara sistema nakon to se
transakcija obavi uinci transakcije ne zaborave'
0edan od najzastupljenijih naina na kojima se moe sauvati sadraj
podataka jeste pravljenje sigurnosne kopije ili bacup.
%adraj baze podataka se u odreenim vremenskim intervalima kopira na
neki drugi medij. Postoje tri metode izrade sigurnosnih kopija: potp"&i
ba!k"p &primjenjuje se kada se prvi put izrauje sigurnosna kopija, pri tom
se pohranjuju sve datoteke bez obzira jesu li ili nisu oznaene za pohranu'
difee&!ijski ba!k"p &pohranjuje nove podatke i one koji su oznaeni kao
nearhivirani' i i&ke$e&t&i &pohranjuje samo izmjenjene datoteke'.
2
Posljednja dva backupa se mogu postaviti na automatsko pokretanje. 5esto
se deava da su od trenutka pravljenja sigurnosne kopije nastale razliite
izmjene sadraja u bazi podataka. ( tom se sluaju sve izmjene evidentiraju
u tzv. dnevnik izmjena. +u se zapisuju izmjene istim redoslijedom kako se
provode na bazi podataka i to se uz svaku promjenu biljei stara i nova
vrijednost zapisa.
( sluaju pogreke sistema postoje dvije mogu!nosti:
). cijela baza nije unitena zbog npr. fizikog kvara na diskovnoj jedinici
1.baza nije ote!ena ali njen sadraj nije pouzdan zbog toga to su
transakcije koje su se obavljale u trenutku kvara nisu zavrile i obavile su
samo dio predvienih logikih povezanih izmjena.
"snovne funkcije administratora baze podataka su slijede!e:
). evaluacija selekcija instalacija odgovaraju!eg sistema za upravljanje
bazom podataka
1. dizajniranje i implementacija baze podataka i aplikacija
2. testiranje i evaulacija baze podataka i aplikacija
3. upravljanje odabranim sistemom i njegovim aplikacijama
6. podrka korisnicima
7. odravanje sistema za upravljanje bazom podataka
)2.)8.1889.
*#%:;#:%" .29.68 protokol
+<P;:P- osnovni protokol interneta- nadzire prenos podataka koji se koriste u
interakciji dva raunara na internetu
+<P- odgovoran za stizanje izvjesnog paketa na mrei i da sadraj bude pravilno
prenesen
=+P- prenosi izvjesne datoteke mreom
%>+P- prenosi elektronsku potu
Potokoli olakavaju korisnicima. Protokol je skup pravila koji odreuju nain
pristupa resursu. %ervisi i usluge na arhitekturi klijenta i posluitelja &servera'.
?lijent je korisniki raunar tj. program koji koristi neku od usluga. %erver je
raunar stalno spojen na internet.
peer- to- peer &interakcija dva raunara'
Z 29.30 je isprva nastao za potrebe elektronske razmjene bibliografskih
podataka ali se vremenom razvio u standard za pretraivanje informacija. +o je
protokol koji dozvoljava klijentu da pristupa bazama podataka na udaljenim
3
raunarima ali i da dobije rezultate odreenog pretraivanja. "vaj standard
precizira set pravila i procedura za ponaanje dva raunarska sistema koji
komuniciraju u svrhu pretraivanja i pronalaenja informacija kao i
pretraivanja baza podataka i informacija. +o je otvoreni standard koji
omogu!ava meusobnu komunikaciju dva udaljena raunara s razliitim
hardverom i softverom. . 29.68 nain pretraivanja informacija se bitno
razlikuje od klasinog za koje je bilo neophodno poznavati itav niz razliitih
alata za pretraivanje odreene baze tako to pomo!u ovog standarda vie nije
neophodno. "vaj protokol se bazira na klijent- server modelu. ( ovom modelu
dva raunara stupaju u interakciju na istom nivou. ?lijent se jo naziva orgin a
server target.
Princip komunikacije: istraiva unosi upit . 29.68 prevodi taj upit na
standardizirani format definiranim ovim protokolom i alje ga na sistem baze
podataka na . 29.68 targetom.
0edno od glavnih prednosti koritenja ovog protokola je ta da korisnik ne mora
biti upoznat sa detaljima standarda. "rigin modul je odgovoran s
uspostavljanjem veze target sistemom formuliranje upita na standardiziran
format i interpretiranje rezultata u formatu bliskom pretraivau. "vaj standard
je primjenljiv na irok dijapazon bibliotekih funkcija &katalogizacije
meubiblioteke posudbe' a moe se koristiti bilo na bibliografskim citatnim
bazama ili bazama podataka sa cjelovitim tekstom.
18.)8.1889.
vidljivi @eb A dio sadraja @eba koji je mogu!e prona!i pomo!u
pretraivaa i to upisivanjem upita u pretraiva &*ltavista /oogle'
nevidljivi duboki @eb A dio @eba kojeg pretraivai ne mogu indeBirati
to su sadraji o&*li&e baza podataka dokumenti formata .doc i slino
Crste baza podataka
( odnosu na vrstu i namjenu podataka:
- baze neformatiranih podataka
- baze formatiranih podataka i
- baze znanja.
6
Baze neformatiranih podataka:
- tekstualne
- tekstualno-numerike
- baze podataka s cjelovitim tekstom
- baze podataka sa multimedijalnim podacima.
Baze formatiranih podataka:
Baze graene na mrenom hijerarhijskom relacijskom modelu.
:zvorne ; Deferentne&<arlos <uadra'
- :zvorne: izvorni podaci &numerike baze podatka tekstualno-numerike
baze podatka baze podatka sa slikom s raunarskim programima'.
- Defernetne: podaci o lokaciji traene informacije.
Deferentne:
- bibliografske baze podatka
- referalne baze podatka &adresari'.
Baza podataka ; Baza znanja
>ogu samostalno donositi odluke,
baze podataka koje koriste!i se raspoloivim znanjem strunjaka mogu
rjeavati probleme razliitog karaktera.
Ekspertni sistemi ; Baze znanja
Po dostupnosti:
komercijalne
besplatne
7
Po sadraju:
%pecijalizirane
>ultidisciplinarne
"p!e
Fibridne baze podataka:
baze podataka koje se po svojim karakterisitikama mogu svrstati u vie
razliitih grupa.
+ri skupine po obuhvatu:
Bibliografske baze podataka
<itatne baze podataka
Baze podataka sa cjelovitim tekstom
Bibliografske baze podataka:
Baze podataka u kojima se nalaze bibliografski opisi publikacija &izvornih
radova objavljenih u primarnim publikacijama' koje su obuhva!ene u bazi
podataka.
"pisi ovih publikacija su u ve!ini baza podataka ujednaene strukture.
Bibliografski zapis podataka uglavnom sadri podatke o autoru naslovu
rada godini objavljivanja ustanovi iz koje autor dolazi o vrsti
publikacije o jeziku publikacije te daje podatke o saetku rada odreene
publikacije.
Bibliografski zapisi mogu sainjavati i elemente poput (DG adrese
odreenog dokumenta dakle poveznice &links' s izvornim bazama
elektronske adrese autora nosioca vlasnikih prava i sl.
H
Bibliografske baze podatka se meusobno razlikuju u odnosu na:
vrstu znanstvenog podruja koje obuhvataju
po strukturi i opsegu bibliografskog opisa
po opsegu baze podataka
dodatnoj obradi &sloena predmetna obrada'.
%vrha:
poetak nauno-istraivakog rada
uvid u odreeno znanstveno podruje
pretraivanje i pronalaenje bibliografskih opisa i na tom tragu i
originalnih;izvornih dokumenata
<itatne baze podataka
Pored bibliografskog opisa publikacija obrauju i donose popise
koritene literature i;ili citata koje autori uobiajeno navode na kraju
svojih radova tj. na koje se autori u tom odreenom dokumentu referiraju.
%vrha:
:zvor znanstvene literature
Pokazatelji znanstvene komunikacije
Pra!enje odreenog rada
Pre!enje odreenog znanstvenika
<itatni indeBi A kljuni instrumentarij za bibliometrijska istraivanja
:mpact =actor A faktor uticaja
0ournal <itation Deports
I
Baze podataka s cjelovitim tekstom
Baze podataka koje korisnicima daju uvid u cjelokupan;potpun tekst.
+ekst je dodatno popra!en bibliografskim opisom.
#ajzastupljeniji formati cjelovitog tekstaJ
F+>G
P$=
%vrha:
Pronalaenje rada tano odreenog asopisa
Pronalaenje rada tano odreenog autora
9