Uloga i znaaj menadmenta

Tijekom stoljea, menadment je postupno prerastao znaajke talenta ili osobne sposobnosti usmjeravanja raspoloivih sredstava na zadovoljenje odreenih potreba. Postupno znanja vezana uz efikasnu i efektivnu alokaciju resursa poprimala su znaajke strukturinog znanja, skupa pretpostavki sa odreenim zakonitostima, specifinih modela i tehnika istraivanja, te definiranih pojmovnih okvira. Menadement je danas znanost, a predmet menadment dio je minimalne pismenosti ekonomista i niza drugih profesija. Menadment takoer i sam dobiva karakteristike zasebne djelatnosti i profesije koja se moe komercijalizirati, te se sve vie oblikuje i kao zasebna profesija ili struka. Poznate javne ili privatne ustanove specifine strukovne orijentacije poput: muzeja, kazalita, sveuilita, bolnica, zapoljavaju profesionalne menadere kao elne ljude neovisno o osnovnoj

djelatnosti institucije. Stoga je vano naglasiti i razliku u percepciji menadmenta kao talenta, znanosti i profesije. Menadment kao znanost predstavlja strukturirano znanje o nekom predmetu koje koristi definirane pojmovne okvire i ima razraene metode istraivanja. Menadment kao vjetina: talent, ili sposobnost podrazumijeva osobnu sposobnost pojedinca da izabire i smisleno usmjerava sredstva za ostvarenje ciljeva; aktivnosti za postizanje ciljeva. Menadment kao profesija najee podrazumijeva utvreno strukturirano znanje koje zahtijeva nekoliko godina intelektualne obuke, razraene etike standarde, a pristup je ogranien na osobe koje posjeduju unaprijed odreene kvalifikacije i iskustvo. 2. Teorijski okvir menadmenta Poznata je izreka da nema nita praktinije od dobre teorije. Teorije su skupovi naela koji daju smisao nekoj pojavi, odnosno kljune imbenike te pojave povezuju

u cjelinu, identificiraju i objanjavaju veze izmeu imbenika, objanjavaju to se dogaa kada su imbenici u interakciji i oslikavanjem kljunih odnosa omoguavaju predvianje budueg ponaanja te bolju kontrolu te pojave. U praksi se teorijama esto pripisuje znaajka nepraktinosti, suhoparnosti, apstraktnosti. Menadment je primijenjena znanost sa vrlo praktinim i pragmatinim rezultatima, zbog ega ljudi esto smatraju nepotrebnim poznavati teoriju ili razvitak teorija o menadmentu. No izuavanje teorija bitno je zbog nekoliko razloga: Teorije usmjeravaju odluke: teorija je skup usklaenih pretpostavki o odnosu dvije ili vie pojava, koja prua mogunost predvianja tijeka aktivnosti i oekivanih rezultata. Prouavanje teorije pomae razumijevanju procesa i izboru efektivnih pravaca akcije. Teorije oblikuju nain na koji percipiramo organizacije: prouavanjem teorija i njihovog nastanka titimo se od predugog lutanja, razumijemo izvore i uzroke nekih naih odluka.

Teorije

nas

ine

svjesnima

okoline:

teorije

funkcioniraju

odreenom prostoru i vremenu. Razliiti uvjeti trae i razliite teorije efektivnog funkcioniranja. Teorije su izvor novih ideja: svaka teorija nadograivala je i mijenjala dijelove ve postojeih teorija, stoga je razumijevanje novih teorija esto lake uz poznavanje postojeih teorija. Neki autori (poput npr. Gary Hamel-a2) naglaavaju da menadment mora doivjeti dramatine nadogradnje jer su menaderski alati industrijskog drutva aktualni su za suvremene upravljake probleme koliko i konjska zaprega za cestovni promet. Iako je u suvremenom okruenju sve vie iskustvom nepodranih izazova, koje zahtijevaju izgradnju sasvim novih kontrolnih mehanizama, ipak nije uputno potpuno zanemariti povijesna iskustva. Kada ne bi gradili na batini, i na iskustvima prethodnih generacija znanstvenika i istraivaa; kada bi gradili bez poznavanja povijesnih postignua, ljudi bi uvijek iznova otkrivali toplu vodu, toak; ili vatru.