EUROPSKA SOCIJALNA POLITIKA

SEMINARSKI RAD
Kolegij: Ekonomika Europe
Mentor: dr.sc. Romina Alkier Radni

Studenti: Ivana Leai 20856/09

Maja Jakopovi 19514/07

Socijalna politika moe se definirati kao organizirana akcija

drave i drutva usmjerena na podizanje opeg socijalnog
blagostanja
mjere koje poveavaju blagostanje i dobrobit pojedinaca i u
modernoj zapadnoj diskusiji esto se poistovjeuje sa frazom
drava blagostanja
socijalna politika ne moe se promatrati nezavisno od
ekonomskih, drutvenih i politikih procesa, kako na nivou
drave, tako i na meunarodnom nivou

Razvoj socijalne politike vee se i uz globalizaciju i tehnoloki

napredak koji imaju pozitivne i negativne uinke na socijalnu
strukturu Unije
Europski socijalni fond osnovan je 1961. godine radi poticanja
stvaranja novih radnih mjesta te radi pomoi radnicima u
njihovu kretanju
Dinamiki efekti rasta moraju potaknuti drutveni napredak

Europsko vijee u Maastrichtu prihvatilo je 1991. godine

Povelju zajednice o temeljnim socijalnim pravima:

slobodu kretanja
pravedan sustav plaa
poboljane uvjete rada
socijalnu zatitu
pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje
pravo na struno usavravanje
jednak tretman mukaraca i ena
obavjetavanje, konzultiranje i participaciju radnika
zatitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu
zatitu djece, starijih i osoba s invaliditetom

Europska socijalna politika predstavlja bitan dio zajednikog

prava EU-a i unutarnjeg trita, a bavi se prvenstveno radnim i
socijalnim pravima na nadnacionalnoj razini
U svojim poecima ideja ujedinjene Europe nije bila socijalni,
ve politiki i ekonomski projekt
Politika ideja Europe osloboene od opasnih konflikata bila
je ojaana ekonomskom potrebom stvaranja zajednikoga
europskoga ekonomskog prostora kao podruja slobodnog
kretanja robe i radnika

Te su ideje dovedene u pitanje u 1980-ima, u kontekstu

pojaane svijesti o socijalnim problemima unutar Europe
Tome su posebno pridonijele tri injenice: pridruivanje triju
relativno siromanih zemalja, Grke 1981. te panjolske i
Portugala 1986. godine
Usvajanjem tzv. Socijalnog poglavlja koje donosi tri glavne
promjene:
proirenje nadlenosti Zajednice u socijalnim pitanjima
uvoenje kvalificirane veine pri odluivanju o pitanjima s podruja
zdravlja i sigurnosti, radnih uvjeta, informiranje i konzultacije, jednake
mogunosti
vee priznavanje i proirenje uloge i prava socijalnih partnera

Model otvorene koordinacije (Open method of coordination,

OMC), a prvi je put uveden u Ugovoru iz Amsterdama kao dio
strategije zapoljavanja
Lisabonsko vijee vidi OMC kao proces uenja za sve,
otvaranje politikog podruja izmeu integrativne regulacije i
jednostavne komunikacije i kooperacije
OMC je sastavni dio upravljanja unutar blagog
zakonodavstva, u kojemu se potuju nacionalne razliitosti u
smislu postizanja rezultata i ostvarenja vizije

Osnovne institucije Unije imaju odluujuu zakonodavnu,

izvrnu i pravosudnu ulogu na nadnacionalnoj razini:

Vijee ministara
Komisija
Parlament
Sud pravde

Europski gospodarski i socijalni odbor je jedna od

vanijih tijela socijalne politike
Predstavnici europskih poslodavaca, radnika i drugih
interesnih skupina mogu izraziti svoje stavove o
pitanjima vezanim uz EU u okviru Europskog
gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO)

Odbor regija savjetodavno je tijelo koje predstavlja lokalne i

regionalne vlasti u Europskoj uniji
Uloga Odbora regija iznoenje je lokalnih i regionalnih
stajalita o zakonodavstvu EU-a
Komisija, Vijee i Parlament moraju se savjetovati s Odborom
regija prije donoenja odluka (primjerice o politici
zapoljavanja, okoliu, obrazovanju ili javnom zdravstvu)

Europska socijalna povelja potpisana je od strane nekoliko

zapadnoeuropskih drava 1961. godine u Torinu, a nakon to
ju je ratificiralo 5 drava stupila je na snagu 1965. godine
Europska socijalna povelja proklamira 19 socijalnih i
ekonomskih prava, kojima su Dodatnim protokolom iz 1988.
godine pridodana jo 4 nova prava, tako da ukupno sadri 23
prava
Prava koja titi Povelja mogu se podijeliti u tri kategorije:
prava zaposlenika,
prava sveg stanovnitva i
posebna prava nekih skupina izvan zaposlenosti (majki, djece i obitelji,
hendikepiranih, imigranata, starih osoba)

Godine 1991. usvojen je Protokol o izmjenama, a 1995.

godine Dodatni protokol o sustavu kolektivnih albi kojima se
upotpunjuje mehanizam primjene Povelje
Godine 1996. usvojena je izmijenjena Europska socijalna
povelja, koja sadri 31 pravo, a koju je dosad potpisalo 9
zemalja
Ukupno je prvom ili drugom poveljom ratifikacijom vezano
27 zemalja
Izmijenjena Europska socijalna povelja ratificirana je od est
zemalja, a potpisalo je 17 zemalja
Zanimljivo je da su meu potpisnicima ove nove Povelje
postsocijalistike zemlje Albanija, Bugarska, Estonija, Litva,
Moldova, Slovaka i Ukrajina

Prava zajamena Poveljom tiu se svih pojedinaca u njihovom

svakodnevnom ivotu ( navest emo samo nekolicinu):
Svatko treba imati mogunost zaraivati za svoj ivot slobodno
izabranim radom
Svi zaposlenici imaju pravo na pravine radne uvjete
Svi zaposlenici imaju pravo na sigurnost i zatitu zdravlja na radu
Svi zaposlenici imaju pravo na pravinu plau koja e njima, kao i
njihovim obiteljima , osigurati dostojan ivotni standard
Svi zaposlenici i poslodavci , radi zatite svojih ekonomskih i socijalnih
interesa , imaju pravo slobodno se udruiti u nacionalne ili meunarodne
organizacije
Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo kolektivno pregovaranje

Europski odbor za socijalna prava provjerava potuju li zemlje

obveze sadrane u Povelji
Njegovih petnaest neovisnih i nepristranih lanova bira Odbor
ministara Vijea Europe na razdoblje od est godina s
mogunou ponovnog izbora na jo jedan mandat
Odluke Odbora nazivaju se zakljucima a objavljuju se svake
godine
Prema protokolu otvorenom za potpisivanje 1995. Godine ,
koji je stupio na snagu 1998. Godine, albe koje se odnose na
povredu Povelje , podnose se Europskom odboru za socijalna
prava

U Zagrebu je 11. Studenog 2011.godine odrana konferencija

50 godina Europske socijalne povelje: dostignua i socijalni
izazovi pred Hrvatskom i Europom
Ovim dogaajem koji je okupio predstavnike sindikata, udruga
poslodavaca , socijalnih i zdravstvenih ustanova i udruga,
akademske zajednice, ministarstava i vladinih ureda, lokalnih i
regionalnih vlasti, studenata i drugih, obiljeena je 50.
godinjica ovog vanog dokumenta ,ali i 15.godinjica od
donoenja revidirane Povelje

Europski socijalni model odraava zajednike vrijednosti koje

se zasnivaju na ouvanju mira, socijalne pravde,
ravnopravnosti, solidarnosti, promicanja slobode i
demokracije i potivanja ljudskih prava
Ispravno voena socijalna politika ne moe smatrati kao
troak, ve kao pozitivan imbenik gospodarskog rasta
Europske unije
Drave lanice imaju razliite socijalne sustave, njihov
zajedniki cilj je postizanje ravnotee izmeu ekonomskog
rasta i socijalne solidarnosti te Europski socijalni model
odraava jedinstvo vrijednosti u razliitim socijalnim
sustavima zemalja lanica EU-a

Knjige:
Bejakovi, P., 2004. Siromatvo, nejednakost i socijalna iskljuenost u
Europskoj uniji i Hrvatskoj u: K. Ott, ur. Pridruivanje Hrvatske Europskoj
uniji: izazovi institucionalnih prilagodbi. Zagreb: Institut za javne financije :
Zaklada Friedrich Ebert, 75-98.
Makrosustav Europske unije Kandija, V., Cvei, I. , Ekonomski fakultet Rijeka
, 2008.

Internetske stranice:

http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/ecosoc/index_hr.htm
http://oliver.efri.hr/~europe/regisoc/regisoc%20II.pdf
http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/cor/index_hr.htm
http://www.ijf.hr/socijalna_ukljucenost/hr/socijalna-ukljucenost
http://struna.ihjj.hr/naziv/europska-socijalna-povelja/17584/
http://hrcak.srce.hr/file/47320
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/socialcharter/presentation/escrbooklet/Croatian.pdf
file:///C:/Users/Maja/Downloads/OJS_file%20(5).pdf