IX.

EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA U EU

Prof.dr.sc. Vinko Kandija Ekonomski fakultet Rijeka

Ekonomska i socijalna kohezija u EU

Jaanje gospodarske i socijalne povezanosti osnovni je preduvjet solidarnosti meu lanicama EU Lisabon: i teritorijalna kohezija ...definira se kao postizanje ujednaenijeg razvoja, drutvenog blagostanja i socijalnog sustava, te je kao takva ve Rimskim ugovorom postavljena kao prioritetni cilj Razliit nivo drutvenog razvoja i opeg blagostanja proizlazi iz razliitih naslijeenih stanja, razliitih fizikih osobina prostora, naina provoenja odreenih politika, primljenih pomoi i slino, a takve nejednakosti uzrokuju diferencirane uinke primjene zajednikih politika, pa je stoga nuno djelovati u pravcu njihovog smanjenja, tj. konvergenciji 2

Makrosustav Europske unije

1

Konvergencija
...predstavlja sustavno smanjenje razlika meu regijama i/ili dravama u odreenom vremenskom razdoblju te podrazumijeva vremensku dimenziju i uvjete koji determiniraju smjer i brzinu njenog odvijanja Regionalna i socijalna politika usmjerene su na smanjenje ekonomske i socijalne neravnotee u EU, a veina mjera im je komplementarna pa ih je potrebno koordinirati Strukturni fondovi
3

Socijalna politika i zapoljavanje

Globalizacija proizvodnje i trgovine, djelovanje novih tehnologija na rad, drutvo i pojedince, nezaposlenost i starenje stanovnitva izazivaju pritisak na ekonomsko i socijalno tkivo svih lanica EU Konvergencija zemalja lanica izazvala je i pribliavanje socijalnih potreba i problema s kojima se susreu, meutim, jo uvijek postoje razlike po zemljama koordinacija nacionalnih socijalnih politika
4

Razliitosti europskog socijalnog prostora

Heterogenost europskog prostora posebno se oituje na polju:
nezaposlenosti trokovima rada socijalne zatite

Ukupna stopa nezaposlenosti (podaci za 10/2009.g.)

Nezaposlenost u Uniji predstavlja znaajan problem (oko 10%), vei nego u SAD-u Japanu ili Norvekoj svjetska kriza Stopa zaposlenosti polako se poveavala prije pojave svjetske krize i recesije, ali Japan i SAD postiu i ovdje bolje rezultate
5 6

Trokovi rada i socijalne zatite

Najvie nadnice i stupanj socijalne zatite radnika Unije imaju zemlje koje ine tzv. tvrdu jezgru Unije
Njemaka, Francuska, zemlje Beneluksa i Austrija, te skandinavske lanice vea produktivnost rada uinci koncentracije aktivnosti

Zemlje najniih nadnica nalaze se na rubovima Unije

7

Grka, Portugal i nove zemlje lanice (posebno Bugarska, Rumunjska i Latvija)

Trokovi rada i socijalne zatite

Rashodi za socijalnu zatitu u Uniji prosjeno iznose oko 27% BDP-a, pri emu:
najvei udio u BDP-u imaju vedska, Francuska i Danska (30-32%) a najmanji Estonija, Latvija i Litva (12-13%)

Socijalna politika
moe se definirati kao organizirana akcija drave i drutva usmjerena na podizanje opeg socijalnog blagostanja, a posebno na poboljanju poloaja i integracije onih pojedinaca i grupa u drutvu koji su uslijed razliitih okolnosti dospjeli u nepovoljan socijalni i ekonomski poloaj
zapoljavanje, mobilnost radnika, uvjeti rada i plae, osiguranje u sluaju nezaposlenosti, programi socijalne pomoi, mirovine, zdravstvo, nediskriminacija, obrazovanje, udruivanje radnika...
10

Socijalni i fiskalni damping Iskustvo Istone Njemake pokazuje da ubrzana konvergencija nadnica i socijalnog sustava, bez uzimanja u obzir produktivnosti rada, dovodi do deindustrijalizacije i nezaposlenosti, unato znaajnim proraunskim transferima
9

Temelji zajednike socijalne politike

(novi) lanak 2 Ugovora o EU:
Unija se temelji na vrijednostima potivanja ljudskog digniteta, slobode, demokracije, jednakosti, zakona pravde i potivanja ljudskih prava, ukljuujui pravo pripadnosti manjinama te vrijednosti su zajednike svim lanicama u drutvu pluralizma, nediskriminacije, snoljivosti, pravde, solidarnosti i jednakosti izmeu ena i mukaraca
11

Temelji zajednike socijalne politike

lanak 3 Ugovora o EU:
Unija promie mir, svoje vrijednosti i dobrobit ljudi Unija nudi svojim graanima podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, uz slobodno kretanje ljudi Unija e stvarati Unutarnje trite, brinuti o odrivom razvojustvarati konkurentnu socijalnu trinu ekonomiju, koja cilja punoj zaposlenoti i socijalnom napretku Unija e se boriti protiv socijalne iskljuenosti i diskriminacije, a poticati socijalnu pravdu i zatitu, jednakost, meugeneracijsku solidarnost i zatitu prava djece Poticat e ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu lanicama Unija e svoje vrijednosti promicati irom svijeta 12

Temelji zajednike socijalne politike

lanak 2 Ugovora o funkcioniranju EU-a:
Zemlje lanice e koordinirati svojim ekonomskim i politikama zapoljavanja u okviru predvienih ovlasti

Temelji zajednike socijalne politike

Socijalna povelja (Social Charter) usvojilo je 1989. 11 zemalja lanica
Velika Britanija naknadno

lanak 4 Ugovora o funkcioniranju EU-a podijeljenja nadlenost Unije i zemalja lanica za podruje:
(b) socijalne politike, za aspekte definirane u Ugovoru (c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju

Bijela knjiga o rastu, konkurentnosti i zapoljavanju (1993.) Europska strategija zapoljavanja (1997.) Naelo iskljuive nadlenosti drava lanica za politiku zapoljavanja
Uz postojanje pravne steevine u obliku direktiva i uredbi (npr. radno zakonodavstvo), velik dio reguliran je koritenjem otvorene metode koordinacije putem preporuka i rezolucija (npr. 14 zapoljavanje, socijalna zatita)

13

Temelji zajednike socijalne politike

Protokol o ostvarenju osnovnih prava radnika (1991.) Europski socijalni fond ESF (1961.)
promie jednake mogunosti za sve te pomae u pronalaenju ili pokretanju vlastitog posla u EU, a posebna pozornost posveuje se financiranju podruja EU-a s osobito visokim razinama nezaposlenosti ili s niskim prosjenim dohotkom

Povelja o temeljnim pravima EU-a

Povelja nadilazi onu iz 1989.g. jer jami ne samo socijalna prava nego sva prava i slobode graana Unije 12. prosinca 2007. konano je potpisana i proglaena Povelja, koja jaa zatitu temeljnih graanskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava europskih graana i koja novim reformskim ugovorom EU-a, postaje pravno obvezujua za zemlje lanice i institucije EU-a prilikom primjene europskih zakona Rezultat toga bit e jaanje prava europskih graana u kljunim podrujima kao to su ljudsko dostojanstvo, temeljne slobode, jednakost, solidarnost, graanstvo i pravda Priloeni protokol utvruje iznimke za Poljsku, 16 V.Britaniju i eku

inicijativa EQUAL
borba protiv diskriminacije i neravnopravnosti zaposlenika i osoba koje tek trae posao
15

Zajedniko trite rada

Realizacija Unutarnjeg trita je veliki uspjeh Mobilnost radnika u EU je relativno mala Prijelazna razdoblja za radnike iz novih zemalja lanica Novi problemi: globalizacija, nepovoljne demografske promjene, problemi ilegalnih useljenika iz siromanih zemalja, rad na crno itd. Fleksigurnost
17

Europski socijalni model

...odraava zajednike vrijednosti koje se zasnivaju na ouvanju mira, socijalne pravde, ravnopravnosti, solidarnosti, promicanja slobode i demokracije i potivanja ljudskih prava Ameriki socijalni model daje prednost manjoj nezaposlenosti, slabijim zaradama i niem pragu siromatva radi poveanja stope zaposlenosti Europski model preferira vie plae i socijalnu zatitu, ali rezultira veom nezaposlenosti
18

Politika zapoljavanja u EU
Zajedniki su ciljevi usklaenih politika zapoljavanja:
to vea zaposlenost uz istovremeno poboljanje uvjeta ivota i rada jaanje trita rada i obrazovane radne snage, koja se moe prilagoditi ekonomskim promjenama i poboljanje kvalitete socijalne politike i socijalne zatite

Lisabonska strategija i politike zapoljavanja

Strategija olakava postizanje pune zaposlenosti i jau koheziju kroz:
Europsku strategiju za zapoljavanje Europsku strategiju za reformu trita rada Socijalnu agendu (2005.-2010.)

Europski fond za prilagodbe globalizaciji (2006.) EURES

19

Revidirana Lisabonska strategija Rast i zapoljavnje 2010: Plan oporavka i Europa 2020 Komunitarni program PROGRESS financijski podupire implementaciju ciljeva EU-a u podruju zapoljavanja i socijalnih pitanja Europa 2020
20

Europska strategija zapoljavanja temelji se na etiri "stupa"

Poduzetnitvo
razvijanje aktivnijeg poslovnog okruenja i stvaranje novih i boljih radnih mjesta

Europski socijalni dijalog

Dijalog sa socijalnim partnerima jedan je od stupova Europskoga socijalnog modela, iako su sloboda udruivanja i autonomija pregovora o plaama jo uvijek u nadlenosti drava lanica
Lisabonom se uvodi novi lanak 152:

Osiguranje mogunosti zapoljavanja

borba protiv dugorone nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, olakavanje prijelaza iz kole na posao, razvijanje suradnje izmeu poduzea i socijalnih partnera

Omoguavanje prilagodbe
olakavanje poduzeima i radnoj snazi prihvaanja novih tehnologija i novih trinih uvjeta, osuvremenjivanjem organizacije rada i promicanjem prilagodljivosti u poduzeima

Osuvremenjivanje drutava
otklanjanje diskriminacije meu spolovima, pomirenje obiteljskog i poslovnog ivota 21

Unija priznaje i promie ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzimajui u obzir razliitost nacionalnih sustava. Unija e omoguiti dijalog izmeu socijalnih partnera, uvaavajui njihovu autonomiju.

22

Regionalna politika EU
Smanjenje regionalne nejednakosti bitan je uvjet za svaki ekonomski i politiki napredak EU Na ekonomsku i socijalnu koheziju negativno utjeu: visoka koncentracija ekonomskih aktivnosti i populacije u centralnim metropolskim regijama znaajne regionalne razlike u razini BDP-a i zaposlenosti ograniena dostupnost pojedinih usluga u regijama i gradovima socio-ekonomski problemi u zabaenim i izoliranim podrujima 23

Regionalna politika EU pojmovi

Regionalna politika usmjerena prema smanjenju gospodarskih i drutvenih razlika izmeu regija EU s obzirom na ostvarivanje cilja jedinstvenog trita od 1975. osnivanje ERDF Strukturna politika ire znaenje jer sadri regionalne i neregionalne (sektorske) komponente Kohezijska politika najire znaenje jer obuhvaa niz mjera za postizanje cilja drutvene i gospodarske kohezije Formalno u upotrebi od 1986. (Jedinstveni europski akt)
24

Regionalna politika EU
Cilj te politike je postizanje harmoninog, ujednaenog i odrivog razvoja te jaanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije Temeljno naelo politike je financijska solidarnost koja se oituje u usmjeravanju financijskih sredstava kroz zajednike fondove: 1958.: Europski socijalni fond i Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi 1975.: Europski fond za regionalni razvoj ERDF 1992.: Financijski instrument za pomo ribarstvu (FIFG) Kohezijski fond
25

PRIORITETI REGIONALNE POLITIKE

FIZIKA INFRASTRUKTURA
promet, sustavi opskrbe energentima (vodovodi, plinovodi, elektrina energija), poduzetnike zone

RAZVOJ PODUZETNIKIH AKTIVNOSTI

malo i srednje poduzetnitvo, razvoj i primjena inovativnih tehnologija, istraivaki parkovi

JAANJE LJUDSKOG POTENCIJALA

obrazovanje, struno usavravanje, prekvalifikacija radnika uslijed promjena na tritu rada

OPE UNAPRJEENJE RAZVOJA

mjere zatite okolia, stratekog planiranja razvoja, zatita autohtonih znaajki nekog podruja 26

Europski fond za regionalni razvoj

Fond sredstva namjenjuje:
ulaganjima u proizvodnju (posebice malih i srednjih poduzea) ulaganjima u lokalnu i regionalnu razvojnu infrastrukturu (poslovna, istraivaka, obrazovna, ekoloka, prometna, zdravstvena, energetska) te ulaganjima u jaanje gospodarskih potencijala nekog prostora (jaanje turistike ponude, istraivakog-inovacijskog potencijala, suradnja meu tvrtkama, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije)
27

Naela regionalne politike EU-a

naelo koncentracije - raspoloiva sredstva se koncentriraju na regije iji BNP po glavi stanovnika ne prelazi 75% prosjeka Unije naelo sufinanciranja - drave lanice sredstva moraju nadopuniti nacionalnim sredstvima te zajmovima EIB-a naelo programiranja - Komisija nastoji usmjeriti dravne politike programskim uvjetovanjem prioriteta regionalnog razvoja naelo partnerstva - sve faze provedbe politike trebale bi se odvijati u suradnji nacionalnih vlasti s regionalnim i lokalnim vlastima te s relevantnim gospodarskim i drutvenim partnerima 28 naelo supsidijarnosti

Alokacija Strukturnih fondova

Sukladno novoj kohezijskoj politici, EU razlikuje 3 kategorije regija, ovisno o razini nerazvijenosti i obliku potpore koja je nekom podruju potrebna :
Cilj 1 - Konvergencija - namijenjen je najmanje razvijenim regijama (BDP p/c ispod 75% prosjeka EU) te zemljama iji je BND po glavi stanovnika ispod 90% prosjeka EU Cilj 2 - Regionalna konkurentnost i zapoljavanje mogu koristiti sve regije EU-a, a iznos na koji ostvaruju pravo ovisi o njihovoj stopi nezaposlenosti, zaposlenosti u manje perspektivnim gospodarskim sektorima, razini obrazovanosti, gustoi naseljenosti Cilj 3 - Europska teritorijalna suradnja prekogranina, meuregionalna i transnacionalna suradnji 29

Alokacija Strukturnih fondova po tipovima regija za razdoblje 2007.2013.

Crveno Cilj 1. (oko 200 mlrd EUR) Plavo Cilj 2 (oko 15 mlrd EUR)

Cilj 3 EUR

7,75 mlrd

Kohezijski fond 70 mlrd EUR

30

Regionalna politika i dodjeljivanje pomoi

Na temelju svojeg teritorijalnog ustrojstva drava mora utvrditi statistike regije, a zatim EU utvruje razinu i oblik potpora pojedinoj regiji Pokazatelji razvijenosti (npr. BDP pc) prate se na razini zemalja lanica te na niim razinama - statistikih regija NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) Nuno je uinkovito funkcioniranje institucija u dravama lanicama koje upravljaju financijskim sredstvima Regionalna politika zahtijeva visoku razinu usklaenosti s drugim zajednikim politikama 31

Nova Kohezijska politika za razdoblje 2007.-2013.

Ciljevi
Konvergencija Regionalna konkurentnost i zapoljavanje Europska teritorijalna suradnja
Strukturni fondovi i instrumenti

ERDF ERDF

ESF ESF

Kohezijski fond

ERDF
Infrastruktura, inovacije, investicije itd. Struno osposobljavanje, pomo za zapoljavanje itd. Okoli i transportna infrastruktura, obnovljiva energija Zemlje lanice sa BNDom niim od 90% EU 32 prosjeka

Sve zemlje lanice i regije

Kohezijska politika takoer obuhvaa...

Fond solidarnosti, koji ima za cilj da zemljama lanicama ili njenim regijama omogui hitnu, uinkovitu i fleksibilnu potporu u rjeavanju teta uzrokovanih odreenim prirodnim katastrofama, za to je potrebna javna pomo Nove inicijative koje ciljaju boljem koritenju strukturnih fondova: JASPERS (transport i okolia) JEREMIE (mala poduzea koja ele rasti) JESSICA (investicije, rast i otvaranje novih radnih mjesta u europskim gradovima)
33

Indeks osjetljivosti viestrukim izazovima

Izazovi Kohezijske politike:

Demografske

promjene Restrukturiranje industrijskih obrazaca Globalizacija Energetske potrebe Zatita okolia i klimatske 34 promjene

KOHEZIJSKA POLITIKA EU i RH
Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pretpristupne strategije za Hrvatsku otvaraju se 3 pretpristupna fonda PHARE i ISPA od 2005., te SAPARD od 2006. godine Dosadanji programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD su u novom programskom razdoblju od 2007.-2013. zamijenjeni Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA)
financijska sredstva namijenjena RH prema komponentama programa IPA za navedeno razdoblje iznose 749,83 mil.
35

Sredstva namijenjena RH prema komponentama IPA programa za razdoblje od 2007. do 2012.g. u milijunima eura
Komponente IPA programa 1. Pomo u tranziciji i jaanje institucija 2. Prekogranina suradnja 3. Regionalni razvoj 4. Razvoj ljudskih potencijala 5. Ruralni razvoj UKUPNO 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

49.6

45.4

45.6

39.5

39.9

40.9

9.7

14.7

15.9

16.2

16.5

16.9

45.0

47.6

49.7

56.8

58.2

59.3

11.4

12.7

14.2

15.7

16.0

16.0

25.5 141.2

25.6 146.0

25.8 151.2

26.0 154.2

26.5 157.1

27.3
36

160.4

NUTS 2 regije u RH

37