UGOVOR IZ RIMA

• 1957. godine potpisana su dva ugovora:

1. Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice
2. Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju
• Ustanovljena je carinska unija među državama potpisnicama – Belgija, Francuska, Italija,
Luksemburg, Njemačka, Nizozemska – kako bi one surađivale na postizanju integracije i
gospodarskog rasta trgovinom
• Postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje je utemeljeno na slobodnom
kretanju robe, ljudi, usluga i kapitala

UGOVOR U MAASTRICHTU

• Potpisan 1992.
• Drugi naziv: Ugovor o Europskoj uniji
• Obveza na formiranje monetarne unije do 1999. i usvajanje zajedničke valute do 2002.
• Obuhvaća tri područja:
1. Europske zajednice
2. Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
3. Suradnju vlada EU u području pravosuđa i unutarnjih poslova
• Implikacije:
▪ Supranacionalna vlast za monetarnu politiku (ECB)
▪ Usvajanje zajedničke valute
▪ Kreiranje EU državljanstva (selidba i glasanje, ne samo rad)
▪ Ojačati kooperaciju u sigurnosnoj i obrambenoj politici, imigracijskoj politici
▪ Zajamčio pristup supsidijarnosti
▪ Ojačao ulogu EU parlamenta
▪ Predstavio Socijalni ugovor
VRSTE INSTITUCIJA

1. Formalne institucije (regulatorne) – politička i ekonomska pravila i kontakti

2. Neformalne institucije (normativne, kulturno-kognitivne) – kodeksi, konvencije, stavovi,
vrijednosti, norme ponašanja

REGULATORNE INSTITUCIJE

• Uključuju pravila koja direktno utječu na troškove osnivanja poduzeća, vođenja poslovne aktivnosti i
zatvaranja poduzeća
• Uključuju sve politike koje imaju direktan utjecaj na poželjnost i izvedivost poduzetništva te razvoj
poduzetničkog pothvata te politika financiranja koja može utjecati direktno ili indirektno na odluku o
poduzetništvu kao karijernom izboru
• Zakonom/ustavom zajamčena jednakost spolova u društvu
• Pravila tržišta rada koja jamče jednak pristup zapošljavanju
▪ Skrb o djeci, omogućavanje ženama da budu vlasnice nekretnina i drugih oblika
imovine

NORMATIVNE INSTITUCIJE

• Odnose se na vrijednosti koje određuju što je poželjno i nepisana pravila ponašanja

• Indirektan utjecaj – definira prihvatljive uloge za pojedince u društvu ili unutar grupe kao što su
etničke zajednice, utječući tako na poželjnost i izvedivost poduzetničkog pothvata
• Direktan utjecaj – određuju poslovna ponašanja koja su prihvatljiva ili se toleriraju
▪ Određuju rodne uloge u društvu i propisuju tipično muško i žensko ponašanje te tako
utječu na poželjnost poduzetništva za žene, prirodi i razmjere poduzetničke aktivnosti
žena

KULTURNO-KOGNITIVNE INSTITUCIJE

• Odražavaju interpretacije normativnih institucija, tj. razumijevanje i mišljenje koje pojedinci dijele
oko toga kako uobičajeno radimo, široko prihvaćenih vjerovanja i pretpostavki koje kreiraju
svakodnevne rutine i sustav vjerovanja unutar neke zajednice
▪ Tradicionalne rodne uloge utječu na izvedivost poduzetništva jer čine ulaske,
preživljavanje i razvoj poduzeća težim za žene nego za muškarce
TEORIJA MANJINSKOG POSREDNIKA

• Etnička poduzeća rastu s ekspanzijom i rastom etničkih zajednica i uključuju poslove kao što su
prodavaonice odjevnih predmeta, specijaliziranih dućana prehrambenih artikala…
• Važan preduvjet široke rasprostranjenosti etničkih poslova unutar zajednice je dovoljan broj
potencijalnih kupaca etničkih proizvoda, kao i njihova namjera stalnog ostanka u zemlji domaćina
što znači da sa sobom dovode i svoje obitelji
• S vremenom, etnički poslovi mogu rast poslovnom suradnjom s pripadnicima drugih etničkih
manjina, a nakon dostizanja kritične mase obujma posla i prihvaćanje od strane domicilne
populacije, može se nastaviti s vitalnim i respektabilnim poslovanjem koje se širi na lokalnom tržištu

SOCIJALNI KAPITAL

• Problemi poduzetnika u pristupu kapitalu kod pripadnika etničke manjine još su kompleksniji zbog
jezičnih barijera i diskriminacije
• Etnički poduzetnici akumuliraju najveći dio početnog kapitala vlastitom štednjom te posudbama od
rođaka ili unutar etničke zajednice dok samo manji dio pripadnika etničkih skupina koristi kredite
banaka
• Za etničke poduzetnike društveno umrežavanje predstavlja glavni izvor socijalnog kapitala
• Skup opipljivih i neopipljivih resursa koji pomažu u ostvarivanju ciljeva pojedinaca kroz društvene
strukture
EUROPSKO VIJEĆE
• Određuje opće političke smjerove i prioritete EU
• Određuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, uzimajući u obzir strateške interese i
implikacije u području obrane
• Članovi: čelnici država ili premijeri vlada, ponekad ministri ako dnevni red to zahtijeva, predsjednik
Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća
• Sastaje se najmanje 4 puta godišnje – dva puta u 6 mjeseci (summits)
• Odluke se donose konsenzusom (najvećoj mogućnoj suglasnosti), ponekad jednoglasno ili
kvalificiranom većinom (tzv. pravilo dvostruke većine)
• Sastaje se u Bruxellesu
• Predsjednik Europskog vijeća bira se kvalificiranom većinom na 2,5 godine i ista osoba može biti
izabrana najviše 2 puta
EUROPSKA KOMISIJA
• Izvršna vlast
• Promiče opći interes EU-a predlaganjem i provođenjem zakonodavstva te provođenjem politika i
izvršenjem proračuna EU-a
• Nadležnosti:
▪ Kreiranje prijedloga zakona
▪ Upravljanje proračunom EU i dodjelom sredstava
▪ Implementiranje zakona koje su usvojili vijeće EU i Parlament
▪ Predstavljanje EU na međunarodnoj razini
• 27 povjerenika – svaki iz jedne zemlje
VIJEĆE EU
• Glavno tijelo za donošenje odluka
• Donosi zakonodavstvo, usklađuje šire gospodarske politike članica, potpisuje sporazume između
EU i drugih zemalja, odobrava proračun EU, razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU, usklađuje
suradnju sudova i policije država članica
• Sastoji se od ministara, ovisno o temi mijenja se sastav Vijeća EU
• Glasovanje kvalificiranom većinom ili jednoglasno
• Konfiguracija Vijeća – Vijeće za:
▪ Opće poslove
▪ Vanjske poslove
▪ Ekonomske i financijske poslove
▪ Pravosuđe i unutarnje poslove
▪ Zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanja potrošača
▪ Konkurentnost
▪ Promet, telekomunikacije i energetiku
▪ Poljoprivredu i ribarstvo
▪ Okoliš
▪ Obrazovanje, mlade, kulturu i sport
• Vijećem predsjedava svakih 6 mjeseci druga zemlja
• Program predsjedništva usmjeren je na četiri glavna područja:
1. Europa koja se razvija
2. Europa koja spaja
3. Europa koja štiti
4. Utjecajna Europa
EUROPSKI PARLAMENT
• Jedino direktno izabrano tijelo – izbori svakih 5 godina, birači su građani EU
• Broj članova je proporcionalan broju građana, ali ne manji od 6 niti veći od 96
• Predstavljaju građane
• 705 zastupnika Europskog parlamenta predstavlja 500 milijuna građana
• Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu, no neka se zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora
održavaju i u Bruxellesu, dok su administrativne službe smještene u Luxemburgu
• Zajedno sa Vijećem EU donosi EU zakonodavstvo i odluke o godišnjem proračunu, donosi odluke o
proširenjima i međunarodnim sporazumima
• Podijeljeni u 8 političkih grupacija, a ne prema nacionalnosti
• Politička grupacija – barem 25 članova i barem predstavnici iz ¼ zemalja članica
• Članovi smiju pripadati samo jednoj političkoj grupaciji
• Neki članovi ne pripadaju ni jednoj
• Neki od odbora: vanjski poslovi, ljudska prava, razvoj, proračuni…
ANTI-TRUST
• Pravni propisi EU koji zabranjuju ugovore među kompanijama koji bi ograničili konkurenciju i
zlouporabe tvrtki koje imaju dominantan položaj na tržištu
KOPENHAŠKI KRITERIJI
• Kriteriji koje su države kandidatkinje dužne ispuniti žele li postati članice EU
• Uvjeti:
1. Politički uvjet – zahtijeva stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
poštovanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaćanje političkih ciljeva EU
2. Gospodarski uvjet – pretpostavlja postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva i sposobnost
tržišnih čimbenika da se nose s pritiscima unutar EU
3. Pravni uvjet – podrazumijeva usvajanje ukupne pravne stečevine Unije, sposobnost preuzimanja
svih obveza koja proizlaze iz članstva, uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i
monetarne Unije
KRITERIJI IZ MAASTRICHTA
• 5 kriterija koji govore je li zemlja spremna usvojiti euro kao svoju valutu
• Odnose se na sljedeća područja:
1. Stabilnost cijena – stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5% od prosječne stope inflacije tri zemlje
članica s najnižom inflacijom u prethodnoj godini
2. Proračunski manjak – u pravilu mora biti manji od 3% BDP-a
3. Dug – javni dug ne smije premašiti 50% BDP-a, ali zemlji s većim javnim dugom bit će
dopušteno usvojiti euro ako je uočljiv trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga
4. Kamate – dugoročne kamate ne smiju premašiti 2% kamatne stope tri zemlje članice s najnižom
inflacijom u prethodnoj godini
5. Stabilnost tečaja – tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina
fluktuacije najmanje dvije godine
SCHENGENSKI PROSTOR
• Schengenskim sporazumom koji je potpisan 1985. godine stvoren je savez među određenim
zemljama članicama EU (Belgije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke) koje su
uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu
kretanja te stvorile zajedničku viznu politiku
• Stvoren je prostor bez unutarnjih granica
• Ciljevi:
▪ Jačanje granične kontrole radi jačanja unutarnje sigurnosti država članica
 ▪ Podizanje učinkovitosti nadzora na vanjskim granicama radi bržeg kretanja građana i
roba između EU i trećih država
NAČELO SUPSIDIJARNOSTI
• Treba osigurati da se odluke donose kako je najbliže moguće svakom građaninu kao i da se
provode stalne provjere opravdanosti poduzimanja aktivnosti na razini Zajednice u svjetlu
mogućnosti koje postoje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
• Unija neće poduzimati djelovanja ako je istu aktivnost moguće provesti učinkovitije na nacionalnoj,
regionalnoj ili lokalnoj razini
PRIHODI
• Vlastita sredstva (98%)
▪ Tradicionalna vlastita sredstva (dužnosti i nameti) – carine, porezi, pristojbe
▪ Vlastita sredstva bazirana na BDP-u
▪ Vlastita sredstva bazirana na BNP-u
▪ Mehanizmi korekcije
• Ostali izvori prihoda (2%)
TRADICIONALNA VLASTITA SREDSTVA
• Carine na uvoz iz zemalja ne-članica
• Zemlje članice zadržavaju 20% tih prihoda čime pokrivaju troškove naplate carina – carinske uprave
• Preostalih 80% tih prihoda odlazi u proračun EU
• Uz carine, manji dio prihodi odnosi se na srodne izvore poput poljoprivrednih pristojbi i davanja za
šećer
VLASTITA SREDSTVA BAZIRANA NA BDP-u
• Svaka zemlja odredi svoju poreznu bazu (prikupljeni PDV/stopa PDV-a)
• Ona se množi sa 0,30% i taj iznos ulazi u proračun EU
VLASTITA NACIONALNA SREDSTVA BAZIRANA NA BRUTO NACIONALNOM DOHOTKU
• Kad se odrede svi prihodi i svi rashodi proračuna, te ako su rashodi veći od prihoda, zemlje još daju
u proračun dio sredstava koji je temeljen na BND, a koji služi za pokrivanje deficita proračuna EU
• Poštuje se strop od 1,23% BND EU – ukupna sredstva koja jedna članica daje u proračun ne smiju
prelaziti taj strop
PRIHODI IZ DRUGIH IZVORA
• Porezi i doprinosi na plaće osoblja institucija EU
• Kamate na zakašnjele uplate zemalja članica
• Kazne za poduzeća koja su narušila tržišnu konkurenciju
• Participacija zemalja ne-članica u određenim programima
RASHODI
• Tri prioriteta:
1. Jačanje jedinstvenog tržišta i održivi rast
2. Jačanje koncepta europskog državljanstva – bolji pristup javnim dobrima i uslugama – jačanje
slobode, pravde i sigurnosti
3. Jačanje uloge Europe na globalnoj sceni, zalaganje za regionalne odgovornosti, održivi razvoj,
doprinos civilnoj i strategijskoj sigurnosti
STRUKTURA RASHODA
1. Pametan i uključujući rast (50%)
a) Konkurentnost za rast i zapošljavanje (15%) – istraživanje i inovacije, obrazovanje, trans-
europske mreže, socijalna politika, ekonomska integracija i pripadajuće politike
b) Kohezija za rast i zapošljavanje (35%) – konvergencija najmanje razvijenih zemalja i regija u
EU, održivi razvoj u ostalim dijelovima EU, inter-regionalna suradnja
2. Održivi rast: prirodni resursi (35,5%) – ZPP, zajedničke ribarske politike, ruralni razvoj, mjere
zaštite okoliša
3. Sigurnost i građanstvo (2,2%) – pravda, granična zaštita, imigracija, politika pružanja azila, javno
zdravstvo, zaštita potrošača, kultura, mladež, informacije i dijalog s građanima
4. Globalna Europa (6%) – pokriva vanjske akcije EU (ne uključuje Europski razvojni fond),
upravljanje krizama, mirovne misije, suzbijanje siromaštva
5. Administracija (6%) – plaće i mirovine zaposlenicima EU institucija, oprema, održavanje zgrada
POLITIKA KOHEZIJE
• Temeljna investicijska politika EU
• Poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja i
poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova EU
• Koncentracija resursa na najmanje razvijene regije: solidarnost između bogatih/siromašnih regija
• Regije čiji je BDP per capita ispod 75% prosjeka EU – preko ¼ populacije
• Treba ulagati u sve regije, ali različitim intenzitetom
• Financiranje politike kohezije provodi se u okviru tri fonda:
1. Europski fond za regionalni razvoj – istraživanje i tehnološki razvoj, inovacije i poduzetništvo,
informatizacija društva, inicijative za lokalni razvoj, zdravstvena i socijalna infrastruktura, okoliš i
energetika, turizam i kultura, promet
2. Europski socijalni fond – ulaganje u ljudske potencijale, zapošljivost, poduzetništvo, socijalna
uključenost
3. Kohezijski fond – veliki infrastrukturni projekti na području prometa i zaštite okoliša
• Dok sredstva iz EFRR-a i ESF-a odlaze svim zemljama članicama, ona iz KF-a namijenjena su
isključivo slabije razvijenim regijama
• Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda u periodu
od 2014. do 2020. Hrvatska može povući 8,6 milijardi eura
POGREŠKE TRŽIŠTA KOJE MOGU BITI ARGUMENTI ZA KREIRANJE POLITIKE PODRŠKE MSP.
• Eksternalije:
▪ MSP mogu producirati pozitivne i negativne eksternalije na društvo
▪ Pozitivne eksternalije postoje kada poduzetnik nije jedini koji ima korist od svog
poduzetničkog pothvata
▪ Negativne eksternalije mogu se dogoditi ako rastuće inovativno poduzeće naruši
tržišne udjele i zaposlenost postojećih etabliranih poduzeća
• Nesavršena konkurencija
▪ Nekoliko subjekata sudjeluje u alokaciji kroz svoje investicije, odluke o cijenama i
količinama proizvoda
▪ Ako jedno ili nekoliko poduzeća koriste tržišnu moć da bi povećali svoje profite nije u
skladu s društveno efikasnom alokacijom
• Nesavršene informacije
▪ Mogu uzrokovati neefikasne odluke o investicijama
▪ Zaseban tip su asimetrične informacije – jedna strana je bolje informirana o nekome ili
nečemu te može iskoristiti bolju informiranost kao svoju prednost
MSP POLITIKE I INDUSTRIJSKA POLITIKA.
• Industrijska politika na razini EU djeluje na sektorskom principu kroz sektore
• Obuhvaća sve državne intervencije koje su usmjerene na ponudu u gospodarstvu i ciljaju utjecati na
industrijsku strukturu gospodarstva i njezine promjene horizontalno (opći tip industrijske politike koji
poboljšava funkcioniranje cjelokupnog tržišta) i vertikalno (selektivne politike usmjerene na
specifična područja, industrije i sektore
• Osnovni elementi ove politike su subvencije i porezne olakšice
• Politike podrške MSP i poduzetnička politika pomažu poduzetniku na način da postigne
konkurentnost i fleksibilnost, daju mu neposrednu podršku putem institucija, ali je uvijek prisutan
rizik poduzetnika i mogućnost neuspjeha
• Kroz industrijsku politiku rizik koji donosi konkurencija raspoređen je na cijelo društvo
VEZA MSP POLITIKE S POLITIKOM ZAPOŠLJAVANJA.
• Svaki od četiri stupa Europske zapošljavanja imaju veze s politikom podrške MSP
• Politika zapošljavanja ogleda se u nastojanjima da se postigne:
▪ Stvaranje novih radnih mjesta i bolje funkcioniranje tržišta rada (borba protiv
dugoročne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih, smanjenje strukturalne
nezaposlenosti, prilagodba obrazovnog sustava i profesionalnog obrazovanja –
osposobiti ljude pravim vještinama)
▪ Osuvremenjivanja društva kroz jačanje jednakosti, uključivanje žena i hendikepiranih i
marginaliziranih skupina
▪ Razvoj poduzetničkog duha (stvoriti prijateljsko okruženje, smanjiti administrativne
prepreke, opće troškove, fiskalne pritiske)
▪ Poticanje mogućnosti prilagodbe poduzeća i njihovih radnika (organizacija rada,
sigurnost na radu, cjeloživotno obrazovanje)
EUROPSKA POVELJA O MALOM PODUZEĆU
• Prihvaćena na Europskom vijeću u Portugalu 2000. godine kao odrednica razvitka malog i srednjeg
poduzetništva
• Načela:
▪ Obrazovanje i obuka na području poduzetništva na svim razinama obrazovanja
▪ Jeftinije i brže osnivanje poduzeća, tj. pojednostavljenje procedura kako bi se smanjile
ulazne barijere
▪ Kvalitetnije i jednostavnije zakonodavstvo i regulacija
▪ Dostupnost vještina, tj. razvoj vještina potrebnih za mala poduzeća
 ▪ Poboljšanje online pristupa kako bi se smanjili troškovi i povećala efikasnost malih
poduzeća
▪ Iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta na bolji način – raditi na kontinuiranom
napretku, uklanjanju barijera trgovini, omogućiti lojalnu konkurenciju
▪ Oporezivanje i financijska pitanja – podržati investicije u mala poduzeća, omogućiti
kvalitetan pristup financiranju, omogućiti povoljne porezne i regulatorne uvjete
▪ Jačanje tehnološkog kapaciteta malih poduzeća kako bi postala sposobna pristupiti i
koristiti tehnologije koje im mogu koristiti
▪ Uspješni modeli elektronskog poslovanja i vrhunska podrška malim poduzećima da bi
se potaknulo i omogućilo da što bolje iskoriste nove mogućnosti koje se otvaraju u
ovom području
▪ Jače, učinkovitije zastupanje interesa malih poduzeća na razini Unije i na nacionalnoj
razini
BARIJERE ULASKU U PODUZETNIŠTVO
• Visoki oportunitetni trošak
▪ Može proizlaziti iz dobro plaćenog trenutnog posla ili iz koristi koje ima nezaposlena
osoba obilato se služeći potporom koju država daje osobama koje imaju status
nezaposlenog
• Visoki rizik
▪ Povezan s oportunitetnim troškovi
▪ Moguće je da će pojedinac odbiti ambiciozne projekte zbog straha da ne akumulira
ogroman osobi dug koji pogađa i njega i obitelj u slučaju poslovnog neuspjeha
• Nedostatak samopouzdanja
▪ Osoba može vjerovati da njezine sposobnosti nisu relevantne kako bi obavila
određenu aktivnost ili postigla postavljene ciljeve
• Stigma neuspjeha
▪ Faktor koji inhibira potencijalne poduzetnike
▪ Predstavlja strah od profesionalnog neuspjeha, ali i gubitka društvenog ugleda ili
statusa
• Nedostupnost financiranja
▪ Predstavlja prepreku za početak poslovanja malog poduzeća, kao i prepreku rastu
poduzeća
• Birokracija
▪ Uključuje regulatorna opterećenja, administrativne barijere
POTPORE MSP I PODUZETNIŠTVU NA TRI RAZINE
• Analiza je potrebna kako bi se osigurala podrška i djelovanje u smjeru koji bi omogućio da postoji
što više poduzeća, i to uspješnih poduzeća
• Mikro razina
▪ Potrebno je posvetiti se poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicima
▪ Važno je promatrati pristup pojedincima-poduzetnicima kao i što se događa s
poduzećima i kako je moguće stvoriti prijateljsko i poticajno okruženje za rast i razvoj
poduzeća
• Mezorazina
▪ Predstavlja industrijsku odnosno sektorsku razinu
▪ Ovdje od pomoći mogu biti mreže poput inovacijskih klastera, javne nabave i
međunarodnih tržišta
• Makro razina
▪ Bitno je stvoriti poduzetničku kulturu kako bi percepcija poduzetnika i poduzetništva
bila takva da se poduzetništvo smatra privlačnom profesijom i društveno priznatom
▪ Regulacija poduzetništva treba omogućiti lakše rođenje poduzeća, lakši izlazak
poduzeća sa tržišta, sve s namjerom da se poduzetnicima lakše omogući druga šansa
POLITIKE PODRŠKE MSP I PODUZETNIČKE POLITIKE

OPĆA POLITIKA POTRPORE MSP I POLITIKA POTPORE BRZORASTUĆEM MSP

• Osnovna razlika je izbor između kvalitete i kvantitete poduzetničke aktivnosti
• Politike podrške MSP usmjerene su na povećanje broja ljudi koji pokreću vlastito poduzeće te
stvaranje jednostavnog operativnog okruženja za mala poduzeća
• Osnovni ciljevi takve politike su kvantiteta i stabilnost
• Politika koja je usmjerena na poticanje brzorastućih poduzeća naglašava kao prioritet kvalitetu i
dinamiku
• S obzirom na ciljeve, opća politika usmjerena je na povećanje broja ljudi, novih poduzeća te
poboljšavanje okruženja, dok je politika brzorastućim poduzećima usmjerena na poticanje pravih,
kompetentnih ljudi da postanu poduzetnici, povećanje rasta novih poduzeća te poboljšanja
okruženja s naglaskom na rast
• S obzirom na dostupnost resursa, opća politika usmjerena je na javne izvore, poticaje i zajmove,
osiguranje jednakog pristupa svima te pružanje osnovnih savjeta, dok se politika potpore
brzorastućim poduzećima temelji na kombinaciji javnih i privatnih izvora, zajmova za istraživanje i
razvoj, poticajima za inovacije, pružanju ekspertnih savjeta za financiranje i selekciju obećavajućih
primatelja
• Razlikuju se i u naglascima politike, pri čemu je opća politika usmjerena na uklanjanje prepreka
ulasku novih poduzeća, smanjenju poreznog opterećenja, izbjegavanju neuspjeha i bankrota dok je
politika potpore brzorastućim poduzećima usmjerena na uklanjanje prepreka rastu novih poduzeća,
pojednostavljenje zahtjeva za rastuća poduzeća, prihvaćanje neuspjeha i bankrota
COVID-19
• COVID-19 zajam
• Mikro zajmovi za ruralni razvoj
• Potpore za očuvanje radnih mjesta
• Odgoda plaćanja novčane naknade za sve poslodavce obveznike kvote za zapošljavanje osoba s
invaliditetom
• Moratorij na postojeće obveze
• Novi krediti za likvidnost
• Odgoda poreznih obveza i ostalih javnih davanja
• Oslobađanje plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače
• Interventni otkup viškova u poljoprivredi
DISTRIBCIJA PODUZEĆA
• Sektor MSP ima značajno najveći udio u broju poduzeća
• Mikro, mala i srednja poduzeća zapošljavaju tri četvrtine svih zaposlenih u poslovnim subjektima u
Hrvatskoj
• Broj zaposlenih u mikro, malim, srednjim i velikim poduzećima raste
• Sektor mikro, malih i srednjih poduzeća ostvario je više od polovice ukupnih prihoda ostvarenih na
razini Hrvatske
• U ukupno ostvarenom izvozu hrvatskih poduzeća, sektor MSP sudjeluje s više od 50%
• Mikro poduzeća se sa svojim udjelom u ukupnoj zaposlenosti na razini Hrvatske izjednačuju s
velikim poduzećima
• Najmanje udjele ostvaruju u ukupnim prihodima i ukupnom izvozu
• Velika poduzeća u ukupnoj zaposlenosti ostvaruju najveće udjele u prihodima i izvozu
• Prosječan broj zaposlenih u mikro i malim poduzećima bilježi kontinuirani trend blagog smanjenja
• Ukupni prihodi po zaposlenom u mikro i malim poduzećima kontinuirano rastu
• Prosječan broj zaposlenih u srednjim poduzećima stagnira
• Zabilježen je blagi porast ukupnog prihoda po zaposlenom u srednjim poduzećima
• U velikim poduzećima raste prosječan broj zaposlenih
• Postoji niža razina produktivnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u odnosu na velika poduzeća te
postoji nedovoljan kapacitet internacionalizacije MSP i iskorištavanja potencijala jedinstvenog tržišta
EU u usporedbi s velikim poduzećima
GEM ISTRAŽIVANJE
• Najveće svjetsko istraživanje poduzetničke aktivnosti
• Hrvatska sudjeluje od 2002. godine
• Prati razinu aktivnosti u pokretanju poslovnih pothvata na nacionalnoj razini koju mjeri TEA
indeksom
• TEA indeks predstavlja broj poduzetnički aktivnih ljudi koji su ujedno i vlasnici poduzeća mlađih od
42 mjeseca u odnosu na 100 ispitanika između 64 godina starosti
• Hrvatska je prema ovom pokazatelju ostvarila bolji rezultat od prosjeka EU zemalja te se približila
GEM prosjeku zemalja koje su sudjelovale u istraživanju
• GEM istraživanje mjeri pokretanje poduzetničkih pothvata zbog prilike ili iz nužde indeksima TEA
Prilika, TEA Nužnost i motivacijskim indeksom
• Motivacijski indeks Hrvatske veći je od 1 – više poduzetnika ulazi u poduzetničke pothvate zbog
uočenih prilika – niži od EU prosjeka kao i od prosjeka svih zemalja uključenih u istraživanje
• Vrste poduzetničke aktivnosti:
▪ TEA – ukupna rana poduzetnička aktivnost profitno orijentirana
▪ SEA – ukupna rana poduzetnička aktivnost u društvenom poduzetništvu
▪ EEA – poduzetnička aktivnosti zaposlenika
GLOBALNI INDEKS INOVATIVNOSTI
• Svjetsko istraživanje koje mjeri razinu inovativnosti nacionalnih gospodarstava
• Hrvatska je zauzela 41. mjesto na rang listi od 126 zemalja
NECI INDEKS
• Omogućuje praćenje promjena u poduzetničkom kapacitetu neke zemlje, a koje se odnose na
razinu ključnih komponenti konceptualnog okvira
• Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu
MIKRO PODUZEĆA – manje od 10 zaposlenih, godišnji prihod i/ili godišnja bilanca u vrijednosti manjoj od
2 milijuna eura
MALA PODUZEĆA – od 10 do 49 zaposlenih, godišnji prihod i/ili godišnja bilanca u vrijednosti manjoj od
10 milijuna eura
SREDNJA PODUZEĆA – 50 – 249 zaposlenih, godišnji prihod i/ili godišnja bilanca u vrijednosti manjoj od
43 milijuna eura
INTERNACIONALIZACIJA
• Najčešći oblici internacionalizacije MSP su oni najjednostavniji: izvoz i uvoz
• Složenije oblike internacionalizacije kao što su tehnološka i proizvodnja suradnja koristi manji broj
poduzeća, dok je najsloženiji oblik – investiranje u inozemstvo, zastupljen u najmanjoj mjeri
BARIJERE INTERNACIONALIZACIJI
• Cijena proizvoda ili usluge i visoki trošak internacionaliziranja poslovanja
• Nedostatak kapitala, odgovarajućih informacija, institucionalnih potpora, troškovi, poteškoće s
poslovnom dokumentacijom
 TRANZICIJA U PODUZETNIČKU EKONOMIJU

DETERMINANTE PODUZETNIŠTVA NA STRANI POTRAŽNJE

1. Tehnološki razvoj
• Pogodovanje maloj proizvodnji
• Jeftinija kapitalna dobra
• Smanjenje MES-a
• Mogućnost fleksibilne specijalizacije
• Smanjenje graničnog troška informacija
• Tržišna orijentacija postaje jeftinija od interne koordinacije – smanjenje veličine poduzeća i
diverzifikacija, realokacija resursa prema novim proizvodima, porast potražnje, kraći životni ciklusi
proizvoda
• Dinamičnost
• Ulazne barijere za specifična tržišta visokih troškova istraživanja i razvoja
2. Ekonomski razvoj
• Porast ekonomske i društvene sigurnosti može dovesti do smanjenja sklonosti samozapošljavanju,
ali i visoki stupanj prosperiteta može potaknuti pojedince da ostvare potrebu za samorealizacijom
kroz pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata
3. Globalizacija
• Pozitivan utjecaj – nove mogućnosti na globalnom tržištu, uklanjanje barijera razmjeni dobara
• Negativan utjecaj – povećana konkurencija
4. Industrijska struktura
• Strukturalne promjene u korist usluga – većinu uslužnih djelatnosti karakterizira relativno mala
veličina poduzeća, stvaranje prilika za samozapošljavanje, pretežno mala početna kapitalna
ulaganja
• Outsourcing
• Spin-offovi
• Klasteri i regionalni razvoj (efekti prelijevanja)
5. Raznolikost potražnje
• Stvaranje novih područja potražnje
• Niz novih proizvoda i usluga

DETERMINANTE PODUZETNIŠTVA NA STRANI PONUDE

1. Rast populacije 6. Razina dohotka i nezaposlenost

2. Gustoća naseljenosti i stopa urbanizacije 7. Razlike u dohotku
3. Dobna struktura
4. Imigracija
5. Participacija žena
RAZLIKE IZMEĐU MENADŽERSKE I PODUZETNIČKE EKONOMIJE

1. Temeljna obilježja
• Lokalizacija umjesto globalizacije
• Promjena umjesto kontinuiteta
• Radna mjesta i visoke nadnice umjesto radna mjesta ili visoke nadnice
2. Okruženje
• Turbulentnost, diverzifikacija, heterogenost nasuprot stabilnosti, specijalizaciji i homogenosti
3. Način na koji poduzeća funkcioniraju
• Kontrola umjesto motivacije
• Transakcije poduzeća nasuprot tržišnoj razmjeni
• Konkurencija ili suradnja kao supstituti nasuprot konkurenciji i suradnji (komplementarnost)
4. Vladine politike
• Ciljevi – omogućiti umjesto ograničavati
• Ciljno područje – inputi ili outputi
• Mjesto – lokalno ili nacionalno
• Financiranje poduzeća starosjedilaca ili novih poduzeća (poduzetnika)
POVELJA MALOG PODUZETNIŠTVA
• Potpisana je 2000. godine u Portugalu
• Predstavlja odrednicu razvitka MSP
• Načela:
1. Obuka i obrazovanje u području poduzetništva na svim razinama obrazovanja
2. Brže i jeftinije osnivanje poduzeća
3. Kvalitetnije zakonodavstvo i regulativa
4. Dostupnost vještina
5. Poboljšanje online pristupa kako bi se smanjili troškovi i povećala efikasnost malih poduzeća

RAZINE ANALIZE I PODRUČJE DJELOVANJA

• Analiza je potrebna kako bi se osigurala podrška i smjer djelovanja koji bi omogućio da bude što više
poduzeća, i to uspješnih poduzeća
• Analiza se obavlja na tri razine: mikro, mezo i makro
• Na mikro razini potrebno je posvetiti se poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicima te je potrebno
promatrati što se događa s poduzećima kako bi se stvorilo poticajno i prijateljsko okruženje za rast i
razvoj poduzeća
• Na mezo razini potrebno je analizirati mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se poboljšali uvjeti za
rast i razvoj poduzeća
• Na makro razini potrebno je stvoriti poduzetničku kulturu kojom će se poduzetnička profesija i
percepcija poduzetnika smatrati privlačnom i društveno priznatom

POLITIKE PODRŠKE MSP I PODUZETNIČKA POLITIKA

MSP PODUZETNIČKA POLITIKA

Izvor Nesavršenost tržišta Nedostatak poduzetnika
Cilj Pomoći MSP u svladavanju Poduzimati (osnovati, rasti,
relativnost nedostatka u odnosu mentalitet)
na velika poduzeća
Ciljna skupina Poslovni pothvati Poduzetnici
Sredstva Financijska Pretežito nefinancijska
Naglasak na Poslovnom okruženju Poduzetničkoj kulturi

OPĆA POLITIKA PODRŠKE I PODRŠKA BRZORASTUĆIM PODUZEĆIMA

• Osnovna razlika: kvaliteta i kvantiteta poduzetničke aktivnosti

• OPP usmjerena je na povećanje broja ljudi koji pokreću vlastita poduzeća i na stvaranje jednostavnog
operativnog okruženja za mala poduzeća, a osnovi ciljevi su kvantiteta i stabilnost
• Osnovni ciljevi PBP su kvaliteta i dinamičnost
• CILJEVI: OPP usmjerena je na povećanje broja ljudi, novih poduzeća, poboljšanje poslovnog
okruženja, a PBP usmjerena je na poticanje pravih i kompetentnih ljudi da postanu poduzetnici, rast
novih poduzeća i poboljšanje poslovnog okruženja s naglaskom na rast
• DOSTUPNOST RESURSA: OPP usmjerena je na javne izvore, osiguranje jednakog pristupa svima te
pružanje osnovnih savjeta, dok je PBP usmjerena na kombinaciju privatnih i javnih izvora, pružanje
ekspertnih savjeta za financiranje te selekciju obećavajućih primatelja
• NAGLASCI POLITIKE: OPP usmjerena je na uklanjanje barijera ulasku novih poduzeća, smanjenju
poreznog opterećenja, izbjegavanju neuspjeha i bankrota, dok je PBP usmjerena na uklanjanje barijera
rastu novih poduzeća, pojednostavljenju zahtjeva za rastuća poduzeća te prihvaćanje neuspjeha i
bankrota

INDUSTRIJSKA I MSP POLITIKA

• Industrijska politika obuhvaća sve državne intervencije koje su usmjerene na ponudu u gospodarstvu i
ciljaju utjecati na industrijsku strukturu gospodarstva i njezine promjene:
• Horizontalno: opći tip industrijske politike koji poboljšava funkcioniranje cjelokupnog tržišta
• Vertikalno: selektivne politike usmjerene na specifična poduzeća, ind. sektore
• Kroz MSP politiku podržava se i pomaže poduzetniku na način da postigne konkurentnost i fleksibilnost
osnivanjem institucija koje mu daju neposrednu podršku pri čemu je uvijek prisutan rizik poduzetnika i
mogućnost neuspjeha, a rizik koji donosi konkurencija je raspoređen na cjelokupno društvo

MSP POLITIKA I POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

• Politika zapošljavanja duboko interferira s politikom podrške MSP jer svaki od 4 stupa Europske
strategije zapošljavanja imaju veze s politikom podrške MSP
• Politika zapošljavanja ogleda se u nastojanjima da se postigne:
o Stvaranje radnih mjesta i bolje funkcioniranje tržišta rada
o Osuvremenjivanja društva kroz jačanje jednakosti, uključivanje žena, hendikepiranih i
marginaliziranih skupina
o Razvoj poduzetničkog duha
o Poticanje mogućnosti prilagodbe poduzeća i njihovih radnika

BARIJERE

1. Visoki oportunitetni trošak – proizlazi iz dobro plaćenog posla ili obilatih potpora koje država daje
nezaposlenima, a potencijalni poduzetnik može imati visoke FT ili hipoteku zbog čega ne želi
ugroziti svoj relativno stabilan dohodak
2. Visoki rizik – povezan je s oportunitetnim troškom, zahtijevanje banaka za osobnom garancijom
poduzetnika za kredite svojih poduzeća, strah od akumuliranja ogromnog osobnog duga i strah od
ugrožavanja životne egzistencije
3. Nedostatak samopouzdanja – manjak osobnog uvjerenja o vlastitim sposobnostima za obavljanje
određenih aktivnosti i postizanje postavljenih ciljeva
4. Stigma neuspjeha – faktor koji inhibira potencijalne poduzetnike, a stigma može predstavljati strah
od profesionalnog neuspjeha, ali i gubitka društvenog statusa, ugleda
5. Nedostatak informacija – uzrokuje prepreke u pokretanju poslovanja, ali kasnije kao prepreka rastu
poduzeća
6. Birokracija – komplicirana i dugotrajna procedura, visoki troškovi za obrasce..