Globalizacija (G)svjetske ekonomije

- glavne karakteristike G su:

1. liberalizacija trita- ukidanje barijera, slobodan protok kapitala, ljudi, informacija, roba i usluga i
rada
-ukidanje dravnih ogranienja
-meunarodne ekonomske integracije
-informacije su dostupne svima
2.harmonizacija i standardizacija propisa
3.stvaranje mrea i saveza
4.integracija zemalja zbog bolje konkurencije u drugim zemljama

Definicija globalizacije
-faza kapitalizma, novi nain razmiljanja, internacionalizacija(prekogranini odnos zemalja, rast
meunarodne razmjene i neovisnosti)
- veliki i znaajni tokovi trgovine i kapitalnih investicija izmeu zemalja
-vei broj pouka, ideja i inovacija

G je promijenila prirodu ekonomskih aktivnosti, povezuje se s tehnolokom revolucijom u transportu,

komunikacijom i obradi podataka. G je post industrija ili usluna ekonomije bazirana na znanju(trei
val znajueg drutva).

Proces G poeo je:

- poslije II svjetskog rata sporazumom iz Bretton Woodsa
- postupnim razvojem bescarinskih trita u zapadnoj Europi
- zamah industrijalizacije u Aziji i informatika tehnologija
- financijski tokovi od 1933 su se udvostruili
- opseg trgovine je danas 15 puta vei nego 1950.g.
- izravna strana ulaganja porasla su u 25.g. 25 puta

Prednosti G:
- otvaranje neko izoliranih zemalja i neotkrivenih trita
- svjetski BDP poveao se 6 puta od 1950.g.
- izvoz je porastao 30 puta
- realni prihodi u zemljama u razvoju su vei za 50%
- stopa siromatva u Aziji je prepolovljena u zadnjih 20.g.

Rizik G:
- nisu sve zemlje u stanju iskoristiti prednosti koje se nude
- pokretljivost kapitala rizik od gubitka povjerenja i ranjivost slabih fin sustava
- lakoa elektronskog prijenosa pranje novca i poveanje kriminala
- rast elektronskog novca - prekogranine nesuglasice oko oporezivanja i prisvajanja nadlenosti
- velik broj meunarodnih spajanja i saveza zahtjeva nove definicije relevantnog trita kako bi se
ustanovilo dali postoji monopolska mo

Dali su se pod utjecajem G naslijeene nejednakosti unutar zemalja poveale ili smanjile?
- najvee smanjenje broja siromanih postignuto je u istonoj i junoj Aziji(500 miljuna iz te dvije regije)
- znaajno se smanjio broj ekstremno siromanih ljudi u Kini i Indiji dok je udio siromanih ak
porastao ili se sporo smanjuje u mnogim zemljama Afrike, Latinske Amerike, Istonoj Europi i
Sredinjoj Aziji
- ja bi rekao pola pola

STVARANJE INTEGRACIJA

ekonomska integracija omoguuje bolju alokaciju resursa unutar integriranog podruja, to

dovodi do poboljanja blagostanja stanovnitva (bruto domaem proizvodu po stanovniku) u
svim zemljama lanicama

proces prilagodbe svake nove zemlje novom integriranom podruju zahtijeva efikasnu
ekonomsku politiku nove lanice

ekonomski teoretiari istiu da koristi integracije za zemlje lanice mogu imati i neeljene
uinke izvan podruja integracije, zbog uinka trgovinske diverzije (kako ju je Viner nazvao)

1
 pitanje prirode te integracije i njezinih ciljeva, zbog ega slobodne , nezavisne i samostalne
drave trebaju rtvovati znaajan dio nacionalne suverenosti u cilju stvaranja integracije s
drugim zemljama slinih interesa

integracija izmeu zemalja ima openiti cilj ostvariti koristi za one zemlje koje ulaze u
integracije-

ne moraju biti najveim dijelom ekonomske

one mogu biti i politike, obrambene (integrirane zemlje troe manje sredstava za vojne
namjene) kao i socijalne

nezavisno od ciljeva, udruivanje ima pozitivne i negativne ekonomske posljedice

razmatrajui sve te injenice,

6 Europskih zemalja (Francuska, Zapadna Njemaka, Italija, Belgija, Nizozemska i

Luksemburg) potpisale su Rimski ugovor koji je postao osnovica svih kasnijih faza integracije

glavni ciljevi integracije :

- stvaranjem proirenog trita ubrzati gospodarski rast
- poveati ivotni nivo stanovnitva i smanjiti regionalne razlike u ivotnom standardu
- rijeiti socijalne i politike probleme

STUPNJEVI INTEGRACIJE
1. PODRUJE SLOBODNE TRGOVINE - suglasne da uklone sve carinske i druge zapreke
trgovini izmeu zemalja unutar zone slobodne trgovine, ali one nastavljaju sa vlastitim
nezavisnim politikama u pogledu trgovine sa zemljama ne-lanicama. Takva je integracija bila
EFTA (European Free Trade Area).

2. CARINSKA UNIJA - U tom obliku postoji slobodno kretanje roba izmeu lanica ali
postoji stoji jedinstven sistem ogranienja u trgovini sa zemljama ne-lanicama.

3. ZAJEDNIKO TRITE - kao i carinska unija, ima slobodnu trgovinu robama i uslugama
izmeu zemalja lanica, ali zadrava jedinstvena ogranienja na trgovinu sa zemljama ne-lanicama
Dodaje se i dozvola neogranienog kretanja kapitala, rada i poduzetnitva izmeu zemalja lanica.

4. EKONOMSKA UNIJA - uz sve karakteristike zajednikog trita trai daljnju integraciju

gospodarstava zemalja lanica sa sredinjom zajednikom bankom, jedinstvenim monetarnim i
poreznim sistemom i zajednikom vanjskom ekonomskom politikom. To je faza u kojoj se danas nalazi
EU.

5. POTPUNA EKONOMSKA INTEGRACIJA - uklonjene su sve zapreke kretanju robe i imbenika

proizvodnje meu zemljama lanicama, postoji jedinstvena socijalna i ekonomska politika, sve zemlje
lanice prihvatile su da im supranacionalnu vlast u izvrnom, pravnom i legislativnom sektoru.

- Europska unija proiruje se od skromnih poetaka sa Rimskim ugovorom iz 1957. godine, kada je
brojila est lanica na 15 zemalja lanica iz 1995. godine, s najnovijim proirenjem iz 2004. prvo na
25, a 2007. na 27 zemalja.
- Europska unija predstavlja najvii oblik ekonomske integracije, u kojoj su uklonjene sve zapreke
kretanju robe i faktora proizvodnje meu zemljama lanicama, postoji jedinstvena socijalna i
ekonomska politika, kao i injenica da su sve zemlje lanice prihvatile da im supranacionalna vlast
bude prisutna u izvrnom i legislativnom sektoru.

Rimski sporazum definirao je tri primarna cilja:

1. Stvaranje carinske unije, kojom bi se uklonile sve carinske barijere unutar Zajednice. Takoer,
sporazum o zajednikoj vanjskoj carini, prema kojem sva dobra koja ulaze u EEC, bez obzira na
mjesto ulaska, podlijeu jednakim trokovima i kontroli. S tim je u vezi donesen i dogovor o zajednikoj
trgovinskoj politici prema treim zemljama.
2. Stvaranje jedinstvenog europskog trita (common market), tj. sporazum o pravilima koja
omoguavaju slobodu kretanja ljudi, dobara, usluga i novca unutar Zajednice. Zemlje lanice su
morale razviti zajedniku politiku konkurentnosti prvo smanjivanjem, a potom potpunim
eliminiranjem dravne pomoi nacionalnim industrijama, u svrhu izbjegavanja ekonomskih
neravnotea, ukidanja monopola i kartela te harmoniziranja zdravstvenih i sigurnosnih standarda
2
3. Razvijanje zajednike poljoprivredne politike, koje bi omoguile garantirane cijene
poljoprivrednicima, ime bi se stabiliziralo trite poljoprivrednih proizvoda i osigurale zalihe
hrane

CARINSKA UNIJA

- stvorena 1968. godine sporazumom o zajednikoj vanjskoj carinskoj tarifi, ali nisu uklonjene ne-
carinske barijere izmeu drava lanica
-razlike u tehnikim standardima i kontroli kvalitete, razliiti zdravstveni i sigurnosni standardi te
razliite porezne stope
-sredinom 1970-ih inilo se da je ideja zajednikog trita neostvariva, jer su zbog recesije zemlje
lanice ponovno poele tititi svoja nacionalna trita

- zajednika poljoprivredna politika uz potporu fondova Zajednice, dovela do pretjerane proizvodnje

europskih poljoprivrednika, koja je ne samo pokrila dotadanju manjkavu poljoprivrednu proizvodnju,
ve stvorila i velike izvozne vikove, kojih se izvoz morao subvencionirati

JEDINSTVENO TRITE
- 1984. godine Francuska i Njemaka odluile su ubrzati smanjenje kontrole na granicama i u
lipnju 1985. prikljuile su se zemljama Beneluksa potpisivanjem Schengenskog sporazuma kojim
su uklonjene kontrole na granicama
- taj je sporazum stupio na snagu u sijenju 1990., iako su planovi kasnili zbog problema
uspostave kompjuteriziranog Schengenskog sustava - Sporazumom iz
Amsterdama 1995.godine,i druge zemlje potpisnice (Italija, Grka, Portugal i panjolska) su
uklonile sve kontrole carina i putovnica
- unutar Schengenskog podruja omoguena je slobodna cirkulacija ljudi, uz primjenu zajednike
politiku prema azilantima i reima viza

SINGLE EUROPEAN ACT

- cilj Single European Act-a, koji je stupio na snagu u srpnju 1987., bio je uklanjanje preostalih ne-
carinskih barijera u svrhu slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i novca do kraja 1992. godine
- te su barijere bile u 3 oblika: fizikom, fiskalnom i tehnikom
- stvorio je jedinstveno, najvee trite i trgovinsko sredite u svijetu
- mnoge interne kontrole dokumenata ili carina bile su ili ukinute ili svedene na minimum;
- banke i poduzea dobivale su ovlast da posluju na cijelom podruju Unije;
- gotovo nita nije prijeilo rezidenta EU da ivi, radi, otvara bankovni raun, dobiva svoju mirovinu
u bilo kojem dijelu Zajednice;
- protekcionizam je postao ilegalan, razbijeni su svi monopoli od snabdijevanja elektrinom
energijom do telekomunikacija

- institucije Zajednice postale su odgovorne za nova podruja, koja nisu bila pokrivena Rimskim
ugovorima, poput zatite okolia, istraivanja i razvoja te regionalne politike

tubene zahtjeve rjeava Europski sud pravde (Court of Justice), koji je dobio nove obaveze,
a osnovan je Sud prve instance Prvostupanjski sud (Court of First Instance) s ciljem da
razmotri sporne sluajeve i olaka teret Suda pravde, kao i Revizijski sud

legalni status sastancima efova vlada lanica, pod egidom Europskog savjeta, a dodatnu je
snagu stekao i Savjet ministara i Europski parlament

SEA je konano formulirala da su ekonomska i monetarna unija ciljevi EU, koji promoviraju
koheziju lanica, to je kolokvijalni termin u EU za smanjivanje jaza izmeu bogatih i
siromanih dijelova EU, ime valja eliminirati situaciju koja se meu ekonomistima poela
nazivati Europa dvije brzine (two-speed Europe)
Najoitije barijere jedinstvenom tritu bile su carine i kontrola na granicama, koje su bile na
snazi unutar internih granica Zajednice, unato sporazumu o carinskoj uniji iz 1968
zemlje lanice su i dalje kontrolirale kretanje ljudi, a kontrola je naroito bila usmjerena na
ilegalna useljavanja
u toj fazi jo uvijek su nacionalne politike odreivale visinu poreza na dodanu vrijednost,
troarina na alkohol, duhan i luksuzne proizvode, zahtijevale primjenu razliitih zdravstvenih
standarda u praksi, kontrolu zabranjenih proizvoda te traile spreavanje irenja biljnih i
ivotinjskih bolesti
3
Utjecaj integracija
-ideja da bi se suverene zemlje udruile i formirale u jedinstvenu ekonomsku cjelinu nije nova

-prvi primjeri zabiljeeni su u Europi prije vie od stotinu i pedeset godina (Zollverein u
Njemakoj), dok je moderni pristup regionalnim integracijama poeo nakon II svjetskog rata, s
ciljem ubrzavanja obnove ratom razorenih europskih gospodarstava i eljom da se nadvladaju
problemi ekonomske i politike dezintegracije koja je zadesila Europu tijekom tridesetih godina

-glavni ciljevi koje su iznosili protagonisti ekonomske integracije Europe svodili su se na uvjerenje
da e se stvaranjem proirenog trita ubrzati gospodarski rast, bre poveavati ivotni nivo
stanovnitva i smanjivati velike regionalne razlike u ivotnom standardu, a istodobno poboljati
status Europe u svjetskim politikim i ekonomskim odnosima

STVARANJE INTEGRACIJA U SVIJETU

u Sjevernoj Americi, nakon pregovora SAD i Kanada su sklopili sporazum o slobodnoj trgovini
- stupio na snagu 1.sijenja 1989 ime je stvoreno najvee slobodno
trite na svijetu s otvaranjem gotovo 6 tisua km granice izmeu dvije zemlje
- omoguuje ne samo slobodnu razmjenu roba, ve i usluga i investicija
sporazum je bio proiren i s Meksikom (North American Free Trade Agreement - NAFTA), koji
je potpisan u kolovozu 1992.godine, a stupio je na snagu u sijenju 1994. godine
- time je stvoreno zajedniko trite za trgovinu robama i kapitalom, ali ne i
za slobodno kretanje ljudi
u jugoistonoj Aziji (ASEAN), zatim u ekonomskoj zajednici zapadno afrikih drava
(ECOWAS), u sredinjoj i junoj Americi

TROKOVI ZA ZEMLJE

gubitak dijela suverenosti i nacionalne nezavisnosti

gubitak nacionalnog identiteta pri zakonodavstvu, propisima i standardima
smanjen utjecaj nacionalne vlade
stvaranje novog centra moi u Bruxellesu
poveana konkurencija zbog uklanjanja protekcionizam i zbog toga gubitak radnih mjesta
poveani promet droge i kriminala dijelom uslijed uklanjanja meugranine kontrole
rastu tekoe uzrokovane zajednikom politikom, poput CAP-a
integracija unapreujui globalizaciju i s njome povezane tekoe

KORISTI OD INTEGRACIJE

suradnja meu zemljama smanjuje vjerojatnost rata i sukoba

jedinstveno trite osigurava europskim poduzetnicima mnogo vei broj potroaa
spajanja i integracije omoguuju Europi da stvori svjetske vodee korporacije
vea je sloboda kretanja unutar EU
dioba ekonomskih i socijalnih resursa unutar EU omoguuje bri razvoj svima
stvara se nova globalna sila, s veim utjecajem u svijetu, od ega sve zemlje imaju koristi
siromanije zemlje imaju laku mogunost dostii razvijenije u Zajednici
fondovi i investicije EU stvaraju nove mogunosti u siromanim dijelovima EU
olakava se napredak demokracije i kapitalistikih odnosa u zaostalijim zemljama unutar EU

KREIRANJE TRGOVINE
ako zemlje 1 i 2 osnuju carinsku uniju, a zemlja 3 ostane van nje, suoavajui se sa 50% CET
(Common External Tariff), zemlja 1 uvozi proizvode iz zemlje 2 po cijeni 3
Slika 3.1 nam pomae objasniti te dobitke od proizvodnje, pretpostavljajui zbog
jednostavnosti elastinost krivulje ponude. Isto tako, utjecaji potranje se ignoriraju to se
pokazuje potpuno neelastinom krivuljom potranje zemlje 1

Kreiranje trgovine slika 3.1.

4
 zbog carina od 50% zemlja 3 je postala nekonkurentna na tritu
pretpostavimo da je carina prije uspostave carinskog saveza bila samo 10%. Tada je zemlja 1
uvozila iz zemlje 3 jer su pripadajui trokovi uvoza bili 3.08 (2,80 + 10% carine), dok su
trokovi uvoza iz zemlje 2 bili 3,30 (3 + 10% carine)
kada se uspostavio carinska unija izmeu zemalja 1 i 2, a zemlja 3 je bila iskljuena, razmjena
se premjestila od dobavljaa s najniim trokovima u uniji izvan unije prema skupljem u uniji,
budui da zemlja 1 moe utedjeti 8p uvozom iz zemlje 2 gdje nema carina, umjesto iz zemlje
3 (koja i dalje plaa CET 10%) (vidi sliku 3.2.)
Potroake utede slika 3.2.

ukupni trokovi proizvodnje dobara unutar zemlje 1 su oznaeni podrujem ispod krivulje
ponude OABQ
ukupni trokovi uvoza iste koliine OQ iz zemlje 2 su OCDQ
razlika izmeu dva etverokuta pokazuje tednju resursa, ABDC
oito je da bi irenjem carinske unije koja bi obuhvaala zemlju 3 potroai imali vee koristi
jer bi to omoguilo dodatnu tednju resursa - etverokut CDFE
Stvaranje i skretanje trgovine (creation and diversion of trade )

5
 novi element prikazan na slici 3.3 je poveanje potranje s Q2 na Q3, kao rezultat niih cijena
potroai su na potencijalnom dobitku i koristei koncept potroaevog probitka kao
predstavnika potroaeve korisnosti,ne ukljuujui njegove nedostatke, korist od potronje se
moe pokazati trokutom BEF
potroai su spremni platiti cijene prikazane uzdu krivulje potranje
korisnost koja proizlazi iz potronje koliine Q2-Q3 je prikazana podrujem BFQ2Q3, dok su
pripadni izdaci za to podruje EQ2Q3F
razlika izmeu ta 2 podruja je trokut BEF

3 dimenzije politike : Multilateralna, unilateralna, bilateralna/regionalna

Multilateralna:
Veinom implementirana u smjernicama WTO-a s ciljem promoviranja pristupa tritu sa pravilima u
kontekstu efikasnog globalnog upravljanja.
Na primjer -
za trgovinu robama: politike poput smanjenje carina i tehnikih barijera trgovini.
Ukljuujui promoviranje EU vrijednosti:
briga za okoli
sigurnost hrane

kulturoloka raznolikost

i kako promovirati temeljne radne standarde?

Bilateralna/regionalna
U skladu s WTO-ovim multilateralnim pregovorima, EU zakljuuje bilateralne sporazume i kreira
specifine trgovinske mjere s treim zemljama i regionalnim podrujima. 121 zemlja je potencijalno
povezana s EU preko regionalnih trgovinskih sporazuma, uglavnom sklopljenim u 1990-ima.
Logika podloga mjerama EU za bilateralne sporazume
trgovinska ekspanzija i odreivanje pravila (WTO)
briga o razvoju i...

promoviranje regionalnog razvoja

Kljuni EU bilateralni sporazumi ukljuuju:

Ekonomski partnerski sporazumi u pregovorima s ACP zemljama (Cotonou)

6
 Sporazumi o slobodnoj trgovini s EFTA, EEA, Euromed, Mercosur (u pregovorima), Meksiko,
Juna Afrika...

Carinske unije s Turskom, Andorom i San Marinom

Sporazum o partnerstvu i kooperaciji s Rusijom i Ukrajinom

Unilateralna
EU takoer implementira unilateralne mjere kao dodatni instrument trgovinske politike u interesu
razvoja i/ili politike stabilnosti u skladu s Unijinim kljunim politikim prioritetima:
General System of Preferences (GSP) klasini instrument za brigu o razvoju je dodjeljivanje
carinskih povlastica. GSP omoguuje bescarinski pristup uvoznim proizvodima iz beneficiranih
zemalja ili smanjenje carina ovisno o vrsti proizvoda i sporazumu koji je postignut s dotinom zemljom
Everything But Arms inicijativa (EBA). EBA je poseban sporazum GSP-a za najnerazvijenije zemlje.
EBA osigurava bescarinski pristup na uvoz svih proizvoda iz LDC-a bez ikakvih koliinskih
ogranienja, OSIM oruja i streljiva.
Asimetrine preferencije npr. za Balkan i Moldaviju, s ciljem osiguranja mira, stabilnosti, slobode i
ekonomskog prosperiteta u regiji.

Trgovinska politika EU Najotvorenije trite za siromane zemlje

Kljune injenice o General System of Preferences (GSP)
- 178 zemalja u razvoju i podruja su beneficirani od EU GSP-a
- U 2003, EU je imala korist od GSP-a uvozom 50 milijuna iz privilegiranih zemalja. Vodea
zemlja je Banglade, a prate je Kina, Pakistan, Brazil, Malezija i Indija.
- 49 najnerazvijenijih zemalja (EBA - "Everything But Arms") privilegirane su bescarinskim i
neogranienim izvozom gotovo svih proizvoda u EU na neogranieno vrijeme.
- GSP se uvodi pomou ciklusa u trajanju od 10 godina, osiguravajui stabilnost trgovcima i
ekonomskim operatorima. Pripremljene su nove smjernice za 2006 2015.

Ciljevi monetarne unije

Razvitak monetarne unije

monetarna kriza u svjetskim razmjerima zapoela je sedamdesetih godina
poetkom 70-tih rastui pritisak na dolar i opi egzogeni okovi i neravnotea na svjetskom
tritu (naftni embargo) uzrokovali su razliito kretanje stopa rasta inflacije po zemljama to je
povratno uzrokovalo este promjene teajeva putem devalvacija i revalvacija
kao odgovor na takvu situaciju sklopljen je u okviru MMF, 1971. godine Smithsonianski
sporazum, prema kojem su granice doputene fluktuacije ostalih valuta u odnosu na dolar
poveane
P. Werner predloio plan za eliminaciju intra-teajnih turbulencija u EU (Wernerov plan
usvojen je 1971.), predvialo se da monetarna unija zaivi 1980. godine
kako sedamdesetih godina dolazi do monetarne krize u svijetu, Wernerov plan nikada nije
ostvaren, pa do stvaranja monetarne unije u Europi dolazi tek nakon tri desetljea
u 1972. godini, u Baselu je dogovoreno da se granice meusobne fluktuacije valuta estorice
zemalja lanica ogranie na 2,25%. taj europski dogovor je poznat pod nazivom zmija u
tunelu
1979. godine rezolucijom Europskog vijea uspostavljen Europski Monetarni Sustav EMS
( European Monetary System), koji je predstavljao temelj suradnje i kontrole valutnih teajeva
sve do uspostave monetarne unije
taj je sustav baziran na fiksnom, iako fluktuirajuem teaju relativno prema centralnom
valutnom standardu, European Currency Unit ECU
osnovni instrument EMS-a za odreivanje teajeva izmeu valuta zajednice bio je mehanizam
valutnih teajeva ERM (Exchange Rate Mechanism)
tako su teajevi izmeu europskih valuta oscilirali od niske do visoke toke prije nego to je
zatraeno od vlada da interveniraju kada su prekoraeni limiti
EMS nije bio potpuno istovrstan sistemu fiksnih teajeva
poravnanje teajeva bilo je neophodno budui da su razliite nacionalne monetarne politike
uzrokovale razliite stope rasta, inflacije i nezaposlenosti, to je povratno vodilo pomicanju
krivulja ponude i potranje za razliitim valutama
EMS je bila nekakva hibridna kombinacija fiksnog i plutajueg teaja

7
 mehanizam valutnih teajeva EMS temeljio se na ECU-u, kao denominatoru za utvrivanje
pariteta valuta zemalja lanica, s ogranienim fluktuiranjem sredinjeg deviznog teaja valute
sudionice, meusobno i u odnosu na ECU, a fluktuacije su iznosile +/- 2,25%
ako je na financijskom tritu ERM valuta imala tendenciju da se kree izvan odreenih
margina, od zemlje se oekivalo da intervenira, mjerama monetarne ili fiskalne politike kako bi
se teaj zadrao unutar margina
politika prilagodbe je imala tendenciju da bude simetrina: od zemalja se oekivalo da
pomognu jedna drugoj direktnom intervencijom na inozemnom tritu (kupnjom ili prodajom
valute, sve dok se teaj izmeu dvije valute ne vrati unutar margina)
ECU stupa na snagu u oujku 1979. godine
devizni teajevi bili su fiksirani, ali platna bilanca nije automatski odreivala monetarnu politiku
sve zemlje lanice Zajednice automatski su postale lnice EMS-a ali ne ERM-a
panjolska se prikljuila u ERM 1989. godine, Engleska u 1990. i Portugal u 1992, dok je
Grka odluila da ostane izvan.
iako je EMS pomogao da EU postigne rastuu monetarnu stabilnost, ipak je u mnogim
zemljama lanicama stabilnost na financijskom tritu i zatita od pekulativnih napada
odravana uz pomo kontrole kapitala.

Tri faze procesa dostizanja EMU

godine1991. u nizozemskom gradiu Maastrichtu donesena je odluka- stvoriti Europsku

monetarnu uniju s vlastitom jedinstvenom valutom
stvoriti europsku centralnu banku
sporazumom iz Maastrichta (1992) programirane su tri faze procesa dostizanja EMU:
prva faza (1990- 1993):
sve valute zajednice prikljuuju se ERM pod jednakim uvjetima
zemlje lanice bile su dune usvojiti mjere za osiguranje liberalizacije trita kapitala i
financijskih trita
drugi vaan zadatak bila je to vea koordinacija ukupne ekonomske politike,
posebno monetarne i fiskalne, kako bi se postigla to vie jedinstvena i stabilna
monetarna politika
druga faza (1994-8):
1994. osnivanjem Monetarnog instituta (EMI) sa sjeditem u Frankfurtu, - pretea
Europske centralne banke (ECB)
dvije zadae EMI: pripreme za poetak tree faze, to ukljuuje stvaranje Europskog
sustava centralnih banaka (ESCB) i ECB, te koordinacijui monetarne politike zemalja
lanica tijekom prijelaznog razdoblja (nacionalne sredinje banke i dalje zadravaju
autonomiju u provoenju monetarne politike)
trea faza (1999) odvijala se u dva dijela:
prema ugovoru iz Maastrichta uspostavlja se Monetarna unija
sloboda nad monetarnom politikom, je suena za zemlje lanice, budui da njihovo
gospodarstvo treba zadovoljiti zadane kriterije kako bi zemlja ula u monetarnu uniju.
poetak EMU- sijeanj 1999. godine, kada je odlueno u skladu s maastricht
kriterijima, koje zemlje e sudjelovati u EMU, odnosno u mehanizmu deviznih teajeva
ERM II
Maastricht ugovor, stvorio je ekonomsku i monetarnu uniju (EMU), uspostavljajui Europsku
Centralnu Banku (ECB), koja je potpuno neovisna o ekonomskoj politici zemalja lanica i
Bruxellesa
ECB i sredinje banke zemalja lanica jednim se imenom zovu Europski Sustav Centralnih
Banaka (ESCB)
est lanova Izvrnog odbora ECB-a, zajedno s guvernerima drugih centralnih banaka
zemalja lanica sainjavaju upravljaki savjet - Governing Council ECB-a; no nijedna od tih
banaka kao i nijedan od organa koji donose odluke ne prima upute od drugih organa

Izvrna tijela ECB-a

Postoje dva izvrna tijela ECB-a koja su odgovorna za pripremu i implementaciju jedinstvene
monetarne politike
- Upravno vijee ECB-a
- Izvrni odbor (vidi grafikon 1.1)
Tree izvrno tijelo ECB-a je (the General Council)

Upravno vijee ECB se sastoji od:

8
 est lanova Izvrnog vijea i guvernera sredinjih banaka Euro-podruja (12
guvernera u 2003. godini)
Upravnim vijeem i Izvrni odborom predsjeda predsjednik ECB-a, ili potpredsjednik u njegovoj
odsutnosti
Odgovornosti Upravnog vijea su:
- usvajanje smjernica i donoenje odluka nunih za osiguranje izvrenje zadaa
povjerenih Euro sustavu
- formuliranje monetarne politike euro-podruja

Izvrni odbor

lanak 12.1. Statuta ECB-a

Formuliranje monetarne politike euro podruja

Donoenje odluka o srednjoronim monetarnim ciljevima, kljunim kamatnim stopama i
rezervama ponude u euro-sustavu
Upravno vijee e donijeti nune smjernice za implementaciju tih odluka

Ope vijee
Ope vijee ECB-a ine predsjednik i potpredsjednik ECB-a te guverneri sredinjih banaka
svih zemalja (15 u 2003; 25 nakon proirenja 1. svibnja 2004)
To vijea e postojati tako dugo dok sve lanice ne prihvate euro kao svoju valutu
Ope vijee nije odgovorno za monetarnu politiku euro-podruja ve izvrava zadatke
naslijeene od Europskog Monetarnog Instituta (EMI) koje se i dalje moraju precizno izvoditi
dok sve lanice ne prihvate Euro

Korisne pouke iz primjera Grke:

Grka je postala 12. lanica EURO zone 1. sijenja 2001.
Da bi to postigla Grka je provela itav niz mjera, od kojih posebno istiemo:
-devalvaciju grke drahme 16. oujka 1998. za 12,3%. Time je smanjena dotadanja
precijenjenost drahme i prekinuta tendencija konstantnog pogoranja tekue bilance plaanja
-smanjenje proraunskih izdataka (za 1% GDP-a) to je dovelo do znaajnog poveanja
pritoka inozemnog kapitala (FDI), kao i smanjivanja kamatnih stopa
- priljev inozemnog kapitala donosio je pritisak na inflaciju, to je bilo sterilizirano itavim
nizom mjera monetarne politike. Ipak, pritisak je bio toliki da je drahma u razdoblju
1998 2000. malo revalvirala, tako da je ukupni devalvacijski uinak do 1.01. 2001. bio svega oko
6%.
Primjer Grke nas podsjea da ulazak u sustav EURO-a mora biti popraen vrstom
odlunou provedbe strukturalnih reformi i ubrzanjem fiskalne konsolidacije
Mogunost koritenja irokih granica unutar ERM II se pokazala bezvrijednom za glatko
usmjeravanje valute prema zavrnoj stopi konverzije
Nadalje, iroke margine teaja (band) su takoer olakale antiinflacijsku politiku vlade

9
 Meutim, moe doi do diskretne prilagodbe centralnog pariteta i, uz uvjet da su podrane
vjerodostojnim politikama, moe se njima uspjeno upravljati, ak uz snane tokove kapitala i
valutne pekulacije
Objavljivanje krajnje stope konverzije mnogo prije samog uvoenja eura je postupak u
stabilizaciji valute. To dalje doprinosi glatkoj konvergenciji ostalih valuta (npr. nominalne
kamatne stope).

Mehanizam deviznih teajeva II

prije pridruivanja nema slubenih ogranienja u pogledu izbora sustava deviznih teajeva, uz
iznimku euroizacije, koja je izriito zabranjena
pri pridruivanju, nova zemlja lanica mora shvatiti da je njena politika deviznih teajeva
zajedniki interes svih lanica
nakon pridruivanja, iako ne nuno odmah, od pridruenih drava se oekuje prikljuivanje
ERM-u II
stabilni, ali prilagodljivi centralni odnosi prema Euru
granice fluktuacije (fluctuation bands) su od +/- 15% oko sredinje stope, iako se u pojedinom
sluaju, mogu dogovoriti i ue granice fluktuacije, od one slubeno dogovorene, ako su
podrane slubenim intervencijama i financiranjem
nova zemlja lanica se moe prikljuiti ERM-u II na svoj vlastiti zahtjev u bilo koje vrijeme
nakon pristupanja, ovisno o dogovoru o sredinjem paritetu i veliini ogranienja fluktuacije
meutim, ECB moe zaustaviti intervencije, ako prosudi da te akcije ometaju ostvarenje
primarnog - cilja stabilnih cijena

Politika mehanizma koordinacije - nadgledanja zemalja

Sustav fiskalnog izvjetavanja- zemlje u procesu pridruivanja izvjeuju o veliini svog duga i
deficita, izraunatih prema metodologiji EU .
Ekonomski programi prije pridruivanja - detaljan opis planova Vlade u podruju fiskalne i
strukturne reforme, te srednjoroni plan porezne politike.
Izvjetaj o stabilnosti makroekonomskih i financijskih sektora u zemljama kandidatima.
EU komisija objavljuje svake dvije godine osnovna makroekonomska predvianja za zemlje
kandidate, ECB organizira redovite sastanke sa zemljama kandidatima (nunost ureivanja
financijskih sustava i sustava plaanja, u skladu s euro-sustavom) kako bi se osigurao prijelaz
bez potekoa u euro-zonu

Odlukom Vijea ECOFIN (od 5 srpnja 2004

est zemalja bilo je u situaciji prekomjernog deficita (eka, Cipar, Maarska, Malta, Poljska i
Slovaka). U svim sluajevima (osim Cipra) odlukom Vijea dozvoljene su korekcije
prekomjernog deficita u iduih nekoliko godina uzimajui u obzir:
a) da je opi deficit drave u postupku pridruivanja EU bio znaajno iznad referentne
vrijednosti i
b) da se provodi strukturalni zaokret u usluno usmjerenu trinu ekonomiju (u ekoj,
Maarskoj, Poljskoj i Slovakoj).

Nove zemlje-lanice su se obvezale prihvatiti euro, ali bez odreenog roka.

Usvajanje eura e dodatno poveati trgovinsku integraciju novih lanica s gospodarstvima
euro-podruja,
eliminirati teajne rizike za investicije te ponuditi dugorono niske kamatne stope.
Postoje konfliktni ciljevi izmeu potrebe za ispunjavanjem Maastricht kriterija s niskom
inflacijom i ogranienim proraunskim deficitima s jedne strane, te potrebe tranzicijskih
gospodarstava za javnim investicijama s druge.
Te investicije ukljuuju iznose potrebne za primjenu acquisa, te sufinanciranje
infrastrukturnih projekata u svrhu kvalificiranja za proraunske transfere EU, kao i poveane
potrebe za investicijama u svrhu moderniziranja infrastrukture i javnih usluga.
tranzicijska gospodarstva imaju iskustva s rastom realnih teajeva, koji rezultira viom
inflacijom ili aprecijacijom nominalnih teajeva (ili oboje), te bi navedeni imbenici mogli biti u
sukobu sa zahtjevima za stabilnosti teajeva

Pakt o stabilnosti i rastu (SGP)

Usvojen 1997. godine, ojaao je zahtjeve o fiskalnoj disciplini u EMU iz Sporazuma (vidi
lanak 99. i 104.), a obveze su u potpunosti stupile na snagu uvoenjem eura 1. sijenja
1999. Osnovni je cilj bio da zemlje-lanice odre proraunsku disciplinu, nakon to je uvedena
jedinstvena valuta

10
 Proraun EU

poveanje ovlasti EP koje je zapoelo s donoenjem Jedinstvenog europskog plana (SEA)

1987;
nove proraunske procedure -paket Delors I 1988. godine
dvije inovacije koje su se zadrale do dananjeg dana: viegodinju financijsku perspektivu i
inter-institucionalni sporazum o proraunskoj proceduri.

Zato financijski okvir?

Osigurava predvidivost EU izdataka
Osigurava budetske discipline
Olakava godinju budetsku proceduru

Pomono planiranje viegodinjih programa i projekata

Status financijskog okvira

Inter-institucijski ugovor
Unaprijed donesen dogovor o prioritetima Parlamenta, Vijea i Komisije
Obvezuju se da e potovati dogovorene granice izdataka

Financijski okviri 1988. 2006

1988. - 1992.- U paketu Delors I -unutranje trite, CAP reforma

strukturni fondovi -na poetku tog perioda inili 17% izdataka, a na kraju 22%
Sredstva za istraivanje su se udvostruila, ali su ipak 1992. godine iznosila svega 4%.
- 1,2% GNP-a granica za resurse
1993. - 1999.- paket Delors II
Na strukturne mjere 1999. godine odlazilo je 35% izdataka prorauna EU, a sredstva za
poljoprivredu smanjuju se na 45% prorauna.
- CAP reforma (direktno plaanje), kohezijski fond
- 1,27% GNP-a granica za resurse
2000. - 2006. (Agenda 2000)
- proirenje
- 1,27% GNP-a granica za resurse

Prioriteti 2007. 2013.

Transformacija Unije u konkurentnu ekonomiju temeljenu na znanju i usmjerenu prema
odrivom rastu
Sauvati i odravati EU prirodne resurse, poljoprivredu, ribarstvo i okoli
Razviti podruje slobode, sigurnosti i pravde
Razviti ulogu Unije kao globalnog partnera
Dovriti integraciju EU 10. uz pridruenje Bugarske i Rumunjske

Tri su institucije ukljuene u proceduri usvajanja prorauna:

1. Europska komisija koja ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Sastavljena
je od 20 lanova iji mandat traje 5 godina.
2. Europski parlament predstavniko tijelo svih stanovnika EU, zastupnici se biraju izravnim
glasanjem (od 1979.), (trenutno 732 zastupnika).
Europski parlament : razmatranje prijedloga Komisije, sudjelovanje u donoenju propisa
putem postupka suodluivanja s Vijeem EU, imenovanje i razrjeenje lanova Komisije,
podjela ovlasti u donoenju godinjeg prorauna i nadziranje njegovog usvajanja (zajedno s
Vijeem EU).
3. Vijee EU najvanije je tijelo EU koje donosi odluke (vanjski poslovi, poljoprivreda,
industrija). lanovi Vijea su resorni ministri zemalja-lanica. Svaka zemlja-lanica predsjeda
Vijeem 6 mjeseci.

11
 Drugo itanje u EP (kraj studenog prosinca) moe rezultirati sljedeim:
a)Usvajanjem prorauna veinom glasova lanova (tri petine glasova)ili
b) Odbijanjem apsolutnom veinom lanova i dvije treine glasova.

Europska komisija priprema preliminarni nacrt prorauna (u svibnju)

prosljeuje ga Vijeu EU, usvaja nacrt prorauna
nacrt prorauna alje se Parlamentu u prvoj polovici rujna
Prvo itanje u Parlamentu u listopadu, a za izglasavanje amandmana je potrebna apsolutna
veina lanova.
Obvezujui izdaci - Parlament moe samo predloiti amandmane i Vijee zadrava
autonomiju da utvrdi konani iznos prorauna.
Drugo itanje je u Vijeu (tijekom treeg tjedna u 11. mjesecu) ako proraun nije odbaen od
strane Parlamenta, Vijee ima zadnju rije u kategoriji rashodi .
preliminarni nacrt prorauna se vraa Parlamentu (krajem studenog).
Nakon drugog itanja u Parlamentu usvaja se proraun, a predsjednik Parlamenta potpisuje
proraun za narednu godinu.
U izvanrednim okolnostima Komisija moe predloiti tijekom godine rebalans prorauna

to je sljedee?
Nakon politikog dogovora u Vijeu, Europski Parlament treba odobriti financijski okvir u obliku
inter-institucijskog ugovora
Pravne baze trebaju biti finalizirane da odobre potronju iz godinjeg budeta
Komisija mora iznijeti sve programe za sredstva koja e se troiti od sijenja 2007.

Pet je osnovnih principa izvedenih iz Sporazuma u okviru kojih djeluje proraun:

Princip jedinstvenosti
Princip univerzalnosti (pravilo ne- prenoenja)
Princip periodinosti; Proraun se donosi za razdoblje od jedne godine.
Princip ravnotee
Princip specifikacije trokova (svaki troak ima svoju namjenu i cilj).

12
Glavne su kategorije izdataka u proraunu:
1) zajednika poljoprivredna politika (CAP),
2) strukturni fondovi (ruralni razvoj, kohezijski fond, fondovi regionalnog razvitka),
3) unutranja politika,
4) vanjska politika,
5) administrativni trokovi
6) priuve i
7) pred-pristupna pomo dravama kandidatkinjama.

Ad 1) Razvoj ovih proraunskih izdataka EU vee se uz razvoj agrarne politike EU.

Izdaci za poljoprivredu u sklopu CAP-a u strukturi prorauna dugo su vremena dominirali,
dijelom iz razloga to su druge politike bile nerazvijene, ali i zbog toga to je CAP bio skup za
provoenje.
Prvotno je CAP osigurao visoke cijene poljoprivrednih proizvoda u Zajednici zatitom od
uvoza.
takva politika -dovela do vikova na unutarnjem tritu- potpore plasmanu na svjetskom
tritu dovele su do poveanih izdataka za poljoprivredu. Do kasnih 1980-ih, poljoprivredni su
izdaci ubrzano rasli, ali su se od tada ipak realni proraunski izdaci stabilizirali.

Ad 2) Strukturni fondovi.
Ekonomska i socijalna kohezijska politika- glavni zadatak u izgradnji Europe.
Cilj je smanjenje nejednakosti u visini dohodaka po stanovniku izmeu regija i zemalja,
poboljanje zaposlenosti, poticanje razvoja razliitih regija i zatita i unapreenje okolia uz
promoviranje politike odrivog razvoja. Strukturna politika EU usredotoena je na glavne
zadatke:
promovirati razvoj siromanih regija i poticati modernizaciju njenih ekonomskih
struktura
podupirati ekonomsku i socijalnu koheziju gospodarski zaostalih podruja
podupirati prilagodbu i modernizaciju obrazovanja i politike zapoljavanja.

Ad 3) Unutranja politika.
Na unutranju politiku otpadalo je 7,6% prorauna EU u 2004. godini. Iznos se poveavao od
5 milijardi u 1993. na 5,9 milijardi u 2000. primarno za razvoj internog trita da bi dosegao
8,7 milijardi u 2004.
EU je usvojila viegodinji program za istraivanje (1999.-2002.) s ukupnim proraunom od
15 milijardi s ciljem poveanja potpore projektima zajednike suradnje istraivakih centara,
poduzea i sveuilita iz razliitih zemalja-lanica.

Ad 4) Vanjska politika EU.

EU je vodea snaga u svijetu u podruju pruanja humanitarne pomoi i sprjeavanja gladi .
U 2000- Europski humanitarni ured izdvojio je 465 milijardi eura za pomo u hrani. Unija
raspolae takoer rezervama za hitnu pomo (vie od 2 milijarde eura) koje se mogu odmah
koristiti.
solidarnost Unije prema regijama pogoenim katastrofama, kao to je bio sluaj sa
Jugoistonom Azijom pogoenom plimnim valom 2004.

Ad 5. Administracija
Ukupni operativni rashodi Europskih institucija u 2004. godini (plae, mirovine, zgrade,
oprema) iznosili su 6 milijardi eura ili 5% ukupnih izdataka. Institucije Unije broje oko 33 000
slubenika (od kojih oko 22 000 u Europskoj komisiji), vidljivo da se radi o ogromnom
administrativnom aparatu. U 2005. godini, zbog proirenja taj se broj poveava jo za 1 250
djelatnika.

Ad 7. Pred-pristupna pomo EU.

Proirenje EU - Za pripremu pristupanja novih lanica 2000. godine je odobren iznos od 3,2
milijuna eura, poveanje na 3,5 milijardi u 2005
U poljoprivredi-program SAPARD-modernizacija poljoprivredne proizvodnje u zemljama
Sredinje i Istone Europe
strukturni instrument ISPA (u vrijednosti 1 milijarde eura) - Unija pomae zemljama u
modernizaciji transporta, kao i mjerama zatite okolia kompatibilne onima u EU.
programom PHARE financira se s 1,5 milijardi eura pribliavanje gospodarstava Srednje i
Istone Europe standardima EU, kao i njihova modernizacija i adaptacija.
13
Obveze i plaanja
Granica za obveze maksimalni iznos obvezne potronje koju EU moe podnijeti
Granica plaanja maksimalna razina trenutne potronje

Sustav vlastitih resursa je rezultat stalnih promjena originalnog sustava uvedenog 1970.
godine
1)tradicionalni vlastiti izvori - TOR (uglavnom carinske pristojbe koje prikupljaju zemlje-lanice u ime
Europske unije)
2)izvori temeljeni na porezu na dodanu vrijednost - PDV. Baza nacionalnog PDV-a je ograniena, gdje
je primjenjivo, na 50% bruto domaeg dohotka pojedine zemlje-lanice (GNI), kako bi se smanjio
regresivni uinak PDV-a. To u praksi znai zaokret od vlastitih izvora baziranih na PDV-u prema onim
izvorima temeljenim na dohotku (GNI), za zemlje na koje se odnose pravila ogranienja.
3)izvori temeljeni na bruto domaem dohotku -GNI. To je najznaajniji izvor. Nametnuta je jedinstvena
stopa u odnosu na GNI pojedinih zemalja-lanica. Nema posebnog ogranienja na tu stopu, osim
ogranienja vlastitih izvora koji ograniavaju ukupan iznos svih vlastitih izvora na maksimum od 1,24%
ukupnog bruto nacionalnog dohotka Europske unije.

Povijest povrata sredstava Velike Britanije

Veliina nekih davanja dovode do ugovora iz 1984. uvodei korekciju Velike Britanije
Od 1985. UK vraa sredstva u prosjeku 4,6 mld / godinje 1997. 2003.
Povrat sredstava Velike Britanije
Velika Britanija dobije 66 centi za svaki euro svoje negativne bilance
Za dodatne izdatke (npr. proirenje) VB plaa samo 1/3 normalnog troka
Ostale zemlje lanice financiraju povrat sredstava u odnosu na njihov udio u GNI
Njemaka, Nizozemska, vedska plaaju 25% njihovog punog udjela
Oekivani razvoj dogaaja
Velika Britanija je postala i oekuje se da e ostati najperspektivnija zemlja lanica
Kako se izdaci poveavaju tako se poveava i povrat sredstava VB
Postojei povrat sredstava prijei svoje ciljeve ako VB postane najmanji sudionik u EU
budetu
Teret svih ostalih zemalja lanica e se znaajno poveat

POLJOPRIVREDA EU

Poljoprivredna reforma u kontekstu WTO

Dva aspekta:
globalno okruenje,
i okruenje EU

Regulacija WTO odnosi - globalno okruenje.

Urugvajska runda GATT-a- poljoprivreda je bila glavna tema
Cilj:
- Slobodnija svjetska trgovina poljoprivrednim proizvodima s ogranienjima subvencija i drugih
protekcionistikih mjera koje bi trebale biti podvrgnute stroim meunarodnim pravilima.
- Urugvajska runda: pribliiti domae cijene svjetskim
- Zahtjev: daljnja akcija snienja visoke razine protekcionizma i pomoi.

Potpisan sporazum (Marrakesh 15. travnja 1994.): - mjere koje su predviene da smanje
protekcionizam.
Ukupna reforma politiki osjetljive svjetske trgovine moe se uspjenije provesti, ako se provede
reforma svjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima
Pristup tritu poljoprivrednih proizvoda: ureen prema reimu "samo carine"

Veina carina za poljoprivredne proizvode bit e sniena u prosjeku za 36% u sluaju razvijenih
zemalja te za 24% u zemljama u razvoju.
Sniavanje carina: u razdoblju od est godina u razvijenim zemljama, a vie od deset godina u
zemljama u razvoju
Sporazum o poljoprivredi (l.4)
lanice ne bi trebale zadrati, pribjei ili vratiti se bilo kojoj vrsti mjera za koju se trailo konvertiranje
u redovne carine

14
Total AMS -Total Aggregate Measurement of Suppport
Total AMS- instrument kojim se kvantificira agregatna vrijednost domae potpore ili subvencije koja se
izdvaja za svaki poljoprivredni proizvod.
Razvijene zemlje obvezale su se da e smanjiti ukupni AMS za 20% kroz est godina.
Za zemlje u razvoju obvezno smanjenje iznosi 13% za razdoblje od deset godina,
Najnerazvijenije zemlje nisu obvezne na bilo kakvo smanjivanje.
Domae mjere potpore s minimalnim uinkom na trgovinu iskljuene su iz obvezatnih smanjenja
Isto se odnosi i na direktne dohodovne potpore proizvoaima koje ne potiu proizvodnju

Subvencionirani izvoz treba smanjiti:

za 21% u est godina (u razvijenim zemljama)
a zemlje u razvoju u razdoblju od deset godina.
Izdaci prorauna za izvozne subvencije moraju se smanjiti za 36% (za bazu se uzima razdoblje
1986/90).

Agrarna politika Europske unije

(CAP) - kreiran 1962. kada je zapadna Europa imala deficit u poljoprivrednim
proizvodima.
Mehanizam CAP-a: podrka unutranjim cijenama i dohocima
carinska zatita
razliite vrste varijabilne pomoi (kompenzacijska plaanja).

Osnovni cilj CAP-a: opskrbiti hranom Europsku zajednicu (samodovoljnost) i osigurati odgovarajui
standard ivota poljoprivrednog stanovnitva.
Poljoprivredna proizvodnja se udvostruila u minulih 40 godina, dok se broj zaposlenih u poljoprivredi
vie nego prepolovio.
Glavni problemi CAP-a:
visoke unutarnje cijene u EU
Sustav potpore poljoprivredi - poticao intenzifikaciju primijenjene proizvodne tehnologije.
Proizvodnja je rasla bre od potronje, pa je Europska unija postala neto suficitno podruje). Takav je
razvoj stvarao velike zalihe skupih poljoprivrednih proizvoda, ije je odravanje postalo sve skuplje

Financijska solidarnost
Dijeljenje trokove CAP-a meu zemljama lanicama i centralizacija nunih fondova
Kreiran je poseban fond - the European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF)
Garancijski dio fonda financira politike intervencije CAP-a, dok upravljaki sektor upravlja
fondovima namijenjenim za politike strukturne reforme
Zajednica je posebnu panju posvetila problemima regionalne nejednakosti u poljoprivrednom
sektoru zemalja lanica, povezanosti izmeu poljoprivrede i zatite okolia, kao i zatiti
ruralnih podruja od depopulacije

Financiranje zajednike agrarne politike:

Europski agrarni fond (EAGGF) koji se sastoji :
1. iz sektora "garancije" - Guarantee Section (iji je zadatak financiranje upravljanja tritem, on uzima
90% sredstava)
2. sektora "orijentacije" (Guidance Section), koji upravlja i financira zajednike trokove poboljanja
strukture poljoprivrede

Sredstva Europskog agrarnog fonda kontinuirano su se poveavala, poevi od 1962.

(sa skromnih 29 milijuna obraunskih jedinica, na 20.5 milijardi ECU-a 1985; dostiu 28.2 milijarde
ECU-a u 1988).
Sredstva u proraunu za provoenje zajednike agrarne politike poveavaju se i nakon reforme 1992.
godine
Neto trokovi CAP-a (tada iznose 35,2 milijarde ECU-a), u 1995. 36 milijardi ECU-a, u 1998. rastu na
44 milijarde ECU i 2003. doseu 47 milijardi EUR.
Od ukupnog EU budeta u 1998.- 81 milijardu ECU, na sektor Garancije 40,9 mlrd. ECU, a
sektor Upravljanja 4,4 mlrd
1962. u strukturi izdataka Fonda ita su imala uee od ak 97.3%, a meso i jaja 2.7%.
80-ih godina dolazi do pomicanja u strukturi sredstava Fonda od biljne proizvodnje k
stoarstvu,
posebno se stimulira proizvodnja mesa i jaja
obrnuto, opadaju poticaji proizvodnji mlijeka
ZAKLJUUJEMO:
15
s najviim postotkom participiraju ita, meso i jaja.
Kod stoarskih je proizvoda stupanj zatite vii nego kod mediteranskih proizvoda poput voa, povra
vina i duhana.
Vei dio sredstava izdvajalo bi se:
za zatitu okolia u poljoprivredi,
za poticaje strukturalnim promjenama u poljoprivredi,
za prijelaznu pomo procesu prilagoavanja poljoprivrede novim uvjetima. Iz nove
strukture utroka sredstava jasno je da e budua agrarna politika EU sve vie
sredstava usmjeravati na infrastrukturu poljoprivrede.
Prema studiji CARPE (Common Agricultural and Rural Policy for Europe) predviaju se silne promjene
u iduih desetak godina.
- Blizu 90% svih sredstava CAP-a davalo se za trinu podrku i direktnu pomo poljoprivrednoj
proizvodnji, a 10% za ruralni razvoj.
Prema CARPE-u za stabilizaciju trita davalo bi se manje od 15% sredstava prorauna EU. do 2008.

Horizontalne strukturalne mjere EU (cilj 5a)

poboljanje uvjeta u kojim su poljoprivredni i umarski proizvodi proizvedeni,
preraeni ili utreni.
Ove mjere predstavljaju opciju za zemlje lanice
specifini ciljevi- zatita okolia, zatita ivotinja ("animal welfare") ili poetak rada
mladih farmera. Tako pomo mladim farmerima ukljuuje poetnu premiju i pomo u
investiranju.
Cilj: dovesti farme pod menadment mladih farmera, koji se mogu prilagoditi novim uvjetima u
poljoprivredi.
U razdoblju od 1987. do 1991. sekcija fonda za upravljanje (Guidance) odobrila je pomo mladim
farmerima u iznosu od 84,5 milijuna ECU-a.
Od tih sredstava najvie je dodijeljeno francuskim farmerima (42 milijuna ECU-a), slijedi panjolska sa
17 milijuna, Belgija 2,9 milijuna, dok je u ostalim zemljama lanicama pomo iznosila ispod 2 milijuna
ECU-a prosjeno godinje.

Procjena podrke proizvoaima (PSE):

indikator koji govori kolika je godinja novana vrijednost bruto transfera od potroaa i poreznih
obveznika u cilju podrke poljoprivrednim proizvoaima.
PSE ukljuuje i podrku trinim cijenama (MPS-Market Price Support), kao i proraunska
plaanja proizvoaima
Cjenovna trina podrka je indikator godinje novane vrijednosti kojom se transferiraju
sredstva od potroaa i poreznih obveznika ka poljoprivrednim proizvoaima,
mjere- kojima se premotavaju razlike izmeu razine domaih cijena i cijena na granici za
specifine poljoprivredne proizvode
Vidljivo je takoer, da iako se PSE u svim zemljama OECD-a smanjuje, ipak je cjenovna
trina podrka ostala glavni oblik podrke poljoprivredi u veini zemalja.
Kako je podrka PSE od 1986-88 do 1996/98 smanjena od 42% na 32% pokazuje se da su te
subvencije najvie smanjene kod proizvoda koji su imali visoku stupanj podrke proizvodnji
(ria, mlijeko, ovje meso, ostala ita, penica i eer).
- proizvodi koji su bili slabije subvencionirani, vuna i govedina, doivjeli su u 90-tim godinama
poveanje podrke.
- iznimku ini proizvodnja kukuruza (gdje se stupanj podrke prepolovio i piletina), budui da
je u tim proizvodima bio najbri tehnoloki progres, koji je omoguio smanjivanje trokova
proizvodnje po jedinici proizvoda.
- neto manje smanjenje subvencija pokazuju uljarice, svinjsko meso i jaja, takoer zbog
napretka tehnologije proizvodnje u tim djelatnostima
Direktna plaanja
Direktna plaanja su odobrena poljoprivrednicima u EU-15 za brojne usjeve i goveda, nakon
snienja cjenovne podrke 1992. i reforme prema Agendi 2000. U sektoru rie takva plaanja
su uvedena 1995., a od 2005. e se proiriti i na mlijeko uz paralelna snienja cijena u tom
sektoru. I u drugim sektorima se mogu odobriti drugi tipovi direktnih plaanja kako bi se
podrali poljoprivredni dohoci. Shema direktne pomoi je uvrtena u aneks Council Regulation
(EC) No 1259/1999.
prekomjerna injekcija gotovine kroz direktna plaanja odreenim segmentima jedne
profesionalne grupe dovodi do rizika stvaranja znaajnih dohodovnih dispariteta i socijalnih
poremeaja u ruralnim drutvima novih zemalja lanica, potencijalno kreirajui neravnoteu
unutar poljoprivrednih (ruralnih) podruja (zbog velikih razlika u posjedovanju zemlje), kao i
izmeu ruralnih i urbanih podruja. Stoga se smatra da bi uvoenje direktnih plaanja na
16
 niskoj razini doprinijelo stabiliziranju poljoprivrednog dohotka bez ugroavanja procesa
restrukturiranja.

SAPARD mjere( Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development)

Poboljanje struktura za kvalitetu, veterinarske i zdravstvene kontrole, za kvalitetu hrane i

zatite potroaa
Uspostavljanje grupa proizvoaa
Uspostava i revidiranje zemljinih knjiga
Tehnika pomo za mjere pokrivene Planom ruralnog razvoja
Dodatne mjere
Sufinanciranje prateih mjera samo djelomino odgovaraju potrebama NMS-a
Zemlje kandidati se suoavaju s bipolarnom strukturom farmi s mnogo malih posjeda na
jednoj strani te velikih farmerskih struktura na drugoj (bivi dravni posjedi)
mali posjedi, koji proizvode za vlastitu potronju, ali ipak prodaju velik dio svoje proizvodnje,
mogu se razviti u komercijalno isplative jedinice
Meutim, trini dio njihove proizvodnje e biti ugroen konkurentskim pritiscima, jer e se
razlika poveati nakon pristupanja EU
Da bi ublaila ruralne tranzicijske probleme, Komisija je predloila niz moguih akcija unutar
ruralnog razvoja, posebnim mjerama za male farme pomo po nultoj stopi (flat rate aid)
Isplate pomoi su uvjetovane podnoenjem poslovnog plana koji pokazuje buduu ekonomsku
isplativost
Privremena dohodovna pomo

Nacionalna potpora za poljoprivredu

smanjuju nacionalne potpore za poljoprivredu tijekom devedesetih godina Njemaka, Italija,
Austrija, Finska i Grka, dok je poveanje vidljivo kod Irske i Portugala

Tablica: lanice EU s najveim nacionalnim izdacima za poljoprivredu, 1987 2002 (u

milijunima ECU/ EUR)

Sadanje stanje i problemi suvremene hrvatske poljoprivrede

Ekonomsko znaenje poljoprivrede Hrvatske je relativno malo. Unato njezinom smanjenju
udjela u GDP-u on jo uvijek iznosi 8%.

Prije procesa privatizacije u Hrvatskoj je bilo oko 400 drutvenih poljoprivrednih poduzea i
kombinata. Modeli transformacije u privatno vlasnitvo jo nisu sasvim razraeni .
1985 do1997. poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj smanjila se za ak
20% (odnos 1995-7 prema 1985-7).
Pad u stoarstvu - broj goveda smanjio se ak za 43%, a broj svinja za 35%.
Pad proizvodnje penice za 30% i kukuruza za 23% u istom vremenskom razdoblju svjedoi
kako je taj pad proizvodnje uzrokovan smanjivanjem inputa smanjio ponudu poljoprivrednih
proizvoda.
Rastui deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima

U Hrvatskoj poljoprivredi dominiraju manji posjedi.

Mala veliina posjeda prisilila je poljoprivrednike da obavljaju i dodatnu djelatnost kako bi mogli
uzdravati svoje obitelji.
Gospodarstva seljaka - radnika ("Part-time" farming) karakteristino je za ovaj segment malog
poduzetnitva (rauna se da je sada blizu 80% svih posjeda "part-time").
U proraunu Republike Hrvatske sredstva poticaja poljoprivredi iznose ispod 2 % (razdoblje
1995-97).

EU sa razvijenijom poljoprivredom izdvajala i do 60% svog prorauna za poticaje

poljoprivrednoj proizvodnji.

Postotak izdvajanja ispod uea poljoprivrede u formiranju BDP-a.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske pokazuje sve znakove posustalosti :

u trogoditu 1993/5 izvozili smo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 713 milijuna $,
u trogoditu 1997/99, izvoz svega 723 milijuna dolara.
smanjivao se izvoz prehrambenih proizvoda, a poveanje je rezultanta poveanog izvoza pia
i duhana.
17
Uvoz poljoprivrednih proizvoda pokazuje tendencije poveanja:
iznosio je 793 milijuna $ u trogoditu 1993/95,
u trogoditu 1997/99. bio je milijardu dolara
povean uvoz hrane (gotovo se udvostruio!!) te uvoz sirovina poljoprivrednog
porijekla.
u zadnje tri godine Hrvatska izvezla poljoprivrednih proizvoda za 2,2 milijarde dolara,
a uvezla za ak 3 milijarde dolara
platili smo inozemstvu 800 milijuna dolara na raun svog prehrambenog deficita.

Meunarodna razmjena Hrvatske i Europske unije po sektorima Standardne meunarodne

trgovinske klasifikacije (SMTK)
deficit se u razmjeni sa zemljama EU-e poveavao sve do 1997.
izvoz Hrvatske u EU se smanjivao (s 2.407mil. USD u 1990. na 2.1 milijardu USD u
1999.godini),
a uvoz je biljeio kontinuirani rast sve do 1997.
deficit se poveao

18