Sveučilište u Slavonskom Brodu

Preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija

TEMA 11:
Država, javni izbor i zdravstvena
zaštita

6. predavanje
Osnove ekonomije

1
Cilj ovog poglavlja je:
• naučiti koji su to instrumenti državne politike
• naučiti o nadzoru i reguliranju države.
• vidjeti koje su to funkcije države.
• naučiti kako odlučuju države.
• vidjeti koja su to pravila odlučivanja.
• spomenuti problem zdravstvene zaštite

2
Instrumenti državne politike
• U suvremenoj ekonomiji ne postoji niti jedno područje ekonomskog
života u koji nije uključena država.
• Tri glavna instrumenta državne politike su:
• 1. Porezi – država koristi ovaj instrument u svakom trenutku za niz poslova:
financiranje svojih troškova, smanjivanje nejednakosti, obuzdavanje
potrošnje, poticanje ...
• 2. Rashodi – potiču firme da proizvode dobra i usluge koje treba država:
oružje, izgradnja, prijevoz,... Transferi – naknade za siromašne i
nezaposlene,...
• 3. Propisi i zakoni – koji usmjeravaju ljude da ostvare ili da se suspregnu od
određenih ekonomskih aktivnosti

3
Oporezivanje
• Kada se govori o oporezivanju i trošenju države u 20.tom stoljeću
onda treba naglasiti da su nacionalni dohodci neprekidno rasli, ali su
izdaci države rasli još i brže.
• Teška krizna razdoblja proširuju aktivnost države, a nakon krize država
nije manje trošila
• Početkom 20tog stoljeća potrošnja države iznosila je oko 10%
nacionalnog proizvoda, dok je krajem 20tog stoljeća potrošnja države
u nekim europskim zemljama dostizala i 70%, u SAD-u 35%.

4
Oporezivanje
• Otpori protivnika tijekom vremena, obično poduzetnika koji
financiraju rashode.
• Davanje beneficija jednoj skupini (stari i nemoćni) utječe na to da im
se iz godine u godinu povećavaju prava, a time i izdaci države –>
porezi rastu.
• Uz rast trošenja i oporezivanja povećava se broj regulativa, zakona,
nadzora i pravila za određene ekonomske poslove.

5
Nadzor i reguliranje
• 19tom stoljeću i SAD i UK su bili blizu čistog laissez-fairea no velika
sloboda je imala jako puno napuklina i nedostataka.
• Tako se krajem 19tog stoljeća sve više država uplitala u ekonomsku
stvarnost, ali to nije bilo dovoljno da se izbjegne velika kriza i
depresija 1929. godine.
• Nakon toga jača državni intervencionizam i ekonomsko reguliranje.

6
Funkcije države
• 1. Unapređivanje ekonomske efikasnosti
• 2. Ostvarivanje manje nejednake razdiobe dohotka.
• 3. Stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomskih politika.
• 4. Međunarodno predstavljanje zemlje

7
Unapređivanje ekonomske efikasnosti
• Osnovni cilj države je da pomogne socijalno poželjnu alokaciju resursa
– to je mikroekonomska strana države politike.
• Država kroz razne propise utječu na poslovanje firmi.
• Neke zemlje naglašavaju slobodno poslovanje, dok neke izravno utječu
na poslovanje firmi što je posljednjih godina sve manje prisutno.
• Nevidljiva ruka funkcionira u idealnim uvjetima, pa su ograničenja
neizbježna.
• U stvarnosti su svi idealni uvjeti savršene konkurencije narušeni u svim
ljudskim društvima.

8
Unapređivanje ekonomske efikasnosti
• Naime, ako se određeni proizvod želi proizvesti što efikasnije on može
prouzrokovati niz eksternalija koje privatno tržište ne vrlo malo utječu
da se reguliraju.

• Države stoga često koriste svoje instrumente kako bi ispravile tržišne

promašaje između kojih su najvažniji:
• Prestanak savršene konkurencije – Kada monopoli ili oligopoli tajnim
sporazumima utječu na smanjenje tržišnih mehanizama.
• Eksternalije i java dobra – Neregulirano tržište može dovesti do prevelikog
zagađenja zraka i ispuštanja otrovnih plinova te do ulaganja u zdravstvo,
školstvo,...
9
Unapređivanje ekonomske efikasnosti

• Nesavršene informacije – Nereguliranja tržišta često mogu osigurati

malo obavijesti za potrošače: detaljni računi, specifikacije na
proizvodima, sigurnost i upotrebljivost lijekova,...

10
Unapređenje razdiobe dohotka
• Nevidljiva ruka dovodi do vrlo nejednake razdiobe dohotka. U
uvjetima laissez-faira ljudi postaju bogati ili siromašni ovisno o
njihovom nasljeđu, talentima, naporima i sreći
• Preraspodjela dohotka se obično ostvaruje oporezivanjem i politikama
državnih rashoda.
• Napredne zemlje stoga imaju vrlo velike subvencije , te propise koje
zabranjuju rad djeci i omogućuju neophodnu zdravstvenu zaštitu za
najsiromašnije.

11
Stabilizacija zemlje pomoću
makroekonomskih politika
• Razvijene ekonomije pomoću finih instrumenta monetarne i fiskalne
politike.
• Država instrumentima monetarne politike suzbija inflaciju, osigurava
likvidnost...
• Instrumentima fiskalne politike (porezi) država potiče ili suzbija
proizvodnju u određenim industrijskim sektorima.
• Država pokušava izgladiti vrhove i dolove ekonomskih ciklusa.

12
Međunarodno predstavljanje zemlje
• Međunarodna razmjena i financije su postali vrlo važni, pa
predstavljanje interesa države na međunarodnoj sceni i sklapanje
probitačnih sporazuma je važan posao vlade.
• Smanjenje trgovinskih prepreka – važan dio ekonomske politike
uključuje smanjenje trgovinskih prepreka što utječe na bolje uvjete
razmjene. (EU, NAFTA, GATT…)
• Programi pomoći – bogate zemlje imaju mnogobrojne programe
pomoći za poboljšanja u drugim zemljama. Krediti, izravno
financiranje projekata.

13
Međunarodno predstavljanje zemlje
• Usklađivanje makroekonomskih politika – međuovisnost zemalja znači
da moraju kombinirati makroekonomske politike da bi se suzbila
inflacije i nezaposlenost. Fiskalna i monetarna politika SAD može
utjecati na EU.
• Zaštita globalnog okoliša – suradnja među zemljama da se zaštiti
okoliš (sporazum iz Kyota). Zagađivanje voda, iscrpljivanje ozona,
globalno zagrijavanje, sječa šuma, izumiranje vrsta.

14
Kako odlučuju države
• Teorija javnog izbora je ogranak ekonomije koji proučava način na koji
države donose odluke.
• Dakle, kako države određuju razinu poreza, javne potrošnje...
• Politička igra, čiji igrači su političari ostvaruju funkciju kao i firme na
tržištu: bore se za glasove potrošača nudeći ono što ima potražnju.
• Pretpostavka je da se političari ponašaju tako da maksimiziraju svoje
izglede za izbor.

15
Kako odlučuju države
• Mehanizam javnog izbora funkcionira korz politički sustav za
donošenje odluka.
• Javni izbor je proces kojim se pojedinačne želje kombiniraju u
zajedničke odluke – u demokraciji svaka osoba je jedna glas.
• Ključni problem je kako će se agregirati milijuni mišljenja u jednu
odluku – na kraju postoji samo jedna odluka da npr. li će se ići u rat ili
graditi cesta...

16
Kako odlučuju države
• Za razliku od privatnih odluka kolektivni izbor sadrži bitnu nedjeljivost
sa samo jednim ishodom za bilo koji problem koji je jednak za sve.
• Rezultati kolektivnog izbora poboljšavaju dohotke i blagostanje.
• No ti rezultati nisu uvijek optimalni – mogu biti loši za sve (nuklearni
program), mogu biti dobri samo za pojedince (niži porezi za neki
sektor), ili bolji za sve (niži porez na dohodak).

17
Pravila odlučivanja
• Odluke jednog vladara za sve.
• Jednodušnost – svi se moraju složiti sa odlukama većine (socijalizam).
• Pravilo većine – primjenjuje se zakon koji prizna više od polovice
glasača.
• Izbjegavanje tiranije većine – svi u jednu stranku –> rješenje je
kvalificirana većina 2/3 glasova.

18
Glasovanje
• Kenneth Arrow je proučavao pitanje paradoksa glasanja koji se javlja
kada ni jedan program ne može dominirati većinom glasova.
• Zaključak je da nema sustava glasovanja većinom glasova koji uvažava
želje pojedinaca i jamči efikasnost u svim situacijama.
• Neuspjeh države javlja se kada akcije države ne uspijevaju poboljšati
ekonomsku efikasnost ili kad država nepravedno preraspodjeljuje
• dohodak.

19
Zdravstvena zaštita
• u osnovi se ne razlikuje od drugih dobara i usluga u ekonomiji.
• Liječnici, osoblje su ograničeni u ponudi.
• Potražnja nadmašuje raspoloživa sredstva.
• Sredstva se moraju racionirati, ali ne u potpunosti u skladu sa
mogućnostima pojedinaca.

20
 Sveučilište u Slavonskom Brodu
Preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija

TEMA 12:
Oporezivanje i izdatak države

6. predavanje
Osnove ekonomije

21
Cilj ovog poglavlja je:
• naučiti razine fiskalne vlasti.
• vidjeti koji su ekonomski utjecaji državnog trošenja.
• naučiti koja su to načela oporezivanja.
• naučiti vrste poreza.
• vidjeti koja je to veza između poreza i efikasnosti.
• naučiti što je to Lafferova krivulja.
• vidjeti kako se rasprostire/prevaljuje porez.

22
Izdaci države
• Pojam fiskalna politika.
• Državni proračun (budget) je najvažniji financijski dokument za jednu
ekonomiju.
• U Hrvatskoj državni proračun izrađuje Ministarstvo financija, prihvaća
ga Vlada RH, a donosi Sabor RH.
• Proračun ima zakonsku snagu u ograničenom vremenskom razdoblju
od 1 godine.
• Usporedba državnog proračuna sa privatnim proračunima...

23
Fiskalni federalizam
• Više razina državne vlasti:
• 1. Državna vlast (državni proračun)
• 2. Lokalna vlast (proračun lokalnih vlasti)
• Posljedica je podjela fiskalnih odgovornosti između različitih razina
vlasti koju zovemo fiskalni federalizam.
• Država usmjerava trošenje svojih sredstava iz proračuna na djelatnosti
koje se odnose na čitavu državu – obrana, autoceste, međunarodne
poslove, socijalni program, subvencije, opća uprava (Sabor, Vlada,
Sudovi, Predsjednik), ...

24
Fiskalni federalizam
• Lokalna vlast se usmjerava na lokalne potrebe stanovništva:
• osnovnoškolsko obrazovanje,
• odvoz smeća,
• lokalne ceste,
• komunalna infrastruktura,
• knjižnice,
• rasvjeta...

Primjeri:
• Uglavnom na sve što je važno za lokalnu zajednicu – nema smisla da rasvjetu ulica
u Varaždinu ili Splitu plaća iz državnog proračuna.
• Isto tako izgradnja autoceste ili obrana ne mogu biti lokalna briga jer koristi od
toga imaju svi građani.
25
Fiskalni federalizam
• Razlikuju se i izvori iz kojih svoje prihode kreira državni proračun i
lokalni proračuni.
• Državni proračun najviše novaca ubire iz PDV-a, poreza na dohodak,
poreza na dobit, carina, trošarina,...
• Lokalna vlast ubire porez iz prireza, komunalnih naknada,...
• Što je sa globalnim javnim dobrima poput promjene klime,
iscrpljivanja ozona ili uništavanja šuma?
• To je predmet međunarodnih sporazuma (Kyoto)

26
Ekonomski utjecaj izdataka
• Državno trošenje igra glavnu ulogu u određivanju modela potrošnje,
investiranja i profita u ekonomiji.
• Nakon II. sv. rata SAD je davao potporu procvatu elektroničkih industrija.
• Ne samo kroz potpore u obliku subvencija, već u obliku sigurnih tržišta države.
• U Hrvatskoj je trenutno takva situacija u cestogradnji...sigurno tržište i za male
firme.

27
Ekonomski utjecaj izdataka
• Troši li država novac efikasno?
• Bez discipline konkurencije (država ju u pravilu nema) vlast nema
poticaj da novac troši efikasno.
• Državni fondovi: mirovinski i zdravstveni dobar su primjer kako loše
funkcionira sustav državnog trošenja novca i kako konkurencija
(obvezni mirovinski fondovi) igra važnu ulogu u efikasnom trošenju.

28
Ekonomski aspekti oporezivanja
• Ovdje isto važe pravila oskudnosti.
• Pri oporezivanju država zapravo odlučuje kako će svoja neophodna
sredstva izvući iz kućanstva, poduzeća i upotrijebiti ih za potrošnju i
ulaganje.
• Novac namaknut oporezivanjem kotač je kojim se stvarna sredstva
prenose iz privatnih u javna dobra.

29
Načela oporezivanja
• Načelo korisnosti vs. načelu platežne sposobnosti.
• Država ima na raspolaganju niz različitih poreza i mogućih poreznih
grupa.
• Može oporezivati: potrošnju, dohodak, profit ili bogate ili samce ili...
• U tom kontekstu postoje dva načela:
• Načelo korisnosti
• Načelo platežne moći

30
Načela oporezivanja
• Načelo koristi koje tvrdi da bi se različiti pojedinci trebali u razmjeru s
koristi koju dobivaju od državnih rashoda i programa. (usporedivo sa
trošenjem pojedinca)

• Načelo platežne sposobnosti koje tvrdi da bi iznos poreza koji ljudi

plaćaju trebao biti povezan s njihovim dohotkom ili bogatstvom – što
je veće bogatstvo to su i veći porezi.
• Primjer izgradnje mosta.

31
Načela oporezivanja
• Vodoravna jednakost tvrdi da bi oni koji su stvarno jednaki trebali plaćati
jednaki porez.
• Ako su dvije osobe u svakom pogledu jednaki osim recimo boje očiju, trebala bi
postojati sva načela oporezivanja takva da plate isti porez.
• Ako dvije osobe dobivaju sasvim iste usluge od glavnih cesta ili parkova, onda
načelo vodoravne jednakosti tvrdi da bi trebali plaćati jednake poreze.

• Proturječno načelo je okomita jednakost koja se odnosi na porezni

tretman ljudi sa različitim razinama dohotka.
• Primjer: da su osobe A i B jednake po svemu osim što B ima 10 puta veći
dohodak od A.
• Znači li to da bi B trebao platiti isti porez kao i A za usluge države kao što je policija?
• Ili budući da policiji treba više vremena da zaštiti veliku imovinu osobe B, ta osoba treba
platiti više poreza. 32
Načela oporezivanja
• Države uglavnom uzimaju samo pragmatična rješenja koja se samo
djelomično temelje na načelima korisnosti i platežne sposobnosti –
uglavnom kombiniraju ta dva načela.

• Primjer:
• Porezi ubrani za benzin mogu se dati za izgradnju cesta – dakle onaj koji vozi
auto plaća porez za cestu po kojoj se vozi – onaj koji se vozi busom plaća to
kroz kartu – isto tako i cestarina, mostarina...

33
Načela oporezivanja
• Porezi na načelu koristi su u pravilu sve manji dio prihoda proračuna i
sve se više države oslanjanju na poreze na načelu platežne sposobnosti.
• Kod načela platežne sposobnosti razlikujemo
• progresivne,
• proporcionalne i
• regresivne.
• 1.) Progresivan porez na dohodak znači da osobe sa višim dohotkom
plaćaju viši porez i veći udio svog dohotka na porez.
• Dakle osobe koje imaju viši dohodak ne samo da plaćaju po višim poreznim
stopama već plaćaju i veći udio svog dohotka

34
Proporcionalni i regresivni porez
• 2.) Proporcionalni porez – prema njemu svi koji plaćaju porez, plaćaju
potpuno isti udio dohotka.
• 3.) Regresivni porez – uzima veći udio dohotka za poreze od
siromašnih nego od bogatih obitelji.

• Sveobuhvatni porez na potrošnju je blago regresivan jer se odnos

izdataka i dohotka smanjuje kada se dohodak povećava.

35
Neposredni i posredni porezi
• Neposredni i posredni porezi ili izravni i neizravni porezi ili direktni i
indirektni porezi.

• Izravni (neposredni, direktni) porezi su oni porezi koji se razrezuju na

pojedinačne dohotke pojedinaca i poduzeća.

• Neizravni (posredni, indirektni) porezi su oni koji se razrezuju na

dobra i usluge, odnosno na potrošnju. (PDV, trošarine, carine, porez
na imovinu...)

36
Porez na dohodak
• Porez na dohodak pojedinaca jedan je od najvažnijih dijelova
poreznog sustav.
• Porez na dohodak je izravni porez i između svih je poreza onaj koji
najjasnije odražava načelo platežne sposobnosti.

37
Porez na dodanu vrijednost PDV
• Primjenjuje se u Hrvatskoj od 1.1.1998. godine. Potrošnog je tipa
prema načelu isporuke, a pri obračunu porezne obveze primjenjuje se
kreditna metoda koja omogućuje odbitak predporeza.

• Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih

dobara i usluga i vrijednosti kupovina kojima su ta dobra i usluge
proizvedeni.

38
PDV
• Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica
ne obuhvaća porez obračunat pri nabavi roba i usluga nego se porez
plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi.
• Pri podmirenju svoje porezne obveze porezni obveznik odbija porez
plaćen ili obračunat po računima onih poreznih obveznika koji su
njemu isporučili dobra ili usluge.
• Obveznik poreza na dodanu vrijednost je poduzetnik iako ga plaćaju u osnovi
građani.
• Naime, poduzetnici prevaljuju PDV na krajnjeg potrošača, a poduzetnik mora
taj plaćeni porez platiti državi.

39
Porez na dobit korporacija
• Porez na dobit plaća korporacija na iznos dobiti koji ostvari unutar
poreznog razdoblja (jedne godine).
• Porez na dobit u Hrvatskoj iznosi 10% ili 18%.

• Problem dvostrukog oporezivanja.

40
Posebni porezi – trošarine
• Posebnim porezima oporezuje se promet određenih proizvoda, a
plaćaju ih proizvođači ili uvoznici i to u apsolutnom iznosu po jedinici
mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu, itd.)
• Primjer:
• Kava, naftni derivati, duhanski proizvodi, pivo, bezalkoholna pića, osobni
automobili, ostala motorna vozila i luksuzni proizvodi (nakit i srodni
proizvodi).

41
Lokalni porezi
• Prema Zakonu o financiranju lokalne i područne samouprave,
županije, općine i gradovi mogu uvesti svoje poreze koji su njihovi
vlastiti prihodi.

• Primjer:
• Porez na nasljedstvo, na cestovna motorna vozila, na automate za zabavu,
prirez na dohodak, na kuće za odmor, na tvrtku, na korištenje javnih
površina,...

42
Porez i efikasnost
• Porezi utječu na efikasnost i razdiobu dohotka
• Utjecaji na efikasnost postali su glavna briga porezne politike.
• Zbog progresivnih poreza neki ljudi mogu izabrati više dokolice
umjesto više rada.
• Ističu se dva puta kroz koja porezi imaju glavne utjecaje na
ekonomsku djelatnost.
• Prvo, porezne stope utječu na štednju i odluke o ulaganjima.

43
Porez i efikasnost
• Kada su porezi visoki u jednom sektoru, sredstva mogu otjecati u
blaže oporezovana područja.
• Ako se korporacijski kapital dvostruko oporezuje, uštede će nekih ljudi otjecati
iz korporacijskih u nekorporacijske sektore – obveznice države.
• Drugo, razmatranja o porezu često utječu na vremenski raspored
dohotka – osobito kada se mijenja porezni zakon.
• Mnogi su u HR prije uvođenja PDV-a uvozili i trošili bojeći se da će morati
platiti PDV.

44
Ramseyjevi porezi
• Ramseyevo porezno pravilo tvrdi
da bi država trebala razrezivati
najviše poreze na one utroške i
proizvode kojih su ponuda i
potražnja najslabije elastični na
promjene cijena.
• Opravdanje je da će ako je
potražnja za robom veoma
neelastična na cijenu, porez na
robu imati vrlo mali utjecaj na
potrošnju i proizvodnju.
45
Efikasnost i pravednost
• Ramseyevi porezi dakle potiču oporezivanje hrane jer je njena
potražnja neelastična na promjenu cijene, ali se postavlja pitanje
efikasnosti.
• Glavarina u Velikoj Britaniji tijekom vlade Thatcherove je dovela do
velike regresivnosti poreza što je dovelo do njenog pada nakon 11
godina vlasti – to jasno pokazuje težinu izbora između efikasnosti i
pravednosti

46
Lafferova krivulja
• ilustrira vezu između poreznih prihoda i poreznih stopa.
• Ako je porezna stopa 0% onda su i porezni prihodi 0, isto tako ako je
porezna stopa jednaka 100% onda nitko neće raditi pa je porezni
prihod ponovno nula.

• Što leži u sredini? U skladu sa ekonomijom ponude ako porezne stope

rastu, rastu i prihodi, potom u jednoj točki, ljudi počnu manje raditi,
manje štedjeti i usmjeravati svoju aktivnost u sivu ekonomiju.

47
Lafferova krivulja (teorija) Lafferova krivulja (stvarnost)

48
Rasprostiranje poreza
• Tko zapravo na kraju plaća sve te poreze.
• Znamo da zato što INA šalje porezne prijave državi za prodani benzin
ne znači da ga ona i plaća. Poduzeća su u stanju prebaciti porez
“dalje” na svoje kupce povećavajući cijenu za iznos poreza –
rasprostiru ili prevaljuju porez.
• Fiskalno rasprostiranje istražuje utjecaj i poreza i programa izdataka
na dohotke pučanstva.
• Fiskalno rasprostiranje se odnosi na sveukupni stupanj progresivnosti i
regresivnosti državnih programa.
• Ono se procjenjuje alociranjem svih poreza i transfernih plaćanja na različite
grupe.
49
• ZAHVALJUEM NA PAŽNJI

50