Sveučilište u Slavonskom Brodu

Preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija

TEMA 1:
Predmet, metode i kratki pregled
povijesti ekonomske misli
1. predavanje
Osnove ekonomije
• Naš ručak ne očekujemo zbog dobrohotnosti mesara,
pivara ili pekara već zbog njihova obzira prema
vlastitom probitku.

• Adam Smith, Bogatstvo naroda (1776)

Zašto učimo ekonomiju?
• Zbog zarade novca
$
• Shvaćanja zakona ponude i potražnje u poljoprivredi
• Zbog povećanja životnog standarda
• Razumijevanja tržišne ekonomije
• Da se nauče osnove ekonomike
• Izbor vašeg zanimanja-najvažnija životna ekonomska odluka!!!

Zbog razumijevanja globalne tržnice

3
POJAM I PODJELA EKONOMIJE

Racionalno korištenje resursa- OSKUDNOST!

Poučavanje odluka o:
• proizvodnji dobara i usluga
• razmjeni dobara i usluga
• raspodjeli dobara i usluga.

4
Etimološko značenje riječi
• termin ekonomija potječe od grčke riječi 'oikos'(kuća, domaćinstvo)
i 'nomos'(zakon, pravilo, norma, red i sl.). Iz tih riječi je nastala starogrčka
riječ 'oikonomia', što znači skup zakona ili pravila o organizaciji i
upravljanju domaćinstvom, odnosno kućnim gospodarstvom
• Glavni elementi u početnom razumjevanju pojma 'ekonomija’:
• 1) proizvodnja i ponuda
• 2) raspodjela
• 3) razmjena
• 4) potražnja i potrošnja materijalnih dobara i usluga
Ekonomija kao znanost i vještina
• Ekonomija kao vještina
• Vještina pomoću koje gospodarski subjekti (pojedinci, kućanstva, poduzeća ili
države) proizvode i troše materijalna dobra i usluge
• Ekonomija kao znanost
• možemo definirati kao veliko područje društvenih znanosti u kojem
znanstvenici proučavaju i objašnjavaju određenom vremenu, prostoru

• Ekonomske discipline: politička ekonomija, ekonomika,

računovodstvo, marketing, vanjska trgovina itd.
Ekonomija i oskudnost
• Ekonomika je znanstveno proučavanje kako društva upotrebljavanju
sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih različitim ljudima

• Oskudnost i ekonomska dobra

• Kada bi mogli proizvesti beskonačne količine svakog dobra ili kad bi želje ljudi
bile potpuno zadovoljene koje bi bile posljedice? Ljudi ne bi brinuli za proračun
jer bi mogli imati sve što žele.
• U takvom raju obilja uopće ne bi bilo ne ekonomskih dobara – ne bi bilo dobara
koja su oskudna ili čija je ponuda ograničena. Sva bi dobra bila besplatna, poput
pijeska u pustinji ili vode na plaži.
• Cijena i tržište bili bi nevažni
• Ekonomika ne bi više bila zanimljiva ili uopće korisna
Ekonomija i efikasnost
• Efikasnost znači nenazočnost rasipnosti ili upotrebu ekonomskih
sredstava što je moguće efikasnije da bi se zadovoljile potrebe i želje
ljudi.

• Ekonomija proizvodi efikasno kad ne može proizvesti više jednog

dobra bez da proizvede manje nečeg drugog.

• Bit ekonomije je da prizna stvarnost oskudnosti i potom pronađe kako urediti društvo na
način koji dovodi do najefikasnije upotrebe sredstava. To je ono gdje ekonomika daje svoj
jedinstveni doprinos.
 Proučavanje ekonomike
• 1776. Adam Smith- Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

• Smith izlaže osnovna načela tržišne ekonomije

• Smatra se utemeljiteljem mikroekonomije (grana ekonomije koja bavi ponašanjem
pojedinačnih entiteta kao što su tržišta, poduzeća i kućanstva)
• Analizira jedinstveno efikasno svojstvo tržišta „nevidljivu ruku” koja dovodi do opće
dobrobiti iz djelovanja pojedinca za vlastiti probitak.
• Makroekonomija je grana ekonomike koja se bavi sveukupnom mogućnošću
ekonomije.
• Nije postojala u njezinom suvremenom obliku sve do 1936.
• J. M. Keynes – Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca

• Za izučavanje ekonomije potrebno je znati i mikroekonomiju i makroekonomiju

Podjela ekonomije

EKONOMIJA

MIKROEKONOMIJA MAKROEKONOMIJA

10
Tri problema ekonomske organizacije
• Što?
• koje robe proizvoditi i u kojim količinama
• Kako?
• kako će se dobra proizvesti?
• Za koga?
• Za koga će se prodavati?
Pozitivna i normativna ekonomija
• Ekonomija se dijeli i na POZITIVNU I NORMATIVNU ekonomiju
• Pozitivna – kakve su stvarne veze među ekonomskim pojavama,
između uzroka i posljedica – ekonomska analiza
• Zašto liječnici zarađuju više od pazikuća?
• Kakav je ekonomski utjecaj rastućih poreza?

• Normativna – kakve bi trebale biti veze među ekonomskim pojavama

(vrijednosni sud); vodi računa o moralnim i etičkim pitanjima –
ekonomska politika (ova pitanja se mogu riješit samo političkom
raspravom i odlukama, a ne ekonomskom analizom)
• Da li treba ukinuti socijalnu skrb?
• Da li bi trebalo zabraniti određenu vrstu lijekova?
Ekonomski sustavi
• Tržišna ekonomija – glavne odluke o proizvodnji i potrošnji donose se
na tržištu (potrošači i proizvođači)

• Naredbodavna ekonomija – država regulira proizvodnju i potrošnju,

resursi pretežno u državnom vlasništvu

• Mješovita ekonomija – odluke se donose na tržištu, država kontrolira

djelovanje tržišta (zakoni, propisi, ekonomska politika, socijalna
politika....)

13
TEHNOLOŠKE MOGUĆNOSTI DRUŠTVA

“Svaki proizvedeni revolver, svaki ratni brod porinut u more, svaka

ispaljena raketa znači, u konačnom smislu, krađu od onih koji gladuju
ili koji su neuhranjeni.”

Predsjednik D. D. Eisenhower

• Zašto???

14
Utrošci i proizvodi
• Utrošci ili inputi su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u
svojim proizvodnim procesima.
• Ekonomija upotrebljava svoju postojeću tehnologiju za kombiniranje utrošaka
da bi proizvela proizvode
• Proizvodi (outputi) su različita korisna dobra ili usluge koji proizlaze iz
proizvodnog procesa i koji se troše ili upotrebljavaju u daljnjoj
proizvodnji

15
Tehnološke mogućnosti društva
• Resursi i proizvedena dobra=OSKUDNA,
• ne besplatna i društvo mora birati između ograničenih dobara koja može proizvesti s
raspoloživim resursima
• Faktori proizvodnje ili inputi su:

KAPITAL
RADRESURSI
PRIRODNI

16
 Granica proizvodnih mogućnosti
• Granica proizvodnih mogućnosti ili Production Possiblity Frontier-PPF
PPF- prikazuje maksimalnu količinu proizvodnje dobara koju
ekonomija može proizvesti uz danu tehnologiju i dane utroške
(faktore proizvodnje ili inpute)

L
B

C
odjeća

A
D

hrana 17
Granica proizvodnih mogućnosti-PPF
PROIZVODNE Odjeća Hrana
MOGUĆNOSTI

A 0 250

B 25 120

C 50 100

D 75 50

E 100 30

F 125 0

18
POMAK KRIVULJE PPF

L
B

C
odjeća

A
D

hrana

19
POMAK KRIVULJE PPF

20
SIROMAŠNA I BOGATA ZEMLJA
POMAK KRIVULJE PPF
PPF Krivulja AB Krivulja A1B1
Pomicanje zbog prije nego što postane Rast utroška i tehnološka promjena
ekonomskog rasta razvijena zemlja je pokreću krivulju dalje od ishodišta.
(luksuzna i nužna siromašna. Ona mora Ekonomskim rastom zemlja,
dobra) potrošiti sva sredstva na povećavajući potrošnju nužnih dobara
hranu i uživa malo udobnosti malo, u usporedbi s povećanom
potrošnjom luksuznih dobara.

Ulaganja u buduću Zemlja uopće ne ulaže Zemlje koje ulažu više probijaju se
potrošnju zahtijeva naprijed. Zemlja koja ne ulaže neće
žrtvovanje tekuće pomaknuti svoju PPF, a ona koja
potrošnje (kapitalna najviše štedi, najviše i ulaže, imat će
ulaganja i tekuća najveću tekuću potrošnji, ali i
potrošnja) najudaljeniju PPF

22
VJEŽBA
VJEŽBA
1.) Nacrtaj PPF prije i nakon ulaganja (2 grafa)
X- tekuća potrošnja
Y- Kapitalna ulaganja

2) Nacrtaj PPF graničnog(siromašnog) i gradskog društva (2 grafa)

X- dobra osobne potrošnje
Y- Javna dobra
 Sveučilište u Slavonskom Brodu
Preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija

TEMA 2:
Tržišta i država u modernoj
ekonomiji
1. predavanje
Osnove ekonomije
Tržište

• To je mjesto na kojem se susreću prodavači i kupci kako bi odredili cijenu i

količinu dobra ili usluge koja se razmjenjuje.

• Ekonomski red, a ne kaos!

• Tržište radi bez prisile, nema pojedinaca koji odrađuju cijenu i količinu
proizvoda

• Tržište- „velika tržnica”

26
Primjer tržišta- od proizvođača do krajnjih
potrošača
• Hrana
1. lanac farmera
2. postupak obrade hrane
3. pakiranje
4. prijevoz kamionima, brodovima
5. trgovine na veliko
6. trgovine na malo
• Putuje danima, pa čak i mjesecima iz svih kutova svijeta
• Čitav sustav djeluje bez prisile ili centraliziranog upravljanja bilo kojeg
tijela!
27
Tržište i cijena
• U tržišnom sustavu sve ima cijenu
• Cijena je vrijednost dobra izražena u novcu.

• Cijene služe kao signali proizvođačima i potrošačima.

• Ako potrošači žele više nekoga dobra, cijena će rasti šaljući signal
proizvođačima da je potrebna još veća ponuda.
• Npr. Na ljeto potražnja za bazenima i morem raste, pa rastu i cijene
• Ako robe ima previše na zalihi, trgovci i proizvođači će sniziti svoje
cijene da bi smanjili zalihu.
Tržište i cijene
• TRŽIŠTE– mjesto susreta ponude (S-supply) i potražnje (D-demand)
na kojem se određuje cijena i količina dobra koje se razmjenjuje
• Cijena i količina – predmet pregovora na tržištu

• Cijene usklađuju odluku proizvođača i potrošača na tržištu. Više cijene

dovode do smanjenja kupovine potrošača i ohrabruju proizvodnju.
Niže cijene ohrabruju potrošnju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su
kotač ravnoteže na tržištu

29
 Tržišna ravnoteža
• Tržišna ravnoteža- predstavlja ravnotežu između svih različitih
kupaca i prodavača. Predstavlja i ravnotežu između ponude i
potražnje.
• Tržište pronalazi ravnotežu kada istodobno zadovoljava želje kupaca i
prodavača.
• Preniske cijene uzrokovale bi duge redove u trgovinama i nestašicu robe
• Previsoka cijena bi predodredila prezasićenost dobara.

• Cijene za koje kupci žele kupiti količinu koju prodavači žele prodati
daju ravnotežu ponude i potražnje
Tržište: laissez faire
• Ekstreman slučaj tržišne ekonomije u kojoj država gotovo nema
ekonomsku ulogu
• Čak kad bi i postojali idealni uvjeti, ostala bi jedna osnovna nevjerica
glede ishoda konkurencijskog laissez-fairea. Nema nikakvog razloga da
vjerujemo da će dohodak u laissez-faire uvjetima biti pravedno
raspodijeljen. Ishod može biti s golemim nejednakostima u dohotku i
bogatstvu koja postoje generacijama. U većini tržišnih ekonomija
vlade nastoje smanjiti razinu siromaštva.

31
Ravnotežna cijena
• Tržište ima sposobnost “pronaći” ravnotežnu cijenu robe pri kojoj će
se izjednačiti ponuda i potražnja za tom robom.
S (supply)=D (demand)
• Takvu situaciju zovemo tržišnom ravnotežom, a cijenu pri kojoj se
ponuda i potražnja izjednačavaju zovemo ravnotežnom cijenom.

32
Tko vlada tržištem?
• Veliki igrači (divovska poduzeća)?
• Državni organi?
• Mala poduzeća?
• Potrošači?
Oni stečenim u urođenim ukusima, odabiru točku na granici proizvodnih
mogućnosti, ali ne mogu određivati koje će se robe proizvoditi!
Primjer. Možete letjeti u Hong Kong, ali nema letova na Mars!
• Tržišta djeluju kao posrednici koji usklađuju ukuse potrošača sa
sposobnostima tehnologije

33
Kružni tok ekonomskog života
• Kućanstva kupuju dobra, a prodaju faktore proizvodnje
• Poduzeća prodaju dobra , a kupuju faktore proizvodnje
• Kućanstva upotrebljavaju svoj dohodak od prodaje rada i ostalih
utrošaka da bi kupila dobra od poduzeća
• Poduzeća utvrđuju svoje cijene dobara troškovima rada i vlasništva.
• Cijena se na tržištu dobara određuje tako da se potrošači uravnoteže s
ponudom poduzeća
• Cijene se na tržištima faktora određuju tako da se uravnoteži ponuda
kućanstva s potražnjom poduzeća

34
Kružni tok ekonomskog života

Tržište proizvoda

potražnja ponuda

Kućanstva Poduzeća

Tržište faktora
ponuda potražnja
Nadnice, rente, kamata
rad, kapital, zemlja rad, kapital, zemlja

35
“Nevidljiva ruka” i savršena konkurencija

• Načelo “nevidljive ruke” tvrdi na sebično nastojanje da pojedinac

ostvari neko dobro za sebe, kao nevidljivom rukom navodi da ostvari
najbolje dobro za sve. –tvorac Adam Smith

• U uvjetima savršene konkurencije bez promašaja tržišta, ona će iz

raspoloživih resursa stvoriti onoliko korisnih dobara i usluga koliko je
to moguće. No, u slučaju pojave monopola, onečišćenja okoliša ili neki
drugi nedostaci tržišta, mogu se narušiti efikasna svojstva nevidljive
ruke
36
Pareto efikasnost
• Pod određenim uvjetima, koji uključuju savršenu konkurenciju, tržišna
će ekonomija iskazivati alokacijsku efikasnost. Alokacijska efikasnost
(koja se katkada zove Paretova efikasnost) obznanjuje da ni jedna
osoba ne može doći u bolji položaj bez da se neka druga osoba ne
dovede u slabiji položaj.
• Taj se iznenađujući rezultat može predočiti analizirajući opću
ravnotežu svih tržišta.
• Opća je ravnoteža svih tržišta isprepletena u kružni tok mrežom cjenovnih
veza. Kućanstva nude faktore proizvodnje i traže finalna dobra. Poduzeća
kupuju faktore proizvodnje te ih preobražavaju i prodaju kao finalna dobra.

37
 Obilježja modernih tržišnih ekonomija
• Razmjena i specijalizacija-specijalizacija je raščlanjivanje proizvodnje na
mnogobrojne male specijalizirane zadatke što omogućuje da se najbolje iskoriste
prednosti specifičnih znanja i sredstava. To povećava produktivnost u proizvodnji
(količinu proizvoda po jedinici utroška rada i kapitala) i omogućuje razmjenu
dobara, što može povećati blagostanje društva i životni standard.

• Novac- je sredstvo plaćanja koje olakšava razmjenu dobara

• Kapital- faktor proizvodnje bez kojeg se ne bi mogla proizvesti dobra ili usluge
(podjela na financijski i fizički kapital)
• Veliki dio ekonomske djelatnosti uključuje žrtvovanje tekuće potrošnje da bi se povećao naš kapital. Svaki
put kad ulažemo, gradeći nov tvornicu ili cestu, povećavajući godine ili kvalitetu obrazovanja, ili
povećavajući fond korisnog tehničkog znanja, povećavamo buduću produktivnost naše ekonomije i
38
buduću potrošnju
Ekonomska uloga države
1) povećanje efikasnosti
• Države nastoje ispraviti tržišne promašaje poput monopola i zagađivanja okoliša
kako bi povećale efikasnost

2) promicanje pravednosti
• Programi države za promicanje pravednosti upotrebljavaju poreze i izdatke kako
bi preraspodijelili dohodak posebnim skupinama

3) poticanje makroekonomske stabilnosti i ekonomskog rasta.

• Države se oslanjaju na poreze, izdatke i reguliranje novca kako bi podupirući
makroekonomski rast i stabilnost, smanjile nezaposlenost i inflaciju
39
Povećanje efikasnosti
• A. Smith- totalna realizacija tržišnog mehanizma u uvjetima savršene
konkurencije
• To znači da niti jedan potrošač ili poduzeće nije dovoljno veliko da utječe na
tržišnu cijenu

• ekonomija je efikasna - na samoj granici proizvodnih mogućnosti,

kada ne može proizvesti veću količinu jednog dobra a da istovremeno
ne smanji količinu proizvodnje drugog dobra.
• U tom je slučaju ekonomija efikasno alocirala svoje resurse i proizvodi
maksimalno moguću količinu dobara u odnosu na zadane utroške i
tehnologiju.
40
Nesavršena konkurencija
• Nesavršena konkurencija nastaje zbog:
• tržišne moći (zbog monopola i monopolske moći),
• nepotpunih (asimetričnih) informacija,
• eksternalija
• javnih dobara
• poreza

• Nesavršena konkurencija dovodi do cijena koje podižu troškove i smanjuju kupovine

potrošača ispod efikasnih razina.
• U stvarnosti skoro sve industrije imaju neku mjeru nesavršene konkurencije
41
Promicanje pravednosti
• Ekonomija kao znanost analizira različite sustave preraspodjele
dohotka u društvu i može pomoći da se nađu efikasniji programi
povećanja dohodaka siromašnih, ali ne može odgovoriti na pitanje
koliko je siromaštva prihvatljivo i pravedno.
• To je političko pitanje koje se rješava kroz političke izbore.
• Ekonomija može pomoći da se nađu najefikasniji programi povećanja
dohodaka siromašnih

42
Makroekonomski rast i stabilnost
• Poslovni ciklus tipično je obilježje tržišne ekonomije i predstavlja slijed
uzastopnog, naizmjeničnog pojavljivanja razdoblja ekspanzije (rasta) i
razdoblja kontrakcije (recesija, smanjivanje) ekonomske aktivnosti.
• Danas poslovni ciklusi obično traju 4 do 5 godina.
• Oštrina poslovnih ciklusa može se stabilizirati pomoću
makroekonomskih politika za stabilizaciju, a te politike uključuju
fiskalnu politiku i monetarnu politiku.
• Ekonomski rast država može poticati mjerama usmjerenim na
povećanje ulaganja u obrazovanje, smanjivanjem deficita proračuna i
poticanjem štednje i investiranja.
43
Makroekonomski rast i stabilnost
• Makroekonomske politike za stabilizaciju i ekonomski
rast uključuju:
• Fiskalne politike (oporezivanja i potrošnja)
• Monetarne politike (koje utječu na kamatnjake i uvjete
kreditiranja)
 DRŽAVA MOŽE POPRAVITI NEDOSTATKE TRŽIŠTA
Promašaj nevidljive ruke
Neefikasnost:
1. Monopol
2. Eksternalije
 
3. Javna dobra
Nejednakost:
1. Neprihvatljive nejednakosti
dohotka i bogatstva
Makroekonomski problemi:
1) Poslovni ciklusi (visoka
inflacija i nezaposlenost)
2. Spori ekonomski rast
Posredovanje države
Posredovati na tržištima
Posredovati na tržištima
Poticati korisne djelatnosti
Preraspodijeliti dohodak
Stabilizirati pomoću makroekonomskih
politika
 
Poticati rast
Sadašnji primjer državne politike
Antitrustovski zakoni
Zakoni protiv onečišćenja, uredbe protiv
pušenja…
Obrana, svjetionici
Progresivno oporezivanje imovine
Programi dohodovne potpore (npr.
Bonovi za hranu)
Monetarne politike (na primjeru
promjene novca i kamatnjaka)
Fiskalne promjene (porezi i programi
trošenja
Ulagati u obrazovanje
Smanjiti deficit proračuna i povećati
stope štenje
PITANJA

46
Zahvaljujem na pozornosti!!

47