Osnove sustava Europske unije

In varietate concordia
(Ujedinjeni u razliitosti)

Sadraj
-Kako su nastale EZ/EU
-Znaaj EU
-lanice i kandidati EU
-Zakonski okvir
-Institucija Europske unije
-Pomone institucije
-Donoenje odluka u EU
-Proirenja Europske unije
-Zajednike politike EU

-Specifinosti prorauna
-Schengenski prostor
-Kriteriji za lanstvo
-Koraci u procesu pristupanja
-Ugovorni odnosi novih drava
lanica i drava kandidatkinja
-Koraci u pristupnim pregovori
-Pregovori EU i RH
-Pred pristupna pomo

Europska unija E
- regionalna organizacija europskih drava kroz koju lanice
ostvaruju zajednike ciljeve kao to su uravnoteen
gospodarski i drutveni razvoj, visoka razina zaposlenosti, te
zatita prava i interesa graana. EU vie je od konfederacije
drava, ali nije ni federacija, zapravo predstavlja novu
strukturu koja ne pripada niti u jednu tradicionalnu pravnu
kategoriju.

Kako su nastale EZ/EU

Schumanova deklaracija (1950)

Pariki ugovor, Rimski ugovori (1951. i 1957.) - osnivaki/temeljni

ugovori

Jedinstveni europski akt (1986.) - na snazi od 1. srpnja 1987.

Ugovor iz Maastrichta/Ugovor o EU (1992.) - na snazi od 1. studenog

1993.

Ugovor iz Amsterdama (1997.) - na snazi od 1. svibnja 1999.

Ugovor iz Nice (2001.) - na snazi od 1. veljae 2003.

Lisabonski ugovor (2007.) na snazi od 1. prosinca 2009.

Znaaj EU

7%
20 %
25 %
31 %
36 %
50 %
60 %
80 %

svjetske populacije - 508,114 mil

svjetske trgovine
BDP svijeta
svjetske proizvodnje
prorauna UN-a
humanitarne pomoi
razvojne pomoi
pomoi Rusiji i CIS

CIS - Commonwealth of Independent States

Total
7.000.000.000 (12.3. 2012)
Kina
1.344.130,000 (2011)
Indija
1.210.193.422 (2011)
SAD
311,591,917 (2011)
Brazil
196.655.014 (2011)
Rusija
141.930.000 (2011)
Argentina
40.764.561 (2011)

lanice EU
28 drava lanica
Drave kandidatkinja:
Crna Gora,, Island, Makedonija i Turska, (Srbija?)
Potencijalne drave kandidatkinje:
Albanija, Bosna i Hercegovina, (Kosovo SSP?).

Drave u Europskom ekonomskom prostoru:

Norveka, Island i Lihtentajn (lanice EFTA-e).

EU 28

Osnivaki ugovori EU-a, tzv. primarno zakonodavstvo EU

Pariki ugovor (1951.)
Schumanova deklaracija - uspostava

Europske zajednice za ugljen i elik (EZU)

est drava osnivaica (Belgija, Savezna Republika Njemaka,
Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska)
Ugaena na svoju pedesetogodinjicu (2002.).
Shumanova deklaracija 1950. - datum obiljeava kao Dan Europe.

Rimski ugovori (1957.)

Europska ekonomsku zajednicu (EEZ) oujku 1957.
est je drava potpisivanjem Rimskih ugovora
Carine izmeu est drava 1. srpnja 1968.
Istovremeno, osnovana Europska zajednica za atomsku energiju
-Cilj unapreenje izgradnje i razvoja atomske industrije.
Godine 1967., institucije triju Europskih zajednica su spojene i od tada, postoji jedna
Komisija i jedno Vijee ministara, kao i Europski parlament.

Drugi ugovori koji spadaju u tzv. primarno zakonodavstvo

Jedinstveni europski akt (1986.)
Ootvoren put za dovretak jedinstvenog trita te proirivanje ovlasti Europske komisije i Europskog parlamenta.
Temelji za uspostavljanje Ekonomske i monetarne unije te Zajednike vanjske i sigurnosne politike.

Ugovor iz Maastrichta (1992.)

Ideja 'Europske unije' te pored gospodarske integracije ukljuuju se nove zajednike politike
(obrazovanje, zdravstvo, industrija.)
Tri stupa (grupe) zajednikih politika:
I. stup: Ekonomska zajednica (preteno gospodarska suradnja sa zajednikim organima i postupkom odluivanja),
II. stup: Zajednika vanjska i sigurnosna politika (u poetku ukljuuje samo usklaivanje nacionalnih stajalita) te,
III. stup: Suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova.

Ugovor iz Amsterdama (1997.)

Dopunio ugovor iz Maastrichta - zajedniki suverenitet proirio na dodatna podruja
-prava graana
- blia suradnja na drutvenim pitanjima i politici zapoljavanja.

Drugi ugovori koji spadaju u tzv. primarno zakonodavstvo

Ugovor iz Nice (2000.)
-unaprjeen nain donoenja odluka u EU,
-uinkovito funkcioniranje nakon prikljuenja novih drava lanica 2004. i
2007.
Ugovor iz Lisabona (2007.)
- ovlasti EU (pravila trinog natjecanja, monetarne politike Eurozone i
zajednike trgovinske politike),
- ovlasti pripadaju dravama lanicama (zdravstvo, obrazovanje, industrija) i
- zajednike ovlasti (unutarnje trite, poljoprivreda, promet, energija).
Po prvi put, nacionalni parlamenti imat e izravan utjecaj na proces donoenja
odluka.
Uvodi se nova funkcija Visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu
politiku EU

Vrste institucija u okviru Europske unije

Glavne institucije - donoenje odluka
Vijee EU - Council of the European Union ili Council of Ministers,
Europski parlament - European Parliament
Europska komisija - European Commision
Europsko vijee - European Council i
Sud pravde EU (Europski sud pravde) - Court of Justice,
Europska sredinja banka - Europena Central Bank i
Europski revizijski sud -. European Court of Auditors.
Pomone institucije -savjetodavna uloga u pripremi, donoenju ili provoenju pravno obvezujuih
ili drugih uloga na razini EU.
Europski gospodarski i socijalni odbor,
Odbor regija,
Europska investicijska banka i sl.
Specijalizirane agencije - provoenje tehnikih, znanstvenih ili upravljakih
Europska agencija za sigurnost zranog prometa (Kln, Njemaka),
Europska zaklada za obuku (Torino, Italija),
Europska zaklada za poboljanje ivotnih i radnih uvjeta (Dublin, Irska) i dr.

Uloga, sastav i nain odluivanja u Vijeu EU

Council of the European Union (bive Vijee ministara)
tijelo EU za donoenje odluka.

Sastav Vijea EU
- 28 ministara vlada - svaki predstavlja jednu dravu lanicu
Vijeem za vanjske poslove e predsjedati visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku,
a u drugim podrujima e predsjedati ministar zemlje nositeljice rotirajueg estomjesenog predsjedanja.
(Lisabonski ugovor)

Ovlasti
Vijee i Europski parlament dijele zakonodavnu vlast te odgovornost za proraun sukladno
postupku suodluivanja.
Vijee takoer sklapa meunarodne ugovore o kojima je pregovarala Komisija.

Nain odluivanja
O vanim pitanjima Vijee mora jednoglasno odluivati.
U veini sluajeva zahtijeva se glasovanje kvalificiranom veinom.
Od 2014. sustav e se nazivati 'dvostruka veina', odnosno odluke
Vijea trebat e potporu najmanje 55% drava lanica,
koje pritom zastupaju najmanje 65% stanovnitva EU.

Uloga i sastav Europskog parlamenta ( European Parliament)

izabrano je tijelo koje predstavlja graane EU-a (od 1979. opim pravom glasa).
Sjedite Parlamenta je u Strasbourgu, a neka zasjedanja i sastanci parlamentarnih odbora odravaju se i u Bruxellesu.
Dio parlamentarnih slubi smjeten je i u Luxembourgu.

Sastav i funkcioniranje
- maksimalan broj zastupnika od 750, plus jedan zastupnik (predstavlja Predsjednika Europskog parlamenta)
Biraju se na mandat od pet godina.
Raspodjela zastupnikih mjesta u Parlamentu ovisi o broju stanovnika svake drave lanice.
Na europskoj razini politiki organizirani prema politikim opredjeljenjima. EP djeluje kroz odbore. ( trenutano 20.)

Ovlasti
- zakonodavna funkcija - danas u mnogim podrujima Parlament odluuje ravnopravno s Vijeem,
postupak 'suodluivanja (istodobna suglasnost Vijea i Parlamenta) je prema Lisabonskom ugovoru proiren na
brojna nova podruja, kao i na sklapanje meunarodnih ugovora
-politiki nadzor nad Europskom komisijom - pri imenovanju i tijekom rada Europske komisije
-(ima ovlasti raspustiti Komisiju prihvaanjem prijedloga o nepovjerenju)
-usvajanje prorauna - proraun predlae Komisija, a zajedniki ga usvajaju Parlament i Vijee.

Sastav i ovlasti Europske komisije (engl. European Commission)

- trei dio institucionalnog trokuta koji vodi Uniju i upravlja njome.
Temeljna zadaa Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa.
Komisija odgovara Parlamentu, a ako joj Parlament izglasuje nepovjerenje,
cijela Komisija mora odstupiti s dunosti.
Sastav
politika razina (predsjednik i 27 povjerenika koji dolaze iz drava lanica)
upravne razine, tj. ope uprave, odnosno, generalne direkcije (Directorates-General, DG)
glavno tajnitvo na elu s glavnim tajnikom Europske komisije, privremeni i stalni odbori
strunjaka savjetnika, ostale zajednike slube i uredi.

Sastav i ovlasti Europske komisije

Ovlasti
- pripremanje i predlaganje propisa za Vijee i Europski parlament
-izvrne i nadzorne ovlasti - donosi brojne provedbene propise koji omoguuju
-provedbu propisa Vijea EU,
- velika uloga u upravljanju zajednikim politikama Unije kao i proraunom tih politika.
-vana nadzorna ovlast u odnosu na drave lanice time to ih moe tuiti Europskom sudu
-pravde za povredu odredbi osnivakih ugovora
Naziva se uvaricom ugovora (i integracije).
-uloga u vanjskoj politici EU - koordinacija financijske i tehnike pomoi dravama izvan EU,
-vodi pregovore za lanstvo u EU.

Simboli Europske unije

-europska putovnica (u uporabi od 1985.)
-europska himna (Beethovenova Oda radosti)
-europska zastava (krug od 12 zlatnih zvijezda na plavoj podlozi)
-Europske vozake dozvole (od 1996. u svim dravama lanicama)
-moto Europske unije Ujedinjeni u razliitosti,
- 9. svibnja obiljeava se kao Dan Europe
-euro kao plateno sredstvo - (od 1. sijenja 2002.)
(bankovni rauni, tednja, cijene izraene u eurima,)
Schengenski sporazumu - ukinuta je kontrola na veini granica.

Europsko vijee engl. European Council

- politiko tijelo
- usuglaavanju interesa i stajalita drava lanica
(s Lisabonskim ugovorom postaje institucija EU).
elnici drava ili vlada zemalja EU sastaju se najmanje dva puta u godini zajedno s
predsjednikom Europske komisije kako bi raspravljali
o pitanjima bitnim za Uniju, te dali politike poticaje za daljnje aktivnosti.
Vijee moe donositi pravno obvezujue akte (rijetko to ini).

Uloga:
1. usvaja europske zakone
2. odobrava proraun
3. usklauje politike drava lanica
4. sklapa meunarodne sporazume izmeu EU i drugih drava
5. potie razvoj vanjske i sigurnosne politike

Sud pravde EU The Court of Justice of the European Union

- sastoji se od 28 sudaca i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju
drave lanice na 6 godina, mogu biti ponovo imenovani.
Sjedite Suda je u Luxembourgu.
Ovlasti
- osigurava potivanje zakona u tumaenju, primjeni i provedbi Ugovora
-odluuje u sluajevima kad je neka drava lanica propustila djelovati u skladu s nekom
od obveza preuzetim potpisivanjem Ugovora
- provjerava podudarnost pravnih postupaka organa Unije sa zakonskim odredbama
-odluuje oko propusta u radu Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije.
Zbog preoptereenosti Suda, 1988. godine osnovan je
Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Opi sud).
Sve do Ugovora iz Nice (2001. godina), ovaj je Sud djelovao kao pridrueno tijelo
Europskog suda, a ne kao zaseban sud.

Europska sredinja banka (ESB) European Central Bank

- upravlja eurom
- odgovorna za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike EU.
- potpuno neovisna, a institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo
i ne smiju pokuavati utjecati na nju, niti na nacionalne sredinje banke.
- radi s "Europskim sustavom sredinjih banaka" (ESCB) koji pokriva svih 28)zemalja
- samo 17 usvojilo tzv. euro podruje, (eurozona)
-sredinje banke zemalja lanica eur podruja zajedno s Europskom sredinjom bankom
ine tzv. Eurosustav.

Europski revizijski sud - European Court of Auditors

- posebna kontrolna institucija EU,
-ima pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Unija,
- kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija.
- 28 lanova koje imenuje Vijee EU, uz prethodno miljenje Europskog parlamenta
- djeluju potpuno neovisno.

Pomone institucije
Europski gospodarski i socijalni odbor - European Economic and Social Committee - EESC
-savjetodavna uloga u procesu pripreme (Europska komisija) i
donoenja odluka (Vijee EU i Parlament).
-lanovi predstavljaju razne interesne skupine koje zajedno ine
organizirano civilno drutvo
- imenuje ih Vijee na mandat od etiri godine.
Odbor Regija - Committee of the Regions
-savjetodavna uloga u procesu pripreme (Europska komisija) i
donoenja odluka (Vijee EU i Parlament)
-sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti
- predlau ih drave lanice, a imenuje ih Vijee na mandat od etiri godine.
Europska investicijska banka - European Investment Bank
- daje zajmove i jamstva za pomo u razvoju manje razvijenih regija EU-a
- pomae boljoj konkurentnosti malih poduzea.

Donoenje odluka u EU - institucionalni trokut odluivanja

- ukljuuje razne institucije EU (tri su glavne)
Vijee EU, Europski parlament i Europska komisija.
Europska komisija predlae novi pravni akt
Vijee i Parlament usvajaju pravne akte prema pravilima i postupcima
koji su propisani u ugovorima:
-postupak suodluivanja postupak kojim se donosi veina europskog zakonodavstva u kojem
-Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijeem;
-postupak savjetovanja na temelju prijedloga Europske komisije,
-Vijee se savjetuje s Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i
Odborom regija;
-postupak davanja pristanka Vijee mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije nego li
-donese neke vrlo vane odluke. Pristanak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim to Parlament
ne moe izmijeniti prijedlog: mora ga ili prihvatiti, ili odbiti.

Institucionalni trokut EU
KOMISIJA
Predlae
zakonodavstvo

VIJEE
predstavlja 28
zemalja lanica

PARLAMENT
predstavlja graane

Zajedniki
odluuju o
zakonodavstvu

Donoenje odluka u EU - pravna steevina? acquis communautaire

-skup prava i obveza koji sve drave lanice obvezuje i povezuje u EU.
Pravna steevina dijeli se u primarno i sekundarno zakonodavstvo.
Primarno obuhvaa osnivake ugovore, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivakih ugovora
-te presude Suda Europskih zajednica, deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila itd.
Vijee EU, Europski parlament i Komisija mogu donositi pravne akte koji spadaju u
-tzv. sekundarno zakonodavstvo: uredbe, direktive, odluke, preporuke i miljenja.
Osim sekundarnog prava, veliku vanost u pravnoj strukturi EU ima i sudska praksa
-Europskog suda pravde (Sud pravde EU), koji u svojim presudama tumai primarno i
-sekundarno pravo EU.
Svaka drava koja eli postati lanicom EU mora prihvatiti odluke iz osnivakih ugovora i
-uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom steevinom EU

Donoenje odluka u EU
EU

Zajednike
politike
Nadnacionalni
postupci
odluivanja

Zajednika
vanjska
sigurnosna
politika
Meuvladini
postupci
odluivanja

Proirenja Europske unije

Zemlje osnivai EU Belgija, Njemaka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska
Valovi proirenja:
1. val 1973. - Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina
2. val 1981. - Grka
3. val 1986. - panjolska i Portugal
4. val 1995. - Austrija, Finska, vedska
5. val 2004. - eka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva,
Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija.
5. a 2007. Rumunjska i Bugarska, kao dio petog vala proirenja.
6. proirenje 2013. Hrvatska

Zajednike politike EU
Gospodarska i politika integracija meu dravama lanicama EU
zemlje moraju donositi i provoditi zajednike odluke o mnogim pitanjima
U poetku panja je bila usmjerena na zajedniku trgovaku politiku za ugljen i elik
te na zajedniku poljoprivrednu politiku,
Druge politike dodavane su postupno
Potreba za zatitom okolia vana je sastavnica svih politika EU-a.
Odnosi EU s ostatkom svijeta
Zajednike politike EU
Regionalna politika EU
Zajednika poljoprivredna politika EU
Politika zatite okolia EU
Prometna politika EU
Potroaka politika EU.

Jedinstveno trite
Kohezijska politika EU
Socijalna politika EU
Ekonomska i monetarna unija EU
Politika trinog natjecanja EU

Jedinstveno trite EU
- ostvarivanje etiri slobode
sloboda kretanja ljudi,
sloboda kretanja roba,
sloboda kretanja usluga
sloboda kretanja kapitala
Proces ostvarivanja jedinstvenog trita zapoeo je osnivanjem EEZ-a ukidanjem carinske barijere i uspostavljanjem
zajednike carinske tarife koja se primjenjuje na robu iz zemalja izvan EEZ-a (taj cilj je postignut 1968.).

Tijekom 1990., ukinute su provjere putovnica i carinske kontrole na veini unutarnjih granica EU-a to je povealo
pokretljivost dravljana EU-a.
Bilo je potrebno neko vrijeme da drave lanice uklone sve prepreke za meusobnu trgovinu i da svoje "zajedniko
trite" pretvore u istinsko jedinstveno trite.
Formiranje jedinstvenog trita slubeno je zavreno krajem 1992.
Jo uvijek ima podruja na kojima se treba raditi, npr. stvaranje jedinstvenog trita financijskih usluga.
Jedinstveno trite oslanja se na trino natjecanje i regulatorna tijela koja trebaju odravati razinu pogodnu za
slobodno kretanje robe i usluga.
Slobodno kretanje ljudi zajameno je Sporazumom iz Schengena, a jaaju se kontrole na vanjskim granicama EU-a.
Slobodno kretanje unutar EU-a ovisi o sigurnim vanjskim granicama).

Regionalna politika EU
Glavna svrha politike solidarnosti jest podrati ostvarenje jedinstvenog trita te ispravljanje
neuravnoteenosti unutar EU putem strukturnih mjera kojima se pomae regijama koje
zaostaju kao i industrijskim sektorima koji su zapali u tekoe. EU mora odigrati ulogu
u restrukturiranju gospodarskih sektora teko pogoenih brzo rastuom meunarodnom
konkurencijom.
Regionalna politika EU-a temelji se na prijenosu sredstava iz bogatih u siromanije
zemlje kroz tzv. strukturne fondove i Kohezijski fond.
Sredstva se koriste za poticanje razvoja u zaostalim podrujima, za oivljavanje
industrijskih podruja u propadanju, pomo mladim ljudima i
due nezaposlenima da nau posao te za modernizaciju poljoprivrede i
pomo nerazvijenim ruralnim podrujima

Kohezijska politika EU
Cilj kohezijske politike (+1/3 prorauna EU)
-ostvariti ujednaen razvoj unutar EU (gospodarsku i drutvenu kohezija) financiranjem
-projekata koji doprinose smanjivanju razlika
-izmeu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU,
- promicanju ukupne konkurentnosti europskog drutva i gospodarstva.
Europski socijalni fond - glavni financijski instrument EU
za ostvarivanje stratekih ciljeva politike zapoljavanja
- poticanje ulaganja u ljudske resurse
- unaprjeivanja vjetina radne snage kroz cjeloivotno uenje,
- inovacije i poduzetnitvo,
- ICT (informatiko drutvo)
- usavravanje vjetina upravljanja,
- profesionalno usmjeravanje,
- obuka predavaa u razliitim strunim podrujima i sl.

Kohezijska politika EU
Europski fond za regionalni razvoj
Smanjivanje razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih podruja ili izmeu
odreenih socijalnih grupa
- infrastrukturni projekti kljuni za gospodarski razvoj odreenog podruja
- ulaganja u proizvodnju
- jaanje gospodarskih potencijala
Kohezijski fond
-financira projekte kojima se unapreuje okoli i razvija prometna infrastruktura odreena
kao sastavni dio Trans-europske prometne mree.
Kohezijski fond otvoren je Grkoj, Portugalu i panjolskoj te, nakon proirenja
u svibnju 2004., i novim dravama lanicama Unije.
Na sastanku Europskog vijea u Berlinu (1999. godine), odlueno je da se pokrenu reforme
strukturnih i kohezijskog fonda.
Tom su prigodom osnovani programi pretpristupne pomoi ISPA i SAPARD, koji dopunjuju
Phare program te pruaju financijsku i tehniku podrku pristupnim dravama

Zajednika poljoprivredna politika EU

Cilj Zajednike poljoprivredne politike (ZPP) je omoguiti poljoprivrednicima odgovarajui
ivotni standard, a potroaima kvalitetnu hranu po pristupanim cijenama.
Tri su glavna elementa ZPP-e:
- jedinstveno trite za poljoprivredne proizvode
(sloboda kretanja irom Unije i zajednike cijene),
- povlateni reim zajednice
(zajednika carinska barijera na uvoz izvan EU) i
- zajednika financijska odgovornost
(trokovi se plaaju iz zajednikog fonda u koji sve lanice uplauju doprinos).
ZPP se financira iz sredstava Europskoga fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi:
Jamstveni odjel - financira trokove zajednikih organizacija trita, to jest mjere za
reguliranje poljoprivrednog trita Unije, kao i povrate
od izvoza u tree zemlje (kupovina i skladitenje poljoprivrednih vikova i poticanje
izvoza poljoprivrednih proizvoda)
Odjel za smjernice - omoguuje kontinuirano financiranje zajednikih i nacionalnih mjera
za razvoj sela na temelju Zajednike inicijative
za ruralni razvoj (npr. investiranje u nova sredstva za rad i tehnologiju).

Glavne sastavnice socijalne politike EU

Socijalna politika EU ima za cilj prisutnost socijalne dimenzije u drugim zajednikim
politikama i gospodarskom razvoju Unije,
-jednakost ena i mukaraca,
-borbu protiv rasizma, ksenofobije i socijalne neravnopravnosti.
Ova politika obuhvaa:
zapoljavanje mladih,
zdravlje i sigurnost na poslu,
utjecaja gospodarskog rasta i razvoja na migracije i demografiju,
obiteljska pitanja,
socijalna zatite i dijalog,
provedbe europske strategije zapoljavanja i sl.

Provoenje ciljeva ove politike financiraju se sredstvima iz Europskim socijalnim fondom (ESF).
ESF spada u tzv. strukturne fondove Zajednice (osnovan je 1961.) radi poticanja stvaranja novih
radnih mjesta te radi pomoi radnicima u njihovu kretanju s jedne vrste posla na drugi te s jednog
zemljopisnog podruja na drugo.

Glavne sastavnice socijalne politike EU

Europsko vijee u Maastrichtu prihvatilo je 1991. Povelju zajednice o temeljnim socijalnim
pravima, utvrujui sva prava koja trebaju uivati radnici u Uniji:
-sloboda kretanja,
- pravedan sustav plaa,
- poboljani uvjete rada,
- socijalna zatita,
- pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje,
-pravo na struno usavravanje,
-jednak tretman mukaraca i ena,
- obavjetavanje,
- konzultiranje i participaciju radnika,
- zatita zdravlja i sigurnost na radnom mjestu,
- zatita djece, starijih i osoba s invaliditetom.
Ova Povelja postala sastavni dio Ugovora iz Amsterdama (1997.) i primjenjuje se u svim
dravama lanicama.

Politika zatite okolia EU

EU je uspostavila opsean sustav zatite okolia ukljuujui
- poboljanje kvalitete ivota
- poveanja ekoloke uinkovitosti,
- ouvanja prava buduih narataja na zdrav okoli
-osiguranja uravnoteenog koritenja zajednikih prirodnih resursa.
Podruja djelovanja politike definirana su Petim akcijskim programom EU za zatitu okolia.
LIFE, financijski instrument za okoli, omoguuje sufinanciranje programa zatite okolia i
ouvanje parkova prirode (do 50% trokova) te tehniku pomo za razvoj tijela javne
uprave za zatitu okolia u treim zemljama.
Tri su osnovna podruja djelovanja u sklopu tog instrumenta:
- zatita okolia (LIFE-ENVIRONMENT),
- zatita prirode (LIFE-NATURE)
- pomo zemljama izvan EU (LIFE-THIRD COUNTRIES).

Politika ekonomske i monetarne unije EU(EMU)

-zacrtana je Ugovorom iz Maastrichta (1992.), a ukljuivala je uvoenje jedinstvene europske
valute kojom bi upravljala Europska sredinja banka.
Euro od 1. sijenja 2002. (12/15 zemalja lanica EU zamijenio nacionalne valute
(Belgija, Njemaka, Grka, panjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska),
-danas 17/28 (+ Slovenija, Cipar i Malta, Slovaka i Estonija).
Za uvoenje potrebno ispuniti pet kriterija konvergencije (tzv. Maastriki kriteriji):
1) stabilnost cijena (stopa inflacije ne smije prelaziti prosjenu stopu inflacije triju drava
lanica s najmanjom inflacijom za vie od 1,5%);
2) kamatne stope (dugorone kamatne stope ne smiju varirati vie od 2% u odnosu na
prosjenu kamatnu stopu triju drava lanica s najmanjim kamatnim stopama);
3) deficiti (nacionalni proraunski deficit mora biti manji od 3% BDP-a);
4) javni dug (ne smije prelaziti 60% BDP-a);
5) stabilnost teajnih stopa (teajne stope moraju biti unutar doputenih granica
fluktuacije unatrag dvije godine).
Euro u nekim dravama izvan EU: Andora, Monako, San Marino, Vatikan, Crna Gora, Kosovo.

Prometna politika EU
- zaduena za poboljanje funkcioniranja europskoga prometnog sustava:
cestovni, eljezniki, zrani i pomorski, teretni i putniki promet.
-glavna zadaa je poboljanje prometne infrastrukture EU putem suradnje s nacionalnim,
-regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i nevladinim organizacijama.
Uz te zadae, bavi se i standardima sigurnosti i zatite okolia u prometu, cijenama i
konkurenciji u prijevozu te poticanjem tehnikih istraivanja vezanih za promet.
Ova politika se financira kroz
programe za razvoj transeuropskih mrea TEN-T (Trans-European Transport Network),
programe za promicanje kombiniranog prijevoza PACT (Promotion of Combined Transport) i
program za istraivanja i tehnoloki razvoj prometa.

Politika trinog natjecanja EU

-sprjeavanje dogovaranja izmeu poslovnih subjekata, kao dogovora s javnom vlasti, kao i
-nepoten monopol nastao manipuliranjem slobodnog natjecanja na jedinstvenom tritu.
Tvrtke ili ukljuena tijela moraju svaki sporazum podloan Ugovoru
prijaviti Europskoj komisiji.
Komisija moe odrediti kaznu tvrtkama koje prekre propise o slobodnom
trinom natjecanju ili ne prijave sporazum Komisiji.
U sluaju nezakonite javne pomoi Komisija moe zatraiti
povrat od stranke koja je pomo primila.
Svako spajanje ili preuzimanje tvrtki koje bi moglo dovesti do ostvarivanja
dominantnog poloaja u odreenom sektoru mora se prijaviti Komisiji.

Potroaka politika EU
Omoguava graanima EU da s povjerenjem kupuju u bilo kojoj dravi lanici.
Svi potroai imaju korist od iste, visoke razine zatite.
Proizvodi koje kupujete i hrana koju jedete provjereni su i testirani kako bismo osigurali
da su sigurni koliko god je to mogue.
EU poduzima aktivnosti kako bi osigurala da vas ne prevare nepoteni trgovci niti
da postanete rtvom lanog ili obmanjujueg oglaavanja.

Vaa su prava zatiena.

Imate pravo na naknadu bilo da ste u EU, ili izvan nje, i bez obzira na to
jeste li proizvod kupili u prodavaonici, putem pote, telefona ili interneta.

Specifinosti prorauna EU
Svaki godinji proraun EU dio je proraunskog ciklusa u trajanju od 7 godina
koji se naziva i financijskom perspektivom.
Predlae ga Europska komisija, a moraju ih jednoglasno prihvatiti drave lanice
nakon pregovora i sporazuma s Europskim parlamentom.
Ukupni proraun financijske perspektive za razdoblje 2007.- 2013. iznosi 864,4 milijarde eura.
Financijske perspektive 2014 1020. 959.988 milijardi eura
Proraun EU puni se iz sljedeih izvora:
69 % - prihod temeljen na Bruto nacionalnom proizvodu drava lanica
15 % - carine i poljoprivredne pristojbe (na promet preko vanjskih granica,
s treim zemljama i pristojbe na neke proizvode proizvedene u EU)
15 % - prihod od ukupnog prihoda PDV-a drava lanica
1 % - neutroena sredstva iz prijanje proraunske godine.

Osnovni podaci
Vijee usuglasilo Financijske perspektive 2014 1020 u iznosu od
959.988 milijardi eura kroz 5 poglavlja:
Pametan i ukljuiv rast: 47%
Odriv razvoj: prirodni izvori: 39%
Globalna Europa: 6%
Administracija: 6%
Sigurnost i dravljanstvo: 2%
Dogovoreni plafon iznosi do 1.00% EU bruto nacionalnog
prihoda (gross national income - GNI) u usporedbi s 1.12% za
razdoblje 2007-2013 prema MFF.
Plafon plaanja jednako je 0.95% EU BDP (GNI) u usporedbi s
1.06% za 2007-2013.

Schengenski prostor
Slobodno kretanje ljudi unutar EU-a predstavlja sigurnosno pitanje za vlade drava lanica,
jer se vie ne kontroliraju unutarnje granice Unije.
Kako bi to kompenzirali, morale su se uvesti dodatne sigurnosne mree na
vanjske granice EU-a. Osim toga, budui da i kriminalci mogu iskoristiti slobodu
kretanja unutar Unije, dravne policijske snage i pravosudne vlasti moraju raditi
zajedno kako bi se borile protiv prekograninog kriminala.
Godine 1985., vlade Belgije, Francuske, Njemake, Luksemburga i Nizozemske potpisale su
ugovor o ukidanju kontrole ljudi, bez obzira na dravljanstvo, na zajednikim granicama,
te postignuvi dogovor o ujednaavanju kontrola granica EU-a s dravama koje nisu
lanice EU-a i dogovor o uvoenju zajednike politike o vizama.
Po Schengenskom sporazumu, dravljani drava u Europskoj uniji mogu se slobodno
kretati po drugim lanicama (bez putovnica ili osobnih iskaznica).
Tako je nastalo podruje bez unutarnjih granica poznato kao Schengenski prostor.
Schengenski paket i sekundarno zakonodavstvo nastalo iz njega postali su integralnim dijelom
Ugovora EU, a Schengenski prostor postupno se iri te je njime obuhvaena veina lanica EU
(izvan ovog prostora su Bugarska, Irska, Rumunjska i Velika Britanija)
kao i nelanice EU-a - Island, Norveka i vicarska.

Kriteriji za lanstvo u Europskoj uniji

Zahtjev za lanstvo u EU moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na
naelima potivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava
i potivanja ljudskih prava te prava manjina.
Tri kriterija (tzv. kriteriji iz Kopenhagena, 1993. g.) koje svi budui kandidati moraju
ispunjavati prije primanja u punopravno lanstvo EU-a:
1. politiki (demokracija, stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
potivanje ljudskih prava i prava manjina, i prihvaanje politikih ciljeva Unije)
2. gospodarski (postojanje djelotvornog trinoga gospodarstva te sposobnost trinih
imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar EU-a)
3. pravni: usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-a

Kriteriji za lanstvo u Europskoj uniji

etvrti kriterij, donesen u Madridu 1995. godine:
4. administrativni tzv. madridski kriterij - prilagodba odgovarajuih administrativnih
struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju
(jaanje administrativne sposobnosti, stvaranje uinkovitog sustava dravne uprave s ciljem
osiguravanja uinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne steevine EU-a).
Dodatni uvjeti za drave Procesa stabilizacije i pridruivanja
EU je utvrdila posebne politike kriterije za drave Procesa stabilizacije i pridruivanja
odredivi da one moraju ostvariti:
potpunu suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju
vidljiv napredak u povratku izbjeglica te zatiti manjina i manjinskih prava
napredak u reformi pravosua
punu slobodu medija
spremnost na regionalnu suradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa.

Kriteriji za lanstvo
Kriteriji iz Kopenhagena
Politiki
demokracija
vladavina prava

potivanje ljudskih prava

potivanje prava manjina
prihvaanje politikih
ciljeva Unije
sloboda medija

Gospodarski
postojanje
djelotvornoga trinog
gospodarstva

Pravni
Usvajanje
cjelokupne
pravne steevine
EU

Dodatnipkritetriji SSP

Regionalna suradnja
Povratak izbjeglica i
prognanika

Suradnja s ICTY-em

Koraci u procesu pristupanja EU

Nekoliko koraka spada u ustaljenu proceduru koju mora proi svaka drava koja eli postati lanica EU.
1. Uspostavljanje konkretnih odnosa suradnje s EU tj. potpisivanje sporazuma o pridruivanju.
U sluaju novih lanica, njih 8 je potpisalo tzv. Europski sporazum, dok su Malta, Cipar, pa i Turska,
potpisale Sporazum o pridruivanju
2. Predaja zahtjeva za lanstvo Vijeu EU koje ga potom upuuje Europskom vijeu na razmatranje.
Rije je o kraem pismu koje potpisuje predsjednik drave i/ili predsjednik vlade drave podnositeljice zahtjeva,
a u kojem se istie: europska pripadnost drave podnositeljice zahtjeva, ukljuivanje u Europsku uniju kao cilj
politike drave podnositeljice zahtjeva, te spremnost prihvaanja svih ciljeva Unije kao i obveza
koje proizlaze iz lanstva u EU.
3. Vijee poziva Europsku komisiju da pristupi izradi miljenja o zahtjevu za lanstvo (franc. avis),
tj. o pripremljenosti drave podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i ispunjavanje spomenutih
uvjeta za lanstvo (do nekoliko tisua pitanja).
Zemlji kandidatu se alje upitnik, koji se sastoji:
Opeg dijela (zajedniki svim dravama kojima je upuen)
Posebnog dijela (pitanjima o dravi na koju se upitnik odnosio). U veini sluajeva postupak donoenja miljenja

traje oko godinu dana, premda moe trajati i due od toga.

Koraci u procesu pristupanja EU nast.

4. Zemlja u roku 3 mjeseca odgovara na pitanja Europske komisije.

5. Europska Komisija donosi miljenje / avis (pozitivno ili negativno) o pripremljenosti drave podnositeljice zahtjeva za
prihvaanje i ispunjavanje uvjeta za lanstvo te ga upuuje Europskom vijeu koje konano odluuje o odobravanju
statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva.
Dva su sastavna dijela ovog dokumenta: miljenje kojim ocjenjuje stanje i mogunosti drave podnositeljice zahtjeva
glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo te preporuke u pogledu otvaranja pregovora o primanju u lanstvo EU-a.
Miljenje i preporuke Europska komisija upuuje Europskom vijeu te ono donosi konanu odluku o odobravanju statusa
andidata dravi koja je podnijela zahtjev za lanstvo. Ako je miljenje o zahtjevu pozitivno, Europsko vijee saziva
bilateralnu meuvladinu konferenciju izmeu Europske unije i drave podnositeljice zahtjeva za lanstvo, koja tako
dobiva status kandidata. Dva su sluaja negativnog miljenja Europske
komisije: Turska (1989. g. odbijena zbog niza ekonomskih i politikih razloga) i Grka (zbog gospodarskih problema).
6. otvaraju se pregovori o 31 poglavlju (35 u sluaju Hrvatske) pravne steevine EU (acquis). Acquis je skup europskih
zakona iz kojih proizlazi pravna osobnost Unije, zakonsko opravdanje njenih aktivnosti . Poetkom 1990-ih godina
Europska je komisija cjelokupnu pravnu steevinu podijelila na 31 poglavlje
(u sluaju Hrvatske broj poglavlja je razdvojen u 35. poglavlja), kako bi proces usklaivanja zakonodavstava
zemalja kandidata bio preglednii i jasniji.

Koraci u procesu pristupanja EU nast.

7. potpisuje se Ugovor o pristupanju u EU - Nakon zakljuenja pregovora o svim poglavljima rezultati pregovora
ugrauju se u odredbe Ugovora o pristupanju, u ijoj izradi i odobravanju konanoga teksta sudjeluju predstavnici
drava lanica i institucija Europske unije te predstavnici drave kandidatkinje.
Zakljuenjem pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju drava kandidatkinja postaje drava pristupnica te
stjee pravo sudjelovanja u radu tijela Vijea i Europskoga parlamenta kao aktivni promatra.
8. ekaonica - Ugovor o pristupanju ne stupa na snagu samim potpisivanjem, ve je za to potrebno da ga
potvrde (ratificiraju) Europski parlament, parlamenti svih drava lanica EU-a i parlament drave pristupnice.
9. punopravno lanstvo u EU - Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, uobiajeno na utvren datum i
pod uvjetom da je okonan postupak ratifikacije, drava pristupnica postaje drava lanica Europske unije.

Ugovorni odnosi novih drava lanica i

drava kandidatkinja s Europskom unijom
Ugovorne odnose s EU-om Turska je uspostavila potpisivanjem Sporazuma o pridruivanju 1963.,
Malta 1970. i Cipar 1972 godine.
Ovi su sporazumi omoguili dravama potpisnicama uspostavljanje carinske unije s Europskom zajednicom,
a sadravali su odredbe
vezane uz trgovinu, financijsku te tehniku suradnju.
Nakon pada "eljezne zavjese" otvorila se povijesna mogunost za sklapanje slinih sporazuma i s dravama
biveg istonog bloka, EU je ponudila novu generaciju sporazuma o pridruivanju - tzv. Europske sporazume.
Takve su sporazume o pridruivanju potpisale: Maarska i
Poljska (1991.), Rumunjska Bugarska, eka i Slovaka (1993.), Estonija, Latvija i Litva (1995.), te Slovenija (1996.).
Osnovni je cilj europskih sporazuma priprema tih drava za punopravno lanstvo u EU, a obuhvaali su sljedea podruja:
politike suradnje, koja predvia bilateralne i multilateralne konzultacije u svim pitanjima od zajednikog interesa;
trgovinskih pitanja, odnosno stvaranje
zone slobodne trgovine; gospodarske, kulturne i financijske suradnje, te usklaivanje zakonodavstva.
Dravama Procesa stabilizacije i pridruivanja ponueni su tzv. Sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju.

Pristupni pregovori s EU
- vezani su uz uvjete pod kojima drava kandidatkinja pristupa EU,
- odnose se na donoenje, primjenu i provedbu propisa EU.
-pravna steevina EU (acquis communautaire) je za potrebe pregovora o pristupanju
-podijeljena u 31, odnosno 35 tematskih poglavlja, koja se ujedno smatraju i
-poglavljima pregovora.
-Drava kandidatkinja ne pregovara o pravnoj steevini EU, nego o uvjetima i rokovima
-njezina prenoenja u nacionalno zakonodavstvo te nainu njezine primjene.
-pregovori o pristupanju i ne smatraju klasinim pregovorima, ve procesom prilagodbe
-drave kandidatkinje vrijednosnomu, politikomu, pravnomu, gospodarskomu i
-drutvenomu sustavu EU.

Zahtjev za lanstvo u EU prema Lisabonskom ugovoru

lanak 49. Lisabonskog ugovora,
svaka europska drava koja potuje naela slobode, demokracije, ljudskih prava,
temeljnih sloboda i vladavine prava moe podnijeti zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji.
Zahtjev za lanstvo podnosi se Vijeu Europske unije, koje o njemu odluuje jednoglasnom
odlukom svih drava lanica Europske unije, nakon dobivanja miljenja Europske komisije i
suglasnosti Europskoga parlamenta.

Tijek pregovara s EU
Dvije faze u procesu pregovora:
analitiki pregled i ocjena usklaenosti zakonodavstva (engl. screening)
- postupak utvrivanja podruja prilagodbi zakonodavstva pojedine drave kandidatkinje ,
- ocjena postojee razine usklaenosti i potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU-a
pregovori o pojedinim poglavljima pregovora
-sadrajna faza pregovora o uvjetima pod kojima e drava kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i
provesti pravnu steevinu u odgovarajuem poglavlju.
-Ako drava kandidatkinja smatra da do trenutka ulaska u EU, zbog opravdanih razloga,
ne moe u potpunosti prihvatiti i primijeniti pojedine propise EU-a, moe u pregovorima zatraiti
tzv. prijelazna razdoblja za prilagodbu vlastitog zakonodavstva s pravnom steevinom,
Nakon postizanja dogovora o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo
zatvaranje (tzv. mjerila), ono se smatra privremeno zatvorenim. Meutim, nijedno poglavlje nije konano
zatvoreno sve do zavretka pregovora o svim poglavljima.
Tijekom cjelokupnog procesa pristupanja Europska komisija prati napredak drave kandidatkinje i o tome
redovito izvjeuje Vijee te priprema godinja izvjea o napretku drave kandidatkinje, a o tijeku
pregovora redovito se izvjeuje i Europski parlament.
U sluaju da se u dravi kandidatkinji utvrde ozbiljna i stalna krenja naela slobode i demokracije,
potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, na prijedlog Europske komisije Vijee
moe odluiti o privremenoj obustavi pregovora te utvrditi uvjete za njihov nastavak.

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Posebna vrsta sporazuma koje je EU ponudila dravama obuhvaenim Procesom stabilizacije i pridruivanja.
SSP dravi potpisnici daje status pridruenog lana i potencijalnog kandidata za lanstvo u EU.
Ovaj je sporazum za Republiku Hrvatsku prvi i jedini ugovorni korak na putu do pristupanja u lanstvo u EU.
Cilj je SSP-a uspostava politikog dijaloga, usklaivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa,
razvoj zone slobodne trgovine, osiguravanje regionalne suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih podruja.
Potpisnici SSP-a Makedonija i Hrvatska 2001., Albanija 2006., Crna Gora 2007., Bosna i Hercegovina
te Srbija 2008.
SSP s Hrvatskom je s Hrvatskom stupio na snagu 1. veljae 2005. SSP do tada jo nije bio stupio na snagu
i to nije bila prepreka da Hrvatska podnese zahtjev za lanstvo u EU 2003., te da stekne status kandidata
u lipnju 2004.
Da bi stupio na snagu, SSP moraju potvrditi (ratificirati) sve strane potpisnice.
Proces stabilizacije i pridruivanja
Stvaranje Procesa stabilizacije i pridruivanja predloila je Europska komisija u svibnju 1999. s ciljem
Postizanja sveobuhvatne stabilizacije tranzicijskih drava jugoistone Europe.
Procesom su obuhvaeni: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, , Kosovo, Makedonija i Srbija.
Crna Gora i Makedonija (Srbija?) imaju status kandidata za lanstvo,
Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo mogui kandidati

Scenarij pristupanja Hrvatske EU

Sporazum o
stabilizaciji i
pridruivanju (SSP)
21.10.2001.
pridruena lanica

miljenje
(avis) EK
20.4.2004.

otvaranje
pregovora
3.10.2005

punopravno
lanstvo u EU
1.7.2013.
Ugovor o
Pristupanju
9.12.2011.

Upitnik
10.7.2003.
4560 pitanja

Referendum
22.1.2012.

odgovori 9.10.2003.
zahtjev za
punopravnim
lanstvom u EU
21.2.2003.

pridruena
lanica EU
1.veljae
2005.

status drave
kandidatkinje
18.6.2004.

Pregovaraka struktura RH:

Dravno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju RH EU
na elu s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija,
Pregovaraka skupina za voenje pregovora na elu s glavnim pregovaraem.
Vlada Republike Hrvatske u travnju 2005. donijela je Odluku o uspostavljanju
strukture za pregovore koja, osim navedenih tijela, ukljuuje jo i Koordinaciju za
pregovore, radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora
pravne steevine EU, Ured glavnog pregovaraa i Tajnitvo Pregovarake skupine.
Dodatno, u proces pregovaranja bio je ukljuen i Hrvatski sabor.

Stanje pregovora
Bruxelles 30. lipnja 2011. Meuvladina konferencija - formalno su dovreni pregovori o pristupanju
RH u EU. Kada su pregovori zatvoreni u svim poglavljima, rezultati pregovora ugradit e se u odredbe
nacrta Ugovora o pristupanju i pripadajueg Akta o pristupanju
(kojime se ureuju svi detalji i uvjeti pristupanja RH uEU).

Ugovor o pristupanju
Ugovor o pristupanju - bilateralni meunarodni ugovor izmeu drava lanica EU i RH . Nakon postizanja
dogovora izmeu EU i RH o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekst ide u postupak u institucijama i
dravama lanicama EU i RH , radi potpisivanja.
Nakon potpisivanja, Ugovor ide u postupak potvrivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim odredbama
svake od drava potpisnica. RH je od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju drava pristupnica i
sudjeluje u radu tijela Vijea EU i Europskoga parlamenta kao aktivni promatra.
Da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti
drava lanica i RH. Prije potvrivanja Ugovora o pristupanju u Hrvatskome saboru,
morao se odrati referendum, (Referendum u RH 22. sijenja 2012.)
-graani odluili o pristupanju Hrvatske EU.
- Sabor je potvrdio pristupni ugovor izmeu RH i EU 09.03.2012. godine.

lanstvo u EU
Za datum pristupanja za Hrvatsku odreen je 1. srpnja 2013. RH 28. lanica EU.

Pred pristupna pomo EU u RH

Pred pristupni programi EU - financijska i tehnika sredstva za provedbu potrebnih pravnih,
gospodarskih i institucionalnih reformi na putu prema EU
Od 2005. RH korisnica programa Phare, ISPA i SAPARD
Od 2005.-2006.g. dodijeljeno ukupno 252 milijuna .
Cilj programa Phare
- pripremiti drave kandidatkinje za lanstvo u EU,
- osposobiti ih za punu primjenu pravne steevine EU
- koritenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja.
Program ISPA namijenjen je financiranju infrastrukturnih projekata u podruju
prometa i zatite okolia.
Program SAPARD prua potporu na podruju poljoprivrede i
ruralnog razvitka te priprema
drave kandidatkinje za koritenje poljoprivrednog i ribarskog
fonda nakon stjecanja statusa drave lanice EU.

Predpristupna pomo
Namijenjena dravama kandidatima
Phare
+
(Programi Zajednice)
(franc. Pologne et Hongrie
Aide a Restructuration)
- jaanje institucija
- infrastruktura, razvoj
malog i srednjeg
poduzetnitva,
- obrazovanje

SAPARD

ISPA

(Special Accession Programme for

Agriculture and Rural Development)
jaanje kapaciteta i izgradnja institucija
prekogranina suradnja
regionalni razvoj
razvoj ljudskih potencijala
ruralni razvoj

(Instrument for Structural

Policies for Pre-Accession )
zatita okolia
promet
poljoprivreda
ruralni razvitak

od 2007.

IPA

Instrument for
Pre-accession Assistance

Pred pristupna pomo EU u RH nast.

Od 2007. RH u novom integriranom Instrumenta pred pristupne pomoi - IPA
(engl. Instrument for Pre-Accession Assistance),
- zamjenjuje programe Phare, ISPA i SAPARD.
- od 2007 RH korisnica svih pet sastavnica IPA-e do stupanja u lanstvo EU-a.
- za RH od 2007. 2012. u IPA namijenjeno 910,2 milijuna eura.
IPA pomo se dijeli u komponente:
1.komponenta - Pomo u tranziciji i jaanje institucija
2.komponenta - Prekogranina suradnja
3.komponenta - Regionalni razvoj (promet, zatita okolia i regionalna konkurentnost)
4.komponenta - Razvoj ljudskih resursa
5.komponenta - Ruralni razvoj.
Od svibnja 2004 RH koristi TAIEX-a (Technical Assistance and Information Exchange/
Tehnika pomo i razmjena informacija), ime se promie administrativna sposobnost
hrvatske dravne uprave.

Literatura i dodatne informacije

Hrvatska na putu u Europsku uniju, MVPEI 2008.

Pregovori o pristupanju RH EU, MVPEI 2006.
Peto proirenje Europske unije, MVPEI 2004.
Europska unija u 12 lekcija, Pascal Fontaine, 2006.
Va vodi kroz Lisabonski ugovor, EK 2009.

Internetske stranice:

MVPEI www.mvpei.hr/ei
PS www.eu-pregovori.hr
SDURF www.strategija.hr
DEU www.delhrv.ec.europa.eu

Hvala na panji !