Pravo drutava uvod

Sadraj predmeta statusni dio (ope odredbe ZTD, drutva osoba, drutva
kapitala, statusne promjene, povezana drutva); steajni postupak

LITERATURA:
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga prva - opi dio, Zagreb 1999.
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala, Zagreb 2005.

BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb 2002.

FILIPOVI V., V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Brkani, Komentar Zakona o

trgovakim drutvima, Zagreb 2004.

Zakon o trgovakim drutvima, redakcijski proieni tekst zakona s

napomenama uz pojedine odredbe, Novi Informator, Zagreb 2006.

Steajni zakon (redakcijski proieni tekst) i podredni propisi, RRIF, Zagreb

2006.

PROPISI:

Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03

Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 45/99
Zakon o javnom biljenitvu, NN 78/93, 29/94
Steajni zakon, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 82/06
Zakon o obrtu, NN 77/93, 90/96, 64/01, 71/01, 49/03
Zakon o trgovini, NN 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 49/03, 103/03
Zakon o zatiti trinog natjecanja, NN 122/03

PRAVO DRUTAVA - pojam

2 naina ostvarenja suradnje vie osoba radi postizanja zajednikih interesa:
- na ugovornoj osnovi bez osnivanja posebnog pravnog subjekta (ortatvo, tajno
drutvo)
- osnivanje pravnog subjekta s posebnim vlastitim ustrojem (trgovako drutvo)
Pravo drutava - pravo privatnopravnog udruivanja osoba nastalo pravnim
poslom radi postizanja odreenog zajednikog cilja.

Oblici drutava ortatvo, trgovaka drutva, tajno drutvo, drutvo za

uzajamno osiguranje, zadruge

Pravo drutava - povijest

U rimskom pravu razlikovanje izmeu dviju vrsta udruivanja: universitas i

societas
Universitas pravna osoba s vlastitom imovinom odvojenom od lanova
koji ne odgovaraju za njezine obveze

Societas obvezni odnos samostalnih osoba bez pravne osobnosti

(ortatvo)

U 10. stoljeu pojava drutava osoba: commenda i compagnia

Commenda javlja se u Italiji u 10. st., drutvo koje nastaje na temelju

ugovora kojim se imatelj kapitala (commendator) udruuje s poduzetnikom,
pomorskim prijevoznikom ili trgovcem (tractator); podjela dobiti i gubitka;
commenda je pretea komanditnog i tajnog drutva

Compagnia javlja se u Italiji u 13. st.; pretea javnog trgovakog drutva;

nastaje kao obiteljska imovina nakon smrti trgovca kojom zajedniki upravljaju braa te
se ona ne dijeli

Pojava drutava kapitala u 13. stoljeu u Italiji

Pretee dionikih drutava su Britansko istonoindijska kompanija (1600. g.) i

Nizozemsko-istonoindijska kompanija (1602. g.) koje nastaju radi eksploatacije kolonija
na temelju kraljevskih koncesija (sustav oktroiranja) i s javnopravnim ovlatenjima;
pojava dionikih drutava u pomorskoj trgovini, bankarstvu i osiguranju
Francuska revolucija promie naela privatne autonomije i privatnog vlasnitva,
uvodi se sloboda udruivanja radi ostvarenja poduzetnitva; potrebno odobrenje drave
za stjecanje pravne osobnosti drutva (sustav koncesije)

Prva nacionalna kodifikacija trgovakog prava je francuski Code de commerce iz

1807. g. koji je prvi uredio pravni poloaj dionikog drutva (socit anonyme), prije
njega na snazi Ordonnance sur le commerce iz 1673. g.

U Njemakoj se 1861. g. donosi Opi njemaki trgovaki zakonik, u Austriji se

1862. g donosi austrijski Trgovaki zakonik

U Njemakoj se 1892. g. donosi Zakon o drutvima s ogranienom odgovornou

kojim se uvodi drutvo s ogranienom odgovornou, dionika drutva su bila ureena
Zakonom o dionicama iz 1937. g., odnosno 1965. g.

U Francuskoj se 1867. g. donosi Zakon o dionikim drutvima, a 1925. g. Zakon o

drutvima s ogranienom odgovornou; 1966. g. se donosi Zakon o trgovakim
drutvima koji je sada inkorporiran u Trgovaki zakonik

U Velikoj Britaniji na snazi Partnership Act iz 1890. i Companies Act iz 1985.

(1989.) g.
Pravo drutava povijesni razvoj u Hrvatskoj

Pojava compagnia u Dalmaciji, Istri u 12. i 13. st.; statutarno pravo

Collegantia se iz Venecije proirila u Dalmaciji u pomorskom prijevozu; u Dubrovakom

statutu iz 1272. g. ureena entega koja se primjenjivala u pomorskoj trgovini (trgovci,
brodovlasnici i mornari); kunserbe (ribarstvo), karatisti (pomorski prijevoz)
U Dubrovniku se krajem 18. i poetkom 19. st. javljaju prva osiguravajua
dionika drutva (1794., 1797. i 1803. g.)

Primjena austrijskog Trgovakog zakona od 1863. g. u Vojnoj Krajini, Dalmaciji i

Istri, u Hrvatskoj i Slavoniji primjena hrvatskog Trgovakog zakona iz 1875. g.

Primjena hrvatskog Trgovakog zakona do 1948. g. u statusnim stvarima,

odnosno 1978. u ugovornim odnosima
Hrvatski Trgovaki zakon je ureivao javno trgovako drutvo, komanditno
drutvo, dioniko drutvo, prigodno drutvo (ortatvo) i zadrugu

1948. g. Osnovni zakon o privatnim trgovakim radnjama ukida postojea trgovaka

drutva
1976. g. donoenje Zakona o udruenom radu

1988. g. se donosi Zakon o poduzeima koji ponovo uvodi trgovaka drutva

1991. g. donosi se Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea u dionika drutva i drutva s

ogranienom odgovornou
1993. g. donesen Zakon o trgovakim drutvima koji je poeo primjenjivati od
1995. godine

Izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima iz 2003. godine

Pravo drutava EU izvori

smjernice
prva (zatita lanova i drugih - publicitet)
druga (zatita lanova i drugih osnivanje drutva i temeljni kapital)
trea (spajanje d.d.)
esta (podjela d.d.)

jedanaesta (publicitet u svezi podrunica)

dvanaesta (d.o.o. s jednim lanom)
preuzimanje

Pravo drutava EU izvori II

smjernice

etvrta raunovodstvena

sedma - raunovodstvena

osma revizorska

smjernice

3 porezne
Pravo drutava EU izvori III

uredbe

o europskom gospodarskom interesnom udruenju

o europskoj zadruzi

o europskom drutvu (SE)

smjernice kojom se nadopunjuju uredbe u svezi sa suodluivanjem radnika

uredbe o primjeni meunarodnih raunovodstvenih standarda

Pravo drutava EU - prijedlozi

Proposal for a Fourteenth European parliament and Council Directive on the

transfer of the registered office of a company from one member state to another with a
change of applicable law

COM (2003) 703(01) Proposal for a DIRECTIVE OF THE EUROPEAN

PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on cross-border mergers of companies with
share capital

Pravo drutava EU budui razvoj

dva smjera

stvaranje uvjeta za puni razvoj unutarnjeg trita (prekogranino spajanje,

premjetanje sjedita)

jaanje uloge lanova drutva, zatita vjerovnika, obavjetavanje javnosti

odgovornost uprave i nadzornog odbora

naknade lanovima uprave i nadzornog odbora


sutinsko ostvarivanje prava dioniara

uloga temeljnog kapitala

corporate governance

system by which companies are run

system of matrix of responsibilities of directors by which companies are

governed and controlled

is used to describe the system of rules and procedures employed in the conduct
and control of listed companies
corporate governance

pravni i faktini okvir voenja poslova drutva i nadzora

unutarnji i vanjski okvir

unutarnji okvir

ustroj, uloga, ovlasti i zadae organa koji sudjeluju u voenju poslova

drutva (uprave i nadzornog odbora) te njihov meusobni odnos
vanjski okvir

odnos organa voenja poslova drutva prema svim zainteresiranim

skupinama (stakeholders); dioniari su vrlo vana, ali su samo jedna od
zainteresiranih skupina
Pravni oblik trgovakog drutva

numerus clausus

odreena razina autonomije volje u ureenju drutva

vea je autonomija u unutarnjem ureenju, nego li u ureenju odnosa drutva

prema treima
EU

stajalite ES:

obveza drava lanica da priznaju drutva i podrunice drutava, osnovanih po

pravu drave lanice

izbor mjesta osnivanja (drave osnivanja, pravnog poretka po kojem e se

osnovati) ne znai prijevarno zaobilaenje i zlouporabu prava

ogranienja su mogua samo ako bi to bilo u interesu javnog poretka

EU

posljedice

sloboda izbora najpovoljnijeg prava

niti drava koje primjenjuje teoriju stvarnog sjedita ne mogu osigurati

primjenu vlastitog prava na drutva koja sutinski posluju na njenom terotoriju

konkurencija pravnih poredaka

EU

posljedice

migracija drutava /ulaganja u povoljniji pravni poredak

pseudo-foreign corporations

drave se trude stvoriti komparativne prednosti svojih zakonodavstava radi

privlaenja ulaganja

npr. suodluivanje zaposlenih

zatita vjerovnika kroz institut temeljnog kapitala

zatita manjinskih lanova

Opi dio ZTD-a

Subjekti trgovakog prava

Trgovac pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku
djelatnost radi ostvarivanja dobiti, prometom robe i pruanjem usluga na tritu (l. 1. st.
1. ZTD)

Trgovac pojedinac trgovako drutvo

Trgovac pojedinac fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u

skladu s propisima o obrtu i koja je upisana kao takva u sudski registar;
-pretpostavka za stjecanje svojstva trgovca pojedinca jest odreeni iznos
godinjeg prihoda (2.000.000,00 kn, odnosno 15.000.000,00 kn)
Trgovako drutvo - pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni ZTD-om
Drutva osoba javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, gospodarsko interesno
udruenje
Drutva kapitala dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou
Trgovaka drutva stjeu svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, a gube
ga brisanjem iz sudskog registra

PREDDRUTVO
- nastaje sklapanjem drutvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem
svih dionica od strane osnivaa trgovakog drutva
- traje do upisa trgovakog drutva u sudski registar;
- prava steena u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski registar
zajednika su nepodijeljena imovina osnivaa;
- za obveze koje se preuzmu u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski
registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime drutva i osnivai (preuzme li ih
vie osoba, one odgovaraju solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom)
6

PODRUNICA
- trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima
obavljaju svoje djelatnosti.;
- podrunica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadleni organ
trgovakog drutva u skladu s izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom,
odnosno statutom drutva

podrunice nisu pravne osobe, ve njihovim poslovanjem prava i obveze stjee

drutvo;

podrunica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedite i
sjedite osnivaa.

podrunica prestaje:
1. ako osniva donese odluku o prestanku podrunice,
2. ako osniva prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz
trgovakog registra.
-podrunica se upisuje u trgovake registre suda nadlenog po mjestu sjedita osnivaa i
suda nadlenoga po mjestu sjedita podrunice;
-prijavu za upis podrunice u sudski registar osniva podnosi sudu nadlenom po mjestu
sjedita osnivaa;
nakon upisa u sudski registar suda nadlenog po mjestu sjedita osnivaa, taj sud o tome
po slubenoj dunosti izvjeuje registarski sud nadlean po mjestu sjedita podrunice
radi njezina upisa u sudski registar tog suda
TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA
Tvrtka - ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u
pravnom prometu koje se odreuje izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom,
odnosno statutom drutva

Tvrtka trgovakog drutva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u
sudski registar kod istog registarskog suda
Tvrtka trgovakog drutva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar, na temelju
prijave za upis promjene tvrtke koju podnosi uprava trgovakog drutva, odnosno lanovi
koji upravljaju drutvom
Sadraj tvrtke
- tvrtka trgovakog drutva mora uz naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva
sadravati naznaku predmeta poslovanja drutva, te rijei koje upuuju na oblik
trgovakog drutva (j.t.d., k.d., d.d., d.o.o., g.i.u.; ako je lan u javnom trgovakom
drutvu ili komplementar u komanditnom drutvu neko drutvo, u tvrtki se mora navesti

tvrtka ili skraena tvrtka tog drutva; tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati njegovo
ime i prezime te oznaku t.p.

Podaci sadrani u tvrtki moraju biti istiniti te moraju biti distinktivni

Rije "Hrvatska", te njene izvedenice, zastava i grb Republike Hrvatske, mogu se unijeti
u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili dravnog organa koga ona
ovlasti;
- imena, grbovi, zastave i drugi dravni amblemi drugih drava ili meunarodnih
(meudravnih) organizacija, te slubeni znakovi za kontrolu i garanciju kvalitete mogu
biti sadrani u tvrtki uz dozvolu nadlenog organa odgovarajue drave ili meunarodne
(meudravne) organizacije, te u sluaju da su ti sastojci sadrani u tvrtki ili u imenu
osnivaa koji se unose u tvrtku trgovakog drutva
U tvrtku se moe unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a
ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika, kao i ime ili dio imena neke
povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo
ako ga se koristi na prikladan nain uz pristanak nasljednika

Tvrtka i promjene u trgovakom drutvu

trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unato istupanju nekih
lanova iz drutva ili pristupanju novih lanova u drutvo;
trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako lan drutva iji su
ime ili tvrtka sadrani u tvrtki drutva, promijeni svoje ime ili tvrtke;
u sluaju istupa iz drutva ili smrti lana drutva ije je ime sadrano u tvrtki,
trgovako drutvo moe nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade
pristanak taj lan drutva, a ako je umro, njegovi nasljednici

Tvrtka trgovakoga drutva u steaju ili likvidaciji

tvrtki drutva se dodaje oznaka "u steaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski
registar
Skraena tvrtka

- trgovako drutvo moe upotrebljavati i skraenu tvrtku koja mora sadravati

karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika trgovakoga drutva; ona se upisuje u sudski
registar

Jezik tvrtke
tvrtka trgovakog drutva mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu;
tvrtka moe sadravati pojedine strane rijei ako one ine ime, odnosno tvrtku lana
drutva ili robni ili usluni ig lana zatien u RH, odnosno njegova drutva
registriranog u RH, ili ako su uobiajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema
odgovarajue rijei u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku

Upotreba tvrtke
- tvrtku i skraenu tvrtku trgovako drutvo je duno upotrebljavati u obliku i
sadraju u kojemu je upisana u trgovakom registru;

tvrtka ili skraena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovakog

drutva;
na poslovnom papiru trgovca (pismima, raunima i dr.) moraju se otisnuti njegova
- tvrtka,

sjedite,

sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to uinjeno,

tvrtka i sjedite pravnih osoba kod kojih se vode njegovi rauni i brojevi
tih rauna
(na poslovnom papiru drutva kapitala moraju se navesti iznos temeljnog kapitala drutva
s naznakom je li u cijelosti uplaen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije
uplaen i ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li drutvo dionice s nominalnim iznosom
ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dionikog drutva, prezime i najmanje poetno
slovo imena lanove uprave drutva, a kod dionikog drutva i predsjednika nadzornog
odbora; na poslovnom papiru javnog trgovakog drutva i komanditnog drutva moraju
se otisnuti i imena svih lanova trgovakog drutva koji osobno odgovaraju za obveze
drutva; na poslovnom papiru gospodarskog interesnog udruenja mora se navesti i
podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su lanovi uprave ovlateni tako zastupati
udruenje)
Prijenos tvrtke
- tvrtka trgovakog drutva moe se prenijeti na drugog samo zajedno s poduzeem ili s
bitnim pretenim dijelom poduzea
NAELA:

Naelo zakonitosti
- sud e odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a

Naelo iskljuivosti
- u isti sudski registar ne moe se upisati:
o tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili
o tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke
na to sud pazi po slubenoj dunosti;
- ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podrunice takva tvrtka ve
upisana, tvrtka podrunice mora sadravati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno
razlikuje od ve upisane tvrtke.
Naelo prvenstva
- ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se
meusobno jasno ne razlikuju, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena

Zatita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke

- trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili sline tvrtke, koja je
upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijea njegova prava ili ugroava
njegov poloaj u trinoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i poloaj u

trinoj utakmici budu povrijeeni, odnosno ugroeni ili se druga osoba upotrebom tvrtke
nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, moe tubom zahtijevati:
- da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku,
- da se tvrtka te druge osobe izbrie iz trgovakog registra,
- te da ju se obvee da nadoknadi tetu priinjenu upotrebom tvrtke;
tuba se podnosi sudu koii vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge
osobe, a moe se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar

Predmet poslovanja trgovakog drutva

Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake doputene

djelatnosti koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva; ako je
zakonom propisano da trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti
koje ine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon to
registarskom sudu podnese odluku nadlenog tijela kojom se utvruje da udovoljava
tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili
tih djelatnosti, ono ne smije poeti obavljati takvu djelatnost prije nego to registarskom
sudu podnese takvu odluku; ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu
obavljati samo odreeni oblici trgovakih drutava, te da se pojedine djelatnosti mogu
obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadlenog tijela, takve
djelatnosti mogu obavljati samo trgovaka drutva za koja je to zakonom odreeno,
odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadlenog
tijela.
Predmet poslovanja trgovakog drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva
ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva te se upisuje u sudski
registar naznakom djelatnosti koje ga ine

Uinak upisa predmeta poslovanja drutva u sudski registar

- trgovako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru;

osim tih djelatnosti trgovako drutvo moe obavljati i druge djelatnosti koje
slue obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem
opsegu ili uobiajeno obavljaju uz upisanu djelatnost;

valjani su pravni poslovi koje trgovako drutvo sklopi s treim osobama izvan
djelatnosti upisane u sudski registar (ultra vires doktrina)

Sjedite trgovakog drutva

Sjedite trgovakog drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se

upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost,
a odreeno je izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom
drutva;
- trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite te se ono upisuje u sudski registar

10

Promjena sjedita
- trgovako drutvo moe promijeniti sjedite na nain odreen izjavom o
osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva;

za prijenos sjedita trgovakoga drutva u inozemstvo potrebna je prethodna

suglasnost Ministarstva financija;

promjena sjedita trgovakog drutva upisuje se u sudski registar

Zastupanje trgovakog drutva

Vrste zastupanja trgovakog drutva:

1) zastupnici po zakonu
2) zastupnici po punomoi
3) punomonik po zaposlenju
4) prokura
5) trgovaka punomo
6) punomo trgovakom putniku
Zastupnici po zakonu
- ovlast za zastupanje trgovakog drutva po zakonu imaju osobe koje su za
pojedini oblik toga drutva odreene odredbama ZTD-a (komplementari, lanovi uprave);

osobe koje zastupaju trgovako drutvo te ogranienja njihovih ovlasti ako

djeluju prema treim osobama, upisuju se u sudski registar;

na zastupnike po zakonu primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sa samim

sobom

Zastupnici po punomoi
- zastupnik po zakonu trgovakog drutva moe dati punomo drugoj osobi;

punomo se moe dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom

registru;

ako ZTD-om nije drugaije odreeno, punomo se daje sukladno odredbama

propisa kojima se ureuju obvezni odnosi;

na zastupnike po punomoi se primjenjuje ogranienje sklapanja ugovora sa

samim sobom

Punomonik po zaposlenju
- osoba ija je dunost da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po
redovitom tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanje
odreenih pravnih radnji,

ovlatena je da kao punomonik drutva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne

radnje u granicama poslova koje obavlja;

11

na punomonika po zaposlenju primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sa

samim sobom

Prokura

Prokura - prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni

ZTD-om;

prokuru moe dati samo pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a;

prokura se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim

ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva i u u pisanom obliku

Prokurist

- prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi,

bez obzira na dunost koju obnaa i poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije
predvieno izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom
trgovakoga drutva; prokura se ne moe dati pravnoj osobi

POJEDINANA I SKUPNA PROKURA

- prokura se moe dati jednoj ili vie osoba;

ako je prokura dana dvjema ili vie osoba bez naznake da se radi o skupnoj
prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovako drutvo
u granicama ovlasti utvrenih ZTD-om;

prokura dana dvjema ili vie osoba smatrat e se skupnom prokurom samo
ako je tako izriito naznaeno u prokuri;

izjave volje ili pravne radnje koje uine skupni prokuristi proizvode pravne
uinke samo ako ih uine svi skupni prokuristi zajedno.
Bit e valjane izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokurista
uz izriitu prethodnu suglasnost ili izriito naknadno odobrenje ostalih skupnih
prokurista;

izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednom prokuristi ima pravni
uinak kao da je uinjena prema svima;

znanje o pravno odlunim injenicama ili krivnja jednog skupnog

prokuriste proizvodi pravne uinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju
ostalih skupnih prokurista

Opseg ovlasti iz prokure

prokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun
trgovakog drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim
organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te dravnim i izbranim sudovima; prokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakog
drutva i ne moe davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje
steajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka drutva;

12

prokurist ne moe davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama

Ogranienje prokure
ogranienje prokure koje nije predvieno ZTD-om nema uinka prema treim
osobama, bez obzira na to je li trea osoba za njih znala ili morala znati;
ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinka prema
treim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.

Sklapanje ugovora sa samim sobom

- prokurist ne moe bez posebne ovlasti trgovakog drutva nastupati kao druga
ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a
za raun drugih osoba, ili u ime i za raun drugih osoba.

Potpis prokuriste
- Prokurist potpisuje trgovako drutvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje
je vidljiv njegov poloaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".
Prijenos procure
- prokura nije prenosiva na drugu osobu;
- nema pravnog uinka odredba o prokuri ili izjava trgovakog drutva kojom se
prokurist ovlauje na prijenos prokure, kao ni izjava drutva kojom se prijenos prokure
odobrava prethodno ili naknadno
Opoziv prokure
- prokura se moe u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadraj ugovora ili drugog
pravnog posla na temelju kojega je dana;
- nitava je odredba ugovora kojom se trgovako drutvo odrie prava da opozove
prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet
Prokura trgovca pojedinca

- trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moe

prenijeti na drugu osobu;

prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u sluaju smrti vlastodavca niti
ako je vlastodavcu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
Upis procure

- davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar, te se prilae odluka

o davanju odnosno opozivu prokure;

u sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste;

prema treim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana
opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar
TRGOVAKA PUNOMO

13

Pojam trgovake punomoi

- trgovaki punomonik je radnik u trgovakom drutvu ili druga osoba koju

trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzea;

trgovaka punomo daje se u pisanom obliku

Ovlasti iz trgovake punomoi
- trgovaki punomonik ovlaten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne
radnje koje su u prometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na koje
se odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne;
- trgovaki punomonik ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine
svoga vlastodavca, mjenino niti ekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva,
uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor;
- ogranienja ovlasti trgovakog punomonika, osim onih prethodno navedenih,
nemaju uinka prema treim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati;
- ogranienje za sklapanje ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovakog
punomonika;
- bez izriitog ovlatenja vlastodavca trgovaki punomonik ne moe ovlasti iz
punomoi prenijeti na drugu osobu
Punomo trgovakom putniku

Trgovac moe svome radniku ili drugoj osobi dati punomo kao trgovakom
putniku u pisanom obliku
Ovlasti iz punomoi trgovakom putniku

- trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o

prodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati cijenu iz tih ugovora, te primati
izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora to ga je trgovaki putnik sklopio za
vlastodavca;

trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca davati izjave i

poduzimati druge pravne radnje radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga je
sklopio u njegovo ime i za njegov raun;

ogranienje ovlasti trgovakog putnika nema uinka prema treoj osobi koja za to
nije znala niti morala znati;

trgovaki putnik ne moe bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek
ili u obrocima;

ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovakog putnika

SUDSKI REGISTAR
Predmet upisa
- trgovci i svi podaci odreeni ZTD-om te promjene tih podataka
Registar vode trgovaki sudovi; prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovakom
sudu nadlenom po mjestu sjedita trgovca

14

Ustroj i voenje registra te postupak u registarskim stvarima ureeni su Zakonom

o sudskom registru
Nain upisa - upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca, na
temelju prijave za upis, a po slubenoj dunosti samo kada je to predvieno ZTD-om

Prijava za upis (l. 62. ZTD)

- Prijava za upis u sudski registar ili kojom se trai da se pohrane potpisi osoba
ovlatenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave
(ta forma nije potrebna ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i lanova
nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke lanova drutva s ogranienom odgovornou
i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama, takvu prijavu potpisuju osobe koje su
po ZTD-u ovlatene podnijeti prijavu za upis u sudski registar);
- uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi ovjereni
prijepisi, odnosno preslike;
- prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a moe je podnijeti i
drugi punomonik koji ima javno ovjerenu punomo; prijave za upise trgovakoga
drutva podnose za javno trgovako drutvo svi njegovi lanovi, za komanditno
drutvo svi komplementari, za dioniko drutvo svi lanovi uprave i predsjednik
nadzornog odbora a za drutvo s ogranienom odgovornou svi lanovi uprave, a
ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora;
- prijava se podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis
koje su propisane ZTD-om
Objava upisa - upis u sudski registar trgovaki sud objavljuje u Narodnim
novinama

Javnost registra - svaka osoba moe:

u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlatenog djelatnika suda obaviti uvid
- u podatke upisane u registru,
-u isprave na temelju kojih je obavljen upis
-te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom
iskljuena primjena naela javnosti registra,
- moe dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju kojih
je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za odreenoga trgovca;

-sud ne smije od osobe koja trai uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili
presliku podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to
trai
Uinak upisa u registar (l. 66. ZTD)

- nitko se ne moe pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom

registru koji su objavljeni na nain propisan ZTD-im ili aktima trgovakog drutva;

trei se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za
njihov uinak zahtijeva da ih se objavi;

svaka osoba moe se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlunih
podataka i injenica koji se sukladno ZTD-u i drugim zakonima upisuju u sudski registar,

15

osim one osobe kojoj se dokae da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih
podataka razlikuje od stanja upisa u registru (u pogledu radnji poduzetih prije esnaestog
dana nakon dana objave upisa treoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni
isprave iz objave ako dokae da za njih nije mogla znati);
-osoba koja je u dobroj vjeri ne moe trpjeti tetu zbog toga to se glede pravno odlunih
podataka i injenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru;
-ako su podatak ili injenica koji se upisuju u sudski registar netono objavljeni, trei se
moe pozvati na ono to je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili
injenica ne odgovaraju onome to je upisano u sudskom registru;
-za pravni promet koji se ostvaruje preko podrunice mjerodavni su podaci o njoj upisani
u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud

Registar je javna knjiga koja sadri podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u
registar propisan zakonom:

1) glavna knjiga registra je dio registra koji sadri podatke o subjektima

upisa propisane zakonom;

2) zbirka isprava registra je dio registra koji sadri dokaze bitne za upis
podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu, druge dokaze dostavljene ili
sastavljene u postupku upisa, te rjeenja doneseno u postupku upisa u registar;

3) registarski uloak je dio glavne knjige koji sadri podatke o jednom

subjektu upisa
Registar se vodi u pisanom obliku i elektronikom obliku
U registar se upisuju sljedee vrste subjekata upisa:
1. javno trgovako drutvo;
2. komanditno drutvo;
3. gospodarsko interesno udruenje;
4. dioniko drutvo;
5. drutvo s ogranienom odgovornou;
6. trgovac pojedinac;
7. ustanova;
8. zajednica ustanova;
9. zadruge;
10. savez zadruga i
11. druge osobe za koje je upis propisan zakonom

Javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, tajno drutvo, gospodarsko

interesno udruenje

16

Pojam javnog trgovakog drutva (L. 68 ZTD)

- Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie fizikih
ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki
lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom
imovinom

Supsidijarna primjena propisa ZOO-a o ortatvu na j.t.d. (l. 69. ZTD)

Prijava za upis u sudski registar (l. 70. ZTD) - prijava za upis mora sadravati:

tvrtku,

sjedite i predmet poslovanja drutva,

ime i prezime i prebivalite, odnosno tvrtku i sjedite svakoga lana

drutva

imena osoba ovlatenih da zastupaju drutvo i njihove ovlasti;

Prijavi se prilae ugovor o osnivanju drutva (drutveni ugovor);
U sudski registar upisuju se i :
-promjene drutvenog ugovora, tvrtke i sjedita, predmeta poslovanja drutva,
-stupanje novoga lana u drutvo,
- prestanak lanstva u drutvu
- promjene ovlasti za zastupanje drutva
Pravni odnosi izmeu lanova j.t.d.
Drutveni ugovor
temeljni pravni akt drutva kojim se ureuju pravni odnosi izmeu lanova drutva;
dispozitivnost odredbi ZTD-a o j.t.d.
Ulozi u drutvu
- ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge;
- kao ulog se moe unijeti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra (vrijednost
nenovanog uloga lanovi sporazumno odreuju u novcu);
- lan drutva nije duan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se
on smanji zbog gubitka drutva
Naknada izdataka i tete
- ako lan drutva uini za drutvo trokove koji su potrebni za drutvo, ili
- ako neposredno zbog obavljanja poslova drutva
drutvo mu je duno to nadoknaditi (pravo i na kamate);

Pravo lana drutva na predujam na ime trokova koji su potrebni za obavljanje poslova
drutva;
lan mora drutvu bez odgaanja prenijeti sve koristi koje primi od treih osoba za
voenje poslova drutva i koje ima od voenja poslova za drutvo.

17

Posljedice zakanjenja
lan koji pravodobno ne uplati novani ulog ili koji novac primljen za drutvo ne
preda na vrijeme drutvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac drutva ili zakasni
s unosom drugih uloga, duan je drutvu platiti zakonske zatezne kamate, (ako
drutvenim ugovorom nisu ugovorene vie kamate), od dana kada je morao uplatiti
ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac;
drutvo moe postaviti zahtjev za naknadu vee tete

Pozornost lana u ispunjenju svojih obveza lan drutva je duan postupati s

pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika

Zabrana konkurencije
lan drutva ne smije bez izriitog pristanka ostalih lanova voditi poslove koji ulaze
u predmet poslovanja drutva, niti u nekom drugom trgovakom drutvu sudjelovati
kao lan koji osobno odgovara (moe biti dioniar, lan d.o.o.);
smatra se da je dan pristanak, ako je ostalim lanovima pri stupanju toga lana u
drutvo bilo poznato da je on lan drugog drutva u kojemu osobno odgovara, a nije
mu lanstvo u drutvu bilo izriito uvjetovano s time da u drugome drutvu napusti
sudjelovanje kao lan koji osobno odgovara

Posljedice nedoputene konkurencije

- povrijedi li lan drutva zabranu konkurencije, drutvo moe od njega zahtijevati

naknadu tete;

umjesto naknade tete, drutvo moe zahtijevati od lana da on poslove koje je

vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za raun drutva, odnosno da drutvu
preda sve to je primio od poslova koje je obavio za tui raun, ili da mu ustupi pravo na
ono to bi trebao primiti iz takvog posla;

o ostvarivanju prava drutva na naknadu tete odluuju ostali lanovi drutva;

zahtjevi drutva zastaruju za 3 mjeseca od dana kada su ostali lanovi drutva

saznali za povredu obveze zabrane konkurencije, a objektivni rok za zastaru iznosi 5
godina od dana uinjene povrede;

ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih lanova drutva da zahtijevaju

prestanak drutva
Voenje poslova drutva

- svaki lan drutva ima pravo i obvezu da vodi poslove drutva;

ako je drutvenim ugovorom voenje poslova prenijeto na jednog ili na vie

odreenih lanova drutva, ostali lanovi drutva su od toga iskljueni

Nain voenja poslova

ako su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva, svaki je od
njih ovlaten da ih sam vodi (pojedinano posclovodstvo);
ako se neki od lanova drutva koji su ovlateni voditi poslove drutva usprotivi
poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne moe poduzeti;

18

ako je drutvenim ugovorom odreeno da lanovi drutva koji su ovlateni voditi

poslove drutva to mogu initi samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna
je, osim ako bi postojala opasnost od odgaanja, suglasnost svih ovlatenih lanova
(skupno poslovodstvo)

Odstupanje od uputa. Obveza izvjeivanja

- drutvenim ugovorom moe se predvijeti da se lanovi drutva koji su ovlateni
voditi poslove drutva moraju pridravati uputa koje daju ostali lanovi drutva;

kada postoji ta obveza, lan drutva moe odstupiti od dobivenih uputa, ako s
obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane;

u tom sluaju mora o tome izvijestiti ostale lanove drutva i priekati njihovu
odluku; lan moe postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo tetno da se
odgaa s poslom dok ostali lanovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili
njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato;

lan koji je ovlaten voditi poslove drutva duan je drutvu dati potrebne
obavijesti, a kada se to od njega zatrai, izvijestiti o stanju poslova i poloiti raun o
svome radu

Opseg ovlasti za voenje poslova. Prokura

- ovlast za voenje poslova obuhvaa sve radnje koje se redovno poduzimaju u

poslovanju drutva;

za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je

suglasnost svih lanova;

za davanje prokure potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih da vode

poslove drutva, osim ako bi postojala opasnost od odgaanja;

prokuru moe opozvati svaki lan drutva koji ju je ovlaten podijeliti sam ili
zajedno s drugim lanovima

Oduzimanje ovlasti za voenje poslova

- ako za to postoji vaan razlog, po tubi ostalih lanova drutva, sud e lanu
zabraniti voenje poslova drutva;

takav razlog postoji naroito u sluaju grube povrede obveze ili nesposobnosti
lana da redovno vodi poslove drutva

Otkazivanje ovlasti za voenje poslova drutva

- lan se moe odrei ovlasti za voenje poslova drutva, ako za to postoji vaan
razlog (on se ne moe unaprijed odrei tog prava);

lan se moe odrei ovlasti za voenje poslova drutva samo tako da za to dade
otkazni rok koji ostalim lanovima omoguava da poduzmu sve ono to je potrebno za
daljnje voenje poslova,
osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlatenja odrekne i prije isteka takvog
roka;

odrekne li se lan ovlasti za voenje poslova drutva bez opravdanog razloga,

duan je drutvu nadoknaditi tetu koja mu uslijed toga nastane

Pravo na obavijetenost

19

- svaki se lan moe, pa i kada je iskljuen od voenja poslova drutva, osobno

obavijestiti o poslovima drutva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za
sebe sastaviti godinja financijska izvjea;

pravo na obavijetenost ne moe se iskljuiti ni ograniiti, ako postoji razlog za

pretpostavku da se poslovi drutva ne vode poteno ni uredno

Donoenje odluka
za donoenje odluka drutva potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih da sudjeluju
u odluivanju;
ako je drutvenim ugovorom utvreno da se odluke donose veinom glasova, u sumnji se
veina rauna prema broju lanova
Raun dobiti i gubitka
- krajem svake poslovne godine utvruje se raun dobiti i gubitka na temelju kojeg se
svakom lanu izraunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu
u drutvu
Udio u dobiti i gubitku
- jedna treina dobiti tekue godine dijeli se na lanove drutva tako da svakome
od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva;

pri izraunavanju udjela u dobiti koji lanu pripada sukladno njegovom udjelu,
ulozi koje je lan tijekom poslovne godine unio u drutvo raunaju se u srazmjeru s
vremenom koje je proteklo od uplate;

-ako je lan u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uraunava se tako smanjeni
udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uinjenoga smanjenja;
preostali dio dobiti tekue godine (preostale dvije treine), kao i gubitak u toku poslovne
godine, dijele se na lanove drutva na jednake dijelove (per capita);
ako drutveni ugovor sadrava odredbu koja se razlikuje od zakonom ureene podjele
preostale 2/3 dobiti, ali se njome ureuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u
sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak
Zabrana smanjenja udjela u kapitalu drutva
- lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova smanjiti svoj udio u
kapitalu drutva

Vraanje zajmova
- na drutvo u kojemu nijedan lan nije fizika osoba na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ZTD-a o zajmu kojim se nadomjeta kapital (l. 408. ZTD) tako da
ono to se odnosi na lana drutva s ogranienom odgovornou vrijedi za lana javnog
trgovakog drutva;

to ne vrijedi, ako je neki od lanova drutva javno trgovako drutvo ili

komanditno drutvo u kojima je fizika osoba lan koji osobno odgovara za obveze
drutva

20

Pravni odnosi lanova j.t.d. prema treima

Zabrana raspolaganja lana svojim udjelom
- lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova raspolagati svojim udjelom
u drutvu

Zastupanje drutva
- svaki lan je ovlaten zastupati drutvo, ako drutvenim ugovorom nije
iskljuen od zastupanja;

drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati
drutvo samo skupno;

lanovi ovlateni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine izmeu sebe da u

ime drutva poduzimaju odreene poslove ili odreene vrste poslova;

za izjavu volje treih prema drutvu dovoljno je da je ona izjavljena jednom od

lanova ovlatenih da skupno zastupaju drutvo;

drutvenim ugovorom moe se odrediti da su lanovi drutva, kada vie njih ne

djeluje skupno, ovlateni zastupati drutvo samo zajedno s prokuristom

Opseg ovlasti za zastupanje

lan drutva moe sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred -sudom i
izvan njega s time da moe otuiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru;
-ogranienje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema treima

Oduzimanje ovlasti za zastupanje

- po tubi ostalih lanova sud e lanu drutva zabraniti zastupanje ako za to postoji
vaan razlog;
- vanim razlogom naroito se smatra teka povreda obveza ili nesposobnost lana da
uredno zastupa drutvo

Osobna odgovornost lanova

- za obveze drutva svaki lan odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i
solidarno s ostalim lanovima drutva;

sporazum lanova drutva glede njihove odgovornosti za obveze drutva koji je

suprotan neogranienoj i solidarnoj odgovornosti nema uinka prema treima

Prigovor i prijeboj

- ako vjerovnik drutva zahtijeva od lana da mu ispuni obvezu drutva, lan

drutva mu moe staviti prigovore koje moe istai drutvo i svoje osobne prigovore;

lan drutva moe odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako drutvo ima pravo
pobijati valjanost pravnog posla iz kojega proizlazi obveza ije ispunjenje vjerovnik trai;

lan ima to pravo i onda ako se vjerovnikova trabina moe podmiriti prijebojem
s dospjelim trabinama drutva
Odgovornost novog lana

- tko pristupi ve postojeem drutvu odgovara kao i ostali postojei lanovi za

obveze drutva nastale prije njegovoga pristupanja drutvu;

21


drugaiji sporazum lanova drutva glede njihove odgovornosti nema uinka
prema treima
Prestanak drutva i istupanje lanova iz drutva

Razlozi za prestanak j.t.d.:

1. istek vremena za koje je osnovano,
2. odluka lanova drutva,
3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio
nezakonit,
4. steaj drutva,
5. smrt, odnosno prestanak nekoga od lanova drutva, ako to drugo ne proizlazi iz
drutvenog ugovora,
6. otvaranje steaja nad nekim od lanova drutva,
7. otkaz nekoga od lanova drutva ili njegovoga vjerovnika,
8. pravomona odluka suda.
Otkaz lana
- ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme svaki lan drutva moe
otkazati drutveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od
najmanje est mjeseci koji mora istei do toga dana;

nitav je svaki sporazum kojim se iskljuuje pravo lana drutva da otkae

ugovor ili kojim mu se oteava to pravo

Prestanak na temelju odluke suda - po tubi nekog od lanova drutva sud e,

ako za to postoji vaan razlog, donijeti odluku da drutvo prestane prije isteka vremena
za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije odreeno, da ono
prestane i bez otkaza;

vaan razlog naroito postoji ako koji od drugih lanova drutva s nakanom ili
grubom nepanjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili
svrhe drutva postane nemogue ili se ta svrha ve postigne;

nitav je sporazum kojim se iskljuuje ili ograniava pravo lana da tubom

zahtijeva prestanak drutva;

tuba se podnosi protiv svih ostalih lanova drutva

Drutvo za vrijeme trajanja ivota lana. Preutno nastavljanje drutva

- na drutvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja ivota nekog od lanova ili
na odreeno vrijeme pa preutno nastavi s radom, na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ZTD-a o otkazu lana i prestanku drutva na temelju odluke suda

22

Otkaz vjerovnika lana drutva zbog trabine prema lanu

- vjerovnik lana drutva koji u posljednjih est mjeseci bezuspjeno pokua

provesti ovrhu nad pokretnom imovinom lana drutva i na temelju ovrne isprave
zaplijeni njegov udio u drutvu i prenese zahtjev za isplatom onoga to bi lanu pripalo iz
drutva nakon to ono prestane, moe otkazati drutveni ugovor est mjeseci prije kraja
poslovne godine, bez obzira na to je li drutvo osnovano na odreeno ili na neodreeno
vrijeme;

vjerovnik moe od drutva zahtijevati samo ono to bi lanu pripalo nakon

prestanka drutva

Ovlast lana koji je u dobroj vjeri za voenje poslova drutva

- ako drutvo ne prestane otkazom nego na neki drugi nain, lan drutva je ovlaten
voditi poslove drutva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je drutvo prestalo

Smrt ili prestanak lana i steaj lana - kada drutvo prestane zbog smrti nekog
od lanova, njegov nasljednik mora ostale lanove bez odgaanja izvijestiti o smrti lana
i, ako postoji opasnost zbog odgaanja,
mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali lanovi zajedno s njime ne
odrede neto drugo;

Ostali lanovi duni su na isti nain privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su
im povjereni (smatra se da drutvo i dalje postoji);
Tako se postupa i u sluaju prestanka drutva zbog otvaranja steaja nad lanom drutva
Nastavljanje drutva nakon istupanja lana
- kada je drutvenim ugovorom odreeno da e se u sluaju ako lan otkae taj
ugovor ili umre ili se nad njime otvori steaj, drutvo nastaviti s ostalim lanovima,
iz drutva istupa lan kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema
odredaba drutvenoga ugovora, drutvo prestalo

Posljedice istupanja lana iz drutva i odgovornost za obveze drutva

- udio lana koji istupa iz drutva prirasta ostalim lanovima;

predmeti koje je lan koji istupi iz drutva dao drutvu na uporabu moraju mu se
vratiti (lan ne moe traiti naknadu tete za sluajno unitenje, oteenje ili smanjenje
vrijednosti tih predmeta);

lanu koji je istupio iz drutva isplauje se u novcu ono to bi on primio na

temelju obrauna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja drutvo prestalo
postojati (vrijednost imovine drutva utvruje se slubenom procjenom);

ako vrijednost imovine drutva nije dostatna za to da se pokriju dugovi drutva i

udjeli lanova u kapitalu drutva, lan koji je istupio iz drutva mora drutvu platiti dio
nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku drutva;

23

lan koji je istupio iz drutva odgovara vjerovnicima za obveze drutva nastale do

upisa njegova istupanja iz drutva u sudski registar

Sudjelovanje lana koji je istupio iz drutva u poslovima koji nisu zavreni

- lan koji je istupio iz drutva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u

vrijeme njegova istupanja jo nisu bili zavreni;

drutvo je ovlateno zavriti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije;

lan koji je istupio iz drutva moe na kraju svake poslovne godine zahtijevati da
se napravi obraun o poslovima zavrenim u toj godini, da mu se isplati ono to mu iz
toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji jo nisu zavreni

Nastavljanje drutva s nasljednicima

- ako je drutvenim ugovorom utvreno da e se drutvo u sluaju smrti lana

nastaviti s njegovim nasljednicima svaki nasljednik moe svoje sudjelovanje u drutvu
uvjetovati time da mu se na temelju dotadanjeg udjela u dobiti prizna poloaj
komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u
drutvu;

ako ostali lanovi ne prihvate prijedlog nasljednika za preoblikovanjem u k.d., on

moe zahtijevati da istupi iz drutva bez obveze da za to dade otkazni rok;

nasljednici mogu navedena prava ostvariti u roku od tri mjeseca od dana

pravomonosti odluke o nasljeivanju
(ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok
poinje tei od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu
sposobnost);

- ako u navedenom roku nasljednik istupi iz drutva, ili u tome roku drutvo prestane ili
nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze drutva samo
po propisima graanskog prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja;
primjenu ovih odredbi ne moe se iskljuiti drutvenim ugovorom;
u sluaju da nasljednik svoj ostanak u drutvu uvjetuje s time da mu se prizna poloaj
komanditora, njegov se udio u dobiti moe odrediti drugaije od onoga kako je to bilo
ureeno s ostaviteljem.
Iskljuenje lana umjesto prestanka drutva sudskim otkazom

- nastupi li kod lana neka od okolnosti zbog koje bi ostali lanovi drutva imali
pravo tubom zahtijevati da drutvo prestane, sud e po tubi tih lanova donijeti odluku
da se lan iskljui iz drutva;

za podjelu imovine izmeu drutva i iskljuenoga lana odluno je stanje imovine

drutva u vrijeme podizanja tube kojom se trai da se lan iskljui iz drutva.

24

Istupanje lana umjesto prestanka drutva zbog otkaza vjerovnika

- poslui li se vjerovnik lana drutva pravom na otkaz zbog trabine prema lanu,
ostali lanovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da drutvo
izmeu tih lanova ostaje (tada sa zavretkom poslovne godine lan dunik istupa iz
drutva);
- ova odredba primjenjuju se i u sluaju kada se nad lanom drutva otvori steaj s time
da se izjava o otkazu daje steajnom upravitelju, a steajni dunik s danom otvaranja
steajnog postupka istupa iz drutva

Preuzimanje poslova drutva bez provoenja likvidacije

- ako se drutvo sastoji od samo dva lana, pa u osobi jednoga od njih nastupi
razlog za iskljuenje, zbog kojega bi, kada bi drutvo imalo vei broj lanova bilo
doputeno njegovo iskljuenje iz drutva, sud moe drugoga lana po njegovoj tubi
ovlastiti da preuzme poslove drutva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija
drutva;

Poslui li se vjerovnik jednog od dva lana svojim pravom na otkaz, ili se nad jednim od
dva lana otvori steaj, drugi lan ima pravo da bez provoenja likvidacije preuzme
drutvo;
za obraun i diobu na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima se ureuje
istupanje lana iz drutva
Prijava za upis nastanka razloga za prestanak drutva u sudski registar
- sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak drutva u sudski
registar, osim ako ono prestaje zbog toga to se nad njime provodi steajni postupak;

isto vrijedi za istupanje i iskljuenje lana iz drutva;

ima li smrt lana za posljedicu prestanak drutva ili istupanje iz drutva, prijavu
se moe podnijeti sudu, a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnoenju prijave
sprijeile posebne zapreke;

prestane li drutvo odlukom suda, prijavu moe podnijeti svaki lan drutva

Nastavljanje drutva nakon steaja - kada drutvo prestaje steajem nad njime,
ali se s vjerovnicima sklopi prisilna nagodba ili se na zahtjev steajnog dunika steaj
obustavi, lanovi mogu odluiti da nastave drutvo;

sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja drutva u sudski registar.

LIKVIDACIJA

25

Trenutak pokretanja likvidacije

- nakon nastanka razloga za prestanak drutva provodi se likvidacija:

ako lanovi ne dogovore drugaiji nain obrauna i podjele

ili se nad drutvom ne otvori steaj;

ako drutvo prestane zbog otkaza kojeg izjavi vjerovnik nekoga od lanova ili
zbog toga to je nad nekim od lanova drutva otvoren steaj, likvidacija se ne mora
provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili steajni upravitelj

Imenovanje likvidatora
likvidaciju provode svi lanovi drutva kao likvidatori, ako odlukom lanova ili
drutvenim ugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi drutva ili druge
osobe (vie nasljednika jednog lana drutva moraju imenovati zajednikog
zastupnika);
Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore moe zbog vanih razloga imenovati sud
na ijem je podruju sjedite drutva (sud moe imenovati likvidatorima osobe koje
nisu lanovi drutva); ako je nad nekim od lanova drutva otvoren steaj, na mjesto
toga lana stupa steajni upravitelj
Opoziv likvidatora
- likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba koje su ih imenovale;
iz vanih razloga likvidatore moe na prijedlog nekog od sudionika opozvati i

sud
Prijava za upis likvidatora u sudski registar
- zajedno s prijavom za upis nastanka razloga za prestanak drutva sudu se
podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar
(isto i za promjenu likvidatora ili njihovih ovlatenja za zastupanje);

upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se
po slubenoj dunosti.

Poslovi likvidatora
- likvidatori moraju zavriti tekue poslove, naplatiti trabine drutva, unoviti
preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike;

radi dovrenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove;

u granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju drutvo

26

Skupno zastupanje
- postoji li vie likvidatora, oni radnje koje se tiu likvidacije obavljaju skupno,
ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinano (takva se odluka upisuje u sudski
registar);
- likvidatori mogu ovlastiti nekoga izmeu njih da obavi odreene poslove ili odreene
vrste poslova

Neogranienost ovlasti - ogranienje ovlasti likvidatora bez pravnog je uinka prema

treima
Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali
- likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama
koje glede voenja poslova drutva jednoglasno donesu osobe koje su ih imenovale

Tvrtka i potpisivanje
- likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku drutva navedu naznaku "u
likvidaciji

Financijska izvjea
- likvidatori moraju sastaviti financijska izvjea na poetku i po zavretku likvidacije

Vraanje stvari
lanovima se moraju vratiti svari koje su oni dali drutvu na koritenje;
lanovi ne mogu zahtijevati naknadu tete za sluajnu propast, oteenje ili
smanjenje vrijednosti stvari
Podjela imovine drutva
nakon to se podmire dugovi drutva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti
lanovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu drutva to se utvruje na
temelju konanih financijskih izvjea;
za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se
moe privremeno podijeliti;
moraju se zadrati iznosi koji su potrebni za pokrie jo nedospjelih ili spornih
obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju lanovima za konanu podjelu;
ako izmeu lanova drutva doe do spora oko podjele imovine drutva, likvidatori
e odgoditi diobu sve dok se spor ne okona.

Podmirenje rauna izmedu lanova drutva

- ako imovina drutva nije dostatna za to da se pokriju obveze drutva i isplate

udjeli u kapitalu drutva, lanovi drutva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u
kojemu su duni pokriti gubitak drutva;

ako se od nekoga lana ne moe naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali
lanovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru

27

Meusobni odnosi i odnosi prema treima

- do okonanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa izmeu dotadanjih lanova

i drutva prema treima primjenjuju se odredbe ZTD-a osim ako iz odredaba o likvidaciji
ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi to drugo

Prijava za upis prestanka drutva u sudski registar. uvanje poslovnih

knjiga
- po okonanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis
brisanja drutva iz trgovakog registra;

drutvo prestaje brisanjem iz trgovakog registra;

poslovne knjige i dokumentaciju drutva likvidatori e predati na uvanje sudu na

ijem podruju se nalazi sjedite drutva;

lanovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u

dokumentaciju drutva i mogu se njima koristiti

Zastara
zahtjevi prema lanu drutva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet
godina od prestanka drutva ili od izlaska lana iz drutva, ako trabina prema
drutvu ne zastaruje u kraem roku;
zastara poinje tei prvog narednog dana od dana u kojemu su prestanak drutva ili
prestanak lanstva u drutvu upisani u sudski registar;
ako vjerovnikova trabina prema drutvu dospijeva nakon navedenog upisa, zastara
poinje tei od dana dospjelosti;
prekid zastare prema drutvu koje je prestalo djeluje i prema lanovima drutva koji
su to bili u asu prestanka drutva

Pojam komanditnog drutva

- komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi
trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna
odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom
(komplementar),
a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog
uloga u drutvo (komanditor)
Supsidijarna primjena odredbi o j.t.d.
- Ako odredbama o k.d. ZTD-a nije drugaije odreeno, na komanditno drutvo
primjenjuju se odredbe ZTD-a kojima se ureuje j.t.d.

Osnivanje i upis u sudski registar

28

drutvo se osniva drutvenim ugovorom; njime se moraju odrediti lan ili lanovi
drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva koji imaju
poloaj komanditora;
osim podataka koji se upisuju za j.t.d. u sudski registar upisuju se i podaci o
komanditorima i visini uloga svakoga od njih;
prilikom objave upisa drutva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova
imena i ulozi u drutvo

Pravni odnosi izmeu lanova k.d.

Sloboda ugovaranja - svi odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim
ugovorom; dispozitivnost odredbi ZTD-a

Upravljanje drutvom
- drutvom upravljaju komplementari, dok komanditori nisu ovlateni upravljati
poslovima drutva;

komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim

odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog
poslovanja drutva

Pravo nadzora
- komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika godinjih
financijskih izvjea drutva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu
dozvoli uvid u poslovne knjige drutva;

kada postoji opravdani razlog, sud e na zahtjev komanditora u svako doba

naloiti drutvu da komanditoru i izvan navedenih sluajeva priopi financijska izvjea
drutva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjanjenja i omogui uvid u poslovne
knjige drutva i u druge isprave;

komanditor nema pravo na obavijetenost koju uivaju komplementari koji su

iskljueni od voenja poslova

Zabrana konkurencije - na komanditore se ne primjenjuje zabrana konkurencije

Udio u dobiti i u gubitku

podjela dobiti i sudjelovanje u gubitku kao i u j.t.d. i za komplementare i za
komanditore;
dobit tekue godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital drutva sve dok
on ne dosegne iznos koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog;

u snoenju gubitka nastalog poslovanjem drutva komanditor sudjeluje samo do

visine svoga udjela u kapitalu drutva, a i s neuplaenim dijelom iznosa koji se
drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog;

29

ako drutvenim ugovorom nije to drugo ugovoreno, udio svakoga lana drutva u
dijelu dobiti koji prelazi 1/3 koja se dijeli prema veliini udjela (preostale 2/3),
kao i udio u snoenju gubitka, utvruje se u omjeru udjela koji odgovara
konkretnim okolnostima

Isplata dobiti
- udio u dobiti isplauje se komanditoru u roku odreenom u drutvenom
ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije odreen ugovorom;

kada o roku za isplatu dobiti odluuju komplementari, taj rok za komanditore ne

moe biti dulji od 60 dana raunajui od dana usvajanja finanacijskih izvjea drutva;

komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju

sudjelovanja u snoenju gubitka drutva udio u kapitalu drutva smanjen ispod iznosa
koji se ugovorom o osnivanju drutva obvezao uplatiti kao svoj ulog;

ako drutvo kasnije u poslovanju iskae gubitak, komanditor nije duan vratiti
dobit koja mu je ranije bila isplaena.

Pravni odnosi drutva i lanova drutva prema treim osobama

Zastupanje

- komanditor nije ovlaten zastupati drutvo;

iznimno se komanditoru moe odlukom svih komplementara dati prokura i

trgovaka punomo

Odgovornost komanditora
- komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji
se obvezao drutvenim ugovorom;

ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom,

odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do
visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio;

u odnosu prema vjerovnicima drutva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga

koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobiajeni nain ne objavi ili drutvo
vjerovnicima na drugi nain ne priopi da je taj ulog vei;

odredba ugovora izmeu lanova drutva kojom se komanditor oslobaa obveze

uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlae nema uinka prema vjerovnicima drutva;

ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima drutva djeluje kao
da ulog nije uplaen, kao i u sluaju kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za
vrijeme dok je njegov uplaeni udio u kapitalu drutva zbog gubitka smanjen;

komanditor nije duan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godinjih

financijskih izvjea primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti drutva;

30

u odnosu prema vjerovnicima drutva u kojemu nijedan od komplementara nije

fizika osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim
ugovorom, ako drutvo u komplementarima dri udjele (to ne vrijedi u sluaju ako je
komplementar j.t.d. ili k.d. u kojima je lan koji osobno odgovara za obveze drutva
fizika osoba

Odgovornost novog lana drutva

- osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane lanom komanditnog
drutva, odgovara i za one obveze koje je drutvo preuzelo prije njenog pristupa drutvu.

Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u sudski registar

- prema vjerovnicima drutva bez uinka je smanjenje uloga komanditora sve dok
se to ne upie u sudski registar;

smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima drutva ija su trabine ve bila nastala

u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar;

svi lanovi drutva moraju sudu podnijeti prijavu za upis poveanja i smanjenja
uloga u sudski registar

Vraanje zajmova

- u drutvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba na

odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o zajmu kojim se nadomjeta temeljni kapital
tako da ono to se odnosi na lana drutva s ogranienom odgovornou vrijedi za
lanove komanditnog drutva koji osobno odgovaraju i za komanditore;

to se ne primjenjuje ako su lanovi drutva koji osobno odgovaraju j.t.d. ili k.d.
kod kojih je lan koji osobno odgovara fizika osoba

Smrt ili prestanak komanditora

- smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka

drutva
TAJNO DRUTVO
Pojam
- Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku
imovinsku vrijednost u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga
stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika;

ulog tajnoga lana ulazi u imovinu poduzetnika, te se moe sastojati u novcu,

stvarima i pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu;

tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku (u tvrtku poduzetnika ne mogu se
unijeti ime ni tvrtka tajnog lana); poduzetnik nastupa u pravnom prometu i iskljuivi je
nositelj svih prava i obveza

31

Odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana

odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana ureuju se ugovorom;
na odnose izmeu poduzetnika i tajnog lana drutva primjenjuju se supsidijarno
propisi kojima se ureuju obvezni odnosi o ortatvu

Pravo nadzora tajnog lana

- tajni lan ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godinjih financijskih
izvjea radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne
knjige i dadu potrebna razjanjenja;

kada za to postoji opravdani razlog, sud e na zahtjev tajnog lana u svako doba
naloiti poduzetniku da tajnom lanu priopi financijska izvjea drutva u pisanom
obliku, te da mu dade druga razjanjenja i omogui uvid u poslovne knjige drutva i u
druge isprave;

-pravo nadzora tajnog lana ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti

Dobit i gubitak
- udio poduzetnikovog poduzea u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnog
drutva odreuje se ugovorom;
- ako udio tajnog lana u dobiti i u gubitku nije odreen ugovorom, smatrat e se da je
ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima;
- ugovorom o tajnom drutvu moe se iskljuiti obveza tajnog lana da snosi gubitak
iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzea;
- ugovorom se ne moe iskljuiti pravo tajnoga lana na udio u dobiti;
- ako nije to drugo ugovoreno, tajni lan istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u
dobiti ostvarenoj poslovanjem poduzetnikovog poduzea
Raun dobiti i gubitka
- na kraju poslovne godine utvruje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzea,
te se tajnom lanu isplauje njegov udio u dobiti;

tajni lan sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzea samo do iznosa

uplaenog uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o
tajnom drutvu;

za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzea smanjuje se

ulog tajnoga lana;

u sluaju gubitka iskazanoga u poslovanju poduzetnikovog poduzea, tajni lan

nije duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena, ali e se njegov udio u dobiti
pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne
iznos koji se tajni lan obvezao uplatiti kao ulog u tajno drutvo;

ako nije drugaije ugovoreno, iznosi obraunate dobiti koje tajni lan nije naplatio
ne poveavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o
tajnom drutvu

Smrt tajnog lana - smrt tajnog lana ne dovodi do prestanka drutva

Sluajevi prestanka drutva razlozi prestanka:

1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome drutvu,

32

2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome drutvu ili ako
ostvarivanje toga cilja postane nemogue, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na
odreeno ili na neodreeno vrijeme,
3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,
4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,
5. otvaranje steajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim lanom
Otkaz ugovora
na otkaz ugovora o tajnom drutvu primjenjuju se odredbe o otkazu drutvnog
ugovora j.t.d.;

svaki lan drutva moe bez otkaznog roka otkazati ugovor o tajnom drutvu i
kada je on sklopljen na odreeno vrijeme, ako za to postoji vaan razlog

Obraun i dovretak zapoetih poslova

- u sluaju prestanka drutva poduzetnik i tajni lan sastavit e obraun, te e

poduzetnik tajnome lanu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajuom a jo
neisplaenom dobiti;

ako ulog tajnog lana nije bio uplaen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog
gubitka tajnom lanu isplatit e se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se
tajni lan obvezao ugovorom o tajnom drutvu;

ulog i udio u dobiti tajnome lanu isplauju se u novcu, izuzev ako ugovorom o
tajnome drutvu nije to drugo odreeno;

poslovi koji nisu bili dovreni u asu prestanka drutva, dovrit e se u skladu s
ugovorom o tajnom drutvu i odredbama ZTD-a

Prava tajnog lana u sluaju steaja poduzetnika - u sluaju steaja

poduzetnika, tajni lan drutva ima glede prava na povrat svoga uloga poloaj steajnog
vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u
gubitku;

tajni lan duan je u steajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali
samo u dijelu u kojemu ga ve nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snoenju
gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzea

Pojam gospodarskog interesnog udruenja

Pojam - gospodarsko interesno udruenje (udruenje) je pravna osoba koju
osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi

olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine

predmete njihova poslovanja te

da bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za

sebe ne stjee dobit;

g.i.u. se osniva bez temeljnog kapitala;

33

djelatnost udruenja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih

lanova kao pomona djelatnost njihovim djelatnostima;
prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima;
drugaija odredba ugovora o osnivanju ili odluka lanova udruenja je nitava;
supsidijarna primjena odredbi ZTD-a o j.t.d.
Predmet poslovanja

- predmet poslovanja udruenja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima

koje obavljaju lanovi udruenja s time da uz to moe obavljati samo pomonu
djelatnost;

udruenje ne moe:
1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti voenja ni nadzora nad djelovanjem
poduzea njegovih lanova, drugih drutava i fizikih osoba;

2. neposredno ni posredno drati dionice ili udjele u poduzeima lanova; ono to

ne moe initi ni u drugim poduzeima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja
udruenja ali samo za raun lanova;

3. biti lanom drugog udruenja;

4. pribavljati sredstava na tritu kapitala

lanovi udruenja
- lanovi udruenja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost;

u njega se mogu ulaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima ureenim

posebnim propisima

Ugovor o osnivanju
- ugovor o osnivanju udruenja sklapa se u obliku javnobiljenike isprave i
mora sadravati:

1. tvrtku udruenja;

2. sjedite udruenja;

3. predmet poslovanja zbog kojega se udruenje osniva;

4. tvrtku, odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedite, odnosno

prebivalite lanova udruenja te registar i broj pod kojim su u tome registru
upisani;

5. vrijeme trajanja udruenja ako se ono ne osniva na neodreeno vrijeme;

podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju uinak prema treima od dana objave
Prijava za upis u sudski registar

- udruenje se upisuje u sudski registar suda na ijem se podruju nalazi sjedite

udruenja navedeno u ugovoru o osnivanju;

prijava za upis mora pored podataka iz ugovora o osnivanju sadravati i imena i

prezimena lanova uprave, njihove jedinstvene matine brojeve graana, prebivalite i
ovlatenje za zastupanje udruenja;

prijavu za upis udruenja i za sve promjene upisa u sudski registar podnose svi
lanovi uprave udruenja, a za upis okonanja likvidacije udruenja svi likvidatori;

34

prijavi se prilau i odgovarajue odluke; objave upisa u NN

Postupanje u ime udruenja prije upisa u sudski registar

- na prava i obveze koje se prije upisa udruenja u sudski registar steknu ili
preuzmu u ime udruenja primjenjuju se odredbe o preddrutvu

Odgovornost lanova udruenja za obveze

- lanovi udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno cijelom

svojom imovinom;

do okonanja likvidacije udruenja vjerovnik moe po svome izboru zahtijevati

ispunjenje obveze lanova udruenja od svakoga lana udruenja, ako prethodno u
pisanom obliku pozove udruenje da podmiri svoju obvezu a ono to ne uini ni u
primjerenome roku po primitku poziva;

novi lan udruenja odgovara i za obveze udruenja koje su nastale prije njegova
pristupanja udruenju;

klauzulom sadranom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnom aktu kojim

se novog lana prima u udruenje moe ga se osloboditi od odgovornosti za obveze g.i.u.,
koje ima uinka prema treima samo ako je objavljeno

Podjela dobiti i snoenje izdataka udruenja - dobit ostvarena obavljanjem

djelatnosti udruenja jest dobit lanova i dijeli se meu njima u omjeru odreenom
ugovorom o osnivanju udruenja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake
dijelove;

iznos za koji izdaci prelaze prihode udruenja treba da snose njegovi lanovi u
omjeru koji je predvien ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba,
na jednake dijelove

Ustupanje udjela u udruenju

- svaki lan udruenja moe djelomino ili u cjelini ustupiti svoj udio u
udruenju drugom lanu ili treoj osobi;

ustupanje je mogue samo ako se s time suglase svi ostali lanovi udruenja;

lan udruenja moe svoje sudjelovanje u udruenju koristiti za davanje

osiguranja, ali samo onda ako se s time sloe svi ostali lanovi udruenja, osim ako
ugovor o osnivanju udruenja ne odreuje to drugo;

onaj kome je dano osiguranje ne moe na temelju toga postati lanom udruenja

Primanje novog lana - o primanju novog lana jednoglasno odluuju svi

lanovi udruenja

Otkaz lana

- lan moe otkazati lanstvo u udruenju po odredbama sadranim u ugovoru o

osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih
lanova udruenja;

35

svaki lan moe otkazati lanstvo iz vanog razloga.

Iskljuenje lana
- lana se moe iskljuiti iz udruenja iz razloga sadranih u ugovoru o osnivanju
udruenja a u svakome sluaju onda ako grubo povrijedi svoje obveze, ako prouzroi
teke smetnje u radu udruenja ili ako postoji opasnost da e te smetnje prouzroiti;

lana se moe po tubi veine ostalih lanova udruenja iskljuiti odlukom suda,
osim ako ugovor o osnivanju udruenja ne odreuje neto drugo

Istupanje lana - lan istupa iz udruenja:

u sluaju smrti,

ako vie ne obavlja gospodarsku djelatnost,

ako lanstvo otkae njegov vjerovnik ili

ako je nad njime otvoren steajni postupak;

ako lan umre, njegovi nasljednici ne mogu naslijediti lanstvo, osim pod
uvjetima predvienim ugovorom o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema
odredaba, samo uz suglasnost svih ostalih lanova;

im lan istupi iz udruenja, uprava udruenja o tome izvjeuje ostale lanove, a

registarskom sudu mora podnijeti prijavu za upis istupanja lana u sudski registar;

nakon istupanja lana udruenje i dalje postoji, i to pod uvjetima predvienima u

ugovoru o osnivanju ili odreenima jednoglasnom odlukom preostalih lanova, ako
ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno

Prava i obveze lana koji je izaao iz udruenja

- izae li lan iz udruenja, osim u sluaju ustupanja udjela, njegova prava i
obveze u odnosu na udruenje odreuju se na temelju stanja imovine udruenja kakvo je
bilo u vrijeme njegova izlaska iz udruenja;

vrijednost prava i obveza lana ne moe se unaprijed odrediti u paualnom iznosu

Odgovornost lana koji je izaao iz udruenja

- lan koji izae iz udruenja odgovara za obveze udruenja koje su nastale prije
njegova izlaska iz udruenja.

Organi udruenja
- organe udruenja ine lanovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od
jednog ili vie lanova;

ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi, kao i njihove ovlasti;

lanovi udruenja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su
potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruenja

36

Odluivanje
- svaki lan ima jedan glas;
ugovorom o osnivanju udruenja moe se odreenim lanovima dati i vie
glasova pod uvjetom da jedan lan ne moe sam imati veinu glasova;

u taksativno navedenim sluajevima odluke se donose samo jednoglasno;

u svim ostalim sluajevima ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji

se moraju ispuniti za odluivanje i veina koja je potrebna za donoenje svih ili
odreenih odluka (ako u ugovoru o tome nema odredaba odluke se donose jednoglasno);

na poticaj lana uprave ili na zahtjev lana udruenja lan odnosno lanovi
uprave duni su se posavjetovati sa lanovima udruenja kako bi donijeli odluku

Pravo na obavjetavanje
- svaki lan ima pravo da od uprave trai obavjetenja o poslovima udruenja te
pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju udruenja

Voenje poslova
- poslove udruenja vode jedna ili vie fizikih osoba koje se u upravu udruenja
imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom lanova;

u ugovoru o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba

jednoglasno donesenom odlukom svih lanova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i
opoziv lanova uprave i odreuju njihove ovlasti

Zastupanje udruenja
- udruenje prema treima zastupa samo osoba koja ini upravu udruenja, a ako
ih je vie, svaka od njih;

lan uprave obvezuje udruenje prema treima ako djeluje u njegovo ime i onda
ako poduzima radnje koje prelaze okvir predmeta poslovanja udruenja, osim ako
udruenje dokae da je trei znao ili da mu prema okolnostima nije moglo ostati
nepoznato da je radnja poduzeta izvan predmeta poslovanja;

prema treima se ne moe isticati ogranienje ovlasti lana uprave sadrano u

ugovoru o osnivanju ili u odluci lanova udruenja ak i ako je objavljeno;

ugovorom o osnivanju moe se predvidjeti da udruenje zastupaju samo skupno

dva ili vie lanova uprave

Duna pozornost i odgovornost lanova uprave

- lanovi uprave moraju u voenju poslova pokazati pozornost urednog i
savjesnog voditelja poslova te uvati poslovne tajne;

lanovi uprave solidarno su odgovorni udruenju za tetu koju mu prouzroe

povredom svojih obveza, te snose teret dokaza da su postupali s pozornou urednog i
savjesnog voditelja poslova;

zahtjevi za naknadu tete zastaruju za pet godina;

37

na lanove uprave se primjenjuje zabrana konkurencije

Prestanak udruenja odlukom lanova

- lanovi mogu donijeti odluku o prestanku udruenja koja se donosi jednoglasno, osim
ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno; oni tu odluku moraju donijeti ako je:
1. isteklo vrijeme trajanja odreeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki drugi
razlog koji je u njemu predvien za prestanak udruenja ili

2.ako je ostvaren predmet poslovanja udruenja ili ga se vie ne moe ostvariti;

ako lanovi udruenja u roku od tri mjeseca od isteka vremena trajanja udruenja
ne donesu odluku o prestanku udruenja, svaki lan moe zatraiti da sud donese takvu
odluku;

lanovi moraju donijeti odluku o prestanku udruenja ako ono vie ne

zadovoljava uvjete koji su ZTD-om propisani za njegovo postojanje;

nakon prestanka udruenja odlukom lanova, uprava udruenja mora podnijeti

prijavu za upis prestanka udruenja;

tako moe postupiti i svaki lan udruenja

Prestanak udruenja odlukom suda

- po tubi svakoga lana udruenja, ili tree osobe koja za to ima pravni interes, ili
nadlene vlasti,
mjesno nadleni sud, ako vie nisu ispunjenji zakonski uvjeti za
djelovanje g.i.u., mora donijeti odluku o prestanku udruenja, osim ako se uinjeni
nedostatak ne otkloni prije nego to se ta odluka donese;

po tubi svakog lana sud moe donijeti odluku o tome da udruenje prestaje
zbog vanog razloga.

Likvidacija

- prestanak dovodi do likvidacije udruenja;

likvidaciju provode lanovi uprave udruenja, ako se to ugovorom o osnivanju

udruenja ili odlukom lanova ne povjeri drugim osobama;

do okonanja likvidacije udruenje ima pravnu i poslovnu sposobnost.

Dioniko drutvo pojam, dionice

Pojam dionikog drutva
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s
ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice;

dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara

38

Osnivai
- osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut;

kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne
sudjeluju u usvajanju statuta;

statut drutva mora usvojiti najmanje jedna osoba

Temeljni kapital
- temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa moraju glasiti na
nominalne iznose izraene u kunama;

najnii iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna

Najnii nominalni iznos dionica

- drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa;

- nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kuna.;

-nitava je dionica iji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna (izdavatelji takvih
dionica solidarno odgovaraju imateljima za tetu koja im je priinjena izdavanjem
dionica);

- nominalni iznosi dionica koji su vei od 10,00 kuna lanka moraju glasiti na
iznose koji su viekratnici iznos od 10,00 kuna;

-dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva u

jednakom dijelu;

-iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne moe biti manji od
10,00 kuna;

- udio u temeljnom kapitalu odreuje se kod dionica s nominalnim iznosom

odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez
nominalnog iznosa brojem dionica;

-dionica je nedjeljiva

Iznos za koji se izdaju dionice

- dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnieg iznosa temeljnoga kapitala;
-dionice se ne mogu izdati za iznos koji je nii od nominalnog iznosa, odnosno iznosa
temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (al pari);
- doputeno je izdavanje dionica za vii iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih
otpada (super pari)

Dionice
Vrste dionica s obzirom na koga glase
- dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime;

- dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se
izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir;

39

-iznos djelomine uplate mora se naznaiti na ispravi o dionici, a ako se dionica

izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na raunu vrijednosnih papira u
kompjutorskom sustavu Sredinje depozitarne agencije na kome je dionica elektroniki
zapisana;

- u statutu drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica

koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili obratno

Privremenice

- dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima

(privremenice) koje moraju glasiti na ime; na privremenice primjenjuju se odredbe o
najniem nominalnom iznosu dionice

Vrste dionica s obzirom na sadraj prava

- po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene dionice;
redovne dionice su dionice koje imatelju daju:

1. pravo glasa u glavnoj skuptini drutva,

2. pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda),

3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase

drutva;

povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na
dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa
dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno
steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva

Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna dionica;

kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom

o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije
isplate dividendi imateljima redovnih dionica;

participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s

odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i
dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica
Rodovi dionica - dionice koje daju ista prava ine rod dionica

Pravo glasa - svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva;

bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice, ali ukupni iznos
temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne moe prei polovinu iznosa
temeljnog kapitala drutva;

zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na

njih odnosi daju razliito pravo glasa u skuptini drutva

Sastojci dionice

- dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedee

sastojke:

1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako drutvo izdaje dionice

s nominalnim iznosom,

40

2. oznaku vrste i roda dionice,

3. tvrtku i sjedite izdavatelja dionice,

4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da
glasi na donositelja,

5. datum izdavanja i broj dionice,

6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice;

-dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadre broj ni faksimil potpisa ovlatene

osobe izdavatelja
Dijelovi isprave o dionici
- isprava o dionici sastoji se od tri dijela:
1. plat dionice - mora sadravati sve sastojke propisane ZTD-om za dionicu;
2. kuponski arak za naplatu dividendi; svaki kupon za naplatu dividende mora sadravati
ove sastojke:
a) redni broj kupona za naplatu dividende,
b) broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplauje dividenda,
c) tvrtku izdavatelja dionice,
d) faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice;
3. talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskoriteni
svi kuponi za isplatu dividende; talon mora sadravati broj dionice na koju se odnosi

Odluka o izdavanju dionica

- odluku o izdavanju dionica donose glavna skuptina ili osnivai drutva u skladu
sa statutom;

odlukom o izdavanju dionica utvruju se:

1. tvrtka izdavatelja dionica,

2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica,

3. nominalni iznosi dionica, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom,

4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime,

5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani

vrijednosni papiri,

6. vrijeme upisa dionica,

7. nain upisa dionica,

8. kod koga se, u kojem roku i na koji nain uplauju dionice,

9. u kojemu se roku vraaju uplaena sredstva ako se odustane od

izdavanja dionica,

10. vrsta i rod dionica,

11. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlatenih dionica ako se one

izdaju u vie serija;
Pod uvjetima propisanim Zakonom o tritu vrijdnosnih papira, statutom drutva se
odreuje da drutvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku

Nematerijalizirani vrijednosni papiri (l. 124-133. ZTVP)

- nematerijalizirani vrijednosni papir je elektroniki zapis na raunu vrijednosnih
papira u kompjutorskom sustavu sredinje depozitarne agencije kojim se njegov

41

izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadranu u nematerijaliziranom

vrijednosnom papiru;
u javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijalizirani vrijednosni papiri;
nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista
prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ogranienja, tako da bilo koja obveza moe
biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa
vjerovnik ne moe potraivati pojedinano odreene nematerijalizirane vrijednosne
papire.

Na raunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama,

rodovima, koliinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ogranienjima stvarnih
prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira moe glasiti na jednu osobu, na vie

osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira
(zajedniki raun) i na banku skrbnika

Bitni sastojci nematerijaliziranog vrijednosnog papira

- iznimno od odredbi opih i posebnih zakona kojima se propisuju bitni sastojci

pojedinih vrsta vrijednosnih papira, kada ti vrijednosni papiri imaju oblik
nematerijaliziranoga vrijednosnog papira tada ne sadre serijski i kontrolni broj, niti
potpise ovlatenih osoba.

Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira

- potraivanje iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira pripada njegovom

vlasniku;

vlasnik nematerijaliziranog vrijednosnog papira je osoba na ije ime glasi raun

vrijednosnih papira kod sredinje depozitarne agencije na kojem je ubiljeen
nematerijalizirani vrijednosni papir;

iznimno, kada banka skrbnik dri nematerijalizirane vrijednosne papire za tui

raun, odvojeno od vlastite imovine, vlasnikom tih nematerijaliziranih vrijednosnih
papira smatra se osoba za koju ih skrbnik dri

Vlasnitvo nematerijaliziranih vrijednosnih papira

- vlasnitvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira

stjeu se njegovim prijenosom s rauna nematerijaliziranih vrijednosnih papira
prenositelja, na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja,
- na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasnitva,
- odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti,
- nasljeivanja
- na temelju zakona;

Vlasnitvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira

stjeu se u trenutku njegova upisa na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira

42

stjecatelja ili banke skrbnika koja dri nematerijalizirani vrijednosni papir za raun
stjecatelja; isto vrijedi i za prestanak vlasnitva.
Zalono pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

- zalono pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru stjee se

odgovarajuim upisom tog prava na raunu nematerijaliziranih vrijednosnih papira
na temelju valjanoga pravnog posla, sudske odluke ili zakona;

-neovisno o pravnom temelju prestanka, zalono pravo na nematerijaliziranom

vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja
Prijeboj, namira i preknjibe nematerijaliziranih vrijednosnih papira
- prijenos vlasnitva nematerijaliziranog vrijednosnog papira na temelju
transakcije sklopljene na burzi ili ureenom javnom tritu provodi se u postupku
prijeboja i namire;

- stjecanje i prestanak vlasnitva i drugih prava nad nematerijaliziranim vrijednosnim

papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan burze i ureenoga javnog
trita, na temelju odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti, nasljeivanja i na temelju
zakona provodi se odgovarajuim upisima u elektronike zapise u postupku preknjibi
Dostupnost podataka iz depozitorija
- vlasnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
- skrbnika banka,
- izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
- svaki dioniar na zahtjev,
- HANFA,
-pravosudna i upravna tijela na temelju zahtjeva i u okviru ovlatenja,
-te tree osobe koje dokau pravni interes
imaju pravo uvida u podatke iz depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Obveznost obavjetavanja
- Sredinja depozitarna agencija je obvezna na nain i u opsegu propisanom
svojim pravilima obavjetavati:

izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim

vrijednosnim papirima koje su izdali i o vlasnicima tih vrijednosnih papira,

vlasnike o stanju i promjenama na njihovom raunu nematerijaliziranih

vrijednosnih papira,

lanove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim

papirima koje su poduzeli za svoj ili za raun nalogodavca;

Sredinja depozitarna agencija izrauje i dostavlja HANFA-i mjeseno izvjee o

radu u roku i sa sadrajem koje propisuje HANFA;

43

izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira obvezni su sredinju

depozitarnu agenciju izvijestiti o svim promjenama koje se odnose na nematerijalizirane
vrijednosne papire i ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira

Depozitorij nematerijaliziranih dionica

- dioniarom koji ima dionicu u obliku nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

smatra onaj dioniar ija se takva dionica nalazi na njegovom raunu nematerijaliziranih
vrijednosnih papira u sredinjoj depozitarnoj agenciji, niti je njihov prijenos mogue
uvjetovati vinkulacijom

Osnivanje dionikog drutva

Osnovna radnja pri osnivanju dionikog drutva je usvajanje statuta drutva (l.
173 ZTD)

Izjava osnivaa o usvajanju statuta dionikog drutva se daje u obliku

javnobiljenike isprave;

Bitni elementi te isprave:

1. osnivai i njihova prebivalita,
2. ako drutvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi, u protivnom broj dionica,
iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice vie rodova, rod dionica koje preuzima
svaki dioniar,
3. uplaeni iznos temeljnoga kapitala,
4. izjava osnivaa da prihvaaju statut.

Bitni elementi statuta dionikog drutva:

1. tvrtka i sjedite drutva,

2. predmet poslovanja,
3 iznos temeljnoga kapitala,
4. podjela temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa,
kod dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog
nominalnog iznosa a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovu broju ako se izdaju
dionice vie rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda,
5. podaci o tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,
6. broju lanova uprave i nadzornog odbora,
7. nainu i obliku objave priopenja drutva,
8. vremenu trajanja i prestanku drutva.
Statutom se mogu urediti i druga pitanja, osim ako to ne iskljuuje Zakon,
odnosno moe se odstupiti od zakonskih rjeenja, osim ako su ona kogentne naravi

Podatke i priopenja drutva objavljuju se u Narodnim novinama, a statutom se

mogu odrediti i druga javna glasila te elektroniki informacijski mediji (Internet)(l. 174.
ZTD)

44

Posebne pogodnosti i trokovi i naknade osnivanja koje se daju pojedinim

dioniarima moraju se navesti u statutu dionikog drutva (l. 175. ZTD)

Ako ulog ine stvari i prava, potrebno ih je navesti u statutu, osobu od koje se
stjeu te stvari i prava i nominalni iznos, odnosno broj dionica koji se daje za ta prava i
stvari (l. 176. ZTD)

Vrste osnivanja dionikog drutva: simultano i sukcesivno osnivanje

Osnovna razlika se oituje u trenutku preuzimanja dionica drutva koje se osniva

Simultano osnivanje

Pojam (l. 177. ZTD) osnivai preuzimaju sve dionice drutva, usvajaju i
potpisuju statut i izjavu o osnivanju drutva
Preuzimanje dionica (l. 178. ZTD) izjava dana kod javnog biljenika o
osnivanju i preuzimanju obveze uplate dionica (odreenje nominalnog iznosa/broja
dionica, rodu dionica, da li glase na ime ili na donositelja, te kada e se i kako uplatiti)

Uplata dionica (l. 179. ZTD) uplata u novcu ili ulaganjem stvari i prava na
raun dionikog drutva; prije upisa drutva u registar, potrebno je uplatiti najmanje
iznosa dionice, ako se radi o ulaganju stvari i prava, oni se moraju unijeti u cjelini

Imenovanje prvog nadzornog odbora i revizora za prvu poslovnu godinu, iji

mandat traje do odravanja prve redovite gl. skuptine drutva (l. 180. ZTD); nadzorni
odbor imenuje prvu upravu drutva

Obveza osnivaa da izrade pisano izvjee o osnivanju (l. 181. ZTD)

Obveza uprave i nadzornog odbora da provjere provedeno osnivanje i obveza

revizora da obavi reviziju (imenuje ga sud) u sluaju (l. 182. ZTD):
1. ako je neki lan uprave ili nadzornog odbora ujedno i osniva drutva,
2. ako su u osnivanju preuzete dionice za raun nekoga lana uprave ili nadzornog
odbora,
3. ako je neki lan uprave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili
je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeteenje ili naknadu,
4. ako je osnivanje drutva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava.

U sluaju nesuglasnosti izmeu osnivaa i revizora osnivanja, odluuje sud (l.

184. ZTD)

Prijavu za upis drutva podnose svi lanovi uprave i nadzornog odbora (l. 186.

ZTD);
minimalni sadraj prijave (l. 187. ZTD);

sud ispituje da li je drutvo uredno osnovano i da li je prijava potpuna (l. 188.

ZTD), sud e odbiti upis u sluaju ako revizor osnivanja dade negativno miljenje ili ako
statut nema bitne elemente, ograniava ili smanjuje prava vjerovnika, te sadri odredbe
koje ga ine nitavim

45

Ako drutvo ima samo jednog dioniara, upisuju se u registar i podaci o njemu
(l. 189.a ZTD)

Odgovornost osnivaa (l. 191. ZTD) solidarna odgovornost osnivaa prema

drutvu zbog nedostataka i pogreki u postupku osnivanja, pojedini osniva se moe
osloboditi odgovornosti ako nije znao ili nije mogao znati za te nedostatke

Odgovornost treih osoba (l. 192. ZTD) te lanova uprave i nadzornog odbora
(l. 193. ZTD)

Zabrana izdavanja dionica i prijenosa prava sudjelovanja u drutvu prije upisa

drutva u sudski registar (l. 194. ZTD)

Nastavak osnivanja drutva (l. 194.a ZTD)

obveza provedbe posebnog postupka u sluaju naknadnog sklapanja ugovora s
osnivaima i dioniarima kojima drutvo stjee stvari i prava (utvrenje roka sklapanja
ugovora (2. godine od upisa) i vrijednosti stvari i prava koje se stjeu (1/10 temeljnog
kapitala);

time se spreava izbjegavanje strogih propisa o reviziji pri osnivanju drutva

ulaganjem stvari i prava (suglasnost gl. skuptine i upis ugovora u sudski registar)

Sukcesivno osnivanje

Pojam (l. 195. ZTD) osnivai usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upuuju
javni poziv (prospekt) za upis dionica

Bitni elementi javnog poziva za upis dionica (l. 196. ZTD)

Sadraj i postupak izdavanja prospekta detaljnije ureeni Zakonom o tritu

vrijednosnih papira, nadzor nad postupkom provodi Agencija za nadzor financijskih
usluga

Upisivanje i uplata dionica, izvjee o osnivanju i revizija osnivanja identini kao

i kod simultanog osnivanja (l. 197. ZTD)

Izdavanje upisnica koje potpisuje upisnik o preuzimanju obveze uplate dionica

(l. 198. ZTD)
Neuspjeli upis (l. 199. ZTD)
rok za upis dionica ne moe biti dulji od 3 mjeseca; ako u tom roku sve dionice
nisu upisane i uplaene, osnivai mogu sami u daljnjem roku od 15 dana upisati ili
uplatiti dionice;

ako to ne uine, osnivanje nije uspjelo, a upisnike treba pozvati da podignu

uplaene iznose

Rasporeivanje upisanih dionica (l. 201. ZTD)

u sluaju uspjelog upisa dionica, osnivai ih moraju rasporediti u roku od 15
dana upisnicima

Uplate dionica pripadaju drutvu, a njima uprava moe raspolagati nakon upisa
drutva u sudski registar (l. 202. ZTD)

46

Odravanje osnivake skuptine (l. 203. ZTD) rok od 2 mjeseca od isteka

roka za upis dionica; ako se ona ne odri u propisanom roku, smatra se da osnivanje nije
uspjelo;

osnivakoj skuptini prisustvuje javni biljenik koji vodi zapisnik;

osnivaka skuptina utvruje da li su upisane, tj. preuzete i rasporeene sve

dionice te uneseni ulozi, utvruje trokove osnivanja na teret drutva, te imenuje tijela
drutva

Svaka dionica daje pravo na jedan glas, a odluke se donose veinom glasova,
kvorum od veine svih dionica (l. 208. ZTD)

Pravni odnosi izmeu drutva i dioniara

Naelo jednakog poloaja svih dioniara (l. 211. ZTD)

Temeljna obveza dioniara je uplata iznosa na koji je izdana dionica ili da prenesu
stvar ili pravo na drutvo (l. 212. ZTD)

U sluaju zakanjenja s uplatom, dioniar plaa drutvu zakonsku zateznu kamatu

(mogue je odrediti kamatnu stopu i statutom, kao i plaanje ugovorne kazne)(l. 213.
ZTD)

Davanje naknadnog roka za uplatu dionica uz prijetnju oduzimanja dionica i

uplaenih iznosa (l. 214. ZTD)

Odgovornost prednika iskljuenog dioniara koji je upisan u registar dionica da

plati preostali dio iznosa (l. 215. ZTD), ako se to ne uini dionica se prodaje na burzi

Zabrana upisa vlastitih dionica (l. 219. ZTD)

Upotreba dobiti drutva (l. 220. ZTD)
zakonom propisani redoslijed ostvarene dobiti drutva:
1. za pokrie gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2. za unos u zakonske rezerve,
3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je drutvo steklo ili ih namjerava

stei,
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih drutvo ima.
Unos dodatnih iznosa dobiti u rezerve nakon utvrenja godinjih financijskih
izvjea od strane uprave i nadzornog odbora (najvie do iznosa dobiti), to se odreuje
statutom drutva te se unos vri dok rezerve ne dosegnu visinu od temeljnog kapitala
drutva;

to moe odluiti i gl. skuptina ako ona utvruje godinja financijska izvjea

Gl. skuptina pri donoenju odluke o uporabi dobiti moe odrediti i dodatne
uplate u rezerve

Pravo dioniara na udio u dobiti nakon pokria gubitaka i popunjavanja rezervi

drutva
Plaanje predujma dividende (l. 221. ZTD)

statutom se moe ovlastiti uprava da isplati dioniarima predujam na ime

dividende i uz suglasnost nadzornog odbora

47

Zakonske rezerve (l. 222. ZTD)

u njih se mora unijeti 5 % dobiti koja je umanjena za gubitke iz prethodne

godine, sve dok te rezerve zajedno s kapitalnim rezervama ne dosegnu visinu od 5 %
temeljnog kapitala drutva ili vei iznos odreen statutom,

zakonske rezerve se upotrebljavaju:

1. za pokrivanje gubitka iz tekue godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine
niti se to moe uiniti koritenjem drugih rezervi,
2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekue godine
niti se to moe uiniti koritenjem drugih rezervi.
Podjela dobiti (l. 223. ZTD) obavlja se razmjerno veliini udjela pojedinih
dioniara u temeljnom kapitalu drutva

Registar dionica (l. 226. ZTD)

dioniko drutvo ga vodi i u njega upisuje podatke o dionicama koje glase na

ime i o njihovim imateljima, prema drutvu se dioniarima smatraju samo one osobe koje
su upisane u registar dionica

Prijenos dionica koje glase na ime (l. 227. ZTD) prenose se i indosamentom,
statutom je mogue predvidjeti i vinkulaciju za prijenos dionica u materijalnom obliku
koje glase na ime, suglasnost daje uprava

Vie ovlatenika na dionici (l. 228. ZTD) svoja prava ostvaruju putem
zajednikog zastupnika

Amortizacija mjenice (l. 230. ZTD)

Vlastite dionice

Ogranienja u pogledu stjecanja vlastitih dionica od strane drutve jer se time

ugroava temeljni kapital drutva (svrha stjecanja, iznos, mirovanje prava, obveza
otuenja vlastitih dionica u odreenim rokovima)(l. 233. ZTD)
Svrha stjecanja:
1. ako je stjecanje potrebno da bi se od drutva otklonila teka teta koja neposredno
predstoji,
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u drutvu ili u nekome od drutava
koje je s njime povezano.
3. ako se dionice stjeu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona dioniarima dala
otpremnina,
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice
komisiono,
5. na temelju univerzalnog pravnog sljednitva ili
6. na temelju odluke glavne skuptine o povlaenju dionica po propisima o smanjenju
temeljnoga kapitala drutva,
7. na temelju ovlasti glavne skuptine za stjecanje dionica koja vrijedi najvie 18 mjeseci
i odreuje najniu i najviu cijenu koja se moe platiti za te dionice te udio temeljnog

48

kapitala koji se odnosi na te dionice s time da ne moe prijei deseti dio spomenutog
kapitala.

Na steene dionice zajedno s postojeim vlastitim dionicama drutva ne smije

otpadati vie od 10 % temeljnog kapitala drutva te uz obvezu stvaranja rezervi za takve
dionice

Uprava mora izvijestiti gl. skuptinu o razlozima i koliini stjecanja vlastitih

dionica

Nitavost pravnih poslova kojima drutvo daje predujam, zajam ili osiguranje za
stjecanje vlastitih dionica (l. 234. ZTD)

Mirovanje prava iz vlastitih dionica (l. 235. ZTD)

Obveza otuenja i povlaenja vlastitih dionica (l. 236. ZTD)

obveza otuenja u roku od 1 godine ako su steene protivno zakonu, a ako
premauju doputeni iznos, viak u roku od 3 godine;

ako se u navedenim rokovima ne otue, drutvo ih mora povui

Tijela dionikog drutva

Uprava, nadzorni odbor, glavna skuptina
Osnovni sustavi unutarnjeg ustrojstva

Monistiki sustav: upravni odbor, glavna skuptina (USA, GB)

Dualistiki sustav: uprava, nadzorni odbor, glavna skuptina (D, HR, SLO)

Mjeoviti sustav: mogunost izbora izmeu monistikog i dualistikog sustava (F,

Societas Europae)
Monistiki sustav
Dualistiki sustav
Uprava sastav i imenovanje

Broj lanova uprave odreen statutom ( 1 lan ili vie, u sluaju vie lanova
jedan se imenuje predsjednikom)

lan uprave moe biti samo fizika osoba koje je potpuno poslovno sposobna i
nije kanjena za odreena kaznena djela ili joj je izreena mjera sigurnosti zabrane
obavljanja zanimanja (l. 239. ZTD), dodatni uvjeti se propisuju statutom drutva

lanove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor na razdoblje od najvie 5

godina, uz mogunost ponovnog imenovanja (l. 244. st. 1. ZTD)

Nadzorni odbor moe opozvati svoju odluku o imenovanju lana uprave i

predsjednika uprave zbog vanih razloga (npr. gruba povreda dunosti, nesposobnost za
uredno obavljanje poslova, izglasavanje nepovjerenja na glavnoj skuptini)(l. 244. st. 2.
ZTD)
Mogunost davanja pisane ostavke predsjednika i lana uprave nadzornom
odboru (l. 244.a ZTD)

49

Imenovanje lanova uprave od strane suda u hitnim sluajevima na zahtjev

zainteresirane strane, sve dok se ne imenuje lan uprave na nain propisan statutom
drutva (l. 255. ZTD)

Obveza podnoenja prijave o promjeni sastava uprave i ovlasti za zastupanje (l.

245.a ZTD)

Uprava ovlasti
Voenje poslova drutva (l. 240. ZTD):
Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost;
naelno se primjenjuje skupno voenje, ali se statutom moe odrediti drugaije;
u sluaju podjele glasova u upravi, odluujui glas ima predsjednik uprave, osim
ako je drugaije odreeno statutom;

donoenje poslovnika o radu uprave

Zastupanje drutva (l. 241. ZTD):

uprava poduzima sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i tijelima

vlasti;

naelno se primjenjuje skupno zastupanje, ali se statutom moe odrediti drugaije;

nije mogue ograniiti ovlast uprave da zastupa drutvo

Priprema i provedba odluka glavne skuptine (l. 243. ZTD):

Uprava je duna da:

na zahtjev gl. skuptine priprema odluke i ope akte koje donosi gl. skuptina;

priprema ugovore koji se sklapaju uz suglasnost gl. skuptine;

provedba odluka gl. Skuptine

Izrada izvjea koja se podnose nadzornom odboru o tijeku poslovanja i

stanju drutva najmanje jednom godinje (l. 250. ZTD)

OBVEZE UPRAVE

Obveza uprave da

u sluaju pojave gubitaka sazove glavnu skuptinu,

u sluaju pojave insolventnosti ili prezaduenosti da zatrai otvaranje

steajnog postupka (najkasnije u roku od 3 tjedna) i da ne obavlja plaanja (l.
251. ZTD)
Sastavljanje godinjih financijskih izvjea i izvjea o stanju drutva i njihovo utvrenje
zajedno s nadzornim odborom te podnoenje prijedloga odluke o upotrebi dobiti (l.
300.a-300.d ZTD)
Sazivanje i utvrenje dnevnog reda gl. skuptine (l. 277. ZTD)

50

Uprava duna pozornost i odgovornost lanova uprave

Obveza lanova uprave:

da vode poslove drutva s pozornou urednog i savjesnog

gospodarstvenika

da uvaju poslovne tajne drutva (l. 252. st. 1. ZTD)

lanovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju drutvu solidarno za

nastalu tetu, teret dokaza o primjeni dune pozornosti pada na lanove uprave (l. 252.
st. 2. ZTD)

Mogue osloboenje od odgovornosti ako se radnja temelji na odluci gl.

skuptine;

drutvo se moe odrei zahtjeva za naknadu tete ili o tome sklopiti nagodbu po
proteku 3 godine od nastanka zahtjeva uz uvjet da se s time suglasi gl. skuptina i da se
tome ne protive manjinski dioniari koji dre dionice koje ine najmanje 10 % temeljnog
kapitala drutva (l. 252. st. 4. ZTD)
Zahtjev za naknadu tete postavlja drutvo na temelju odluke gl. skuptine ili na
zahtjev manjinskih dioniara (l. 273.a st. 1. ZTD);

u tu svrhu gl. skuptina moe imenovati posebnog zastupnika (l. 273.a st. 2.
ZTD);

u sluaju ako gl. skuptina ne postavi zahtjev u roku od 6 mjeseci od odravanja

gl. skuptine, manjinski dioniari (oni koji dre dionice koje ine 5 % temeljnog kapitala
ili iznos od najmanje 4.000.000,00 kuna) mogu zahtijevati od suda imenovanje posebnog
zastupnika ako postoji osnovana sumnja da je drutvu nepotenim djelovanjem ili
grubom povredom zakona/statuta priinjena teta

Zahtjev za naknadu tete mogu postaviti i vjerovnici drutva ako se ne mogu

namiriti iz imovine drutva, u sluaju grube povrede dune pozornosti lana drutva (l.
252. st. 5. ZTD)

Zahtjevi za naknadu tete zastarijevaju u roku od 5 godina (l. 252. st. 6. ZTD)

Uprava - zabrana konkurencije i sukobi interesa

Zabrana konkurencije (l. 248. ZTD) - lan uprave ne moe bez suglasnosti
nadzornog odbora:
a) za svoj ni za tui raun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja drutva;
b) ne moe biti lan uprave ni nadzornog odbora u drugome drutvu koje se bavi
poslovima iz predmeta poslovanja drutva;
c) ne moe u prostorijama drutva obavljati poslove za svoj niti za tui raun
d) ne moe biti lan trgovakoga drutva koji osobno odgovara za obveze toga drutva
(komplementar), ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja drutva.
Ako lan uprave postupi protivno zabrani konkurencije, drutvo od njega moe
traiti naknadu tete ili da dopusti da se sklopljeni pravni poslovi za svoj raun smatraju
sklopljenima za raun drutva, a one koje je sklopio za tui raun, da primljene iznose
prenese na drutvo ili mu ustupi zahtjeve za naplatu (l. 248. st. 2. ZTD)

51

Davanje kredita lanovima uprave i prokuristima (l. 249. ZTD)

drutvo moe dati kredit lanu uprave, prokuristu i lanovima njihovih uih
obitelji samo na temelju odluke nadzornog odbora, a ugovor o kreditu se mora sklopiti u
roku od 3 mjeseca od davanja odobrenja,

tako se postupa i u sluaju kredita u odnosima izmeu vladajueg i ovisnog

drutva;

ako je kredit dan bez suglasnosti postoji obveza vraanja bez odgode

Sklapanje ugovora sa samim sobom (l. 41. st. 3. ZTD)

lan uprave i prokurist ne mogu bez suglasnosti nadzornog odbora ili posebne
ovlasti sadrane u statutu drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom
sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime, a za raun drugih osoba, ili u
ime i za raun drugih osoba.
Uprava naknade za rad

Naknade za rad lanova uprave (l. 247. ZTD)

naknade za rad lanova uprave odreuje nadzorni odbor sukladno poslovima

koje obavlja lan uprave i njegovoj uspjenosti te stanju drutva;

nadzorni odbor moe te naknade primjereno smanjiti ako se naknadno bitno

pogoraju prilike drutva, uz pravo lana uprave na raskid ugovora u tom sluaju

Sudjelovanje lanova uprave u dobiti drutva (l. 246. ZTD) varijabilni dio
naknade za rad lanova uprave ovisan o uspjenosti drutva

Nadzorni odbor sastav i imenovanje

Broj lanova nadzornog odbora (l. 254.)
najmanje 3 lana, a mogue je statutom odrediti i vei broj, ali uvijek neparan,

najvei broj lanova nadzornog odbora ovisan o iznosa temeljnog kapitala

drutva (do 12.000.000,00 kuna, 9 lanova; do 20.000.000,00 kuna, 15 lanova; preko
80.000.000,00 kuna, 21 lan)

Predstavnik radnika u nadzornom odboru (l. 166. Zakona o radu)

- u trgovakom drutvu u kojem je zaposleno vie od 200 radnika,
-u trgovakom drutvu u kojem se kao dioniar, odnosno lan pojavljuje
Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave s udjelom on
najmanje 25 % temeljnog kapitala drutva
- u javnim ustanovama,
neovisno o broju radnika u tom drutvu, odnosno ustanovi,
jedan lan nadzornog odbora, odnosno drugog odgovarajueg tijela, mora biti
predstavnik radnika,
- predstavnika radnika imenuje i opoziva radniko vijee, odnosno radnici

52

Za lana nadzornog odbora moe se imenovati samo fizika osoba koja ima punu
poslovnu sposobnost, a statutom je mogue odrediti uvjete koje ona mora ispunjavati (l.
255. st. 1. ZTD)

Za lana nadzornog odbora ne moe se imenovati:

lan uprave drutva;

lan nadzornog odbora u deset drutava;

lan uprave drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo;

lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan
uprave drutva;

osoba koja ne ispunjava uvjete iz lanka 239. stavka 2. ZTD (kanjavanje za

odreena kaznena djela i izricanje mjere sigurnosti).

lan nadzornog odbora ne moe biti istodobno i lan uprave, trajni zamjenik
lana uprave, prokurist ni punomonik drutva (l. 261. st. 1. ZTD)

Imenovanje i izbor lanova nadzornog odbora (l. 256. ZTD)

lanove nadzornog odbora izabire gl. skuptina drutva, a statutom je mogue

predvidjeti da odreeni dioniari imenuju odreeni broj lanova nadzornog odbora, i to
najvie 1/3 ukupnog broja lanova nadzornog odbora;

pravo imenovanja mogu imati odreeni dioniari ili imatelji odreenih dionica
(dionice koje glase na ime i za iji je prijenos potrebna vinkulacija)

Prijedlog za izbor lanova nadzornog odbora podnosi prethodni nadzorni odbor ili
dioniari drutva

Imenovanje lanova nadzornog odbora od strane suda (l. 257. ZTD)

sud imenuje nedostajue lanove nadzornog odbora za valjano odluivanje na

zahtjev uprave, lana nadzornog odbora ili dioniara

Mandat lanova nadzornog odbora (l. 258. ZTD) najvie 4 godine uz

mogunost reizbora

Opoziv lanova nadzornog odbora (l. 259. ZTD)

gl. skuptina opoziva lana nadzornog odbora prije isteka mandata odlukom
koju donosi veinom, a imenovanog lana onaj dioniar koji ga je imenovao;

opoziv moe obaviti i sud na zahtjev nadzornog odbora ili manjinskih dioniara
(oni koji imaju dionice koje ine 10 % temeljnog kapitala) kada za to postoje vani
razlozi (l. 260. ZTD)

Ostavka lana nadzornog odbora (l. 260.a ZTD) pisana ostavka podnosi se
upravi drutva

Uprava i predsjednik nadzornog odbora prijavljuju svaku promjenu sastava

nadzornog odbora na upis u sudski registar bez odgode (l. 262. ZTD)

Nadzorni odbor ovlasti

Nadlenosti nadzornog odbora (l. 263. ZTD):

53

a) nadzor rada uprave;

b) pregled i ispitivanje poslovnih knjiga i isprava drutva, blagajne, vrijednosnih papira i
drugih stvari;
c) davanje naloga revizoru za ispitivanje godinjih financijskih izvjea;
d) podnoenje izvjea o obavljenom nadzoru glavnoj skuptini drutva;
e) sazivanje gl. skuptine drutva;
f) davanje suglasnosti za obavljanje odreenih poslova ako je tako odreeno statutom ili
odlukom nadzornog odbora (ako nadzorni odbor uskrati suglasnost, uprava je moe
zatraiti od gl. skuptine koja odnosi odluku s veinom od danih glasova)

Zastupanje drutva prema lanovima uprave (l. 268. ZTD)

Nadzorni odbor ne moe sudjelovati u voenju poslova drutva, ali moe na

razdoblje od najvie 1 godine imenovati odreenog svojeg lana za zamjenika lana
uprave koji nedostaje ili ne moe obavljati svoju funkciju (l. 261. st. 2. ZTD) pri emu
mu miruje funkcija u nadzornom odboru

Nain rada nadzornog odbora (l. 264-267. ZTD)

nadzorni odbor izabire svojeg predsjednika i zamjenika predsjednika,

- postoji i mogunost imenovanja posebnih komisija koje pomau nadzornom

odboru u donoenju odluka i nadzoru nad njihovom provedbom,

sjednice nadzornog odbora saziva njegov predsjednik na zahtjev njegovih lanova

ili uprave drutva; sjednicama mogu prisustvovati samo lanovi nadzornog odbora i
lanovi uprave drutva,

odluke se donose veinom glasova, ako statutom nije odreeno drugaije

Obveza ustanovljavanja revizorskog odbora u trgovakim drutvima od od

javnog interesa (l. 27. i 28. Zakona o reviziji)

- trgovaka drutva od javnog interesa (trgovaka drutva uvrtena na burzi u

prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dionikih drutava, banke i druge financijske institucije,
trgovaka drutva od posebnog dravnog interesa iji temeljni kapital prelazi
300.000.000,00 kuna prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o popisu trgovakih
drutava od posebnog dravnog interesa)
imaju obvezu imenovati revizorski odbor koji se sastoji od lanova nadzornog odbora i
lanova imenovanih od nadzornog odbora, a koji pomae nadzornom odboru u nadzoru
nad postupkom financijskog izvjetavanja i provedbom revizije godinjih financijskih i
konsolidiranih izvjetaja, te prati neovisnost vanjskog revizora i daje preporuke skuptini
za njegov izbor

Nadzorni odbor duna pozornost i odgovornost, sukobi interesa i naknada za rad

Duna pozornost i odgovornost (l. 272. ZTD) isto to i za lanove uprave

drutva

Na lanove nadzornog odbora se ne primjenjuju odredbe o zabrani konkurencije

54

U sluaju sklapanja ugovora izmeu lana nadzornog odbora i drutva izvan

njegove funkcije lana nadzornog odbora, treba pribaviti suglasnost nadzornog odbora
(l. 270. ZTD), kao i u sluaju kada drutvo daje kredite lanovima nadzornog odbora i
lanovima njihove ue obitelji (l. 271. ZTD)

Naknada za rad lanova nadzornog odbora odreuje se statutom drutva, a moe

je odobriti i gl. skuptina, naknada se moe odrediti i u obliku sudjelovanja u dobiti
drutva (l. 269. ZTD)

Tijela dionikog drutva II

Uprava, nadzorni odbor, glavna skuptina
Glavna skuptina - ovlasti

Tijelo u kojem svoja prava ostvaruju dioniari, u njezinom radu moraju

sudjelovati i lanovi uprave i nadzornog odbora (l. 274. ZTD)

Mogunost prijenosa rada gl. skuptine i putem videokonferencije, ako je tako

odreeno statutom ili poslovnikom o radu gl. skuptine
Ovlasti

gl. skuptina odluuje u pitanjima koja su izriito odreena zakonom i statutom

drutva, a osobito o:
1. izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.
2. upotrebi dobiti (uvjet prethodno izvjee nadzornog odbora),
3. davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora,
4. imenovanju revizora drutva.
5. izmjenama statuta,
6. poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala drutva (uvjet prethodno izvjee
nadzornog odbora).
7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji
voenja poslova drutva i utvrivanju naknade za njegov rad,
8. prestanku drutva.

o pitanjima voenja poslova drutva gl. skuptina moe odluivati samo onda ako
to od nje zatrai uprava drutva.

Davanje razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora jednom godinje pri

predoenju godinjih financijskih izvjea i donoenju odluke o upotrebi dobiti (l. 276.);

55

razrjenicom se odobrava rad uprave i nadzornog odbora, ali to ne utjee na

zahtjeve za naknadu tete prema tim osobama;

odvojeno glasovanje za svakog pojedinog lana ako tako odredi gl. skuptina ili to
zahtijevaju manjinski dioniari (dre dionice koje ine 10 % temeljnog kapitala drutva)

Glavna skuptina sazivanje

Gl. skuptina se saziva u sluajevima odreenim zakonom i statutom i kada to

zahtijevaju interesi drutva (l. 277. ZTD)
Obveza odravanja tzv. redovite gl. skuptine -nakon to uprava dobije izvjee
nadzornog odbora o godinjim financijskim izvjeima, izvjeu o stanju drutva i
prijedlogu odluke o upotrebi dobiti (ako se radi o povezanim drutvima i izvjee po
stanju koncerna) i to u prvih 8 mjeseci tekue poslovne godine

Ovlast sazivanja gl. skuptine -ima uprava drutva o emu odluuje obinom
veinom

Obveza objave poziva za gl. Skuptinu- u glasilu drutva uz naznaku svih

podataka koji su potrebni za njezino odravanje, omoguavanje prethodnog
razgledavanja godinjih financijskih izvjea, izvjea o stanju drutva, izvjea
nadzornog odbora i prijedloga odluke o upotrebi dobiti;

odravanje gl. skuptine u sjeditu drutva ili drugdje ako je tako odreeno
statutom, odnosno u sjeditu burze

Odailjanje poziva- preporuenim pismom ako su dioniari poimence poznati

Ako gl. skuptini prisustvuju svi dioniari, mogue je valjano odluivanje i u

sluaju povrede zakonskih odredbi o sazivanju gl. skuptine, a tome se ne protivi nijedan
dioniar

Sazivanje gl. skuptine na zahtjev manjine (l. 278. ZTD)

obrazloeni pisani zahtjev mogu podnijeti dioniari ije dionice ine 5 %

temeljnog kapitala drutva (statutom je mogue odrediti i nii prag);

pod istim uvjetima je mogue zatraiti i objavu predmeta odluivanja na gl.

skuptini;

ako uprava ne postupi po zahtjevu, nadleni sud moe ovlastiti manjinske

dioniare da sami sazovu gl. skuptinu; trokove sazivanja snosi drutvo

Obveza sazivanja gl. skuptine najmanje 1 mjesec prije dana njezinog odravanja
(l. 279. ZTD)

Sudjelovanje na gl. skuptini -mogue je odredbama statuta uvjetovati

prethodnom pohranom dionica u odreenom vremenu i prijavom sudjelovanja (najkasnije
7 dana prije odravanja gl. skuptine), one se mogu pohranjivati u sjeditu drutva, kod
javnog biljenika ili Sredinje depozitarne agencije ili druge financijske agencije koja se
bavi uvanjem vrijednosnih papira

56

Obveza objave dnevnog reda, prijedloga izmjene statuta, sadraja odreenog

ugovora koji se sklapa uz suglasnost gl. skuptine i prijedloga odluka o kojima e se
odluivati na gl. skuptini (l. 280. ZTD), posljedica neobjave je nemogunost
odluivanja

Obveza uprave da u roku 12 dana od objave poziva za gl. skuptinu uputi

priopenje financijskim institucijama i udrugama dioniara koji su glasovali ranije kao
skrbnici (zastupnici) dioniara (l. 281. ZTD);

obveza priopenja odluka gl. skuptine na zahtjev lana nadzornog odbora ili
dioniara; ista obveza priopenja postoji i u pogledu prijedloga i protuprijedloga s
obrazloenjem dioniara ako ih je dao 2 tjedna prije odravanja gl. skuptine (l. 282.
ZTD);

odreeni sluajevi kada nije potrebno obaviti priopenje; tako se postupa i u

sluaju prijedloga dioniara za izbore i imenovanja (l. 283. ZTD)

Obveza skrbnika (i udruge dioniara) koji najkasnije 2 tjedna prije odravanja gl.
skuptine imaju dionice dioniara da ih izvijeste o priopenjima iz l. 281. ZTD-a (l.
284. ZTD); obveza da im proslijedi vlastite prijedloge glasovanja, da trai upute za
glasovanje, da izvijesti o moguim sukobima interesa (njegovi udjeli u drutvu, ili
ispreplitanja u lanstvu uprave ili nadzornog odbora)

Glavna skuptina zapisnik i pravo na obavijetenost

Gl. skuptina moe veinom usvojiti svoj pravilnik o radu (l. 285. ZTD),

na gl. skuptini se sastavlja popis svih prisutnih i zastupanih dioniara kojeg

potpisuje predsjednik gl. skuptine

O odranoj gl. skuptini javni biljenik vodi zapisnik te mu se dostavlja popis

sudionika i dokaz o sazivanju gl. skuptine (l. 286. ZTD);

uprava dostavlja zapisnik s prilozima registarskom sudu po okonanju gl.

skuptine
Pravo dioniara na obavijetenost (l. 287. ZTD)

obveza uprave da daje obavijesti dioniaru na njegov zahtjev;

u odreenim sluajevima ona moe uskratiti davanje obavijesti;

ako dioniaru bude uskraena obavijest moe traiti da se to zabiljei u zapisnik

Dioniar kojemu je uskraena obavijest moe traiti od suda da naloi upravi

davanje obavijesti (l. 288. ZTD)

Glavna skuptina pravo glasa

Kvorum (l. 289. ZTD)

odreuje se statutom;

ako kvorum ne postoji potrebno je pri sazivanju gl. skuptine odrediti kada e se
odrati naredna gl. skuptina na kojoj se moe valjano odluivati neovisno o broju
dioniara koji su prisutni, osim ako statut to iskljuuje

57

Potrebna veina (l. 290. ZTD) odluke se donose obinom veinom, osim ako
zakon ili statut ne odreuje drugaije

Pravo glasa (l. 291. ZTD)

odreuje se prema odnosu nominalnog iznosa dionica, odnosno broja dionica i
iznosa temeljnog kapitala;

statutom mogue ograniiti pravo glasa na najvii broj glasova (to se ne

primjenjuje na uvrtene dionice);

uraunavanje udjela;

pravo glasa se stjee potpunom uplatom uloga (statutom je mogue odrediti i

drugaije, za djelomino uplaenu dionicu stjee se pravo na jedan glas);

zalaganjem dionice ne gubi se pravo glasa;

pravo glasa mogue ostvarivati i preko punomonika (pisana punomo koju uva
drutvo);

nain glasovanja odreuje se statutom

Ostvarivanje prava glasa preko financijskih institucija (l. 292. ZTD)

financijske institucije moraju imati pisanu punomo ili punomo u

elektronskom obliku; ne mogu glasovati za dioniara ako i one imaju udio u drutvu vei
od 5 %, osim ako ne ostvaruje svoje pravo glasa;

mogu opoziv punomoi u svako doba;

pri ostvarivanju prava glasa ona mora imenovati dioniara za kojeg glasa te se
mora pridravati primljenih uputa;

ako je financijska institucija skrbnik mora glasovati sukladno uputama dioniara

Iskljuenje prava glasa u sluaju postojanja sukoba interesa (l. 293. ZTD);
nitavost ugovora o vezivanju glasova dioniara sukladno uputama drutva i njezinih
tijela

Glasovanje o prijedlozima dioniara za imenovanja lanova nadzornog

odbora(l. 294. ZTD)

o tim prijedlozima se glasuje prije prijedloga prethodnog nadzornog odbora ako

to trae manjinski dioniari ije dionice ine 10 % temeljenog kapitala drutva

Glavna skuptina posebne odluke

Odravanje posebnih skuptina na kojima odluke donose odreeni dioniari,
odnosno donoenje odluka odvojeno na gl. skuptini drutva (l. 295. ZTD),

58

-sazivanje posebne skuptine mogu traiti samo dioniari koji imaju na to pravo i
koji imaju dionice koje ine 10 % svih udjela na temelju kojih se moe glasovati

Povlatene dionice bez prava glasa

Statutom drutva je mogue odrediti da povlatene dionice ne daju pravo glasa

njihovim imateljima (l. 296. ZTD),

inae one daju sva lanska prava koja imaju i drugi dioniari

Ukupni iznos izdanih povlatenih dionica bez prava glasa ne smije biti vei od
polovice temeljnog kapitala drutva (l. 169. st. 2. ZTD)
Imatelji povlatenih dionica bez prava glasa stjeu privremeno pravo glasa u
sluaju ako im se ne isplati ili djelomino isplati povlateni iznos na ime dobiti sve dok
im se ne isplate zaostaci (l. 296. st. 2. ZTD)

Povlatene dionice bez prava glasa drutvo izdaje kada eli pribaviti potrebni
kapital za poslovanje, i to vlastiti kapital, a da se pritom ne mijenja struktura dioniara s
obzirom na njihovo pravo glasa u gl. skuptini

Za donoenje odluke o ukidanju ili ograniavanju povlatenosti potrebna je

suglasnost povlatenih dioniara, kao i za njihovo izdavanje (l. 297. ZTD); suglasnost se
daje na posebnoj skuptini ili na odvojenom glasovanju na gl. skuptini i to veinom;
ukidanjem povlatenosti dionice postaju dionice s pravom glasa
Posebna revizija

Svrha provedbe posebne revizije je pribavljanje potrebnih informacija i dokaza

koji su potrebni za voenje odgovarajuih postupaka protiv osnivaa, uprave i nadzornog
odbora za tetu koju su nanijeli drutvu;

ona se provodi nakon ranije provedene revizije osnivanja i redovite revizije

godinjih financijskih izvjea

Odluku o imenovanju posebnog revizora donosi gl. skuptina obinom veinom

glasova radi ispitivanja radnji pri osnivanju drutva, voenju poslova drutva i poveanja
i smanjenja temeljnog kapitala drutva (l. 298. ZTD),

u imenovanju posebnog revizora ne moe sudjelovati lan uprave ili nadzornog

odbora koji se nalazi u sukobu interesa

Ako gl. skuptina odbije imenovati posebnog revizora, to e uiniti sud na zahtjev
manjinskih dioniara koji dre dionice koje ine 5 % temeljnog kapitala drutva ako
postoji opravdana sumnja:
- da su poinjenje nepravilnosti
- ili grubo povrijeen zakon ili statut,
uz uvjet da pohrane svoje dionice i uine vjerodostojnim da su najmanje 3 mjeseca prije
odravanja gl. skuptine bili dioniari.

-Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od odravanja gl. skuptine koja je odbila
imenovati posebnog revizora,
- za posebnog revizora se imenuje osoba koja ispunjava uvjete za ovlatenog revizora i
koja se bavi tim poslom

59

Manjinski dioniari koji dre dionice koje ine 10 % temeljnog kapitala ili
najmanje 8.000.000,00 kuna mogu traiti od suda imenovanje drugog posebnog revizora
umjesto onog kojeg je imenovala gl. skuptina, ako se razlozi za to nalaze u osobi
imenovanog posebnog revizora (nema struna znanja, prezauzetost, nepouzdanost),

zahtjev se podnosi u roku od 14 dana od odravanja gl. skuptine koja je obavila

imenovanje

Pravo posebnog revizora na pregled svih poslovnih knjiga i dokumentacije

drutva, obveza uprave na suradnju (l. 299. st. 1. i 2. ZTD),

posebni revizor izrauje pisano izvjee koje dostavlja uprave, a koja ga

prosljeuje nadzornom odboru i stavlja na dnevni red sljedee g. skuptine

Pravo posebnog revizora na naknadu trokova i nagradu za obavljeni rad na teret

drutva (l. 300. ZTD)

Utvrenje godinjih financijskih izvjea

Financijska izvjea sastavlja uprava drutva (l. 300.a ZTD)

Uprava je duna podnijeti godinja financijska izvjea, izvjee o stanju drutva

(kao i konsolidirana financijska izvjea i izvjee o stanju koncerna) i prijedlog odluke o
upotrebi dobiti na uvid nadzornom odboru

(svaki lan nadzornog odbora ima pravo uvida u te dokumente, te se oni

dostavljaju svakom lanu, odnosno lanovima komisija nadzornog odbora)(l. 300.b
ZTD)
Nadzorni odbor ima obvezu ispitati navedena izvjea i prijedlog odluke, a u
njegovom radu ima obvezu sudjelovati i revizor ako je objavio reviziju i dati potrebna
izvjea i objanjenja (l. 300.c ZTD)

O obavljenom ispitivanju nadzorni odbor sastavlja pisano izvjee koje dostavlja

gl. skuptini, u kojem - zauzima stav o izvjeu o reviziji,
-navodi da li ima primjedaba i da li daje suglasnost na podnesena
godinja financijska izvjea

Svoje izvjee nadzorni odbor dostavlja i upravi u roku 1 mjeseca od kada su mu

dostavljena sva potrebna izvjea,

ako to ne uini uprava mu daje naknadni rok ne dui od 1 mjeseca, a ako ni tada
ne podnese izvjee smatra se da nije dao suglasnost na izvjea uprave

U sluaju ako nadzorni odbor dade suglasnost na izvjea uprave, smatra se da su

godinja financijska izvjea utvrdili uprava i nadzorni odbor te se to navodi u izvjeu
nadzornog odbora gl. skuptini (l. 300.d ZTD)

Uprava je duna sazvati gl. skuptinu odmah kada dobije izvjee nadzornog
odbora o obavljenom pregledu godinjih financijskih izvjea, izvjea o stanju drutva i
izvjea o reviziji te prijedlogu odluke o upotrebi dobiti (l. 277. st. 1. ZTD)

60

Glavna skuptina samo iznimno utvruje godinja financijska izvjea kada joj to
prepuste uprava i nadzorni odbor ili kada nadzorni odbor ne dade suglasnost na
spomenuta izvjea (l. 300.e ZTD),
- ako gl. skuptina izmijeni godinja financijska izvjea koja su revidirana, potrebno je
obaviti novu reviziju i o tome podnijeti izvjee o reviziji u roku od 2 tjedna od utvrenja
godinjih financijskih izvjea od strane gl. skuptine
Prijenos dionica manjinskih dioniara (squeeze-out)

Postupak koji se provodi nakon uspjenog okonanja postupka preuzimanja, kada

glavni dioniar stekne vie od 95 % udjela u temeljnom kapitalu drutva
Gl. skuptina na zahtjev gl. dioniara (onaj koji ima najmanje 95 % udjela u
temeljnom kapitalu drutva) donosi odluku o tome da mu se prenesu preostale dionice
manjinskih dioniara, a da im se zauzvrat plati primjerena otpremnina u novcu (l. 300.g
ZTD)

Gl. dioniar odreuje iznos otpremnine sukladno prilikama u drutvu u trenutku

donoenja odluke gl. skuptine, na koji se obraunavaju kamate za vrijeme od upisa
odluke u sudski registar do isplate manjinskim dioniarima,

gl. dioniar je duan upravi dostaviti jamstvo banke da e isplatiti otpremninu i

kamate (l. 300.g ZTD);

gl. dioniar podnosi izvjee u kojem navodi pretpostavke za prijenos dionica i

obrazlae primjerenost otpremnine,

primjerenost otpremnine ispituje i revizor,

pravo uvida manjinskih dioniara u spomenuta izvjea i prijedloge (l. 300.h

ZTD);

obveza gl. dioniara da objasni izvjea i prijedloge (l. 300.j ZTD);

Uprava podnosi prijavu odluke gl. skuptine o prijenosu dionica za upis u sudski
registar i dostavlja zapisnik i druge isprave, kao i izjavu uprave da odluka gl. skuptine
nije pobijana (l. 300.j ZTD),

upisom odluke o prijenosu dionica manjinskih dioniara sve dionice prelaze na gl.
dioniara

Mogunost sudskog ispitivanja primjerenosti otpremnine (l. 300. k ZTD),

zahtjev se mora podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana upisa odlike o prijenosu
dionica u sudski registar, neprimjerenost otpremnine ne moe biti osnova za pobijanje
odluke o prijenosu dionica

Izmjene statuta i poveanje temeljnog kapitala dionikog drutva

Izmjene statuta drutva
61

Odredbe statuta mogu se mijenjati samo na temelju odluke glavne skuptine (l.
301. ZTD), gl. skuptina moe ovlastiti nadzorni odbor da uskladi tekst statuta

Odluka o izmjeni statuta donosi se veinom, a statutom je mogue odrediti i

veu veinu i dodatne pretpostavke

Ako se izmjenom statuta zadire u postojee odnose izmeu razliitih rodova

dionica, potrebna je posebna suglasnost onih dioniara koji imaju rod dionica na iju
tetu ide izmjena statuta,

oni svoju suglasnost donose na posebnoj skuptini ili u odvojenom glasovanju na

gl. skuptini

Prijenos imovine drutva (l. 301.a ZTD)

uprava naelno ima slobodu u voenju poslova drutva, ali u sluaju ako bi
sklopila odreene ugovore koji bi mogli biti tetni za dioniare, bit e duna pribaviti
suglasnost gl. skuptine (npr. sklapanje ugovora kojim se imovina drutva prenosi na
veinskog dioniara)

ZTD zahtijeva od uprave da pribavi suglasnost gl. skuptine u sluaju sklapanja

ugovora kojim se drutvo obvezuje prenijeti cijelu imovinu ili imovinu ija je vrijednost
vea od temeljnog kapitala ako to predstavlja znaajnu strukturnu promjenu drutva,
osim u sluaju pripajanja, spajanja ili podjele drutva

Gl. skuptina odluku donosi veinom, a statutom je mogue odrediti i veu

veinu u ispunjenje dodatnih pretpostavki

Obveza objave takvog ugovora u poslovnim prostorijama drutva i davanja uvida

svim dioniarima

Ako prijenosom imovine dolazi do prestanka drutva, prijavi za upis nastupanja

razloga za prestanak drutva prilae se i ugovor ovjeren od javnog biljenika

Ako se dioniarima nameu dodatne obveze, potrebno je pribaviti suglasnost svih

dioniara na koje se takva odluka donosi,

isto se trai i u sluaju ako se radi o prijenosu dionica koje glase na ime i
privremenica za koje se trai suglasnost drutva (vinkulacija),

odluka mora biti jednoglasna (l. 302. ZTD)

Upis izmjene statuta u sudski registar (l. 303. ZTD)

prijavi za upis izmjene statuta mora se priloiti potpuni tekst statuta koji je
ovjeren od javnog biljenika, a koji potvruje autentinost uinjenih izmjena;

ako je za izmjenu potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, potrebno je

priloiti i njegovu odluku;

ako se izmjena statuta ne odnosi na bitne elemente koji se upisuju u sudski

registar, dovoljno je pozvati se na isprave pohranjene u registru;

ako se izmjena odnosi na podatke koji se moraju objaviti, objavljuje se i izmjena

statuta; upis izmjene statuta ima konstitutivni uinak
Poveanje temeljnog kapitala dionikog drutva

62

Pri osnivanju dionikog drutva u statutu se odreuje iznos temeljnog kapitala,

njegovoj podjeli na dionice s nominalnim iznosima i njihovom broju, rodovima i broju
dionica svakog roda;

svaka naknadna promjena temeljnog kapitala drutva zahtijeva izmjenu statuta

drutva

Poveanje temeljnog kapitala

odluka o poveanju temeljnog kapitala se donosi u sluaju kada drutvo treba

dodatna novana sredstva koja pribavlja izvana, a koja su potrebna za irenje opsega
poslovanja;

drugi mogui oblik pribavljanja kapitala je uzimanje kredita kada dioniko

drutvo ulazi u duniko-vjerovniki odnos (tui kapital), izdavanjem obveznica

Vrste poveanja temeljnog kapitala:

Efektivno poveanje kapitala (izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih

uplata)

Nominalno poveanje kapitala (poveanje kapitala iz vlastitih sredstava drutva)

Efektivno poveanje kapitala:

Poveanje kapitala ulozima (l. 304. ZTD)
Uvjetno poveanje kapitala (l. 313. ZTD)
Odobreni kapital (l. 323. ZTD)

Nominalno poveanje kapitala :

mogunost pretvorbe zadranih dobitaka, ostalih rezervi i kapitalnih rezervi
drutva u temeljni kapital drutva, koju mora potvrditi revizor

Poveanje temeljnog kapitala ulozima (l. 304-312. ZTD)

Odluka o poveanju temeljnog kapitala ulozima donosi se 3/4 veinom, a

statutom je mogue odrediti i drugaija veina (mogue i manja),

ako se radi o izdavanju povlatenih dionica bez prava glasa moe se odrediti
samo vea veina, kao i ispunjenje dodatnih pretpostavki;

poveanje temeljnog kapitala ulozima mogue je samo izdavanjem novih dionica

U sluaju ako je drutvo izdalo vie rodova dionica, za izdavanje novih dionica
potrebna je posebna suglasnost dioniara svakog roda dionica (odrava se posebna
skuptina ili odvojeno glasovanje na gl. skuptini)
U sluaju ako se kao ulog daju stvari i prava, u odluci o poveanju kapitala ona se
moraju navesti, kao i osobe ulagatelja te broj dionica koje dobivaju za te uloge,

ako se tako ne postupi bez uinka su ugovori o unosu stvari i prava;

ako se u sudski registar upie poveanje kapitala ulaganjem stvari i prava, a ona
nisu odreena u odluci, niti su objavljena, poveanje kapitala je valjano;

63

obveza provedbe revizije vrijednosti stvari i prava (l. 305. ZTD)

Odluka o poveanju temeljnog kapitala ulozima upisuje se u sudski registar, a u
prijavi za upis se moraju navesti ulozi u dotadanjem kapitalu koji nisu uplaeni, kao i
razlog njihove neuplate,

odluci se prilae i izvjee revizora u sluaju ulaganja stvari i prava (l. 306.
ZTD)

Nain upisivanja novih dionica (l. 307. ZTD)

nove dionice upisuju se putem pisane izjave (upisnice) koja identificira
osobu upisnika,
broj i rod novih dionica,
vrstu i opis uloga (stvari, prava)
kao i rok u kojem valja i obvezuje upisnica;
-upisnicom se upisnik obvezuje preuzeti i uplatiti dionice;
- ako je poveanje kapitala upisano u registar, a upisnik je ostvarivao dioniarska prava
ili ispunjavao obveze na temelju upisnica, ne moe se pozivati na nitavost ili
neobveznost upisnice;
-upisnica se ne primjenjuje u sluaju primjene odredbi Zakona o tritu vrijednosnih
papira (ZTVP se ne primjenjuje na izdavanje dionica pri osnivanju dionikog drutva)

Pravo prvenstva (l. 308. ZTD)

svaki postojei dioniar ima pravo prvenstva pri upisu novih dionica ako
postavi takav zahtjev,

rok za postavljanje takvog zahtjeva iznosi najmanje 14 dana;

na taj nain postojei dioniari stjeu dionice pod povoljnijim uvjetima te uvaju
svoje postojee udjele u temeljnom kapitalu drutva;

pravo na upis novih dionica moe se dati treim osobama samo ako je ouvano
pravo postojeih dioniara na upis;

u glasilu drutva se objavljuje iznos za koje se dionice izdaju i rok za postavljanje

zahtjeva za ostvarivanje prava prvenstva;

pravo prvenstva se moe iskljuiti u cijelosti ili djelomino u odluci o poveanju

temeljnog kapitala i to veinom (statutom se moe propisati i vea veina i ispunjenje
dodatnih pretpostavki), uz uvjet da je to iskljuenje uredno objavljeno;

uprava podnosi gl. skuptini izvjee o razlozima za iskljuenje prava prvenstva;

iskljuenjem prava prvenstva ne smatra se sluaj kada nove dionice preuzima

financijska institucija uz obvezu da ih ponudi dioniarima

Prijava za upis poveanja kapitala i konstitutivnost upisa, te njegova objava (l.

309., 310. i 311. ZTD)

Prije upisa poveanja kapitala u sudski registar dioniari ne mogu prenositi svoja
prava iz novih dionica, a dioniko drutvo izdavati dionice ni privremenice (one su
nitave ako su izdane prije toga), ime se spreavaju mogue manipulacije,

64

Za tetu koja bi bila priinjena takvim izdavanjem njihovim imateljima,

odgovaraju IZDATNICI kao solidarni dunici. (l. 312. ZTD)

Uvjetno poveanje temeljnog kapitala (l. 313-322. ZTD)

Odlika uvjetnog poveanja kapitala je ta da se njime ne utvruje unaprijed iznos

novih dionica koje treba izdati, budui da to ovisi o tome da li svoje pravo na upis tih
uvjetnih dionica ele ostvariti osobe kojima su namijenjene te dionice
Glavna skuptina moe donijeti odluku o uvjetnom poveanju kapitala
izdavanjem novih dionica:
1) da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice, ili,
2) da bi se ostvarilo pravo prvenstva na upis novih dionica koje daje drutvo (l. 313.
ZTD).

Odluka o uvjetnom poveanju kapitala se moe donijeti zbog:

1. ostvarivanja prava vjerovnika drutva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i

prava prvenstva pri upisu novih dionica drutva,
2. pripreme za pripajanje vie drutava,
3. ostvarenja prava na dionice zaposlenika i lanova uprave drutva ili nekog s njim
povezanog drutva na temelju odluke glavne skuptine,
4. davanja dionica vladajueg drutva dioniarima odnosno lanovima ovisnoga drutva
ako je sklopljen ugovor o voenju poslova drutva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica
glavnoga drutva dioniarima odnosno lanovima prikljuenog drutva.
Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijei polovicu, a u sluaju
ostvarenja prava zaposlenika i lanova uprave drutva na dionice 10 % temeljnog
kapitala drutva u trenutku donoenja odluke o uvjetnom poveanju kapitala drutva

Ako je odluka gl. skuptine protivna ovoj odredbi, ona je nitava;

pravo prvenstva na upis novih dionica pored postojeih dioniara imaju i

vjerovnici koji imaju zamjenjive obveznice

Odluka o uvjetnom poveanju kapitala drutva donosi se veinom, a statutom je

mogue odrediti i veu veinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki;

u odluci se mora naznaiti:

o svrha,
o osobe koje imaju pravo prvenstva pri upisu,
o iznos novih dionica ili mjerila za njegovo odreenje
o te posebnosti vezane za zaposlenike i lanove uprave drutva kao ovlatenike
kod uvjetnog poveanja kapitala drutva (l. 314. ZTD)

Mogue davanje uloga u stvarima i pravima (l. 315. ZTD)

ulaganjem prava ne smatra se davanje obveznice u zamjenu za dionice,

ovo se ne primjenjuje u sluaju ako se uvjetno poveanje temeljnog kapitala

provodi zbog zaposlenika i lanova uprave drutva,

odredbe su sline odredbama kod poveanja temeljnog kapitala ulozima

65

Prijava i objava upisa odluke o uvjetnom poveanju kapitala u sudski registar (l.
316. i 317. ZTD)

Nitavost dionica koje su izdane prije upisa odluke o uvjetnom poveanju kapitala
drutva u sudski registar (l. 318. ZTD)

Pravo upisa se ostvaruje pisanom izjavom (l. 319. ZTD)

Uprava moe izdati uvjetne dionice samo zbog svrhe odreene u odluci gl.
skuptine i nakon to se uplati puni iznos koji proizlazi iz odluke (l. 320. ZTD)

Temeljni kapital je povean izdavanjem dionica (l. 321. ZTD)

Obveza prijave izdanih uvjetnih dionica po okonanju poslovne godine

registarskom sudu (l. 322. ZTD)

Odobreni temeljni kapital (l. 323-327. ZTD)

Odobreni temeljni kapital predstavlja pojednostavljeni postupak poveanja

temeljnog kapitala drutva u odnosu na redovito poveanje, gdje uprava donosi
samostalno odluku o poveanju temeljnog kapitala;

ono omoguava brzu reakciju uprave na prilike koje se javljaju u poslovanju;

ova ovlast uprave je vremenski i kvantitativno (najvii iznos odobrenog kapitala)

ograniena, te uprava mora pribaviti suglasnost nadzornog odbora za izdavanje novih
dionica
Statutom se moe ovlastiti uprava da u roku od najvie 5 godina od upisa drutva
u sudski registar, izdavanjem novih dionica uz uplate uloga, povea temeljni kapital do
odreenog nominalnog iznosa (l. 323. ZTD);

ovlast upravi se moe dati i izmjenom statuta za vrijeme od najvie 5 godina od

upisa izmjene statuta u sudski registar, o emu odluku donosi gl. skuptina veinom
(statutom je mogue odrediti i veu veinu te ispunjenje dodatnih pretpostavki)

Nominalni iznos odobrenog kapitala ne smije prei polovicu nominalnog iznosa

temeljnog kapitala drutva u vrijeme davanja ovlasti, a nove dionice se mogu izdati samo
uz suglasnost nadzornog odbora;

statutom se moe odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima (naknadna

mogunost da i zaposlenici postanu dioniari drutva u kojem rade)

Odgovarajua primjena odredbi o upisu, pravu prvenstva na nove dionice, prijavi

i objavi upisa odluke o odobrenom kapitalu u sudski registar, te zabrani izdavanja
prijevremenih dionica propisanih kod redovitog poveanja temeljnog kapitala drutva (l.
324. ZTD)

66

Uprava odluuje:
-o sadraju prava iz dionica
-o uvjetima za izdavanje dionica i
- iskljuenju prava prvenstva,
ako to nije odreeno u ovlasti za poveanje temeljnog kapitala, uz suglasnost nadzornog
odbora;
- mogunost izdavanja novih povlatenih dionica bez prava glasa na temelju ovlasti za
odobreni temeljni kapital, ako je uprava na to ovlatena statutom (l. 325. ZTD)
Nove dionice se mogu izdavati za uloge u stvarima ili pravima samo ako je to
predvieno u ovlasti uprave (l. 326. ZTD)

U sluaju ako su prije upisa drutva u sudski registar sklopljeni ugovori o unosu
stvari ili prava za odobreni temeljni kapital, statutom se moraju utvrditi uvjeti za
izdavanje dionica za takve udjele (l. 327. ZTD)

Poveanje temeljnog kapitala iz sredstava drutva (l. 328-340. ZTD)

Radi se o nominalnom poveanju temeljnog kapitala drutva bez dodatnih uplata

drutvu, ve se vlastiti izvori sredstava drutva pretvaraju u temeljni kapital (tzv. gratis
dionice)
Odluku o pretvorbi kapitalne dobiti, rezervi i zadrane dobiti u temeljni kapital
drutva donosi glavna skuptina veinom

(statutom je mogue predvidjeti i drugaiju veinu, kao i ispunjenje dodatnih

pretpostavki)(l. 328. ZTD)

Odluka o poveanju temeljnog kapitala donosi se nakon utvrenja rauna dobiti i

gubitka za proteklu poslovnu godinu i na temelju godinjih financijskih izvjea (mora ih
pregledati revizor);

drutvo s dionicama bez nominalnog iznosa moe poveati temeljni kapital bez
izdavanja novih dionica kao u odluci gl. skuptine opie nain na koji je to obavljeno

Kapitalna dobit i rezerve koje se pretvaraju u temeljni kapital moraju biti

prikazane u financijskim izvjeima;

rezerve se mogu pretvoriti ako prelaze 5 % iznosa temeljnog kapitala drutva

(statutom je mogue odrediti i vei dio);

ako je u raunu dobiti i gubitka prikazan gubitak drutva, nije mogua pretvorba
kapitalne dobiti i rezervi, ve ona slue za pokrie gubitaka;

namjenske rezerve se smiju pretvoriti samo ako je to u skladu s njihovom svrhom

(l. 329. ZTD)

Odluka o poveanju temeljnog kapitala mora se upisati u sudski registar (l. 331.
ZTD); konstitutivnost upisa (l. 332. ZTD)

Pravo na dionice imaju postojei dioniari razmjerno njihovim dotadanjim

udjelima u temeljnom kapitalu; u sluaju ako raspodjelom novih dionica pojedini

67

dioniar stekne dio nove dionice, iz dijela dionice ne moe ostvarivati prava, ali ga moe
prenositi i nasljeivati (l. 334. ZTD)
Objava poziva za preuzimanje dionica (l. 335. ZTD)

poziv vrijedi 1 godinu, a nakon toga drutvo prodaje nepreuzete dionice na burzi
za raun ovlatenika

U poveanju kapitala sudjeluju i vlastite dionice te djelomino uplaene dionice,

poveanje se obavlja poveanjem nominalnog iznosa dionica ili izdavanjem novih

dionica (l. 336. ZTD)

Nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu godinu u kojoj je donesena

odluka o poveanju temeljnog kapitala, osim ako je drugaije odlueno u odluci gl.
skuptine (l. 338. ZTD)

Zabrana izdavanja dionica i privremenica prije upisa odluke gl. skuptine o

poveanju temeljnog kapitala u sudski registar (l. 340. ZTD)

Izdavanje zamjenjivih obveznica i obveznica s promjenjivom

kamatoml.341.ZTD

odluku o izdavanju obveznica koje vjerovnicima daju pravo da iz zamjene za

dionice ili pravo prvenstva pri upisu dionica, kao i one koje pravo vjerovnika stavljaju u
vezu s pravom dioniara u dobiti

donosi gl. skuptina veinom (statutom je mogue odrediti i drugaiju veinu i

ispunjenje dodatnih pretpostavki);
-takoer je mogue upravi dati ovlast za izdavanje zamjenjivih obveznica i to najvie za 5
godina,
- odluku o izdavanju zamjenjivih obveznica potrebno je upisati u sudski registar te je
objaviti;
- isto vrijedi i za uitnika prava (posebno pravo na sudjelovanje u dobiti drutva;
uitnice daju samo imovinska prava dioniarima ili nedioniarima);
-dioniari imaju pravo prvenstva pri stjecanju zamjenjivih obveznica, dividendnih
obveznica i uitnica na njihov zahtjev (l. 341. ZTD)

Smanjenje temeljnog kapitala dionikog drutva nitavost i pobojnost

odluka glavne skuptine
Smanjenje temeljnog kapitala dionikog drutva

Razlozi za smanjenje temeljnog kapitala mogu biti:

Smanjenje pasive drutva, budui da se temeljni kapital iskazuje u pasivi (ako je pasiva
vea od aktive)

Smanjenje temeljnog kapitala radi oslobaanja sredstava koja e se staviti u rezerve

drutva ili e se isplatiti dioniarima (u sluaju ako su pasiva i aktiva jednake)

Olakanje isplate dividende ili osloboenje od obveze uplate neuplaenog dijela preuzetih
dionica

Omoguavanje podjele dionikog drutva

68

Istodobno smanjenje i poveanje temeljnog kapitala u sluaju smanjenja iznosa

temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, radi pokrivanja gubitaka ili smanjenje prava
dioniara

Vrste smanjenja temeljnog kapitala:

a) Redovno smanjenje temeljnog kapitala (l. 342-348. ZTD)
b) Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala (l. 349-351. ZTD)
c) Smanjenje temeljnog kapitala povlaenjem dionica (l. 352-354. ZTD)
Redovno smanjenje temeljnog kapitala

Odluku o redovnom smanjenju temeljnog kapitala donosi gl. skuptina veinom;

statutom je mogue odrediti i veu veinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki (l. 342. ZTD)

Ako je drutvo izdalo vie rodova dionica, suglasnost za smanjenje temeljnog kapitala
moraju dati dioniari svakoga roda posebno na posebnoj skuptini ili na odvojenom glasovanju na
gl. skuptini

U odluci o smanjenju mora se navesti svrha smanjenja temeljnog kapitala, a osobito ako
se dijelovi tog kapitala vraaju dioniarima, iznos smanjenja temeljnog kapitala i nain smanjenja
temeljnog kapitala

Temeljni kapital se smanjuje smanjenjem nominalnih iznosa dionica, ako je drutvo

izdalo dionice s nominalnim iznosima;

ako bi smanjenjem temeljnog kapitala nominalni iznos pojedine dionice pao ispod
zakonskog minimuma, smanjenje se provodi spajanjem dionica;

ako je drutvo izdalo dionice bez nominalnih iznosa smanjenje se provodi bez zadiranja
u broj dionica, ali valja voditi rauna o najniem nominalnom iznosu dionice
Odluka o smanjenju temeljnog kapitala se podnosi na upis u sudski registar, te se prijavi
prilau prijepisa zapisnika s gl. skuptine i primjerak izmijenjenog statuta, koji su ovjereni od
javnog biljenika (l. 343. ZTD);

upis u sudski registar ima konstitutivni uinak (l. 344. ZTD)

Zatita vjerovnika drutva (l. 345. ZTD)

smanjenjem temeljnog kapitala mogu se ugroziti interesi vjerovnika, pa ZTD

vjerovnicima ije su trabine nastale prije objave upisa odluke u sudski registar i koji ne mogu
traiti da ih se podmiri daje pravo da trae osiguranje;

vjerovnici takav zahtjev moraju podnijeti u roku od 6 mjeseci od objave odluke te ih se

na to pravo mora upozoriti u objavi;

osiguranje ne mogu traiti vjerovnici koji u sluaju steaja imaju pravo prvenstvenog
namirenja iz steajne mase dunika (oni su ve osigurani, tako i u sluaju ako vjerovnik ima
zalog pokretnine, hipoteku, jamstvo, bankarsku garanciju, fiducijarno vlasnitvo i sl.)

Na temelju smanjenja temeljnog kapitala mogue su isplate dioniarima po proteku 6

mjeseci od objave upisa odluke o smanjenju u sudski registar i nakon to su vjerovnici na svoj
zahtjev dobili osiguranje ili su im plaene trabine;

dioniare nije mogue osloboditi obveze uplate uloga prije navedenog vremena ni prije
podmirenja vjerovnika ili davanja osiguranja na temelju pravovremenog zahtjeva;

pravo vjerovnika na osiguranje ne ovisi o eventualnim plaanjima dioniarima na

temelju smanjenja temeljnog kapitala (l. 345. st. 2. i 3. ZTD)

Oglaavanje isprava o dionicama nevaeim (l. 346. ZTD)

69

 u sluaju ako pri smanjenju temeljnog kapitala doe do spajanja dionica (zamjenom,
peatiranjem i sl.), drutvo moe oglasiti nevaeim one dionice koje mu nisu predane unato
postavljenom pozivu, kao i u sluaju ako se radi o predanim dionicama iji broj nije dovoljan za
zamjenu s novim dionicama, a ako te predane dionice nisu stavljene na raspolaganje drutvu da ih
ono unovi za raun ovlatenika;

u pozivu za predaju mora se upozoriti na posljedice nepredaje te se on oglaava u glasilu

drutva (prethodno davanje naknadnog roka za predaju putem preporuenog pisma);

dionice se oglaavaju nevaeim u glasilu drutva;

nove dionice koje treba izdati umjesto nevaeih dionica drutvo mora odmah prodati za
raun ovlatenika na burzi ili javnim nadmetanjem vodei rauna o najpovoljnijoj cijeni

U sudski registar se podnosi prijava za upis smanjenja temeljnog kapitala zajedno s

prijavom odluke o smanjenju temeljnog kapitala;

ovaj upis ima deklaratorni znaaj (l. 347. ZTD)

Mogunost smanjenja temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, uz uvjet

istodobnog poveanja temeljnog kapitala na zakonski minimum, osima ako se to poveanje ne
ostvaruje ulozima u stvarima i pravima (l. 348. ZTD);

odluka o smanjenju i poveanju temeljnog kapitala se mora upisati u sudski registar u

roku od 6 mjeseci od donoenja odluke o poveanju, inae su nitave;

u taj rok se ne rauna vrijeme trajanja spora povodom tube za pobijanje ili oglaavanje
nitavom odluke gl. skuptine;

odluke i poveanje temeljnog kapitala se mogu upisati samo zajedno u sudski registar;

ovime se odstupa od pravila da se smanjenjem temeljnog kapitala ne smije ii ispod

zakonskog minimuma radi saniranja dionikog drutva

Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala

Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala je mogue radi saniranja drutva i to

onda kada je ve potroen dio kapitalne dobiti i dio rezervi drutva u visini veoj od 5 %
temeljnog kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala i rezervi; smanjenje nije doputeno
dok drutvo ima nerasporeenu dobit

Kapitalnu dobit (kapitalne rezerve) ine:

svote ostvarene kod emitiranja dionica super pari,

svote ostvarene kod izdavanja zamjenjivih obveznica za stjecanje prava prvokupa

i zamjenu za dionice,

svote od dodatnih uplata koje uplauju dioniari kao jamstvo za povlatenost

njihovih dionica i

svote drugih dodatnih uplata koje uplauju dioniari u vlastiti kapital

Svrha smanjenja temeljnog kapitala na pojednostavnjeni nain moe biti samo:

a) pokrie (izravnavanje) smanjenja imovine drutva,
b) pokrivanje gubitaka, i
c) prijenos sredstava u kapitalnu dobit i zakonske rezerve (l. 349. ZTD)
Odluku o smanjenu donosi gl. skuptina veinom (statutom je mogue odrediti i veu
veinu i dodatne pretpostavke) uz posebnu suglasnost imatelja dionica razliitih rodova;
smanjenje se provodi smanjenjem nominalnih iznosa dionica ili njihovim spajanjem

Odgovarajua primjena odredbi l. 343-344. i 346-348. ZTD

Iznosi dobiveni pojednostavnjenim smanjenjem temeljnog kapitala ne smiju se isplatiti

dioniarima i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga (l. 350. ZTD), ime se
tite vjerovnici drutva

70

Zabrana isplate dobiti dioniarima sve dok zakonske rezerve i kapitalna dobit ne dosegnu
iznos od 5 % temeljnog kapitala (temeljni kapital je nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja
kapitala ali ne manji od zakonskog minimuma) ime se financijski jaa drutvo i tite vjerovnici
(l. 351. st. 1. ZTD)

Prestanak dionikog drutva Europsko dioniko drutvo (Societas Europae)

Razlozi za prestanak dionikog drutva (l. 367. ZTD)

1. istek vremena odreenog u statutu, ako je drutvo bilo osnovano na odreeno vrijeme,
2. odluka glavne skuptine koja se mora donijeti veinom temeljnog kapitala
zastupljenog na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke, ako se statutom za to ne
trai vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomona odluka registarskog suda kojom se odreuje brisanje drutva po slubenoj
dunosti,
4. pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom,
5. odluka steajnog suca o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka na temelju lanka
63. stavak 1. Steajnog zakona,
6. provoenje steajnog postupka,
7. ukidanje drutva
Dioniko drutvo koje nema imovine moe prestati brisanjem iz sudskog registra
na prijedlog nadlenog tijela porezne uprave ili po slubenoj dunosti;

trgovaki sud brie drutvo iz sudskog registra po slubenoj dunosti ako ono u
razdoblju od 3 uzastopne godine ne ispuni svoju obvezu objave svojih godinjih
financijskih izvjea s prilozima niti ih dostavi u roku od 6 mjeseci nakon to mu sud
priopi namjeru brisanja, a drutvo ne uini vjerojatnim da ima imovinu;

u tom sluaju se ne provodi likvidacija drutva, a ako se naknadno utvrdi

postojanje imovine provodi se postupak likvidacije,

likvidatore imenuje sud na prijedlog zainteresiranih osoba;

sud dostavlja obavijest o namjeri brisanja upravi drutva po propisima o dostavi i

ostavlja im primjereni rok za prigovore, mogue odrediti i objavu te obavijesti

Statutom je mogue odrediti i druge sluajeve prestanka

Ako odluku o prestanku donosi gl. skuptina, ona se prijavljuje radi upisa u sudski
registar, a ako je donosi sud, upisuje se po slubenoj dunosti (l. 368. ZTD)

Ako se prijava ne podnese, sud e uputiti ponovni poziv uz upozorenje da e po

proteku dodatnog roka to uiniti on po slubenoj dunosti i imenovati likvidatore

Odluka o prestanku se objavljuje u Narodnim novinama

Likvidacijski postupak

Svrha provedbe postupka likvidacije je:

razrjeenje svih postojeih pravnih odnosa drutva (naplata trabina

prema treima i plaanje dugova prema treima),
71

unovenje imovine drutva i

vraanje ostatka likvidacijske mase dioniarima drutva, kada nastanu

razlozi za prestanak drutva

Ako se nad drutvom ne otvori steajni postupak, provodi se postupak likvidacije,

osim u sluaju pripajanja i spajanja drutva, ili ako drutvo nema imovine;

na drutvo se do zakljuenja likvidacije primjenjuju propisi koji se primjenjuju i

na drutvo koje nije u likvidaciji, osim ako to nije u suprotnosti s odredbama o likvidaciji
i njezinom svrhom (l. 369. ZTD)

Nakon upisa odluke o otvaranju likvidacije upie u sudski registar, u tvrtku

drutva se stavlja naznaka u likvidaciji (l. 370. ZTD)

Postupak likvidacije provode lanovi uprave kao likvidatori (l. 371. ZTD);
statutom ili odlukom gl. skuptine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe koje
ispunjavaju zakonske uvjete za lana uprave, likvidator moe biti i pravna osoba

Manjinski dioniari koji imaju dionice koje ine 5 % temeljnog kapitala ili iznos
od 4.000.000,00 kuna (moraju uiniti vjerojatnim da du najmanje 3 mjeseca imatelji
dionica u drutvu) i nadzorni odbor mogu postaviti zahtjev sudu da imenuje ili opozove
likvidatore kada postoje za to vani razlozi;

likvidatori koje imenuje sud imaju pravo na naknadu trokova i nagradu za rad, a
ako drutvo i likvidatori ne postignu sporazum, o tome odluuje sud

Glavna skuptina moe opozvati likvidatore u svako doba (osim onih koje je
imenovao sud)

Supsidijarna primjena odredbi ZTD-a o upravi na likvidatore

Upis imenovanih likvidatora i njihovih ovlasti u sudski registar (l. 372. ZTD)

Pozivanje vjerovnika za prijavu trabina (l. 373. ZTD)

uz upuivanje na prestanak drutva, upuuje se i poziv vjerovnicima da prijave
svoje trabine;

poziv se objavljuje triput u razmacima od 15-30 dana u glasilu drutva, uz

naznaku da vjerovnici prijave svoje trabine u roku od 6 mjeseci od posljednje objave
poziva

Obveze likvidatora (l. 374. ZTD)

okonanje tekuih poslova,
naplata trabina,
unovenje imovine drutva,
podmirenje vjerovnika;
mogunost ulaenja u nove poslove;
likvidatori imaju poloaj uprave, a nadgleda ih nadzorni odbor; na njih se ne primjenjuje
zabrana konkurencije; podaci na poslovnim papirima drutva u likvidaciji

Ovlasti likvidatora (l. 375. ZTD)

zastupaju drutvo; skupno zastupanje, osim ako je drugaije odreeno statutom ili
odlukom suda;

72

statutom ili odlukom suda mogue je odrediti pojedinanog likvidatora koji

samostalno ili skupno s prokuristom zastupa drutvo, to moe odrediti i nadzorni odbor,
ako je ovlaten na to statutom ili odlukom gl. skuptine;

raspodjela odreenih poslova izmeu likvidatora koji su ovlateni skupno

zastupati drutvo;

nije mogue ograniiti ovlasti likvidatora na zastupanje

Izrada poetnih likvidacijskih financijskih izvjea (l. 376. ZTD)

obveza likvidatora da izrade poetna likvidacijska financijska izvjea i izvjee

o stanju drutva;

gl. skuptina odluuje o utvrenju poetnih likvidacijskih financijskih izvjea,

davanju razrjenice likvidatorima i lanovima nadzornog odbora;

sud moe odluiti da nije potrebno provesti reviziju tih izvjea, ako to ne
zahtijevaju interesi vjerovnika i dioniara

Obustava likvidacije i pokretanje steaja (l. 377. ZTD)

ako likvidatori na temelju prijavljenih trabina da imovina drutva nije dostatna

za podmirenje trabina vjerovnika, moraju obustaviti likvidacijski postupak i predloiti
provedbu steajnog postupka

Izvjee o provedbi likvidacije i prijedlog za diobu (l. 378. ZTD)

nakon podmirenja dugova drutva, likvidatori imaju obvezu izraditi izvjee o

provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine, ako u odluci o prestanku drutva nije
odreeno drugaije;

izvjee i prijedlog prihvaa tijelo koje je donijelo odluku o prestanku drutva

(gl. skuptina, sud);

ako gl. skuptina prihvaa izvjee i prijedlog pa se ne sastane nakon dva poziva,
ili bude nepodobna za odluivanje smatra se da su izvjee i prijedlog prihvaeni kako su
predloeni

Zatita vjerovnika (l. 379. ZTD)

podjela imovine drutva dioniarima tek po proteku 1 godine od dana kada je
trei put objavljen poziv vjerovnicima da prijave trabine;

u sluaju ako neki vjerovnik ne prijavi svoje trabine, dugovani iznos treba
pohraniti kod suda, a stvari u javno skladite na razdoblje od 6 mjeseci;

ako se i u tom razdoblju ne namiri vjerovnik bez krivnje drutva, provodi se

javna prodaja, a ostvareni iznos se predaje opini na ijem podruju je sjedite drutva;

vjerovnici ije trabine nisu bile poznate drutvu, a nisu ih pravovremeno

prijavili, mogu traiti njihovo podmirenje samo iz imovine koja nije podijeljena
dioniarima;

ako se radi o spornim trabinama, imovina drutva se moe dijeliti izmeu

dioniara, ako je vjerovniku sporne trabine dano osiguranje za naknadno namirenje;

dioniar koji ima trabine prema drutvu koje ne proizlaze iz njegovog lanstva u
drutvu ima isti poloaj kao i vjerovnici

73

Podjela imovine (l. 380. ZTD)

likvidatori na temelju odluke o podjeli imovine moraju podijeliti dioniarima

imovinu u roku od 30 dana od dana donoenja odluke na nain odreen statutom;

Imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu;

ako ulozi nisu uneseni u istom omjeru za sve dionice, nadoknauje se ono to je
uloeno, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu;

ako imovina nije dostatna za povrat uloenog, gubitak snose dioniari razmjerno
sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu

Pravo na naknadu i nagradu likvidatora (l. 381. ZTD)

naknada trokova i nagrada za rad na teret drutva;

nju odreuje gl. skuptina, a u sluaju spora sud;

isplate naknade i nagrade se obavlja nakon podmirenja trabina vjerovnika , a

prije podjele imovine dioniarima; mogue i prijevremene isplate ako to ne oteuje
vjerovnike

Okonanje likvidacije (l. 382. ZTD)

nakon podjele imovine dioniarima likvidatori podnose gl. skuptini zakljuna

likvidacijska financijska izvjea i izvjee o provedenoj likvidaciji;

likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja drutva u sudski registar i dokaz
o prihvaanju zakljunih likvidacijskih financijskih izvjea i izvjea o provedenoj
likvidaciji;

prestanak drutva brisanjem;

uvanje poslovnih knjiga i isprava drutva u sudskom registru;

mogunost nastavka postupka likvidacije

Odgovornost likvidatora za tetu (l. 383. ZTD)

nakon brisanja drutva iz sudskog registra, nije mogue pobijati radnje
likvidatora, ali vjerovnici mogu traiti od njih naknadu tete;

ogranienje odgovornosti likvidatora na iznos nagrade za rad uvean za 5 puta;

ako to nije dovoljno za naknadu tete, za nju odgovaraju solidarno svi dioniari
do visine isplaene imovine drutva;

prema dioniarima likvidator odgovara po opim pravilima o odgovornosti za

tetu; zahtjevi za naknadu tete zastaruju u roku od 1 godine od brisanja drutva iz
sudskog registra;

solidarna odgovornost likvidatora

Nastavljanje drutva (l. 384. ZTD)

ako drutvo prestaje zbog proteka vremena ili na temelju odluke gl. skuptine,
gl. skuptina moe do podjele imovine dioniarima donijeti odluku o nastavljanju
drutva;

odluka o tome se donosi veinom (statutom je mogue odrediti i veu veinu te

ispunjenje dodatnih pretpostavki);

isto vrijedi i u sluaju otvaranja steajnog postupka, ali se on obustavi na

prijedlog drutva ili ga se zakljui nakon pravomonosti rjeenja o potvrdi steajnog
plana ili se otkloni razlog za brisanje drutva koje je naloeno odlukom suda;

74

konstitutivni uinak upisa odluke o nastavljanju drutva u sudski registar

Nitavost drutva
(l. 384.a-384.c ZTD)

Sankcija za odreene nepravilnosti i nedostatke vezane uz dioniko drutvo koji

su bitni za njegovi identifikaciju, upis u sudski registar i formiranje temeljnog kapitala

Tuba za utvrenje nitavosti (l. 384.a ZTD) tuba za utvrenje nitavosti

moe se podnijeti zbog:

ako se u statutu drutva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri

njegovu osnivanju ne navode tvrtka drutva, visina temeljnog kapitala, ulozi u
drutvo, predmet poslovanja ili su odredbe o predmetu poslovanja nitave ili nisu
potovani propisi o najmanjoj doputenoj uplati dionica niti propisi o uvjetima i
postupku za upis u sudski registar;
ovlast za podnoenje tube ima svaki dioniar, svaki lan uprave i svaki lan nadzornog
odbora

Ako se nedostatak moe ukloniti, tuba se moe podii tek nakon to ovlatenik
za podizanje tube zatrai od drutva da ukloni nedostatak, a ono to ne uini u roku od 3
mjeseca

Tuba se mora podii kod nadlenog suda u roku od 3 godine od dana upisa
drutva u sudski registar, odgovarajua primjena odredbi zakona o tubi za pobijanje
odluka gl. skuptine
Uprava drutva mora javno ovjerenu presliku tube dostaviti registarskom sudu
bez odgode od dana kada je podignuta, a sud koji je donio presudu dostavit e je
registarskom sudu u roku od 15 dana od dana njezine pravomonosti;

registarski sud upisuje u sudski registar zabiljebu spora, a nitavost drutva

nakon to mu se dostavi pravomona presuda; ako je tuba odbijena, brie se zabiljeba
spora

Nedostatak statuta koji se odnosi na predmet poslovanja moe se otkloniti

izmjenom statuta (l. 384.b ZTD)

Uinak upisa nitavosti u sudski registar (l. 384.c ZTD)

nakon upisa nitavosti u sudski registar provodi se likvidacija drutva;

nitavost upisa ne utjee na pravne poslove poduzete u njegovo ime;

dioniari koji nisu u potpunosti uplatili dionice duni su to uiniti u mjeri koliko
je potrebno da se podmire obveze drutva

Europsko dioniko drutvo (Societas Europae- SE)

Prve ideje za uspostavu Europskog dionikog drutva (SE) nastaju 1959. godine
(Ulmer, Sanders),

Europska Komisija 1970. godine donosi prvi Prijedlog Uredbe o Europskom

dionikom drutvu, koji je prihvaen i objavljen 1975. godine,

potekoe u usvajanju konanog teksta Uredbe, osobito u pogledu pitanja

suodluivanja radnika

75

8.10. 2001. godine usvojena Uredba o Statutu Europskog dionikog drutva i

Smjernica koja dopunjuje Statut Europskog dionikog drutva u vezi sa suodluivanjem
radnika

Svrha ustanovljavanja SE je uspostava trgovakog drutva s jedinstvenim

pravnim poloajem na unutarnjem tritu EU koji e olakati prekogranine poslovne
aktivnosti i olakati prijenos sjedita drutva iz jedne u drugu dravu

Osnovna obiljeja Europskog dionikog drutva (SE)

Dioniko drutvo osnovano na podruju EU s vlastitom pravnom osobnou (l.

1. Uredbe),

Minimalni temeljni kapital 120.000,00 eura (mogui i vii kapital ako nacionalni
propisi odreuju tako za npr., banke, osiguravajua drutva i sl.)(l. 4. Uredbe),

Registrirano sjedite SE na podruju EU u istoj dravi lanici u kojoj se nalazi i

njegovo stvarno sjedite;

nije mogu prijenos registriranog sjedita bez prijenosa stvarnog sjedite ime se
oteava mobilnost SE;

primjena teorije stvarnog sjedita (promjena mjerodavnog prava)(l. 7. Uredbe),

4. Ureen postupak za prijenos sjedita drutva;

odluku donosi gl. skuptina;
zatita vjerovnika i dioniara;
nemogunost prijenosa sjedita u sluaju otvaranja postupka ukidanja, likvidacije ili
steaja nad SE (l. 8. Uredbe),
5. Pravni izvori za SE: odredbe Uredbe,
odredbe statuta SE, nacionalni pravni propisi (usklaeni i neusklaeni), koji se
primjenjuju na dionika drutva,
6.

Objava odluka o osnivanju i prestanku SE i prijenosu sjedita u slubenim

novinama EU;
upis SE u sudski registar one drave lanice u kojoj je smjeteno sjedite SE (l. 1214. Uredbe)

Drutvo s ogranienom odgovornou osnivanje i pravni odnosi izmeu lanova i

drutva
Pojam drutva s ogranienom odgovornou (l. 385. ZTD)

76

Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna ili vie

pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu.

Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.

Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

Nain osnivanja drutva (l. 387. ZTD)

Drutveni ugovor - drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju

osnivai.

Oblik ugovora: javnobiljenika isprava, a potpisuju ga svi osnivai

Izmjena ZTD: osim JBI privatna isprava koju potvrdi javni biljenik)
Izjava o osnivanju drutva - kada drutvo osniva jedan osniva, drutveni
ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou
dana kod javnog biljenika.

Punomo - punomonici osnivaa moraju imati punomo ovjerenu kod javnog

biljenika.

Punomo nije potrebna ako je zastupnik osnivaa po zakonu ovlaten da za njega

sklopi drutveni ugovor i dade izjavu koja se trai za osnivanje drutva.

Sukcesivno osnivanje drutva nije doputeno.

Sadraj drutvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva (l. 388. ZTD)
Obvezan sadraj drutvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva:
1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, a ako je
osniva fizika osoba i njen jedinstveni matini broj graana,

2. tvrtku i sjedite drutva,

3. predmet poslovanja drutva,

4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga

osnivaa, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznaiti
njihovu vrijednost,

5. odredbu o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme,

6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te
prava i obveze koje drutvo ima prema osnivaima.

Temeljni kapital drutva (l. 389. ZTD)

Temeljni kapital drutva - mora biti izraen u kunama.

Najnii iznos temeljnoga kapitala je protuvrijednost od 20.000 kn.

Temeljni ulozi (l. 390. ZTD)

77

Temeljni ulozi - temeljni ulog ne moe biti manji od protuvrijednosti od 200 kn

Temeljni ulog mora biti izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto.
Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala drutva.
Temeljni ulog moe se unijeti ulaganjem stvari i prava.

Prije upisa drutva u trgovaki registar svaki osniva mora uplatiti najmanje
etvrtinu temeljnoga uloga kojega uplauje u novcu, s time da ukupni iznos svih uplata u
novcu i vrijednost unesenih stvari i prava ne mogu biti manji od protuvrijednosti od
10.000 kn

Polovina temeljnog kapitala mora se u pravilu uplatiti u novcu (postoje i izuzeci

l.390/7 ZTD)

Dodatne uplate ili druge inidbe (novo)

Ne utjeu na poveanje TK

Dodatne obveze moraju biti razmjerne poslovnim udjelima suprotan sporazum

bez uinka

Dodatne uplate mogu u DU biti ograniene odreenim iznosom

Moe se predvidjeti da lanovi trebaju donijeti odluku o dodatnim uplatama

(mogu predvidjeti veinu ) ako ne, jednoglasno.

Posljedice proputanja dodatnih uplata kada je iznos uplate ogranien iznosom

primjenjuju se odredbe ZTD o zakanjenju s uplatom temeljnog uloga, ako

drutvenim ugovorom nije to drugo predvieno.

Prednik lana drutva odgovara za plaanje drutvu samo do visine obveze u

vrijeme podnoenja prijave za upis njegova izlaska iz drutva u knjigu poslovnih udjela.
Kada dodatna uplata nije ograniena odreenim iznosom

Ako je taj lan u cijelosti uplatio temeljni ulog moe se osloboditi obveze
plaanja koja otpada na njegov poslovni udio

1) tako da u roku od mjesec dana nakon to se od njega zahtijeva plaanje drutvu

stavi svoj poslovni udio na raspolaganje.

2) Ako on u tome roku ne plati/ ne koristi se spomenutim pravom, drutvo ga

moe preporuenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na
raspolaganje drutvu.

1, 2 = Drutvo mora u roku od mjesec dana (od primitka spomenute izjave lana
drutva, odnosno od spomenute obavijesti lanu)

njegov poslovni udio izloiti prodaji javnim nadmetanjem,

prodaji na drugi nain samo ako se s time suglasi lan drutva o ijem je
poslovnom udjelu rije

iznos postignut prodajom ( nakon pokria trokova prodaje i podmirenja obveze

dodatnog plaanja) isplauje se lanu drutva..
Kada dodatna uplata nije ograniena odreenim iznosom

Ono to je uplaeno moe se vratiti lanovima drutva ako nije potrebno za

pokrie gubitka drutva.

78

Povrat uplaenog doputen je lanovima samo u omjeru njihovih temeljnih

uloga i ne prije isteka tri mjeseca od kada drutvo objavi odluku o povratu.

? to ako DU predvia dodatne uplate i prije potpune uplate temeljnih uloga

Prije povrata dodatnih uplata moraju se u potpunosti uplatiti temeljni ulozi

U protivnom lanovi uprave i preostali lanovi drutva odgovaraju drutvu po

odredbama lanaka 407. i 430. ZTD (nedoputena primanja i duna pozornost)

Trokovi osnivanja / prijava

Naknada trokova za pripremne radnje ili za osnivanje drutva osnivaima se ne

smije isplaivati iz temeljnog kapitala.

Iznos trokova ne moe se priraunati temeljnom kapitalu kao ulog.

Podnoenje prijave:
Nakon sklapanja drutvenog ugovora

Uplate uloga (ZTD i DU)

Imenovanja 1 ili vie lanova uprave

Imenovanje NO (ako ga doo mora imati)

Ako su ulozi u stvarima ili pravima moraju se unijeti tako da se njima moe
slobodno raspolagati nakon to se drutvo upie u registar

Prijava ima svoje bitne sastojke l.394.st.4. ZTD

Sud ispituje: urednost osnivanja, propisani sadraj prijave i propisane priloge

Upis u trgovaki registar (l. 396. ZTD)

U trgovaki registar upisuju se:

1. tvrtka, sjedite i predmet poslovanja drutva,

2. ukupni iznos temeljnoga kapitala,

3. dan sklapanja drutvenog ugovora,

4. vrijeme trajanja drutva ako je ono odreeno drutvenim ugovorom ili izjavom
o osnivanju drutva,

5. imena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, ako ga

drutvo ima, njihovo prebivalite i jedinstveni matini broj graana,

6. ovlasti za zastupanje drutva,

7. ime i prezime i jedinstveni matini broj graana, odnosno tvrtka jedinoga

osnivaa.
Objava upisa (l. 396. ZTD)

1. podaci koji se upisuju u trgovaki registar

2. odredbe drutvenoga ugovora ili izjave o osnivanju drutva o nainu kako

drutvo objavljuje svoja priopenja, ako ugovor, odnosno izjava sadravaju te odredbe.

Odgovornost lanova drutva i lanova uprave drutva pri osnivanju (l. 397. ZTD)

79

Odgovornost za tetu - lanovi drutva i lanovi uprave drutva zbog pogrenih

podataka

Solidarna odgovornost - ako je drutvo s nakanom ili s grubom nepanjom

oteeno ulozima ili trokovima osnivanja drutva, svi lanovi odgovaraju za tetu kao
solidarni dunici.

Osloboenje od odgovornosti - lan drutva i lan uprave drutva oslobaa se od

odgovornosti ukoliko nije znao za injenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za
njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Drutvo se ne moe odrei ovih zahtjeva niti o njima sklopiti nagodbu, ako je
ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi drutvo podmirilo svoje vjerovnike.

Zahtjevi drutva zastarijevaju protekom pet godina od dana upisa u trgovaki

registar, odnosno od dana kada je radnja uinjena.

Temeljni ulozi

Uplata temeljnih uloga (l. 398. ZTD)

Temeljni ulog - svaki je lan duan u skladu s drutvenim ugovorom i odlukama

organa drutva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo.

Obveza uplate mora biti razmjerna razmjeru poslovnih udjela (novo! ZID ZTD
l.182 l.391. ZTD)

Zatezne kamate (l. 399 ZTD)

Zakonske zatezne kamate duan je drutvu platiti lan drutva koji pravodobno
ne uplati ulog, osim ako drutvenim ugovorom ili odlukom organa drutva donesenom
prije preuzimanja obveze uplate nije odreena via kamata.

Iskljuenje lana drutva koji je u zakanjenju tzv. kaduciranje (l. 400. ZTD)

lana drutva koji je u zakanjenju s uplatom uloga drutvo:

Poziv pisanim putem da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku
+ upozorenje da e, ako ne uplati temeljni ulog, biti iskljuen iz drutva.
Poziv treba poslati preporuenim pismom
Naknadni rok ne moe biti krai od mjesec dana.
Ako se poziv upuuje za vie lanova, naknadni rok za sve mora biti jednak.

Drutvo moe protiv lana ustati s tubom koja glasi na uplatu ulog,
to ne otklanja mogunost da se lana iskljui iz drutva.

Ne moe se neke lanove iskljuiti a neke ne (izmjene ZTD)

Tko uplauje ulog ako ne lan koji kasni?

80

1) prednici lana: neposredni i svi raniji prednici upisani u knjigu poslovnih

udjela u posljednjih 5 godina

isplata od ranijeg samo ako od kasnijeg nije bila uspjena (1 mjesec)

2) prodaja uloga javnim nadmetanjem

(izuzetak: mogu ga po stvarnoj cijeni iskupiti lanovi uz suglasnost iskljuenog),
Provodi je sud ili osoba ovlatena za drabu

3) drugi oblici prodaje: slobodna prodaja doputena samo izuzetno

ako je prodaja dogovorena za iznos koji nije nii od vrijednosti udjela iskazane u
bilanci (u roku od 1 mjesec poslije ne)

4) ako se ulog ne iskupi ni na koji od ovih naina moraju ga isplatiti svi ostali
lanovi (razmjerno poslovnim udjelima

Vraanje uloga /isplata kamata

Sve je posljedica naela odravanja kapitala

zabrana vraanja uloga

Zabrana isplate kamate na temeljni ulog

lanovima se ne smije isplatiti kamata na uplaeni temeljni ulog niti se moe

ugovoriti takva obveza drutva.
Nedoputena primanja (l.407)

Nedoputene isplate (vraanje uloga, kamate na ulog) moraju se vratiti

Moe se zadrati isplata na temelju podjele dobiti ako je primljena u dobroj vjeri

Ako se ne moe naplatiti od lana a isplatom je smanjen temeljni kapital

odgovaraju lanovi razmjeno temeljnim ulozima

Ne postoji mogunost osloboenja od obveze

Zastara 5 godina od primanja uplate

Zajam kojim se nadomjeta kapital (l. 408. ZTD)

Zajam koji lan da drutvu u vrijeme kada ga ono ne bi moglo uzeti pod
uobiajenim trinim uvjetima tretira se kao vlastiti kapital drutva

Izmijenjeno ZID ZTD: vie se ne kae da se tretira kao vlastiti kapital, nego se
propisuje da u sluaju steaja moe ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao steajni
vjerovnik nieg isplatnog reda.

Ako trea osoba pozajmi drutvu a lan dade osiguranje (jamstvo), u steaju ta
osoba moe ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela
namiriti iz dobivenog osiguranja (l.192. ZID ZTD l.408. ZTD)

Analogna primjena i na druge zajmu sline radnje

81

Poslovni udjeli
Odreenje poslovnih udjela (l. 409. ZTD)

Poslovni udio lana drutva odreuje se prema veliini preuzetoga temeljnoga

uloga, osim ako je u drutvenom ugovoru drukije odreeno.

lan drutva moe imati vie poslovnih udjela.

Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu

dividende, a izdane isprave nisu valjane.
Knjiga poslovnih udjela (l. 410. ZTD)

Knjigu poslovnih udjela duna je voditi uprava drutva.

U knjigu se upisuju sljedei podaci:

tvrtka, odnosno ime, sjedite, odnosno prebivalite svakoga lana drutva; ako je
lan drutva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajuem registru; ako je lan
drutva fizika osoba, njegov jedinstveni matini broj graana,

iznos temeljnoga uloga u drutvo koji je preuzeo i to je na temelju toga uplatio,

eventualne dodatne inidbe koje je duan ispuniti prema drutvu i koje je ispunio,

sve obveze koje terete poslovni udio i

broj glasova koje ima pri donoenju odluka lanova drutva;

optereenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene.

U roku od tri dana nakon svake promjene upisa uprava drutva duna je o
promjeni obavijestiti registarski sud (izmjena ZTD).

Knjiga poslovnih udjela

Sadraj knjige poslovnih udjela

u sijenju svake godine predaje se registarskome sudu od njega potpisani

popis lanova drutva

s navod o visini njihovih temeljnih uloga

to je na temelju toga uplaeno

to je drutvo eventualno vratilo lanu.

lanovi uprave odgovaraju neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom*

drutvu vjerovnicima, lanovima drutva i drugim osobama* za tetu zbog netonog
nepravodobnog upisa, netonih izjava ili nedanih izjava sudu. (* Novi ZTD)

Uinak upisa u knjigu poslovnih udjela (l. 411. ZTD)

Tko se smatra lanom drutva

samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela

+ o ijem je lanstvu obavijeten registarski sud.

to ako se stanje u KPU i u obavijesti ne poklapa

osobe navedene u spomenutoj obavijesti (novi l.411/1 ZTD l.194. ZID ZTD)

Upis u knjigu poslovnih udjela smatra se obavljenim kada drutvu prispije prijava
za upis, koja ispunjava uvjete za takav upis.

Zato jer uprava moe otezati upis

82

Raspolaganje poslovnim udjelom (l. 412. ZTD)

Poslovni udjeli mogu se
prenositi (ugovorom u obliku javnobiljenike isprave, ali i privatne isprave
ovjerene kod javnog biljenika),

zaloiti

nasljeivati.

Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena drutvenog ugovora

Ako lan drutva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga lana
zadrava samostalnost.

Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih inidbi moe se

prenositi samo uz suglasnost drutva.

Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost drutva - vinkulacija (l. 413. ZTD)

Drutvenim ugovorom moe biti predvieno da se poslovni udio moe prenijeti
na drugu osobu samo uz suglasnost drutva.

Ako drutvo uskrati suglasnost, lan drutva koji eli prenijeti taj udio moe,
traiti od trgovakog suda da mu dozvoli prijenos toga udjela.

Sud e dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da

uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se moe obaviti bez tete za drutvo,
njegove lanove i vjerovnike.

Ako se poslovni udio koji se moe prenijeti samo uz suglasnost drutva treba
prodati u sudskom ovrnom postupku, izvrni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela
i o odobrenju prodaje obavijestiti drutvo i sve vjerovnike te im priopiti procijenjenu
vrijednost udjela.

Prijenos poslovnog udjela nasljeivanjem (l. 414. ZTD)

U drutvenom ugovoru moe se za sluaj nasljeivanja poslovnog udjela odrediti
da ga je nasljednik duan prenijeti nekome drugome lanu drutva ili osobi koju odredi
drutvo,

Cijena - po dogovoru ili po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela

iskazanoj u posljednjim financijskim izvjeima drutva.

Vie ovlatenika na poslovnome udjelu (l. 417. ZTD)

Ako na poslovnome udjelu ima vie ovlatenika, oni mogu prava iz udjela
ostvarivati samo zajedno, a solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

Pravne radnje koje drutvo treba poduzeti prema imatelju poslovnoga udjela
valjano su poduzete, te djeluju prema svim ovlatenicima, ako nema zajednikog
zastupnika svih ovlatenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih.

83

Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela (l. 418. ZTD)

Drutvo ne moe stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje
nije u cjelini uplaen temeljni ulog.

Drutvo moe stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaen

temeljni ulog

ako to ini imovinom koja prelazi temeljni kapital drutva i

ako drutvo moe po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela
bez da s time smanjuje temeljni kapital drutva

Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.

Slina ogranienja vrijede i za zalog

Uinak istupanja ili iskljuenja lana iz drutva (l. 421. ZTD)

Istupanjem i iskljuenjem lana prestaje njegovo lanstvo u drutvu i sva prava
koja iz toga proizlaze.

lan koji istupi iz drutva i lan koji je iz drutva iskljuen imaju pravo da im se
nadoknadi trina vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja.

Ako drutvo od lana trai nadoknadu priinjene tete ili lan treba da ispuni neke
druge obveze prema drutvu, vrijednost temeljnoga uloga nee mu se nadoknaditi dok ne
podmiri tetu niti ispuni te obveze.

lanstvo lana prestaje kad mu se isplati spomenuta naknada.

Drutvo s ogranienom odgovornou tijela drutva

Uprava
Voenje poslova drutva (l. 422. ZTD)
Uprava drutva

1 ili vie direktora

imenuje ju skuptina ( ali i NO ako je ovlaten drutvenim ugovorom (VTS - P3805/99),

lanovi se upisuju u registar (upis nema konstitutivni znaaj otkad imenovani

prihvati)

Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost.

Nain rada uprave

propisuje se drutvenim ugovorom
+ posebnim aktom koji uprava donosi sa tom svrhom.

84

Vie lanova uprave

lanovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova drutva, osim

ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu ili ako je drutvenim
ugovorom drukije odreeno.

Uprava

to ako je svaki lan uprave ovlaten sam poduzimati radnje voenja poslova
drutva ?

ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od lanova uprave,

osim ako spomenutim ugovorom nije drugaije odreeno.
Dva nivoa odnosa:

imenovanje

ugovor o obavljanju poslova drutva.

Jedno vrijeme lan uprave radnopravnom odnosu - ukinuto odlukom USH.

Visina naknade: primjerena poslu i stanju drutva.

Stroe dodijeljivanje kredita: moe im se dati samo na temelju odluke lanova NO

ili skuptine ako drutvo nema NO.

Imenovanje lanova uprave (l. 423. ZTD)

lan uprave moe biti potpuno poslovno sposobna fizika osoba.
lanovi drutva svojom odlukom imenuju upravu drutva.

Ako je drutvenim ugovorom odreeno da ih bira NO, tada ih i opoziva (osim

ako nije drukije ureeno)

U drutvenom ugovoru moe se predvidjeti da e upravu imenovati i neko

javnopravno tijelo (najvei ili jedini dioniar osoba javnog prava).

Ako broj lanova uprave padne ispod broja koji je drutvenim ugovorom odreen
kao najmanji broj lanova uprave da bi ona mogla voditi poslove drutva i zastupati ga, a
nisu odreeni njihovi zamjenici (svojstvo zamjenika nije bitno u prijavi za upis prema
van svi jednaki, VTS P 28/97), lanovi drutva moraju svojom odlukom bez odgaanja
imenovati lanove koji nedostaju.

Drutvenim se ugovorom moe odrediti da za vrijeme dok lanovi drutva ne

imenuju nove lanove, nadzorni odbor moe imenovati lanove koji nedostaju.

Ako otpadnu svi lanovi uprave ili oni nisu u mogunosti obavljati svoje dunosti,
nadzorni odbor je duan lanove uprave imenovati bez odgaanja.

Ako drutvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to
propisano u prethodnome stavku ovoga lanka, sud e na prijedlog zainteresirane osobe
ili po slubenoj dunosti postaviti privremenog upravitelja

Opoziv lanova uprave (l. 424. ZTD)

lanovi uprave svakodobno opozivi

kod d.d. samo ako postoji za to vaan razlog

85


to nema utjecaja na pravo lanova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s
drutvom

odluka obinom veinom.

lana uprave koji je i lan drutva moe se, ako za to postoji vaan razlog,
opozvati i odlukom suda.
Pitanje moe li NO opozvati upravu (P 2764/99 ne naputeno)
Opoziv lanova uprave (l. 424. ZTD)

Drutveni ugovor moe oteati opozivanje lanova uprave

Npr. samo ako za to postoji vaan razlog (primjer: ne mora biti povreda, krivnja,
teta, ve i bolestm neslaganje itd.).

Opoziv djeluje od priopenja

Prethodne odredbe ne primjenjuju se na lanove uprave koje imenuje javnopravno

tijelo

Oni su svakodobno opozivi uvijek.

Imenovanje i opoziv moe se razdvojiti na nain da jedan organ odluuje o

imenovanju a drugi o opozivu ali to nije est sluaj.

Ostavka i upis lanova uprave u trgovaki registar (l. 425. ZTD)

Mogua i ostavka novo: l.424a ZTD

Nije potrebna odluka u drutvu

Djeluje:

od dana kada je izjavljena ako je vaan razlog

ako nema vanog razloga 14 dana od dana izjave drutvu.

Izjavljuje se u pisanom obliku skuptini ako je ona ovlatena za imenovanje, ili

NO

Opoziv ostavke samo uz suglasnost onoga kome je propisno izjavljena

lanovi uprave, njihova ovlatenja za zastupanje i sve promjene (opoziv

imenovanja, ostavka, imenovanje novog lana bez odgaanja se upisuju u trgovaki
registar.

Javno ovjerovljeni potpisi novih lanova radi pohrane u registru.

Upis je deklaratorne naravi

Zastupanje (l. 426. ZTD)
Drutvo zastupa uprava.
lanovi uprave skupno zastupaju drutvo, osim ako u drutvenom ugovoru nije
drugaije odreeno,

Ako uprava ima vie lanova, drutvenim ugovorom moe se odrediti da drutvo
zastupa jedan lan uprave + prokurist.

Oitovanja volje prema drutvu valjana su, ako se uine i samo prema jednoj od
osoba koje su skupno ovlatene za zastupanje.

Ogranienje ovlasti za zastupanje (l. 427. ZTD)

postavljaju se drutvenim ugovorom, odlukom lanova drutva i Obveznim

uputama nadzornog odbora.

Ogranienja su bez pravnoga su uinka prema treima.

86

Poslovne knjige i financijska izvjea (l. 428. ZTD)

Uprava drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga.

Uprava odgovara za izradu financijskih izvjea drutva.

Uprava mora izraena financijska izvjea i miljenje revizora (ako postoji)

dostaviti lanovima bez odgaanja

lanovi imaju pravo uvida u poslovne knjige koje se moe ograniiti ili iskljuiti
samo ako drutvo ima nadzorni odbor

Drutvo s ogranienom odgovornou izmjena drutvenog ugovora,

poveanje i smanjenje temeljnog kapitala, prestanak
IZMJENA DRUTVENOG UGOVORA
Oblik izmjene (l. 454. ZTD)

Drutveni ugovor moe se izmijeniti samo odlukom lanova drutva.

Odluka mora biti u obliku javnobiljenike isprave (sada i privatna isprava).
Odluka o izmjeni nema uinka dok se ne upie u trgovaki registar.

Odluivanje o izmjeni (l. 455. ZTD)

Odluka o izmjeni drutvenog ugovora donosi se veinom od najmanje tri
etvrtine od danih glasova.

Drutvenim ugovorom moe se odrediti da je za to potrebna vea veina a moe

se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

Odluka o odredbama da treba imenovati nadzorni odbor i o smanjenju

nagrade koja po drutvenom ugovoru pripada lanovima uprave i nadzornog odbora
donosi se obinom veinom glasova.

Odluka o izmjeni predmeta poslovanja donosi se jednoglasno, osim ako

drutvenim ugovorom nije drukije odreeno.

Odluka o tome da se poveaju obveze lanova prema drutvu koje proizlaze iz

drutvenog ugovora ili da se pojedinim lanovima smanje prava koja imaju na temelju
toga ugovora moe se donijeti samo onda ako se s time suglase svi lanovi drutva na
koje se odnosi poveanje obveza ili smanjenje prava (prije svega to vrijedi za odluke
kojima se u drutveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni
kapital drutva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu
sadrane).

Upis u trgovaki registar. Objava upisa (l. 456. ZTD)

87

Svaka izmjena drutvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi

upisa u trgovaki registar.

Prijavi treba priloiti uinjene izmjene u obliku javnobiljenike isprave s

dokazom da su valjano uinjene i potvrdu javnog biljenika da neizmijenjene odredbe
drutvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s uinjenim izmjenama
u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilae.

Poveanje temeljnoga kapitala

Nain poveanja temeljnoga kapitala (l. 457. ZTD)
Za poveanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka lanova drutva o izmjeni
drutvenog ugovora.

Temeljni kapital moe se poveati uplatama novih (efektivno) ili poveanjem

postojeih temeljnih uloga ali i unoenjem rezervi i dobiti drutva u temeljni kapital
(nominalno).

Upis poveanja temeljnoga kapitala novim uplatama u trgovaki registar. Objava

upisa (l. 458. ZTD)

Prijava za upis poveanja temeljnoga kapitala u trgovaki registar mora se

podnijeti registarskom sudu im se preuzmu i uplate ulozi u poveani temeljni kapital.

Temeljni kapital je povean od upisa odluke o poveanju toga kapitala u trgovaki

registar (l. 461. ZTD)
Smanjenje temeljnoga kapitala
Nain smanjenja temeljnoga kapitala (l. 462. ZTD)
Temeljni kapital drutva moe se smanjiti samo na temelju odluke lanova drutva o
izmjeni drutvenoga ugovora te nakon to se provede postupak koji je propisan ovim
Zakonom.

U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako e

se to provesti.

Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga

kapitala odreene u drutvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje
vraanjem lanovima drutva njihovih temeljnih uloga, snienjem nominalnog iznosa tih
uloga ili potpunim, odnosno djelominim oslobaanjem lanova drutva ili njihovih
pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.
Prijava za upis naknade da se smanji temeljni kapital u trgovaki registar (l. 463.
ZTD)

88

Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u trgovaki registar upie nakana

drutva da smanji temeljni kapital.

PRESTANAK
Razlozi za prestanak (l. 466. ZTD)
Razlozi za prestanak drutva jesu:
istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru,

odluka lanova,

pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom,

pravomona odluka suda kojom se odbija otvaranje steajnog postupka zbog

nemogunosti da se iz steajne mase pokriju trokovi steajnog postupka,

pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u trgovaki registar

bio nezakonit,

provoenje steajnog postupka,

odluka registarskog suda donesena napose po odredbama lanka 367. stavka 2. i

3. i lanka 398. stavka 6. ZTD-a

ukidanje drutva.

Drutvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak drutva.

Odluka lanova o prestanku drutva (l. 467. ZTD)

Ako drutvo prestaje odlukom lanova drutva, odluka se donosi u obliku
javnobiljenike isprave s veinom od najmanje tri etvrtine od danih glasova, osim ako
drutvenim ugovorom nije propisano drukije.

Povezana drutva
Povezana drutva pojam i svrha
Pravno samostalna trgovaka drutva koja su meusobno povezana kapitalom ili
poduzetnikim ugovorom

Iz toga slijedi razlikovanje faktinog i ugovornog koncerna

Hrvatsko pravo po uzoru na njemako pravo sadri posebne odredbe o povezanim

drutvima (tako i Slovenija, Portugal, Tajvan, Brazil)

U drugim pravima se na povezana drutva primjenjuju opi pravni instituti prava

drutava (GB, F)

Svrha povezivanja trgovakih drutava jest njihovo okrupnjavanje radi

mobilizacije resursa, prilagodbe tritu i osvajanja novih trita; tome doprinosi i proces
globalizacije gospodarstva

89

Negativnosti pojave povezanih drutava se oituju u monopolima na tritu,

nastanku tete za ovisna drutva, njihove lanove i vjerovnike te uspostava tehnoloke
ovisnosti ovisnih drutava o vladajuim drutvima

Primjeri povezanih drutava: INA-MOL, Adris Grupa, Lura

Povezana drutva vrste (l. 473. ZTD)

Drutva povezana kapitalom:

Drutvo s veinskim sudjelovanjem u drugom drutvu,

Ovisno i vladajue drutvo,
Drutvo koncerna,
Drutva s uzajamnim udjelima.

Drutva povezana poduzetnikim ugovorima:

Ugovor o voenju poslova drutva/ugovor o prijenosu dobiti,
Ostali poduzetniki ugovori.

Drutvo s veinskim sudjelovanjem u drugom drutvu (l. 474. ZTD)

Ako jedno drutvo ima veinu udjela ili veinsko pravo odluivanja u drugome
pravno samostalnome drutvu (veinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo drutvo
nalazi u veinskome sudjelovanju, a prvo drutvo s veinskim sudjelovanjem u njemu
O veinskom sudjelovanju govorimo kad jedno trgovako drutvo ima vie od 50
% udjela u temeljnom kapitalu drugog trgovakog drutva, ali bi to mogao biti i nii
poslovni udio (25-50 %) u odreenim sluajevima

Izraunavanje udjela

- udio koji pripada jednom drutvu odreuje se na temelju odnosa nominalnog

iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnom temeljnom kapitalu drugog, odnosno
brojem tih dionica, ako je to drutvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa (vlastite
udjele drutva treba odbiti od temeljnoga kapitala;

s njima se izjednauju udjeli koji pripadaju nekom drugom tko ih dri za raun
toga drutva);

broj glasova koji u skuptini drutva pripada nekom drutvu odreuje se prema
odnosu broja glasova koje ono moe koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema
ukupnom broju svih glasova (od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji
pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi dri za raun toga drutva)

Uraunavanje udjela
- kao udjeli koji pripadaju drutvu raunaju se i oni udjeli koji pripadaju drutvu
koje je o njemu ovisno ili koje za njegov raun ili za raun drutva koje je o njemu ovisno
dri netko drugi, a ako drutvo pripada trgovcu pojedincu i udjeli koji inae ulaze u
njegovu imovinu

Ovisno i vladajue drutvo (l. 475. ZTD)

90

Ovisno drutvo je pravno samostalno drutvo na koje neko drugo drutvo

(vladajue drutvo) ima neposredno ili posredno prevladavajui utjecaj.

Pod prevladavajuim utjecajem se podrazumijeva mogunost vladajueg drutva

da utjee na voenje poslova i donoenje odluka u ovisnom drutvu

Prevladavajui utjecaj moe nastati kao posljedica:

Postojanje veinskog sudjelovanja jednog trgovakog drutva u drugom,

Sporazum o suradnji 2 ili vie manjih trgovakih drutava koja zajedno imaju
vladajui poloaj u ovisnom drutvu

Kombinacija razliitih okolnosti

Neposredno i posredno (viestruka ovisnost) prevladavajui utjecaj

Ovisnost postoji kad jedno drutvo moe utjecati na sastav tijela drugog drutva,
pri emu je dovoljno da utjee samo na financiranje poslovanja ovisnog drutva te ono
mora biti trajnije naravi

Koncern i koncernsko drutvo (l. 476. ZTD)

Ako se vladajue i jedno ili vie ovisnih drutava objedine jedinstvenim voenjem
od strane vladajuega drutva, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva
koncerna
Vrste koncerna vertikalni / horizontalni; ugovorni / faktini; centralizirani /
decentralizirani

Koncern moe nastati:

Osnivanje novog drutva i prijenos dijela imovine i djelatnosti drutva-osnivaa;
Preuzimanje dionica/udjela u drugom drutvu od strane trgovakog drutva
Sklapanje ugovora o voenju poslova drutva
Zakon presumira nastanak koncerna u sljedeim sluajevima:

sklapanje ugovora o voenju poslova drutva (l. 479. ZTD),

prikljuenje drutva (l. 503. ZTD),

postojanje odnosa ovisnog i vladajueg drutva

Pojam jedinstvenog voenja

voenje poslova vie trgovakih drutava od strane istih osoba radi postizanja
jednog nadreenog cjelovitog poduzetnikog interesa i to jedinstvenim organiziranjem i
financiranjem djelatnosti trgovakih drutava

Drutva s uzajamnim udjelima (l. 477. ZTD)

Drutva s uzajamnim udjelima su drutva kapitala sa sjeditem u Republici

Hrvatskoj koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od 25 % udjela u drugome
drutvu.

Za izraunavanje i uraunavanje udjela primjenjuju se odredbe l. 474. st. 2. i 4.

ZTD-a

91

Presumpcija postojanja odnosa izmeu vladajueg i ovisnog drutva u sluaju

postojanja jednostranog ili uzajamnog veinskog udjela ili neposrednog ili posrednog
vladajueg utjecaja

Postojanje uzajamnih udjela moe ugroziti naelo ouvanja temeljnog kapitala i

dovesti do osamostaljivanja uprava drutava

Stoga se propisuje obveza obavjetavanja o stjecanju kvalificiranih udjela (l.

478. ZTD) te se ograniava koritenje prava iz takvih udjela (l. 511. ZTD)

Obveza obavjetavanja (l. 478. ZTD)

- im jedno drutvo stekne vie od 25 % dionica ili udjela u nekom drutvu

kapitala sa sjeditem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgaanja pismeno
obavijestiti to drutvo, kao i u sluaju stjecanja veinskog sudjelovanja (vie od 50 %
udjela), te sluajevima prestanka postojanja kvalificiranih udjela

Stjecanje, odnosno otputanje se moraju objaviti i u glasilu drutva

Dok se ne ispuni obveza obavjetavanja nije mogue ostvarivati prava iz steenih

udjela

Uraunavanje udjela
kao udjeli koji pripadaju drutvu koje ima obvezu obavjetavanja uraunavaju
se i udjeli koje drutvo, od njega ovisno drutvo ili netko tko ih dri za njegov raun ili za
raun drutva koje je od njega ovisno moe traiti da mu se prenesu,
te oni za ije preuzimanje je u obvezi drutvo, neko drutvo koje je ovisno o njemu ili
netko tko djeluje za raun drutva ili drutva koje je o njemu ovisno.

Ogranienje prava (l. 511. ZTD)

- Ako drutvo kapitala i neko drugo takvo drutvo imaju udjele jedno u drugome,
mogu ako su im oni poznati koristiti prava iz takvih udjela najvie do 25 % svih udjela
drugoga drutva;

spomenuto ogranienje vrijedi od trenutka primitka obavijesti o uzajamnim

udjelima od drugog drutva odnosno od trenutka kada mu postojanje meusobnih udjela
postane poznato

Poduzetniki ugovori vrste (l. 479. i 480. ZTD)

Ugovor kojim drutvo kapitala podvrgava voenje poslova drutva drugome

drutvu jest ugovor o voenju poslova drutva
Ugovor kojim se takvo drutvo obvezuje da e drugome drutvu prenijeti cijelu
svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti; ovim ugovorom smatra se i ugovor kojim se
drutvo kapitala obvezuje da e svoje poduzee voditi za raun drugoga drutva(ugovor o
voenju vlastitog poduzea)

Ostali poduzetniki ugovori (l. 480. ZTD):

1. obvezuju da e svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzea (svojih pogona)
u potpunosti ili djelomino udruiti s dobiti drugih drutava ili pojedinih dijelova
poduzea (pogona) tih drutava radi podjele zajednike dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

92

2. obvezuju da e dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzea (pogona) u
potpunosti ili djelomino prenijeti nekom drugom (ugovor o djelominom prijenosu
dobiti),
3. obvezuju da e svoje poduzee ili dio svoga poduzea (pogon) dati u zakup drugom
(ugovor o zakupu poduzea ili pogona) ili da e svoje poduzee ili dio svoga poduzea
prepustiti da ga drugi vodi u svoje ime i za svoj raun (ugovor o preputanju poduzea ili
pogona)
Poduzetniki ugovori sklapanje, izmjena i prestanak (l. 481-486. ZTD)
Sklapanje poduzetnikog ugovora:
1. Suglasnost skuptine drutva koje se obvezuje na karakteristinu inidbu (3/4 veina ili
vea + dodatne pretpostavke; ako se radi o ugovoru o voenju poslova drutva ili o
prijenosu dobiti, potrebna je i suglasnost skuptine drugog drutva kapitala; pisani oblik
ugovora)

2. Uprava svakog drutva ija skuptina mora odobriti poduzetniki ugovor sastavlja
izvjee o pravnim i gospodarskim razlozima sklapanja poduzetnikog ugovora, te
primjerenosti naknade ili otpremnine i nainu njezinog odreivanja (mogue i zajedniko
izvjee) (l. 481. ZTD)
3. Obveza revizije poduzetnikog ugovora, a osobito primjerenosti naknade i otpremnine
(revizore imenuje uprava ovisnog drutva ili sud, revizija nije potrebna ako sve udjele u
ovisnom drutvu dri vladajue drutvo)(l. 481.a ZTD)
4. Mogunost uvida u poduzetniki ugovor, izvjee uprave i izvjee revizora u sjeditu
drutva do odravanja skuptine drutva koja daje suglasnost, kao i tijekom skuptine,
kada ga uprava mora objasniti (l. 481.b ZTD)
5. Upis poduzetnikog ugovora u sudski registar onog drutva koje se obvezalo na
karakteristinu inidbu, konstitutivni uinak upisa (l. 482. ZTD)
Izmjena ugovora (l. 483. ZTD)

izmjena samo uz suglasnost skuptine, primjena istog postupka kao i u sluaju

sklapanja poduzetnikog ugovora;

posebna suglasnost vanjskih dioniara ako se mijenjaju odredbe o naknadi ili

otpremnini

Otkaz i raskid ugovora (l. 484. i 485. ZTD)

odluku donosi uprava drutva bez suglasnosti skuptine;

pisani oblik otkaza ili raskida;

posebna suglasnost vanjskih dioniara ako poduzetniki ugovor predvia

primjerenu naknadu ili otpremninu

93

Upis prestanka poduzetnikog ugovora u sudski registar (l. 486. ZTD)

deklaratorni uinak

Poduzetniki ugovori osiguranje drutva i vjerovnika (l. 487-490. ZTD)

Radi zatite drutva i vjerovnika zakon u sluaju sklapanja poduzetnikih ugovora

predvia posebne odredbe o formiranju zakonskih rezervi, najviem iznosu prijenosa
dobiti, preuzimanju gubitka ovisnog drutva i zatiti vjerovnika kogentne naravi
Zakonske rezerve (l. 487. ZTD)
obveza breg popunjavanja zakonskih rezervi ovisnog drutva u sluaju
sklapanja ugovora o prijenosu cijele dobiti ili ugovora o voenju poslova drutva;

ako je sklopljen ugovor o djelominom prijenosu dobiti, primjena uobiajenog

reima popunjavanja zakonskih rezervi

Najvii iznos prijenosa dobiti (l. 488. ZTD)

ogranienje iznosa dobiti ovisnog drutva koja se prenosi na vladajue drutvo
u sluaju sklapanja ugovora o prijenosu cijele dobiti ili djelominom prijenosu dobiti

Preuzimanje gubitka ovisnog drutva (l. 489. ZTD)

u sluaju sklapanja ugovora o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobiti,
vladajue drutvo mora pokriti svaki godinji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja
ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih rezervi koje su nastale iz dobiti ovinsog drutva;

ako je sklopljen ugovor o zakupu pogona, vladajue drutvo mora pokriti svaki
godinji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protuinidba
nije u visini primjerene naknade;

ovisno drutvo se moe odrei prava na naknadu gubitka po proteku 3 godine od

prestanka ugovora uz pristanak vanjskih dioniara i bez prigovora manjinskih dioniara
(10 % temeljnog kapitala)

Zatita vjerovnika (l. 490. ZTD)

u sluaju prestanka ugovora o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobiti,
vladajue drutvo mora vjerovnicima ovisnog drutva dati osiguranje, ako oni postave
takav zahtjev u roku 6 mjeseci;

pravo na osiguranje nemaju vjerovnici koji imaju pravo prvenstvene naplate u

steajnom postupku

Poduzetniki ugovori osiguranje vanjskih dioniara (l. 491-492. ZTD)

Vanjski dioniari (l. 478.a ZTD) u sluaju sklapanja ugovora o voenju

poslova drutva ili o prijenosu dobiti, vanjski su dioniari oni dioniari ovisnog drutva
koji istodobno nisu i dioniari odnosno lanovi vladajueg drutva;

94

vanjski dioniar nije vladajue drutvo; to su i lanovi d.o.o. ako je ono ovisno

drutvo
Vanjski dioniari imaju pravo na primjerenu naknadu kojom im se nadoknauju
gubici koji nastaju uslijed izmijenjenog poloaja ovisnog drutva, odnosno pravo na
otpremninu i istupanje iz ovisnog drutva

Primjerena naknada (l. 491. ZTD)

- u ugovoru o voenju poslova drutva i o prijenosu dobiti mora se predvidjeti

primjerena naknada vanjskim dioniarima ovisnog drutva;

primjerena naknada nije potrebna ako u trenutku sklapanja ugovora nema

vanjskih dioniara;

primjerena naknada odreuje se u visini godinjih iznosa koji bi se mogli isplatiti

kao predvidiva prosjena dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajui u obzir
sadanje i budue stanje drutva i odgovarajue okolnosti;

nitavost ugovora kao nema primjerene naknade;

ako je ona neprimjereno odreena, odreuje je sud na zahtjev vanjskog dioniara
koji mora podniieti u roku od 2 mjeseca od sklapanja ugovora;

ako sud odredi primjerenu naknadu, vladajue drutvo moe u roku od 2 mjeseca
od pravomonosti odluke raskinuti ugovor, bez pridravanja otkaznog roka

Otpremnina (l. 492. ZTD)

- ugovor o voenju poslova drutva i o prijenosu dobiti mora sadravati obvezu
vladajueg drutva da na zahtjev vanjskih dioniara preuzme njihove dionice, odnosno
udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je odreena ugovorom;

otpremnina se moe dati u dionicama vladajueg drutva, ili isplatom u novcu;

ako se kao otpremnina daju dionice vladajueg drutva, otpremnina se smatra

primjerenom ako se dionice daju u omjeru koji bi se davao u sluaju spajanja drutava uz
mogunost doplata u novcu;

ako ugovor ne sadrava odredbe o otpremnini ili ako se ona neprimjerena, svaki
vanjski dioniar moe u roku od 3 mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar
zahtijevati od suda da ju odredi;

sud e odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predvia

stjecanje dionica vladajueg drutva

Ovlasti i odgovornost u sluaju ovisnosti drutva ugovor o voenju poslova

drutva (l. 493-495. ZTD)
Pravo voenja poslova ovisnog drutva (l. 493. ZTD)

- ugovor o voenju poslova drutva ovlauje vladajue drutvo da upravi ovisnog

drutva daje upute o voenju njezinih poslova, pri emu je mogue dati i tetne upute ako
slue interesima vladajueg drutva ili koncerna;

95

uprava ovisnoga drutva mora slijediti upute vladajueg drutva, a moe ih odbiti
ako je oito da one nisu u interesu vladajueg drutva ili koncerna;

ako se upravi ovisnoga drutva daju upute za neki posao uz potrebnu suglasnost
nadzornog odbora, a odbor je ne dade na vrijeme, uprava to mora priopiti vladajuemu
drutvu;

u sluaju ako vladajue drutvo ponovi uputu, suglasnost nadzornog odbora vie
nije potrebna;

ako vladajue drutvo ima nadzorni odbor, uputa se moe ponoviti samo uz
odobrenje tog odbora

Odgovornost zakonskih zastupnika vladajueg drutva (l. 494. ZTD)

- zakonski zastupnici vladajueg drutva moraju pri davanju upute ovisnome
drutvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova;

ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajueg drutva odgovaraju

ovisnom drutvu za naknadu tete kao solidarni dunici;

teret dokaza primjene dune pozornosti pada na njih;

ovisno drutvo moe odustati od zahtjeva za naknadu tete ili se nagoditi po

proteku 3 godine od nastanka prava na naknadu, uz suglasnost vanjskih dioniara i bez
prigovora manjinskih dioniara (10 % temeljnog kapitala);

rok ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaanje ili ako je radi otklanjanja ili
izbjegavanja steajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima;

svaki lan drutva moe samo u korist drutva postaviti zahtjev za naknadu tete,
a vjerovnici drutva, ako se ne mogu namiriti od drutva (obveza naknade tete
vjerovnicima ne moe se iskljuiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi ovisno drutvo);

zahtjevi za naknadu tete prema zakonskim zastupnicima zastaruju za 5 godina

Odgovornost lanova uprave i nadzornog odbora ovisnog drutva (l. 495.

ZTD)
lanovi uprave i nadzornog odbora ovisnog drutva odgovaraju kao solidarni
dunici, pored zakonskih zastupnika vladajueg drutva, ako svojim djelovanjem
povrijede svoje obveze (kontrola opravdanosti tetnih uputa, suglasnost nadzornog
odbora i sl.);

teret dokaza primjene dune pozornosti pada na lanove uprave i naduzornog

odbora ovisnog drutva;

suglasnost nadzornog odbora ne iskljuuje obvezu naknade tete lanova uprave

ovisnog drutva ne iskljuuje se time to se nadzorni odbor suglasio s nekom radnjom;

odgovarajua primjena odredbi o odricanju i nagodbi o zahtjevu o naknadi tete i

podnoenju zahtjeva

Ovlasti i odgovornost u sluaju ovisnosti drutva ostali sluajevi (ugovorna ili

faktina povezanost) (l. 496-502. ZTD)

96

Granice utjecaja (l. 496. ZTD)

- Ako nije sklopljen ugovor o voenju poslova drutva, vladajue drutvo ne

moe davati tetne upute ovisnom drutvu osim ako se vladajue drutvo obvee da
e ovisnom drutvu nadoknaditi tetu koja bi mu time nastala;

ako se teta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju

poslovne godine u kojoj je ovisnom drutvu poinjena teta utvrditi vrijeme i nain
namirenja tete;

ovisnom drutvu mora se osigurati pravo prvenstva pri podmirenju zahtjeva

Izvjee uprave ovisnog drutva o odnosima s povezanim drutvima (l. 497.

ZTD)
- ako nije sklopljen ugovor o voenju poslova drutva, uprava ovisnog drutva
mora u prva 3 mjeseca poslovne godine izraditi izvjee o odnosima drutva s povezanim
drutvima (popis poslova poduzetih s vladajuim drutvom ili u skladu s njihovim
uputama, razlozi poduzimanja radnji, mjere za uklanjanje teta, primjerenost odtete);

izjava o nadoknadi tete unosi se u izvjee o stanju drutva;

izvjee se ne podnosi ako je ako je izmeu vladajueg i ovisnog drutva
sklopljen ugovor o prijenosu dobiti

Revizija izvjea o ovisnosti (l. 498. ZTD) obveza revizije ako tome podlijeu
godinja financijska izvjea i izvjee o stanju ovisnog drutva

Ispitivanje od strane nadzornog odbora ovisnog drutva (l. 499. ZTD)

- uprava mora izvjee o ovisnosti i izvjee revizora dostaviti nadzornome
odboru;

nadzorni odbor mora ispitati izvjee o ovisnosti i izvjee o reviziji i o tome

izvijestiti glavnu skuptinu;

na kraju svog izvjea nadzorni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izvjee o
ovisnosti i primjerenost naknade tete;

obveza sudjelovanja revizora u radu nadzornog odbora

Posebno ispitivanje (l. 500. ZTD)

- na zahtjev nekog od dioniara ili lana ovisnog drutva sud moe odrediti da se
posebno ispitaju poslovni odnosi drutva s vladajuim drutvom; a osobito:

ako je revizor ograniio izjavu ili ju je odbio dati,

ako je nadzorni odbor stavio prigovore na izjavu uprave na kraju svoga

izvjea o ovisnosti,

ako je uprava izjavila da drutvo nije bilo primjereno obeteeno

97

Odgovornost vladajuega drutva i njegovih zakonskih zastupnika (l. 501.

ZTD)
ako vladajue drutvo dade tetne upute ovisnom drutvu s kojim nema ugovor
o voenju poslova drutva, a da se tetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine
niti se dade prednost ovisnom drutvu pri zahtjevu za naknadu tete,
vladajue drutvo mora ovisnom drutvu nadoknaditi svu tetu koja iz toga proizae;

zahtjev za naknadu tete mogu pojedinano postaviti i dioniari i lanovi drutva

bez obzira na tetu koja im je prouzroena tetom poinjenom drutvu;

uz vladajue drutvo, jame kao solidarni dunici i zakonski zastupnici drutva,

koji su dali tetne upute;

nema obveze naknade tete, ako bi uredan i savjestan voditelj poslova nekoga
nezavisnoga drutva uao u takav pravni posao

Odgovornost tijela ovisnog drutva (l. 502. ZTD)

- lanovi uprave ovisnog drutva odgovaraju solidarno s zakonskim zastupnicima

vladajueg drutva ako povrijede svoje obveze pri izradi izvjea o ovisnosti;

teret dokaza dune pozornosti pada na lanove uprave;

lanovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno s zakonskim zastupnicima

vladajueg drutva ako povrijede svoju obvezu da provjere izvjee o ovisnosti i o tome
izvijeste skuptinu ovisnog drutva;

nema obveze da se nadoknadi teta, ako se radnja temelji na zakonitoj odluci

skuptine

Prikljuena drutva (l. 503-510. ZTD)

Prikljuenje predstavlja potpunu gospodarsku integraciju jednog drutva kapitala

u drugo, pri emu oba zadravaju svoju pravnu samostalnost;

ono je stadij izmeu povezanosti i fuzije drutava;

prikljueno drutvo zadrava svoju pravnu samostalnost radi ouvanja dobrog

imena (good will)

Vrste prikljuenja: redovito prikljuenje i prikljuenje odlukom veine

Redovito prikljuenje (l. 503. ZTD)

- glavna skuptina d.d. ili skuptina d.o.o. moe donijeti odluku o prikljuenju
drutva drugome d.d. ili d.o.o. ije je sjedite u RH (glavnom drutvu), ako sve dionice
drutva, odnosno jedini udio u drutvu dri budue glavno drutvo (na tu se odluku ne
primjenjuju odredbe zakona i statuta o promjeni statuta);

odluka o prikljuenju je pravovaljana ako se s njome suglasi skuptina budueg

glavnoga drutva, pri emu se ta odluka donosi veinom zastupljenog temeljnog
kapitala (statutom se moe odrediti i vea veina i ispunjenje dodatnih pretpostavki);

98

omoguavanje uvida svim dioniarima i lanovima drutava koja sudjeluju u

prikljuenju u odluku o prikljuenju, izvjee o prikljuenju i godinja financijska
izvjea i izvjea o stanju drutva za zadnje 3 godine onih drutava koja sudjeluju u
prikljuenju, kao i tijekom trajanja skuptine;

uprava mora objasniti prikljuenje;

uprava prikljuenog drutva mora podnijeti prijavu za upis prikljuenja u sudski

registar u kojemu je ono upisano;

konstitutivni uinak upisa

Prikljuenje odlukom veine (l. 504. ZTD)

- skuptina d.d. ili d.o.o. moe donijeti odluku o prikljuenju drutva drugom d.d.
ili d.o.o. koje ima sjedite u RH i onda ako dionice drutva, odnosno udio u drutvu u
ukupnom iznosu koji ini 95% temeljnog kapitala drutva dri budue glavno drutvo
(vlastite dionice i dionice koje netko drugi dri za raun drutva odbijaju se od temeljnog
kapitala drutva);

odgovarajua primjena odredbi o redovitom prikljuenju (l. 503. st. 1., 2., 6. i 7.
ZTD);

oglaavanje prikljuenja kao toke dnevnoga reda skuptine valjano je ako

sadrava tvrtku i sjedite budueg glavnog drutva i ponuda otpremnine dioniarima
prikljuenog drutva;

prikljuenje moraju provjeriti revizori koje imenuje uprava budueg glavnog

drutva, te sastaviti izvjee o reviziji i primjerenosti otpremnine;

pravo uvida svih lanova drutava koja sudjeluju u prikljuenju prije i tijekom
skuptine u odluku o prikljuenju, izvjee uprave budueg glavnog drutva o razlozima
prikljuenja, godinja financijska izvjea i izvjea o stanju drutva svih drutava koja
sudjeluju u prikljuenju za zadnje 3 godine i izvjee o reviziji prikljuenja;

na poetku rasprave o davanju suglasnosti na prikljuenje, uprava ga mora

objasniti

Otpremnina dioniarima ili lanovima prikljuenog drutva (l. 504.a ZTD)

- upisom prikljuenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne dri
glavno drutvo prelaze na to drutvo;

dioniari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz drutva imaju pravo na

primjerenu otpremninu (kao otpremnina se daju dionice glavnog drutva ili isplate u
novcu);

svaki dioniar, odnosno lan prikljuenog drutva koji istupa iz drutva moe
zahtijevati da sud odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili ako glavno
drutvo otpremninu nije uope ponudilo u roku od 2 mjeseca od upisa prikljuenja u
sudski registar (zbog toga se odluka o prikljuenju ne moe pobijati)

Zatita vjerovnika (l. 505. ZTD)

99

- Vjerovnicima prikljuenog drutva mora se dati osiguranje ako drugaije ne

mogu podmiriti svoje trabine, ako se u tu svrhu jave u roku od 6 mjeseci nakon objave
upisa prikljuenja;

pravo da se zahtijeva osiguranje nemaju vjerovnici koji u sluaju steaja imaju

prvenstveno pravo namirenja iz steajne mase

Odgovornost glavnog drutva (l. 506. ZTD)

- od upisa prikljuenja glavno drutvo odgovara vjerovnicima prikljuenog

drutva kao solidarni dunik za obveze tog drutva koje su nastale prije i koje nastanu
nakon prikljuenja;

glavno drutvo moe staviti prigovore koji nisu njegovi osobni prigovori samo
ako bi ih moglo staviti i prikljueno drutvo, ako se radi o zahtjevima za podmirenje
obveza prikljuenog drutva nastalih prije prikljuenja;

glavno drutvo moe odbiti ispuniti zahtjev vjerovnika sve dok prikljueno
drutvo moe pobijati pravni posao na temelju kojega je nastala obveza ili ako se
vjerovnik moe namiriti prijebojem protiv dospjele trabine prikljuenog drutva

Ovlasti glavnoga drutva i odgovornost lanova uprave (l. 507. ZTD)

- glavno drutvo je ovlateno davati upute za voenja poslova upravi
prikljuenog drutva, ukljuujui i tetne upute

Zakonska rezerva, prijenos dobiti, preuzimanje gubitka (l. 508. ZTD)

- na prikljuena drutva ne primjenjuju se odredbe o stvaranju zakonske rezerve,

o njezinom koritenju i o unoenju odreenih iznosa u zakonsku rezervu;

glavno drutvo je obvezno nadoknaditi svaki gubitak u raunu dobiti i gubitka

prikljuenoga drutva, ako on prelazi iznose rezervi

Obavjetavanje dioniara ili lanova glavnog drutva (l. 509. ZTD)

svakom dioniaru ili lanu glavnog drutva moraju se dati obavijesti o

prikljuenom drutvu i poslovima glavnog drutva

Prestanak prikljuenja (l. 510. ZTD)

prikljuenje prestaje:

1. odlukom skuptine prikljuenog drutva,

2. ako glavno drutvo vie nije drutvo kapitala sa sjeditem u RH,

3. ako glavno drutvo vie ne dri sve dionice odnosno udjele prikljuenog
drutva,

4. prestankom glavnog drutva;

-glavno drutvo mora bez odgode izvijestiti prikljueno drutvo da vie ne dri sve
njegove dionice odnosno udjele;

100

-do tada prikljueno drutvo mora bez odgode podnijeti prijavu za upis prestanka
prikljuenja u sudski registar, razlog i vrijeme prestanka prikljuenja;
- zahtjevi prema ranijem glavnom drutvu za podmirenje obveza ranijeg prikljuenog
drutva zastaruju za 5 godina od dana objave upisa prestanka prikljuenja u sudski
registar (izuzev ako zahtjevi prema prikljuenom drutvu ne zastaruju u kraem roku);
-ako zahtjev vjerovnika dospijeva nakon dana objave upisa prestanka prikljuenja u
sudski registar, zastara poinje tei s danom dospijea

Statusne promjene trgovakih drutava

Statusne promjene vrste
Tijekom trajanja trgovakog drutva mogu se pojaviti potrebe za odreenim
statusnim promjenama koje se iskazuju u fuzijama, podjelama i preoblikovanjima
trgovakog drutva;

pritom se ne provodi likvidacija trgovakog drutva

FUZIJE

Kod fuzija dolazi do pripajanja ili spajanja dviju ili vie postojeih trgovakih
drutava i njihovog prestanka te nastavljanja u novom drutvu:
PODJELE

kod podjela dolazi do nastanka novih drutava podjelom postojeih trgovakih

drutava

PREOBLIKOVANJA

U sluaju preoblikovanja postojee trgovako drutvo mijenja svoj pravni oblik u

neki drugi, a da se pritom ne prekida pravni kontinuitet trgovakog drutva
Statusne promjene se provode radi gospodarskog prestrukturiranja trgovakog
drutva radi lakeg djelovanja na tritu ili jaanja postojeeg gospodarskog subjekta,
koritenja poreznih pogodnosti i sl.

Fuzije pripajanje i spajanje

Pripajanje i spajanje ZTD ureuje postupak pripajanja i spajanja dionikih

drutava, drutava s ogranienom odgovornou, dionikog drutva drutvu s
ogranienom odgovornou i obratno

Pripajanje d.d.-a (l. 512. st. 1. ZTD)

101

- 1 ili vie dionikih drutava mogu se pripojiti drugom dionikom drutvu bez da
se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine 1 ili vie drutava (pripojenih
drutava) drugom drutvu (drutvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga drutva

Spajanje d.d.-a (l. 512. st. 2. ZTD)

- 2 ili vie dionikih drutava mogu se spojiti bez da se provede postupak

likvidacije osnivanjem novog dionikog drutva, na koje prelazi cijela imovina svakoga
od drutava koja se spajaju u zamjenu za dionice novog drutva

Pripajanje i spajanje je doputeno i onda kada su donesene odluke o prestanku

drutava koja se pripajaju ili koja se spajaju, a moglo bi se odluiti da se ona nastave

Postupak pripajanja

Priprema pripajanja (l. 513. ZTD)

uprave drutava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju koji

mora sadravati zakonom propisani sadraj;

on mora biti sklopljen u obliku javnobiljenike isprave (l. 518. ZTD)

Izvjee o pripajanju (l. 514. ZTD)

- uprava svakog drutva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti pisano izvjee
u kojem se pravno i gospodarski obrazlae ugovor o pripajanju, a osobito

omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu,

mjerila za procjenu imovine drutva i

eventualne potekoe u procjeni vrijednosti drutva;

mogue sastaviti i zajedniko izvjee

Revizija pripajanja (l. 515. ZTD)

obveza nadlenog suda da imenuje revizore (revizori pripajanja) koji moraju za
svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju, izraditi pisano
izvjee o obavljenoj reviziji s posebnom izjavom o primjerenosti omjera predloene
zamjene dionica;

mogue imenovanje i zajednikih revizora na prijelog drutava te izrada

zajednikog izvjea o reviziji;

primjena odredbi Zakona o reviziji na revizore pripajanja

Odluke o suglasnosti glavnih skuptina (l. 516. ZTD)

- ugovor o pripajanju moraju odobriti glavne skuptine svih drutava koja
sudjeluju u pripajanju pri emu odluku donose veinom ili veom veinom koja je
odreena statutom;

ako postoje dionice vie rodova, za odluku gl. skuptine potrebna je suglasnost
dioniara svakog roda dionica

102

Priprema i provedba gl. skuptine (l. 517. ZTD)

- ugovor o pripajanju treba prijaviti u sudski registar prije nego to se sazove gl.
skuptina koja treba odluiti o odobrenju ugovora;

od sazivanja gl. skuptine moraju se u poslovnim prostorijama drutva staviti na

uvid dioniarima: -ugovor o pripajanju,
-godinja financijska izvjea i izvjea o stanju drutava koja sudjeluju u
pripajanju za posljednje 3 poslovne godine,
-izvjea o razlozima pripajanja i izvjea o reviziji pripajanja, te
- nova financijska izvjea, kao i tijekom trajanja gl. skuptine;
-svaki dioniar ima pravo zahtijevati prijepis ili presliku navedenih isprava o troku
drutva te postavljati pitanja o svemu to je relevantno za pripajanje;
uprava mora na gl. skuptini obrazloiti ugovor o pripajanju
Ako drutvo preuzimatelj poveava temeljni kapital radi provedbe pripajanja ne
primjenjuju se odreene odredbe ZTD-a o redovnom poveanju temeljnog kapitala, ime
se olakava postupak poveanja temeljnog kapitala u tom specifinom sluaju (l. 519.
ZTD)
Ako je drutvo preuzimatelj upisano u sudski registar krae od 2 godine, na
pripajanje se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o nastavku osnivanja drutva (l.
519.a ZTD)

Provedba pripajanja (l. 520. ZTD)

drutvo preuzimatelj ne smije poveati temeljni kapital da bi provelo pripajanje ako:
- dri dionice drutva koje se pripaja,
- drutvo koje se pripaja dri vlastite dionice ili
- drutvo koje se pripaja dri dionice drutva preuzimatelja za koje nije u punom
iznosu uplaen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti;

drutvo preuzimatelj ne mora poveati temeljni kapital:

ako dri vlastite dionice ili
drutvo koje se pripaja dri dionice drutva preuzimatelja za koje je u punom
iznosu plaen iznos za koji su izdane;
ako drutvo preuzimatelj plaa doplate u novcu, one ne smiju prelaziti 10 % ukupnog
nominalnog iznosa danih dionica toga drutva odnosno temeljnog kapitala
Prijava za upis pripajanja u sudski registar (l. 521. ZTD)
- svako drutvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis pripajanja u
sudski registar;

drutvo preuzimatelj ovlateno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski

registar u koji je upisano pripojeno drutvo

Uinak upisa pripajanja (l. 522. ZTD)

- pripajanje se moe upisati u sudski registar u kojem je upisano drutvo

preuzimatelj tek nakon to se to upie u sudski registar u kojem je upisano pripojeno
drutvo;

103

ako se donosi i odluka o poveanju temeljnog kapitala drutva preuzimatelja,

pripajanje se ne moe upisati u sudski registar prije nego to se u taj registar upie
poveanje temeljnoga kapitala;

svako pripojeno drutvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se

moraju dati i za primanje doplata u novcu, a pripajanje se moe upisati u sudski registar
nakon to povjerenik priopi sudu da je u posjedu dionica te da je primio doplate u
novcu;

upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano drutvo preuzimatelj,

imovina pripojenoga drutva i njegove obveze prelaze na drutvo preuzimatelja, te
prestaju pripojena drutva;

upisom pripajanja dioniari pripojenih drutava postaju dioniari drutva

preuzimatelja;

upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju

nije sklopljen u obliku javnobiljenike isprave;

sud koji vodi sudski registar u kome je upisano drutvo preuzimatelj mora po
slubenoj dunosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno
drutvo o danu kada je pripajanje bilo upisano, a obavijeteni sud mora zauzvrat poslati
tom sudu na uvanje sve isprave drutva koje se kod njega nalaze

Zatita vjerovnika (l. 532. ZTD)

- vjerovnicima drutava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako
podnesu takav zahtjev u roku od 6 mjeseci od objave upisa pripajanja u sudski registar u
koji je upisano ono drutvo iji su vjerovnici, a ne mogu traiti da im se podmire
trabine;

to pravo imaju vjerovnici drutva preuzimatelja samo ako mogu dokazati da je

pripajanjem drutava ugroeno ispunjenje njihovih trabina;

to pravo nemaju vjerovnici koji u sluaju steaja imaju prvenstveno pravo

namirenja iz steajne mase

Zatita imatelja posebnih prava (l. 524. ZTD)

- drutvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica s
promjenjivom kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala
pripojena drutva dati ona prava koja su im ta drutva osiguravala

Odgovornost za tetu lanova tijela pripojenog drutva (l. 526. ZTD)

- lanovi uprave i nadzornog odbora pripojenog drutva solidarno odgovaraju za
tetu, koju pripajanjem pretrpe to drutvo, njegovi dioniari i vjerovnici drutva,
osim ako pojedini lan dokae da je postupao s dunom pozornou;

-zahtjevi za naknadu tete prema lanovima tijela pripojenog drutva zastaruju u roku od
5 godina od objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedita drutva preuzimatelja;
-identina odgovornost postoji i na strani lanova tijela drutva preuzimatelja (l. 528.
ZTD)

104

Podnoenje zahtjeva za naknadu tete (l. 527. ZTD)

zahtjevi za naknadu tete mogu se ostvariti samo preko posebnog zastupnika

kojeg na prijedlog dioniara ili vjerovnika pripojenog drutva postavlja nadleni sud;

prijedlog mogu postaviti samo oni dioniari, koji su ve zamijenili svoje dionice
za dionice drutva preuzimatelja i vjerovnici koji se ne mogu namiriti od toga drutva;

zastupnik mora pozvati dioniare i vjerovnike odgovarajueg pripojenog drutva

da u primjerenom roku, koji mora iznositi najmanje 1 mjesec, prijave svoje zahtjeve te ga
objaviti u glasilu drutva;

iznos koji se dobije ostvarenjem zahtjeva zastupnik mora upotrijebiti za

podmirenje vjerovnika pripojenog drutva, ako ih nije podmirilo drutvo preuzimatelj ili
im nije dalo osiguranje, a ostatak se dijeli dioniarima;

posebni zastupnik ima pravo na naknadu trokova i na nagradu za rad koju

utvruje sud

Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedita drutva preuzimatelja,

nedostaci u postupku pripajanja ne utjeu na valjanost pripajanja (l. 530. ZTD).

Pripajanje u posebnim sluajevima (l. 531. ZTD)

- ako drutvo preuzimatelj dri dionice na koje otpada najmanje 90 % temeljnog

kapitala pripojenog drutva, za pripajanje se ne trai odobrenje glavne skuptine drutva
preuzimatelja, osim ako dioniari tog drutva iji udjeli zajedno dosiu najmanje 5 %
temeljnog kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skuptina, koja treba odluiti o
davanju odobrenja za pripajanje;

ako sve dionice drutva koje se pripaja dri drutvo preuzimatelj, podaci o
zamjeni dionica i revizija pripajanja nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje tog
drutva

Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica (l. 532. ZTD)

nemogunost pobijanja odluke kojom gl. skuptina pripojenog drutva odobrava

ugovor o pripajanju zbog toga to je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren;

tada sud moe na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi u novcu koji ne
mogu prelaziti 10 % ukupnog nominalnoga iznosa danih dionica odnosno temeljnog
kapitala;

zahtjev moe postaviti svaki dioniar pripojenog drutva koji ima pravo pobijati
odluku o pripajanju ali mu je pravo pobijanja iskljueno i to u roku od 2 mjeseca od dana
kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedita drutva
preuzimatelja

Spajanje (l. 533. ZTD)

odgovarajua primjena odredbi o pripajanju;

105

svako od drutava koja se spajaju smatra se drutvom koje se pripaja, a novo

drutvo se smatra drutvom preuzimateljem;

o spajanju se moe odluivati, tek nakon to je svako od drutava koja se spajaju

bilo barem 2 godine upisano u sudskom registru;

za donoenje statuta novog drutva i za izbor lanova nadzornoga odbora tog

drutva trae se odobrenja glavnih skuptina drutava koja se spajaju;

drutva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novog
drutva sudu na ijem podruju to drutvo treba da ima sjedite;

upisom novog drutva u sudski registar imovina drutava koja se spajaju i njihove
obveze prelaze na novo drutvo;

upisom novog drutva u sudski registar prestaju drutva koja se spajaju, a

dioniari drutava koja se spajaju postaju dioniari novog drutva;

novo drutvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u trgovake registre svih
drutava koja se spajaju;

spajanje drutava moe se upisati tek nakon to se upie novo drutvo;

upisom novog drutva u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utjeu

na valjanost spajanja

Pripajanje d.d.-a d.o.o.-u (l. 534. ZTD)

Pripajanje i spajanje d.o.o.-a (l. 535-548. ZTD)
Pripajanje d.o.o.-a d.d.-u (l. 549.)

Podjele drutava kapitala

Podjela pojam
Pojam podjele (l. 550.a ZTD) - drutvo kapitala moe se podijeliti
razdvajanjem ili odvajanjem

Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine drutva

koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provedbe likvidacije, na 2 ili vie novih drutava
koja se osnivaju radi provedbe razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na 2 ili vie
drutava koja ve postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili vie dijelova imovine drutva koje se
dijeli, a da to drutvo ne prestaje, na 1 ili vie novih drutava koja se osnivaju radi
provedbe odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na 1 ili vie drutava koja ve postoje
(odvajanje s preuzimanjem).

Podjelu je doputeno provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na

nova i na drutva koja ve postoje

Na nova drutva ili na drutva koja ve postoje (drutvo ili drutva preuzimatelji)
podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi drutva koje se dijeli onako
kako je to odreeno planom podjele

106

Nova drutva odnosno drutvo ili drutva preuzimatelji sveopi su pravni sljednici
drutva koje se dijeli te odgovaraju za obveze drutva koje se dijeli

lanovi drutva koje se dijeli stjeu udjele u novim drutvima ili drutvu ili
drutvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u drutvu koje se
dijeli

Mogunost doplata u novcu koje mogu iznositi najvie 10 % nominalnog iznosa

udjela koje lan drutva koje se dijeli stjee u novim drutvima ili drutvima
preuzimateljima odnosno najvie ukupno 10 % temeljnog kapitala svih novih drutava ili
drutava preuzimatelja zajedno,
ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog lana u drutvu koje se dijeli,
odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan
da taj lan stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim
drutvima ili drutvima preuzimateljima;

doplatu u novcu mogu platiti i tree osobe, ako je to tako predvieno planom
podjele pri emu se ne primjenjuje ogranienje doplata do iznosa od 10 %

Podjela s osnivanjem (l. 550.b-550.p ZTD)

Plan podjele (l. 550.b ZTD)

- uprava drutva koje se dijeli mora izraditi plan podjele;

zakonom odreen obvezatni sadraj plana (subjekt podjele, uvjeti podjele, omjer
zamjene udjela i doplate u novcu, vrijeme nastupanja pravnih uinaka, zakljune i
poetne bilance i diobena bilanca i dr.);

izmeu dana s kojim su sastavljene zakljuna i poetne bilance odnosno diobena

bilanca i dana podnoenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proi vie od
9 mjeseci;

ove bilance ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid lanovima drutva
koje se dijeli;

potpis na ponudi tree osobe za isplatu doplate u novcu ovjerava javni biljenik
Ouvanje kapitala, primjena propisa o osnivanju, odgovornost tijela (l.
550.c ZTD)

- zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih drutava nakon podjele mora
biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala drutva koje se dijeli kakav
je bio prije podjele;

to vrijedi i za zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se

mogu upotrijebiti samo za odreenu svrhu svih novih drutava, iskazanih u poetnim

107

bilancama novih drutava, u odnosu na te rezerve iskazane u zakljunoj bilanci drutva

koje se dijeli;
pri podjeli odvajanjem drutvo koje se dijeli moe smanjiti temeljni kapital i bez
primjene propisa ZTD-a o smanjenju temeljnog kapitala (ako se smanjenje temeljnog
kapitala provodi suglasno odredbama ZTD-a o redovnom smanjenju, doputeno je
odstupiti od obveze jednakog zbroja temeljnih kapitala i rezervi);

pri osnivanju novih drutava primjenjuju se odredbe ZTD-a o simultanom

osnivanju d.d., odnosno osnivanju d.o.o. (osnivaem je drutvo koje se dijeli);

obveza revizije osnivanja novih drutava;

lanovi uprave i nadzornog odbora drutva koje se dijeli, kao i tree osobe
koje su iskoristile svoj utjecaj u drutvu, odgovaraju svim drutvima koja sudjeluju u
podjeli, kao i lanovima tih drutava, za tetu koja im je priinjena podjelom
Izvjee o podjeli (l. 550.d ZTD)

- uprava drutva koje se dijeli mora izraditi izvjee o podjeli u kojem mora
detaljno obrazloiti te pravno i gospodarski utemeljiti razloge za podjelu, sadraj plana
podjele, omjer zamjene udjela, iznos doplate u novcu, naknadu imateljima posebnih
prava i osiguranja koja se daju vjerovnicima;

upozorenje na tekoe pri utvrivanju vrijednosti drutava koja sudjeluju u podjeli

te uputiti na sadraj revizije osnivanja novih drutava; izvjee o podjeli ne mora se
izraditi ako svi imatelji udjela dadu izriitu izjavu u obliku javnobiljenike isprave o
tome da se odriu izvjea o podjeli,

nju zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skuptine d.d., odnosno skuptine

d.o.o. zabiljeena u javnobiljenikom zapisniku o osloboenju uprave od obveze izrade
izvjea o podjeli, ali samo ako su na skuptini drutva koje se dijeli sudjelovali svi
lanovi drutva koje se dijeli

Revizija podjele (l. 550.e ZTD)

- plan podjele mora provjeriti revizor podjele kojeg imenuje nadzorni odbor
drutva koje se dijeli, odnosno sud na zahtjev uprave drutva;

revizor podjele sastavlja pisano izvjee o provedenoj reviziji plana podjele s

izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajui u obzir doplate u novcu;

izvjee se upuuje upravi drutva koje se dijeli i njegovom nadzornom odboru;

revizija podjele nije potrebna ako se postigne suglasnost o tome kao i u sluaju
iskljuenja izvjea o podjeli

Izvjee nadzornog odbora (l. 550.f ZTD)

- nadzorni odbor drutva koje se dijeli duan je provjeriti plan podjele i reviziju
podjele te izraditi o tome pisano izvjee koje upuuje glavnoj skuptini d.d. odnosno
skuptini d.o.o.;

ako drutvo nema nadzorni odbor, uprava drutva prosljeuje skuptini drutva
izvjee revizora sa svojim primjedbama;

skuptina drutva moe izabrati posebno povjerenstvo koje e provjeriti plan

podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvjee (lanovi povjerenstva ne
moraju biti lanovi drutva) ;

108

izvjee n.o. nije potrebna ako se postigne suglasnost o tome kao i u sluaju
iskljuenja izvjea o podjeli i izvjea o reviziji podjele

Priprema i provedba skuptine radi odluivanja o podjeli (l. 550.g ZTD)

- ako je drutvo koje se dijeli d.d., plan podjele treba prijaviti u sudski registar na
ijem je podruju sjedite drutva koje se dijeli prije nego to se sazove gl. skuptina koja
treba odluiti o podjeli, a ako je drutvo koje se dijeli d.o.o. tu prijavu treba podnijeti
najmanje 1 mjesec prije dana kada e lanovi toga drutva odluivati o podjeli;

u glasilu drutva i Narodnim novinama mora se objaviti obavijest o tome da je

podnesena prijava;

istodobno s objavom sazivanja gl. d.d. koja treba odluiti o podjeli moraju se u
poslovnim prostorijama drutva u njegovu sjeditu staviti na uvid dioniarima:
- nacrt podjele,
-godinja financijska izvjea drutva za posljednje 3 poslovne godine, kao i
zakljuna bilanca drutva koje se dijeli,
-izvjee uprave o podjeli,
-izvjee o reviziji podjele, izvjee nadzornog odbora o podjeli;

pravo svakog dioniara na njegov zahtjev, a na troak drutva, da se dade preslika

navedenih isprava, kao i vjerovnicima drutva i zaposlenikom vijeu na njihov zahtjev;
ako je drutvo koje se dijeli d.o.o. svim lanovima toga drutva dostavlja se preslika
isprava, kao i pravo uvida u isprave za vrijeme odravanja gl. skuptine ili skuptine
drutva lanovima drutva;
uprava mora na poetku rasprave usmeno obrazloiti plan podjele i upoznati lanove
drutva sa svim bitnim promjenama imovine drutva do kojih je dolo nakon izrade
plana podjele; odluka o podjeli mora biti u obliku javnobiljenike isprave
Odluka o podjeli (l. 550.h ZTD)
- odlukom gl. skuptine d.d. ili skuptine d.o.o. o odobrenju plana podjele donijeta
je odluka o podjeli drutva koja se donosi veinom ili veom veinom i uz ispunjenje
dodatnih pretpostavki odreenih statutom;

ako se podjela provodi tako da lanovi drutva koje se dijeli ne stjeu udjele u
novim drutvima u istom omjeru kao to su im pripadali u drutvu koje se dijeli, odluka o
podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje
90 % temeljnog kapitala drutva koje se dijeli

(ako ta veina na skuptini nije ostvarena, odluka e biti valjano donesena, ako
lanovi drutva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i lanovi koji nisu sudjelovali u
glasovanju, najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon zakljuenja skuptine dostave drutvu
koje se dijeli izriitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i
izjava dostigne propisanu veinu,

izjava o suglasnosti daje se u obliku javnobiljenike isprave

Posebne suglasnosti (l. 550.i ZTD)

109

- ako se podjelom pojedinim lanovima drutva iskljuuju ili umanjuju posebna

prava koja im pripadaju na temelju statuta ili drutvenog ugovora,
posebno prava koja se odnose na
voenje poslova drutva,
imenovanje lanova uprave ili lanova nadzornog odbora
ili su u vezi s prijenosom udjela u drutvu,
za donoenje odluke o podjeli potrebna je i suglasnost tih lanova drutva,
osim ako bi im prema planu podjele i statutu odnosno drutvenom ugovoru ta ista prava
pripadala i u novim drutvima;

ako su udjeli u drutvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a plan podjele i statut
odnosno drutveni ugovor novog drutva ini prijenos udjela ovisnim o ispunjenju nekih
pretpostavki, posebno o suglasnosti drutva, za donoenje odluke o podjeli potrebna je
suglasnost svih lanova drutva koje se dijeli;
suglasnost mogue dati i pisanim putem izvan skuptine u obliku javnobiljenike
isprave
Pravo na primjerenu otpremninu (l. 550.j ZTD)

- ako pri podjeli lanovi drutva koje se dijeli, ne stjeu udjele u novim drutvima
u istom omjeru kao to su im pripadali u drutvu koje se dijeli, svaki lan drutva koji je
na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih drutava koja
sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dunika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na
temelju podjele pripali u tim drutvima, uz plaanje primjerene otpremnine u novcu, osim
ako taj lan u svim novim drutvima uzetima ukupno stjee udjele u istom omjeru kao to
su mu pripadali i u drutvu koje se dijeli;

ako se ograniava prenosivost udjela u drutvu statutom odnosno drutvenim

ugovorom novog drutva (vinkulacija), a to nije bilo sluaj s udjelima drutva koje se
dijeli,
svaki lan drutva koje se dijeli koji je na skuptini tog drutva na zapisnik izjavio
protivljenje odluci o podjeli, moe od tog novog drutva zahtijevati da preuzme udjele
koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaanje primjerene otpremnine u novcu;

ako novo drutvo ima drukiji pravni ustroj od drutva koje se dijeli, svaki lan drutva
koje se dijeli koji je na skuptini toga drutva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o
podjeli, moe od tog novog drutva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na
temelju podjele, uz plaanje primjerene otpremnine u novcu;
ta protivljenja moe na zapisnik izjaviti i onaj lan drutva koje se dijeli koji je glasovao
za odluku o podjeli, kao i onaj lan drutva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu
skuptine kada se odluivalo o podjeli,
ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogueno,
ako skuptina nije bila valjano sazvana ili
ako predmet odluivanja nije bio pravilno objavljen.;

110

lanu drutva koji ima pravo na otpremninu drutvo ili drutva koja mu je duguju moraju
na njegov zahtjev dati osiguranje;
zahtjev za isplatu otpremnine lan drutva moe postaviti najkasnije u roku od 2 mjeseca
raunajui od dana objave upisa podjele u sudski registar, a otpremnina se mora ponuditi
u roku od 1 mjeseca od dana primitka zahtjeva;
rok za prihvat ponude je 1 mjesec dana, a otpremnina se mora isplatiti u roku od 2
mjeseca od prihvata ponude
Iskljuenje razloga za pobijanje, sudsko utvrivanje iznosa otpremnine (l.
550.k ZTD)

- odluka o podjeli ne moe se pobijati zbog toga to udjeli u novom drutvu,

zajedno s doplatom u novcu, nisu s obzirom na omjer zamjene utvren u planu podjele,
primjerena nadoknada za udjele u drutvu koje se dijeli.,
ako iznos otpremnine nije primjeren ili zbog toga to otpremnina nije bila
ponuena ili nije bila pravilno ponuena, ili
ako utvrenje odnosno obrazloenje omjera zamjene udjela i doplate u novcu,
sadrano u izvjeu uprave o podjeli, izvjeu revizora podjele odnosno izvjeu
nadzornog odbora, nisu u skladu s odredbama ZTD-a;

lan drutva koji je pravodobno postavio odgovarajui zahtjev, ali mu u propisanom

roku nije ponuena primjerena otpremnina ili ponuena otpremnina nije primjerena,
moe do isteka roka od 1 mjeseca za prihvat ponude od nadlenog suda zatraiti da utvrdi
iznos primjerene naknade
Prijava za upis podjele u sudski registar (l. 550.l ZTD)
- prijavu za upis podjele u sudski registar podnose lanovi uprava i predsjednici
nadzornih odbora, svih drutava koja sudjeluju u podjeli u u registarskom sudu
nadlenom po mjestu sjedita drutva koje se dijeli;

prijavi se prilau propisani prilozi;

prijava i prilozi podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih drutava osniva

radi provedbe podjele uz 1 primjerak prijave i svih priloga za registarski sud kod kojeg je
upisano drutvo koje se dijeli

Upis podjele (l. 550.m ZTD)

- u sudski registar suda nadlenog po mjestu sjedita drutva koje se dijeli
istodobno se upisuju podjela i osnivanje novih drutava;

o upisu osnivanja novih drutava taj sud upuuje obavijest registarskom sudu
nadlenom po mjestu sjedita pojedinog novog drutva

Pravne posljedice upisa (l. 550.n ZTD) - upisom podjele u sudski registar
nastupaju sljedee pravne posljedice:

111

1. dijelovi imovine drutva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu
podjele sveopim sljednitvom prelaze na nova drutva;
2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka drutva koje se dijeli;
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviene izmjene
statuta ili drutvenog ugovora, a temeljni kapital drutva koje se dijeli smatra se
smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predvieno planom podjele;
4. lanovi drutva koje se dijeli stjeu udjele u novim drutvima suglasno planu
podjele;
5. prava treih osoba koja su postojala na udjelima u drutvu koje se dijeli
nastavljaju se na udjelima u novim drutvima za koje su ovi zamijenjeni i na
dodatnim isplatama u novcu;
6. prestaje pravna odlunost nedostatka javnobiljenikog oblika odluke o podjeli;
7. nedostaci odluke o podjeli ne utjeu na valjanost upisa i na pravne posljedice
podjele;
8. dunik drutva koje se dijeli, sve dok nije obavijeten o tome kojemu novom
drutvu odnosno drutvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova
obveza, moe valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih;
9. vjerovnik drutva koje se dijeli, sve dok nije obavijeten o tome na koje od novih
drutava odnosno drutava koja sudjeluju u podjeli je prela njegova trabina,
moe zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih
Osiguranje vjerovnika (l. 550.o ZTD)
- za sve obveze drutva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski
registar odgovaraju, zajedno s onim drutvom na koje je ta obveza prela suglasno planu
podjele, sva ostala drutva koja su sudjelovala u podjeli kao solidarni dunici,
ogranieno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prela na svakog od njih suglasno
planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinom drutvu dodijeljene suglasno planu
podjele;

vjerovnicima drutva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje

obveze, nova drutva, odnosno drutva koja sudjeluju u podjeli moraju dati
osiguranje, ako su vjerovnici svoje trabine prijavili bilo kojem od navedenih
drutava u roku od 6 mjeseci raunajui od objave upisa podjele u sudski registar

(pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici drutva koje se dijeli ije su trabine
osigurane u cijelosti razlunim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog
namirenja u steaju);

nakon primljenog osiguranja vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu

odgovornost drutava koja su sudjelovala u podjeli;

imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s

pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili
pravo sudjelovanja u dobiti drutva koje se dijeli, ako im u novim drutvima nisu dana
jednaka takva prava ili im niti jedno od novih drutava takva prava ne da naknadno,
imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za iju isplatu odgovaraju kao solidarni
dunici sva drutva koja su sudjelovala u podjeli

112

Pravo treih osoba na obavijetenost (l. 550.p ZTD)

- svaka osoba kojoj je podjelom povrijeen pravni interes moe od svakog od

drutava koje je sudjelovalo u podjeli zahtijevati obavijesti o tome kako su rasporeeni
dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi drutva koje se dijeli, a ako je drutvo uskrati,
ona se moe zahtijevati putem suda

Podjela s preuzimanjem (l. 550.r ZTD)

Primjena propisa o podjeli s osnivanjem (l. 550.r ZTD)
- na podjelu s preuzimanjem odgovarajue se primjenjuju odredbe o podjeli s
osnivanjem ZTD-a;

pri podjeli s preuzimanjem plan podjele nadomjeta se ugovorom o podjeli i

preuzimanju koji u obliku javnobiljenike isprave sklapaju uprave drutva koje se dijeli i
drutva preuzimatelja,

novo drutvo nadomjeta se drutvom preuzimateljem, kada pri odvajanju s

preuzimanjem drutvo koje se dijeli smanjuje temeljni kapital odnosno kada drutvo
preuzimatelj poveava temeljni kapital,

odgovarajue se primjenjuju propisi ZTD-a o pripajanju odgovarajuih drutava

Prijenos imovine (l. 551-552. ZTD)

Prijenos imovine na osobe javnog prava (l. 551. ZTD)

- dioniko drutvo moe cijelu svoju imovinu bez provedbe likvidacije prenijeti
na RH, upaniju, opinu ili grad;

za drutvo koje prenosi svoju imovinu na odgovarajui se nain primjenjuju

odredbe ZTD-a o drutvu koje se pripaja;

upisom prijenosa imovine d.d.-a u sudski registar u kojem je ono upisano to

drutvo prestaje;

imovina drutva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja;

umjesto odnosa zamjene dionica, utvruju se oblik i visina naknade za prenijetu

imovinu

Prijenos imovine na drugi nain (l. 552. ZTD)

- ugovor kojim se dioniko drutvo obvee da e prenijeti cijelu svoju imovinu,

ali ne prema propisima o pripajanju i spajanju,
valjan je samo ako ga odobri glavna skuptina koja odluku donosi veinom ili veom
veinom i uz ispunjenje dodatnih pretpostavki odreenih statutom;

-ugovor se mora sklopiti u obliku javnobiljenikog akta;

- na pripreme i provoenja skuptine i prava dioniara na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ZTD-a o pripajanju;
- ako se zbog prijenosa imovine drutva odluuje o prestanku drutva, na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe o likvidaciji d.d.-a

113

Preoblikovanje drutava

Pojam (l. 553. ZTD)

- svako drutvo moe na temelju odluke tijela drutva i u skladu s odredbama

ZTD-a o preoblikovanju drutava promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao drutvo
drugog oblika

Vrijeme preoblikovanja (l. 554. ZTD)

drutvo ne moe promijeniti oblik prije nego to proteknu 2 godine od njegova upisa
u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika drutva

Iskljuenje likvidacije (l. 555. ZTD)

- prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija drutva;

drutvo nad kojim se provodi postupak likvidacije na temelju odluke tijela

drutva o prestanku drutva ili zbog proteka vremena na koje je ono osnovano, moe
promijeniti oblik do poetka diobe i isplate lanovima ostatka likvidacijske mase, koji
preostane nakon to se podmire vjerovnici drutva;

oblik ne moe promijeniti drutvo nad kojim je otvoren steajni postupak osim u
provedbi steajnog plana.

Pravna osobnost i upis u registar (l. 556. ZTD)

- nakon preoblikovanja drutvo nastavlja djelovati kao ista pravna osoba, ali
drugog pravnoga oblika;

preoblikovanje drutva upisuje se u sudski registar

Vrste preoblikovanja:
Preoblikovanje d.d.-a u d.o.o. (l. 557-563. ZTD);
Preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. (l. 564-570. ZTD);
Preoblikovanje d.d. u j.t.d. i k.d. (l. 571-576. ZTD);
Preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. (l. 577. ZTD)
Preoblikovanje drutva osoba u drutva kapitala (l. 579-582. ZTD)

Preoblikovanje d.d.-a u d.o.o. (l. 557-563. ZTD)

Pretpostavke (l. 557. ZTD)

- odluku o preoblikovanju d.d.-a u d.o.o. donosi gl. skuptina drutva glasovima

koji predstavljaju najmanje 90 % temeljnog kapitala zastupljenog na gl. skuptini
prilikom donoenja odluke (statutom se moe odrediti i vea veina i ispunjenje dodatnih
pretpostavki);

priopenje da se odbija dati glas dioniar moe povui samo unutar roka od 3
mjeseca;

ako postoje dionice vie rodova, za odluku gl. skuptine potrebna je suglasnost
dioniara svakog roda dionica

Sadraj odluke (l. 558. ZTD)

114

- odluka o preoblikovanju sadrava:

tvrtku d.d.-a i tvrtku d.o.o.-a,
imena i prezimena, odnosno tvrtke lanova d.o.o.-a s naznakom nominalnih
iznosa njihovih poslovnih udjela,
upuivanje na drutveni ugovor koji je prilog odluci i ini njezin sastavni dio

Zamjena dionica (l. 559. ZTD)

- preoblikovanjem d.d.-a u d.o.o. dioniari postaju lanovima d.o.o.-a i u njemu
zamjenom stjeu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno
temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa;

odlukom o preoblikovanju moe se za neke dioniare odrediti nominalni iznos

udjela koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica odnosno temeljnom
kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa ako se s time izriito
suglase dioniari koji su time oteeni (suglasnost se daje u obliku javnobiljenike
isprave)

Upis u sudski registar (l. 560. ZTD)

- nakon to se donese odluka o preoblikovanju d.o.o. podnosi registarskom sudu
prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, a prijavi se prilau:
odluka o preoblikovanju,
popis lanova drutva s naznakom nominalnih iznosa njihovih udjela, a ako
dioniari nisu poznati, brojeve isprava o dionicama i udjele u d.o.o.-u koji se na njih
odnose,
imena i prezimena lanova uprave d.o.o.-a i njihovo prebivalite, te njihovi JMBG

Uinak upisa (l. 561. ZTD)

- upisom preoblikovanja u sudski registar d.d. nastavlja djelovati kao d.o.o.,

dionice postaju poslovni udjeli u d.o.o.-u odreeni brojem i nominalnim iznosima

dionica odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa
pojedinih bivih dioniara, a sada lanova d.o.o.-a,

prava koja su tree osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u
koje su pretvorene,

lanovi uprave i nadzornoga odbora d.d.-a lanovima uprave i nadzornog odbora

d.o.o.-a, ako odlukom o preoblikovanju nije to drugo odreeno

Posebna prava dioniara (l. 562. ZTD)

- na zahtjev svakog dioniara koji je glasovao protiv donoenja odluke o

preoblikovanju d.d.-a u d.o.o. mora otkupiti njegov udio plaanjem primjerene novane
naknade ako taj dioniar to zatrai u roku od 2 mjeseca od kada je objavljen upis
preoblikovanja u sudski registar

(ako je protiv odluke o preoblikovanju podignuta tuba kojom se ta odluka

pobija, taj rok poinje tei od dana pravomonosti sudske odluke);

dioniar se moe odrei tog prava izriitom pisanom izjavom;

115

dioniar i drutvo sporazumno utvruju novanu naknadu za otkupljeni udio, a

ako ne postignu sporazum u roku od 30 dana od dana kada je dioniar postavio zahtjev,
drutvo je duno dioniaru platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioniara ili
drutva odredi sud;

odluku o preoblikovanju ne moe se pobijati zbog toga to naknada nije plaena

ili zbog toga to nije primjerena

Zatita vjerovnika (l. 563. ZTD)

- vjerovnik drutva ija je trabina nastala prije objave upisa preoblikovanja
drutva u sudski registar, moe u roku od 6 mjeseci od upisa preoblikovanja u taj registar
zahtijevati osiguranje svojih trabina, ako one jo nisu dospjele

Preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. (l. 564-570. ZTD)

Pretpostavke (l. 564. ZTD)
- na preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe
ZTD-a o d.o.o.-u kojima se ureuje izmjena drutvenog ugovora;

ako se poslovni udjeli u d.o.o.-u ustupiti samo uz suglasnost jednog ili vie
lanova drutva, drutvo se ne moe preoblikovati bez suglasnosti tih lanova;

ako lanovi d.o.o.-a osim obveze uplate temeljnog uloga imaju prema drutvu i
drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti, s odlukom o
preoblikovanju moraju se suglasiti i ti lanovi drutva

Sadraj odluke (l. 565. ZTD)

- odluka o preoblikovanju sadrava:
tvrtku d.o.o. i tvrtku d.d.,
iznos temeljnog kapitala,
broj i nominalni iznos dionica ako one glase na nominalne iznose,
statut dionikoga drutva,
imena i prezimena lanova uprave i nadzornog odbora d.d.,
imena lanova drutva koji su glasovali za preoblikovanje;

ako je odlukom o preoblikovanju utvren nominalni iznos dionice koji nije manji
od 10,00 kn, ali ukupni nominalni iznos dionica, odnosno dio temeljnog kapitala koji
otpada na dionice bez nominalnog iznosa koje bi imale pripasti nekome dioniaru nije
jednak nominalnom iznosu njegovog poslovnog udjela u d.o.o.-u, s odlukom se mora
suglasiti oteeni dioniar izjavom danom u obliku javnobiljenike isprave.

Ispitivanje osnivanja i odgovornost lanova drutva (l. 566. ZTD)

odgovarajua primjena odredbi o osnivanju d.d. na preoblikovanje d.o.o.-a u

d.d.;

izvjeu o osnivanju d.d. navode se podaci o poslovima i o stanju d.o.o.-a

116

Zamjena udjela (l. 567. ZTD)

- na zamjenu udjela za dionice na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe

ZTD-a o oglaavanju isprava o dionicama nevaeim;

na spajanje udjela na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZTD-a o

oglaavanju dionica nevaeima;

za zamjenu poslovnih udjela za dionice, kao ni za spajanje udjela nije potrebno

odobrenje suda

Upis u sudski registar (l. 568. ZTD)

- nakon donoenja odluke o preoblikovanju, d.d. podnosi sudu prijavu za upis
preoblikovanja u sudski registar;

prijavi se prilau odluka o preoblikovanju, imena, JMBG i prebivalite lanova

uprave i nadzornog odbora d.d., izvjea o reviziji lanova uprave, lanova nadzornog
odbora i revizora o obavljenom ispitivanju osnivanja d.d. s odgovarajuim ispravama;

zajedno s upisom preoblikovanja d.o.o. u d.d. objavljuju se imena lanova

nadzornog odbora

Uinak upisa (l. 569. ZTD)

- upisom preoblikovanja u sudski registar d.o.o. nastavlja djelovati kao d.d.,

poslovni udjeli u d.o.o. zamjenjuju se dionicama d.d.,

prava koja su tree osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede glede dionica u
koje su pretvoreni,

lanovi uprave d.o.o. postaju lanovima uprave d.d., a lanovi nadzornoga

odbora d.o.o. lanovima nadzornoga odbora d.d., ako odlukom o preoblikovanju nije to
drugo odreeno

Posebna prava lana drutva (l. 570. ZTD)

- na zahtjev svakog lana drutva koji je u zapisnik izjavio da glasuje protiv
odluke o preoblikovanju d.o.o. u d.d., drutvo mora otkupiti njegove dionice ako taj lan
drutva to zatrai u roku od 2 mjeseca od dana kada je objavljen upis preoblikovanja u
sudski registar;

lan drutva i drutvo sporazumno utvruju novanu naknadu za otkupljene

dionice, a ako ne postignu sporazum u roku od 30 dana od dana kada je taj lan postavio
zahtjev, drutvo je duno dionice koje mu pripadaju u njegovo ime i za njegov raun
izloiti prodaji na bruzi ili na javnoj drabi, ako dionice ne kotiraju na burzi, te mu
predati, nakon odbitka trokova prodaje, iznos ostvaren prodajom;

odluka o preoblikovanju ne moe se pobijati zbog toga to naknada nije plaena;

ovime se ne ograniava pravo lana drutva da raspolae svojim dionicama

prenosei ih drugim osobama (vinkulacija se tada ne primjenjuje

117

Preoblikovanje d.d.-a u j.t.d. i k.d.

(l. 571-576. ZTD)
i preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d.
(l. 577. ZTD)
Pretpostavke (l. 571. ZTD)
- za odluku gl. skuptine o preoblikovanju d.d. u j.t.d. moraju glasovati svi
prisutni dioniari;

dioniari koji nisu prisustvovali gl. skuptini moraju se suglasiti s

preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobiljenike isprave

Sadraj odluke i postupak preoblikovanja (l. 572. ZTD)

- odluka o preoblikovanju sadrava:
tvrtku d.d. i tvrtku j.t.d.,
imena i prezimena svih lanova drutva s naznakom njihovih udjela,
upuivanje na drutveni ugovor koji je prilog odluci i ini njen sastavni dio;

Svi lanovi drutva moraju izriito prihvatiti drutveni ugovor u obliku javnobiljenike
isprave;
Gl. skuptini koja odluuje o preoblikovanju treba podnijeti financijska izvjea izraena
s danom od kada lanovi j.t.d. treba da sudjeluju u dobiti i u snoenju gubitaka drutva;
Ako to treba da bude nakon to gl. skuptina donese odluku o preoblikovanju, financijska
izvjea treba podnijeti s danom koji nije vie od 6 mjeseci prije donoenja te odluke
Upis u sudski registar (l. 573. ZTD)
- nakon to se donese odluka o preoblikovanju, j.t.d. podnosi registarskom sudu
prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, te joj se prilae:
odluka o preoblikovanju,
popis lanova j.t.d.,
izjave lanova drutva o prihvaanju drutvenog ugovora,
izjave lanova koji nisu prisustvovali gl. skuptini o suglasnosti na odluku o
preoblikovanju u obliku javnobiljenike isprave;

Odgovarajua primjena odredbi o prijavi osnivanja j.t.d.-a

Uinak upisa (l. 574. ZTD)
- nakon upisa preoblikovanja u sudski registar d.d. nastavlja djelovati kao j.t.d.,
lanovi j.t.d. odgovaraju osobno, neogranieno i solidarno vjerovnicima drutva i za one
obveze drutva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u sudski registar, prestaju sve
ovlasti uprave i nadzornog odbora d.d.

Preoblikovanje d.d.-a u k.d. (l. 576. ZTD)

- na preoblikovanje d.d. u k.d. na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe o
preoblikovanju d.d.-a u j.t.d.;

118

u odluci gl. skuptine d.d. o preoblikovanju tog drutva u k.d. moraju se navesti
komanditori i njihovi ulozi u k.d.

Preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. (l. 577. ZTD)

- na preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. na odgovarajui nain primjenjuju se
odredbe ZTD-a o preoblikovanju d.d.-a u j.t.d. i k.d.

Preoblikovanje drutava osoba u drutva kapitala (l. 579-582. ZTD)

Pretpostavke (l. 578. ZTD)

j.t.d. i k.d. mogu se odlukom svih lanova drutva preoblikovati u d.d.
Sadraj odluke i postupak preoblikovanja (l. 579. ZTD)
- odluka o preoblikovanju sadrava:
tvrtku j.t.d., odnosno k.d. i tvrtku d.d.,
iznos temeljnog kapitala,
broj i vrstu dionica, te druge izmjene statuta potrebne za preoblikovanje u d.d.,
imena i prezimena lanova uprave i nadzornog odbora drutva;

lanovima j.t.d. ili k.d. za donoenje odluke o preoblikovanju u d.d. treba podnijeti
financijska izvjea za posljednju poslovnu godinu i posljednja periodika financijska
izvjea;
ako su financijska izvjea potrebna za obraun sa lanovima drutva, mora ih se izraditi
s danom koji je za to mjerodavan
Upis u sudski registar (l. 580. ZTD)

- nakon to se donese odluka o preoblikovanju j.t.d., odnosno k.d. podnose sudu

prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, a prijavi se prilau:
odluka o preoblikovanju,
izjave svih lanova j.t.d., odnosno svih komplementara o suglasnosti s odlukom o
preoblikovanju dane u obliku javnobiljenike isprave,
popis dioniara s naznakom broja dionica koje pripadaju svakome od njih,
imena i prezimena lanova uprave i nadzornog odbora d.d. i njihovi JMBG,
izvjea o reviziji lanova uprave i nadzornoga odbora drutva, te revizora o
objavljenom ispitivanju osnivanja d.d.

Uinak upisa (l. 581. ZTD)

- nakon upisa preoblikovanja u sudski registar j.t.d., odnosno k.d. nastavljaju

djelovati kao d.d., lanovi j.t.d., odnosno komplementari i komanditori k.d. postaju
dioniari razmjerno svojim dotadanjim udjelima u drutvu,

preoblikovanje ne utjee na odgovornost lanova j.t.d., odnosno komplementara

k.d. za obveze koje je to drutvo preuzelo

119

Preoblikovanje drutava osoba u d.o.o. (l. 582. ZTD) na preoblikovanje

j.t.d. ili k.d. u d.o.o. na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o preoblikovanju
drutva osoba u d.d. ZTD-a

Steajni postupak subjekti, razlozi, osnovne odredbe

Steajni postupak je ureen Steajnim zakonom (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,
197/03, 82/06)
Svrha provedbe steajnog postupka je skupno namirenje vjerovnika steajnoga dunika,
unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima; tijekom
steajnoga postupka moe se provesti i steajni plan radi ureivanja pravnog poloaja
dunika i njegovog odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi odravanja njegove
djelatnosti (l. 2. SZ)
SZ ureuje uvjete za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice
njegovog otvaranja i provedbe, steajni plan, osobnu upravu dunika nesposobnog za
plaanje te uvjete i uinke oslobaanja dunika od preostalih obveza (l. 1. SZ)
Naela steajnog postupka
1. Naelo supsidijarnosti (provedba steaja ako ne uspije postupak sanacije)
2. Naelo univerzalnosti (u steajnu masu ulazi cjelokupna imovina steajnog dunika)
3. Naelo pokria trokova (steajni postupak se provodi ako steajni dunik ima imovine
za pokrie trokova postupka)
4. Naelo ogranienja dunikovih prava (otvaranjem steajnog postupka ograniava se
ovlast steajnog dunika da raspolae svojom imovinom)
5. Naelo unovenja imovine (steajni upravitelj ima ovlast prodati svu imovinu
steajnog dunika i naplatiti sve njegove trabine)
6. Naelo razmjerne (proporcionalne) isplate vjerovnika (ravnomjerno podmirenje
trabina vjerovnika iz utvrene steajne mase, iz toga iskljueni izluni i razluni
vjerovnici)
7. Naelo atrakcije (trgovaki sud koji vodi steajni postupak nadlean za sve sporove
koji proizlaze iz steaja)
8. Naelo hitnosti steajnog postupka
9. Naelo partiteta svih vjerovnika (poloaj svih vjerovnika je jednak u steajnom
postupku)
10. Naelo prioriteta odreenih trabina (odreeni vjerovnici s posebnim trabinama
imaju pravo prvenstva pri isplati iz steajne mase u odnosu na druge trabine)
11. Naelo dispozicije (vjerovnici imaju pravo predloiti i suodluivati o usvajanju
steajnog plana i podnositi prigovore na odluke steajnog upravitelja)
12. Naelo oficioznosti (dunost tijela steajnog postupka da poduzimaju radnje koje su
propisane SZ-om)

120

Temeljni pojmovi steajnog postupka steajni dunik i steajni razlozi

Steajni dunik (l. 3. SZ)
- pravna osoba i dunik pojedinac (trgovac pojedinac i obrtnik)
Steaj se ne moe provesti nad:
- RH,
-fondovima koji se financiraju iz prorauna RH,
-mirovinskim i invalidskim fondovima -radnika,
-samostalnih gospodarstvenika i
-individualnih poljoprivrednika,
- HZZO-om
- te jedinicama lokalne samouprave i uprave;
Ako se radi o pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost za potrebe obrane RH
steaj se moe otvoriti samo uz suglasnost Ministarstva obrane
(ako MORH uskrati suglasnost, za obveze steajnog dunika solidarno odgovara RH)
Ako je zakonom iskljuena mogunost steaja nad imovinom neke pravne osobe, za
njezine obveze solidarno odgovaraju njeni osnivai, odnosno lanovi (ovo se ne
primjenjuje na d.d.)
Steajni razlozi (l. 4. SZ) - nesposobnost za plaanje i prezaduenost.
Nesposobnost za plaanje
- dunik je nesposoban za plaanje ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele
novane obveze
(okolnost da je dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelomino trabine
nekih vjerovnika sama po sebi ne znai da je sposoban za plaanje)
Predmnjeva nesposobnosti za plaanje - smatrat e se da je dunik nesposoban za
plaanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja
poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju
valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od
njegovih rauna
(okolnost da je dunik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim raunima
kojima su se mogle namiriti sve te trabine ne znai da je on sposoban za plaanje)
Ova predmnjeva se nee primijeniti ako dunik tijekom prethodnog postupka
podmiri sve trabine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa
svih njegovih rauna, ili ako doe do pristupanja dugu
Postojanje nesposobnosti za plaanje, odnosno podmirenje obveza dunika
tijekom prethodnog postupka dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dunika
obavlja poslove platnog prometa

121

Prijetea nesposobnost za plaanje - dunik moe predloiti otvaranje steajnog

postupka i ako uini vjerojatnim da svoje ve postojee obveze nee moi ispuniti po
dospijeu
Prezaduenost
dunik je prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obveze
Predmnjeva prezaduenosti nee se primijeniti ako se prema okolnostima sluaja
moe osnovano pretpostaviti da e dunik nastavkom poslovanja uredno ispunjavati
svoje obveze po dospijeu
Neprimjena predmnjeve prezaduenosti u sluaju ako je dunik trgovako drutvo
osoba u kojem je neki od komplementara fizika osoba
Obveza uprave trgovakog drutva da predloi otvaranje steajnog postupka - ako
je trgovako drutvo nesposobno za plaanje ili prezadueno, uprava drutva mora bez
odgode, a najkasnije 21 dan po nastanku steajnog razloga predloiti otvaranje steajnoga
postupka

Steajni postupak osnovne odredbe

Nadlenost suda (l. 5. SZ)
- u steajnom postupku iskljuivo je stvarno i mjesno nadlean trgovaki sud na ijem se
podruju nalazi sjedite steajnog dunika
Primjena odredbi ZPP-a (l. 6. SZ)
- u steajnom postupku se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o
parninom postupku
Naela postupka (l. 7. SZ) 1) steajni postupak se pokree samo prijedlogom ovlatene osobe;
2) steajni postupak je hitan;
3) steajni sud po slubenoj dunosti utvruje sve injenice koje su od vanosti
za steajni postupak i radi toga moe izvoditi sve potrebne dokaze;
4) sud moe odluke donositi i bez usmene rasprave.
5) sud moe odustati od sasluanja dunika kad je ono propisano SZ-om, ako su
zastupnici po zakonu steajnog dunika, ili osobe koje imaju udio u duniku, odnosno
sam dunik pojedinac nepoznata boravita ili se nalaze u inozemstvu, a njihovo
sasluanje bi dovelo do prekomjernog odugovlaenja postupka (u sluajevima u kojima je
odustao od njegovog sasluanja, sud moe duniku imenovati privremenog zastupnika)
6) prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se
propusti rok, odnosno izostane s roita na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako
SZ-om nije drukije odreeno; u steajnom postupku se ne moe traiti povrat u prijanje
stanje

122

Izuzee suca (l. 7.a SZ)

- kad sudac saznaza podnoenje zahtjeva za njegovo izuzee, moe nastaviti rad u
postupku dok se ne odlui o tom zahtjevu;
- ako se prihvati zahtjev, ukinut e se radnje koje je sudac poduzeo ili u ijem je
poduzimanju sudjelovao;
- zahtjev za izuzee mora se odnositi na odreenog suca i mora biti obrazloen; o
zahtjevu se mora odluiti najkasnije u roku od 3 dana
Dostava (l. 8. SZ)
- sudska pismena koja su upuena irem krugu osoba dostavljaju se njihovim
stavljanjem na posebnu steajnu oglasnu plou suda, na kojoj se pismena pregledno
svrstavaju prema danu objave
- (dostava se smatra izvrenom istekom treeg dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu plou suda)
Kada se prema odredbama SZ-a pismeno suda ili drugog steajnog tijela treba dostaviti
duniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedite upisano u odgovarajuem upisniku,
dostava se obavlja na adresu sjedita te osobe u upisniku
(ako se dostava ne moe obaviti na toj adresi, obavit e se stavljanjem pismena na
oglasnu plou suda)
Osobi koja je nepoznata boravita pismena se ne dostavljaju (ako ona ima punomonika
za primanje pismena ili privremenog zastupnika, dostava se obavlja na adresu
punomonika, odnosno zastupnika)
Neposredna dostava se povjerava sudskom dostavljau ili javnom biljeniku
Voenje oevidnika pismena dostavljenih preko oglasne ploe suda u elektronskom i
pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom duniku;
javnost oevidnika
Javna priopenja (l. 9. SZ)
- sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju
se u Narodnim novinama, na oglasnoj ploi suda te ako to doputaju uvjeti u sudu
i u elektronikom obliku, u cijelosti ili u izvatku.
- (objavljenom pismenu treba tono navesti tvrtku odnosno naziv dunika, a osobito
njegovu adresu i predmet poslovanja, smatrat e se da je priopenje obavljeno
protekom osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama)
Odluke (l. 10. SZ)
- odluke u steajnom postupku donose se u obliku rjeenja i zakljuka
- (zakljukom se izdaje nalog slubenoj osobi ili tijelu steajnog postupka za
obavljanje pojedinih radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima
kada je to izrijekom predvieno SZ-omi)

123

Pravni lijekovi (l. 11. SZ)

- protiv rjeenja alba je doputena, ako SZ-om nije drukije odreeno;
- rok za albu je 8 dana
- (ako se dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, rok za albu
poinje tei istekom treeg dana od dana stavljanja rjeenja na oglasnu plou suda,
osim ako dostava nije izvrena i javnim priopenjem; ako se rjeenje mora dostaviti
odreenim osobama, rok za podnoenje albe tee od dana dostave rjeenja, osim
ako dostava nije izvrena i javnim priopenjem);
- nesuspenzivni uinak albe; alba se podnosi prvostupanjskom sudu koji je dostavlja
drugostupanjskom sudu; drugostupanjski sud odluuje o albi u vijeu sastavljenom
od 3 sudaca (vijee drugostupanjskog suda duno je o albi odluiti hitno, a
najkasnije u roku od 60 dana od primitka albe);
- protiv zakljuka nije doputena alba;
- u steajnom postupku ne moe se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a
revizija se moe izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rjeenju
nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguravanje
jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana, u skladu s pravilima
parninog postupka
Trokovi postupka (l. 14. SZ)
- svaki vjerovnik snosi svoje trokove u steajnom postupku

Tijela steajnog postupka (l. 15 SZ) 1) steajni sudac;

2) steajni upravitelj;
3) skuptina vjerovnika;
4) odbor vjerovnika.
Ovlasti steajnog suca (l. 17. SZ)
-odluuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrivanja postojanja steajnoga
razloga te ga provodi;
-odluuje o otvaranju steajnog postupka;
-imenuje i razrjeava steajnog upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute;
-nadzire rad odbora vjerovnika;
-odreuje zapoete poslove koje treba zavriti tijekom steajnoga postupka;
-odobrava predraun trokova steajnog postupka i odreuje nagradu steajnom
upravitelju;
-odobrava isplatu vjerovnika;
-donosi odluke o zakljuenju i obustavi steajnoga postupka;
-odluuje o svim drugim pitanjima steajnog postupka, osim ako ona nisu u nadlenosti
nekog drugog tijela steajnog postupka.
124

Steajni upravitelj

uvjeti za imenovanje (l. 20. SZ)

za steajnog upravitelja moe se imenovati fizika osoba koja ima visoku strunu
spremu, poloen struni ispit za steajnog upravitelja te se nalazi na listi steajnih
upravitelja;
posebna strunost i
poslovno iskustvo za voenje konkretnog steajnog postupka

-Za steajnog upravitelja ne moe biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao
sudac u steajnom postupku
(osobito osoba koja je bila zaposlena kod dunika ili je bila lanom nekog njegovog
tijela, zatim bliski srodnik steajnog suca, osoba odgovornih za obveze u steaju, lanova
uprave i drugih tijela dunika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparnitva s
dunikom; za steajnog upravitelja ne moe biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi
mogla biti imenovana za lana uprave dunika, nadzornog odbora ili slinog tijela, osoba
pravomono osuena za poinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i
poslovanja te za druga kaznena djela koja ju ine nedostojnom za obavljanje dunosti
steajnog upravitelja; za steajnog upravitelja moe biti imenovan i odvjetnik pod
uvjetima za steajnog upravitelja
Lista steajnih upravitelja (l. 21. SZ)
- listu steajnih upravitelja utvruje ministar nadlean za poslove pravosua i
objavljuje se u Narodnim novinama, utvrena lista moe se dopunjavati;
- na listu ima pravo biti upisana osoba koja ima visoku strunu spremu te poloen
struni ispit za steajnog upravitelja;
- osoba koja se nalazi na listi steajnih upravitelja moe se brisati s liste odlukom
ministra nadlenog za poslove pravosua po slubenoj dunosti zbog razloga koji su
zapreka za obavljanje dunosti steajnog upravitelja ili na osobni zahtjev osobe koja
se nalazi na listi;
- program strunog ispita za steajne upravitelje te uvjeti i nain za polaganje strunog
ispita utvruju se pravilnikom koji donosi ministar nadlean za poslove pravosua,
Vlada Republike Hrvatske posebnim aktom utvruje kriterije i nain obrauna i
plaanja nagrade steajnim upraviteljima. (l. 21.a SZ)
Imenovanje steajnog upravitelja (l. 22. SZ)
- steajni upravitelj se imenuje rjeenjem o otvaranju steajnog postupka;
- odluka o imenovanju se moe pobijati albom protiv rjeenja o otvaranju steajnoga
postupka;
- steajni sudac moe povodom albe samo izmijeniti odluku o imenovanju steajnog
upravitelja u roku od 3 dana;
- mogunost podnoenja albe i protiv rjeenja o imenovanju novog steajnog
upravitelja

125

Imenovanje drugog steajnog upravitelja (l. 23. SZ)

- na prvom ili kojem kasnijem roitu nakon imenovanja steajnog upravitelja
skuptina vjerovnika moe umjesto steajnog upravitelja kojeg je imenovao steajni
sudac izabrati drugog steajnog upravitelja;
- steajni sudac donosi rjeenje kojim se potvruje imenovanje steajnog upravitelja u
roku od 3 dana;
- protiv rjeenja kojim se odbija potvrda imenovanja novog steajnog upravitelja
svaki steajni vjerovnik ima pravo na albu
Ovlasti steajnog upravitelja (l. 24. SZ)
on ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe;
on vodi poslovanje steajnog dunika koji nastavlja poslovati tijekom steajnog
postupka te ga zastupa;
u sluaju dunika pojedinca steajni upravitelj vodi samo one poslove koji se odnose
na steajnu masu i zastupa ga kao steajnog dunika s ovlastima zakonskog
zastupnika;
steajni upravitelj moe steajnom sucu podnijeti pisani prigovor protiv njegovih
naredbi i uputa u roku od 3 dana, odnosno kraem roku te moe odgoditi provedbu
dobivene naredbe ili upute do odluke steajnog suca o prigovoru
Obveze steajnog upravitelja (l. 25. SZ)
obveza savjesnog i urednog postupanja, a osobito:
-dovesti u red oevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja steajnoga
postupka;
- sastaviti, u suglasnosti sa steajnim sucem, predraun trokova steajnog postupka i
podnijeti ga na odobrenje steajnom sucu;
-odrediti povjerenstvo za popis imovine;
-sastaviti poetno stanje imovine dunika;
- kao dobar gospodar brinuti se o zavretku zapoetih poslova dunika i poslova
potrebnih za spreavanje nastanka tete nad imovinom dunika;
- brinuti se o ostvarivanju trabine dunika;
-savjesno voditi poslovanje dunika ako je odreeno da se poslovanje nastavlja;
- unoviti, odnosno naplatiti s panjom dobrog gospodara stvari i prava dunika koje
ulaze u steajnu masu;
- pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvriti isplatu;
- dostaviti odboru vjerovnika zavrni steajni raun;
-izvriti naknadne isplate vjerovnika; podnositi pisana izvijea o tijeku steajnog
postupka i o stanju steajne mase, i to najmanje jedanput u 3 mjeseca ili kada to zatrae
steajni sudac ili odbor vjerovnika;
- zastupati steajnu masu nakon zakljuenja steajnog postupka.

126

Nadzor nad steajnim upraviteljem (l. 26. SZ)

- rad steajnog upravitelja nadziru steajni sudac, odbor vjerovnika i skuptina
vjerovnika;
- novana kazna za steajnog upravitelja ako ne postupi po nalogu steajnog suca
Razrjeenje steajnog upravitelja ( l. 27. SZ)
- steajni e sudac razrijeiti steajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana
odravanja izvjetajnog roita, odnosno od prestanka poslovanja dunika
o ako je odlueno da dunik privremeno nastavlja poslovanje,
ako nije unovio imovinu koja ulazi u steajnu masu tako da se moe
pristupiti zavrnoj diobi,
osim ako unovenje nije bilo mogue radi voenja upravnog ili sudskog postupka koji je
prethodno pitanje za zavretak steajnog postupka
(ako se imovina dunika koja ulazi u steajnu masu sastoji veim dijelom od pokretnina
koje se lako mogu unoviti, taj rok iznosi godinu dana)
-steajni sudac moe, po slubenoj dunosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili
vjerovnika, razrijeiti steajnog upravitelja i prije isteka gore navedenih rokova ako svoju
dunost ne obavlja uspjeno ili iz drugih vanih razloga;
- razrjeenje na osobni zahtjev steajnog upravitelja;
- protiv rjeenja o razrjeenju steajni upravitelj nema pravo na albu
Odgovornost steajnog upravitelja (l. 28. SZ)
- steajni upravitelj duan je naknaditi tetu svim sudionicama ako je skrivljeno
povrijedio svoje obveze;
- osloboenje od odgovornosti ako je teta nastala zbog radnje koju je odobrio
steajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga steajnog suca,
osim ako je postupao na prijevaran nain;
- steajni upravitelj odgovara za tetu vjerovniku steajne mase koju je ovaj pretrpio
zbog neispunjenja obveze steajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom;
- subjektivni rok zastare prava na podnoenje zahtjeva za naknadu tete od 3 godine,
odnosno objektivni rok od 3 godine od pravomonosti odluke o zakljuenju
steajnog postupka;
- obveza osiguranja steajnog upravitelja od odgovornosti za tetu;
- o zahtjevima za naknadu tete odluuje se u parninom postupku
Nagrada za rad i naknada trokova (l. 29. SZ)
- steajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih trokova;
- visinu nagrade u vrijeme zakljuenja steajnoga postupka odreuje steajni sudac
rjeenjem a na temelju kriterija koje odreuje Vlada RH;
- rjeenje se dostavlja lanovima odbora vjerovnika i duniku pojedincu;
- protiv rjeenja steajni upravitelj, dunik pojedinac i svaki steajni vjerovnik imaju
pravo na albu

127

Polaganje rauna (l. 31. SZ)

- steajni upravitelj je duan po zavretku svoje dunosti poloiti raun vjerovnicima,
kojeg prethodno ispituje steajni sudac, a po potrebi i vjetaci;
- ako je osnovan odbor vjerovnika, steajni sudac e zavrni raun, prije nego to ga
ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom raunu;
- ispitani zavrni raun steajni sudac stavlja na uvid vjerovnicima;
- rok izmeu izlaganja zavrnog rauna i odravanja roita vjerovnika mora iznositi
najmanje 8 dana;
- vjerovnici mogu naloiti steajnom upravitelju i periodino polaganje rauna tijekom
steajnog postupka
Odbor vjerovnika osnivanje (l. 32. SZ)
osniva se radi zatite interesa vjerovnika u steajnom postupku prije prvog
roita vjerovnika na inicijativu steajnog suca;
u njemu moraju biti zastupljeni steajni vjerovnici s najviim trabinama,
vjerovnici s malim trabinama, predstavnik ranijih dunikovih radnika;
za lanove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi
svojim strunim znanjem mogle pridonijeti radu odbora te razluni vjerovnici;
broj lanova odbora odreuje steajni sudac i taj broj mora biti neparan, ali ne
vie od 7;
radnje u postupku i podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave
daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora;
ako je broj steajnih vjerovnika manji od 5, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi
vjerovnici
Osnivanje odbora vjerovnika na skuptini vjerovnika (l. 32.a)
- o osnivanju odbora vjerovnika odluuju vjerovnici na prvoj skuptini vjerovnika;
- ako je steajni sudac ve osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odluuju treba li taj
odbor zadrati;
- skuptina vjerovnika moe iz odbora vjerovnika iskljuiti sve ili pojedine lanove
koje je imenovao steajni sudac i izabrati druge ili dodatne lanove odbora
vjerovnika
Obveze odbora vjerovnika (l. 34. SZ)
nadzor nad radom i pomaganje steajnom upravitelju u voenju poslova;
razmatra izvjea steajnog upravitelja o tijeku steajnog postupka i o stanju steajne
mase;
pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo steajni
upravitelj;
podnosi prigovor steajnom sucu na rad steajnog upravitelja;
daje miljenje steajnom sucu o unovenju imovine dunika, o nastavljanju
zapoetih poslova, odnosno o radu steajnoga dunika, te o o priznavanju opravdanih
manjkova utvrenih popisom imovine, kada sudac to zatrai;
odbor vjerovnika je duan obavjeivati vjerovnike o tijeku steajnog postupka i o
stanju steajne mase.

128

Razrjeenje lanova odbora vjerovnika (l. 35. SZ)

- steajni sudac moe lana odbora vjerovnika razrijeiti po slubenoj dunosti, na
zahtjev vjerovnika, ili na osobni zahtjev lana odbora vjerovnika;
- steajni sudac imenuje novog lana odbora vjerovnika ako zbog razrjeenja broj
lanova odbora bude manji od 3 lana;
- vjerovnici mogu na prvom sljedeem roitu vjerovnika iskljuiti lana kojeg je
imenovao steajni sudac i izabrati drugog lana odbora vjerovnika
Odgovornost lanova odbora vjerovnika (l. 36. SZ)
- lanovi odbora vjerovnika duni su razlunim i steajnim vjerovnicima, naknaditi
tetu ako su skrivljeno povrijedili svoje zakonske obveze;
- isti zastarni rokovi za podnoenje zahtjeva za naknadu tete
Sjednice odbora vjerovnika i donoenje odluka (l. 37. SZ)
- odbor vjerovnika odluuje na sjednicama, ako je nazona veina ukupnog broja
njegovih lanova;
- prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva steajni sudac po slubenoj dunosti ili na
prijedlog steajnog upravitelja ili veine lanova odbora vjerovnika, na kojoj lanovi
odbora izabiru predsjednika;
- naredne sjednice odbora vjerovnika moe sazvati i predsjednik odbora vjerovnika;
- lana odbora vjerovnika moe zamjenjivati i punomonik;
- sjednicama mogu biti prisutni steajni sudac i steajni upravitelj bez prava glasa;
- odbor vjerovnika odluuje veinom glasova nazonih lanova, a ako su glasovi
podijeljeni, odluuje steajni sudac
Nagrada za rad i naknada trokova (l. 38. SZ)
- lanovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika i pravo
na naknadu trokova;
o nagradama i trokovima odluuje steajni sudac posebnim rjeenjem, na prijedlog
odbora vjerovnika;
protiv rjeenja steajni upravitelj i lanovi odbora vjerovnika imaju pravo na albu
Skuptina vjerovnika sazivanje (l. 38.a SZ)
- skuptinu vjerovnika saziva steajni sudac;
- pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi steajni
vjerovnici, steajni upravitelj i dunik pojedinac;
- vrijeme i mjesto odravanja te dnevni red skuptine javno se priopuje
Prijedlog za sazivanje skuptine vjerovnika (l. 38.b SZ)
- Skuptina vjerovnika sazvat e se na prijedlog:
-steajnog upravitelja;
- odbora vjerovnika;
- najmanje 5 steajnih vjerovnika koji nisu niega isplatnog reda,
uz uvjet da zbroj trabina steajnih vjerovnika po procjeni steajnoga suca premauje
1/5 iznosa trabina svih steajnih vjerovnika koji ne spadaju u nie isplatne redove;

129

-1 ili vie steajnih vjerovnika koji ne spadaju u nie isplatne redove, uz uvjet da
zbroj njihovih trabina po procjeni steajnoga suca premauje 2/5 iznosa trabina svih
steajnih vjerovnika koji ne spadaju u nie isplatne redove;
Izmeu primitka prijedloga i sjednice skuptine ne smije protei vie od 30 dana;
Protiv rjeenja steajnog suca kojim je odbio sazvati skuptinu vjerovnika podnositelj
prijedloga ima pravo na posebnu albu;
Ako steajni sudac ne sazove skuptinu u propisanom roku niti u tom roku donese
rjeenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skuptine, smatrat e se da je donio
rjeenje kojim je prijedlog odbio;
Tada podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu albu o kojoj odluuje
drugostupanjski sud u roku od 8 dana
Voenje skuptine vjerovnika i odluivanje (l. 38.c SZ)
skuptinu vjerovnika vodi steajni sudac;
smatrat e se da je na skuptini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa trabina
steajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi vie od zbroja iznosa
trabina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke
Pravo glasa (l. 38.d SZ)
- pravo glasa na skuptini vjerovnika imaju steajni vjerovnici ije su trabine
utvrene;
- smatrat e se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova trabina osporena, ako
postojanje svoje trabine dokazuje ovrnom ispravom,
osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja
trabine;
- smatrat e se da razluni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje trabine osi
gurane razlunim pravom koju je prijavio u steajnom postupku,
iako je ta njegova trabina osporena,
ako je osigurana razlunim pravom upisanim u zemljinoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi,
osim ako dunik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak
postojanja trabine;
-

vjerovnicima osporenih trabina priznat e se pravo glasa ako se na skuptini

vjerovnika steajni upravitelj i nazoni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju
(ako se sporazum ne moe postii, o tome odluuje steajni sudac na skuptini
rjeenjem protiv kojeg nije doputena posebna alba);
vjerovnici niih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove trabine
utvrene;
steajni sudac moe prigodom glasovanja na sljedeim skuptinama vjerovnika na
prijedlog steajnog upravitelja ili kojega od nazonih vjerovnika s pravom glasa,
izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih trabina

130

Ovlasti skuptine vjerovnika (l. 38.e SZ)

skuptina vjerovnika ovlatena je na izvjetajnom roitu ili kojem kasnijem roitu:
1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili
ga ukinuti;
2.imenovati novog steajnog upravitelja;
3. odluiti o nastavku poslovanja dunika i o nainu i uvjetima unovenja njegove
imovine;
4. naloiti steajnom upravitelju izradu steajnog plana;
5. donijeti sve odluke iz nadlenosti odbora vjerovnika;
6. odluiti o drugim pitanjima od vanosti za provedbu i okonanje steajnog postupka;
7.ona ima pravo zatraiti od steajnog upravitelja obavijesti i izvjetaje o stanju stvari i
voenju poslova
Ukidanje odluke skuptine vjerovnika (l. 38.f SZ)
- Ako je koja od odluka skuptine vjerovnika u suprotnosti sa zajednikim interesom
steajnih vjerovnika, steajni e sudac na zahtjev kojega od razlunih vjerovnika,
steajnoga vjerovnika koji nije niega isplatnog reda ili steajnog upravitelja ili iznimno
po slubenoj dunosti, tu odluku ukinuti;
-o tom zahtjevu steajni sudac e odluiti odmah na toj skuptini, ali u sloenijim
sluajevima moe odgoditi donoenje odluke za 8 dana od dana odranja skuptine
vjerovnika;
-rjeenje kojim se ukida odluka skuptine vjerovnika javno se objavljuje (protiv te odluke
pravo na posebnu albu ima svaki razluni vjerovnik te svaki steajni vjerovnik koji nije
nieg isplatnog reda)

Steajni postupak tijek, steajna masa, steajni vjerovnici

Pokretanje steajnog postupka
Prijedlog za otvaranje steajnog postupka (l. 39. SZ)
- steajni postupak se pokree prijedlogom vjerovnika ili dunika;

vjerovnik je ovlaten podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ako

uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i steajnog razloga;

razluni vjerovnici mogu predlagati otvaranje steajnog postupka nad dunikom

samo ako uine vjerojatnim da se njihova trabina nee moi potpuno namiriti iz
predmeta na koji se odnosi njihovo razluno pravo;

prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad pravnom osobom moe u ime

dunika podnijeti svaka osoba ovlatena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki
likvidator;

dunik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad

svojom imovinom.

131

osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu, odnosno dunik pojedinac

duni su podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka najkasnije u roku od 21
dana od dana nastupanja nesposobnosti za plaanje, a ako to ne uine oni osobno
odgovaraju vjerovnicima za tetu koju su im prouzroili propustom svoje dunosti

Dodatna pristojba za voenje steajnog postupka (l 39.a SZ)

- vjerovnik koji predlae pokretanje steajnoga postupka duan je pri podnoenju
prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje steajnoga postupka uplatiti i
dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokrie trokova
steajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dunika (lanak 63. stavak 4.),
odnosno za predujmljivanje sredstava za voenje steajnog postupka dok se u tom
postupku ne prikupe za to potrebna sredstva;

dodatna pristojba uplauje se na poseban raun trgovakog suda;

tu pristojbu nisu duni uplatiti zaposlenici i raniji zaposlenici dunika koji kao
vjerovnici predlau pokretanje steajnog postupka radi namirenja dospjelih trabina po
osnovi rada, RH kao ni kada se steaj pokree zbog neplaanja naloga za naplatu
zakonskih obveza i javnih prihoda

Povlaenje prijedloga (l. 40. SZ)

- prijedlog se moe povui sve do isticanja oglasa o otvaranju steajnog postupka

na oglasnu plou suda odnosno do donoenja rjeenja o odbacivanju ili odbijanju
prijedloga;

steajni sudac e tada obustaviti postupak

Predujmljivanje trokova prethodnog postupka (l. 41. SZ)

- steajni vjerovnik, kao predlagatelj, duan je uplatiti predujam za pokrie
trokova prethodnog postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac;

ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, steajni sudac rjeenjem e

odbaciti prijedlog;

ako steajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u trokove steajnog
postupka;

steajni sudac moe rjeenjem osloboditi uplate predujma steajnog dunika koji
je predloio otvaranje steajnog postupka, ako on dokae dostavljanjem javnobiljeniki
ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokrie trokova
prethodnog postupka;

kad steajni postupak radi namirenja dospjelih trabina pokreu radnici i prijanji
radnici dunika, oni nisu duni predujmiti iznos potreban za pokrie trokova
prethodnoga postupka

Prethodni postupak

Pokretanje prethodnog postupka (l. 42. SZ)

132

- na temelju prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajni sudac donosi

rjeenje o pokretanju postupka radi utvrivanja uvjeta za otvaranje steajnog postupka
(prethodni postupak), protiv kojeg nije doputena posebna alba ili taj prijedlog odbacuje
rjeenjem;

u rjeenju o pokretanju prethodnog postupka steajni sudac moe imenovati

privremenog steajnog upravitelja;

rjeenje o otvaranju steajnog postupka se moe donijeti bez provedbe prethodnog

postupka ako dunik predloi otvaranje steajnog postupka ili ako nakon pokretanja
prethodnog postupka prizna postojanje razloga za otvaranje steajnog postupka;

prethodni postupak moe trajati najdue tri mjeseca od donoenja rjeenja o

pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok

Obveza davanja podataka tijekom prethodnog postupka (l. 43. SZ)

osobe koje vode poslove dunika i lanovi nadzornog odbora dunika, kao i
zaposlenici dunika, i u sluaju prestanka dunosti ili zaposlenja duni su nakon
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajnim tijelima, na njihov
zahtjev, bez odgode, pruiti sve potrebne podatke i obavijesti;
steajni sudac moe zakljukom narediti steajnom duniku, odnosno navedenim
osobama da u odreenom roku predaju sudu pisano izvjee o financijskogospodarskom stanju dunika, kao i rjeenjem narediti davanje prokazne izjave ili
prokaznoga popisa imovine;
graanskopravna i kaznenopravna odgovornost spomenutih osoba za tonost
podataka

Mjere osiguranja (l. 44. SZ)

- steajni sudac e, rjeenjem o pokretanju prethodnog postupka ili naknadnim

rjeenjem, na zahtjev predlagatelja ili po slubenoj dunosti, odrediti mjere koje smatra
potrebnim kako bi se sprijeilo da do donoenja odluke o prijedlogu za otvaranje
steajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga poloaja dunika koje bi za
vjerovnike mogle biti nepovoljne;

steajni sudac moe osobito:

1. postaviti privremenog steajnog upravitelja;

2. zabraniti raspolaganje imovinom dunika ili odrediti da dunik moe

raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost steajnog suca ili
privremenog steajnog upravitelja;

3. zabraniti ili privremeno odgoditi odreivanje, odnosno provedbu

prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dunika;

4. zabraniti isplate s rauna dunika;

te mjere moe odrediti i prije donoenja rjeenja o pokretanju prethodnog postupka;

-steajni sudac moe, na prijedlog vjerovnika, privremenog steajnog upravitelja ili po
slubenoj dunosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviene OZ-om i protiv

133

dunika pojedinca, protiv osoba koje i inae odgovaraju za obveze dunika te protiv
dunikovih dunika, ako ocijeni da je to potrebno radi zatite imovine steajnog dunika
Ukidanje mjera osiguranja (l. 48. SZ)

- rjeenje o ukidanju mjera osiguranja objavit e se, odnosno dostaviti na nain na

koji je objavljeno i rjeenje kojim su odreene;

ako je ovlast za raspolaganje imovinom dunika prela na privremenog steajnog

upravitelja, on e prije razrjeenja, u ime i za raun dunika podmiriti nastale trokove te
ispuniti obveze koje je preuzeo za steajnog dunika

Roite radi izjanjenja o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka (l 49.

SZ)
- nakon donoenja rjeenja o pokretanju prethodnog postupka steajni sudac
zakazuje roite na koje e pozvati zastupnike dunika po zakonu, odnosno dunika
pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dunika obavljaju poslove platnoga
prometa i privremenog steajnog upravitelja, a po potrebi i druge osobe radi izvjanjenja
o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka

Izjava o pristupanju dugu (l. 50. SZ)

- trea osoba moe na roitu radi izjanjenja o prijedlogu za otvaranje steajnog
postupka dati izjavu o pristupanju dugu steajnoga dunika, uz izjavu je trea osoba
duna predoiti steajnom sucu po javnom biljeniku ovjerovljenu ispravu o sadraju i
nainu podmirenja dunikovih obveza, steajni sudac e ocijeniti danu izjavu i, po
potrebi, provjeriti je i zatraiti odgovarajue jamstvo;

steajni sudac e odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da e

najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana donoenja rjeenja o odobrenju pristupanja dugu
namiriti sve dospjele obveze steajnog dunika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu ve
nastale obveze, kako budu dospijevale;

solidarna odgovornost davatelja izjave o pristupanju dugu i njegovih jamaca sa

steajnim dunikom;

obustava steajnog postupka rjeenjem kojim se odobrava pristupanje dugu

Ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dunika (l. 51. SZ)

- steajni sudac e odrediti jednog ili vie vjetaka koji e u roku od 15 dana,
zajedno s njime i s privremenim steajnim upraviteljem
ispitati je li dunik nesposoban za plaanje ili prezaduen;

-vjetaci se nee imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje steajnog

postupka bez prethodnog ispitivanja sposobnosti dunika za plaanje ili njegove
prezaduenosti ili ako se nesposobnost dunika za plaanje moe nedvojbeno utvrditi iz
okolnosti to je obustavio plaanje (osobito na temelju izvjea pravnih osoba koje za
dunika obavljaju poslove platnog prometa)(l. 52. SZ)

134

Otvaranje steajnog postupka

Rasprava i odluivanje o otvaranju steajnog postupka (l. 53. SZ)

- nakon to primi izvjee privremenog steajnog upravitelja, te miljenje vjetaka

o nesposobnosti za plaanje i prezaduenosti dunika, steajni sudac e odrediti roite
radi rasprave o uvjetima za otvaranje steajnog postupka;

na roite se pozivaju predlagatelj, a za dunika pravnu osobu zastupnici po

zakonu, odnosno dunik pojedinac, privremeni steajni upravitelj te, po potrebi, vjetaci,
na ovom roitu moe se ispitati mogunost pristupanja dugu;

ako je rije o sluaju u kojem se nee ispitivati gospodarsko-financijsko stanje

dunika, tada se roite radi izjanjenja o prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka
moe spojiti s roitem radi rasprave o uvjetima za otvaranje steajnog postupka

Steajni sudac e na roitu, a najkasnije u roku od 3 dana nakon njegovog

zakljuenja, donijeti rjeenje o otvaranju steajnog postupka ili o odbijanju prijedloga za
otvaranje tog postupka

Protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupka albu moe podnijeti osoba koja je
bila zastupnik po zakonu dunika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica
otvaranja steajnoga postupka i dunik pojedinac, a protiv rjeenja steajnoga suca kojim
se odbija prijedlog za otvaranje steajnoga postupka albu moe podnijeti predlagatelj

Ako se utvrdi da je dunik do zavretka prethodnoga postupka postao sposoban za

plaanje, postupak e se obustaviti

Sadraj rjeenja o otvaranju steajnog postupka (l. 54. SZ) - steajni sudac e u
rjeenju o otvaranju steajnog postupka imenovati steajnog upravitelja te pozvati
vjerovnike da u odreenom roku prijave svoje trabine

Zakazivanje ispitnog i izvjetajnog roita (l. 55. SZ) - rjeenjem o otvaranju

steajnog postupka zakazuje se roite vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene
trabine (ispitno roite)
i roite vjerovnika na kojem e se na temelju izvjea steajnog upravitelja odluivati o
daljnjem tijeku steajnog postupka (izvjetajno roite);

na izvjetajnom roitu vjerovnici mogu

osnovati odbor vjerovnika i imenovati novog steajnog upravitelja,
odluiti o nastavku poslovanja dunika i o nainu unovenja imovine steajnog
dunika te
donijeti sve odluke iz nadlenosti odbora vjerovnika

Sluajevi u kojima se otvoreni steajni postupak ne provodi (l. 63. SZ)

- ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u

steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne
vrijednosti, steajni sudac e donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka
(steajni postupak se ne provodi);

135

mogunost da steajni sudac donese rjeenje o nastavku postupka radi naknade

diobe
Oglas o otvaranju steajnog postupka (l. 64. SZ)

- o otvaranju steajnog postupka vjerovnici se obavjeuju oglasom na oglasnoj

ploi suda i objavom u NN

Dostava i objava rjeenja o otvaranju steajnog postupka (l. 65. SZ)

- rjeenje o otvaranju steajnog postupka dostavlja se
predlagatelju,
duniku,
pravnim osobama koje za dunika obavljaju poslove platnog prometa,
ispostavi porezne uprave prema sjeditu dunika i Dravnom odvjetnitvu,
tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige;
objava rjeenja isticanjem na oglasnoj ploi suda

Steajna masa i steajni vjerovnici

Steajna masa pojam (l. 67. SZ)
steajna masa obuhvaa cjelokupnu imovinu dunika u vrijeme otvaranja
steajnog postupka te imovinu koju on stekne tijekom steajnog postupka;

steajna masa slui namirenju

trokova steajnog postupka te
trabine vjerovnika steajnog dunika, odnosno
trabine ije je namirenje osigurano odreenim pravima na imovini dunika

Imovina koja ne ulazi u steajnu masu dunika pojedinca (l. 68. SZ)
- imovina dunika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti,
kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u steajnu masu

Skupna imovina kod imovinskih zajednica (l. 69. SZ)

- ako je otvoren steajni postupak nad imovinom jednog branog druga, udio tog
branog druga u zajednikoj imovini branih drugova ulazi u steajnu masu ako se na
tom udjelu po opim pravilima o ovrsi moe protiv dunika provesti ovrha

Steajni vjerovnik pojam (l. 70. SZ)

- steajni vjerovnici su osobni vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja
steajnog postupka imaju koju imovinsko-pravnu trabinu prema njemu;

oni se prema svojim trabinama razvrstavaju u isplatne redove;

vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto budu u

cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda, a steajni vjerovnici istog
isplatnog reda namiruju se razmjerno veliini svojih trabina

136

Trabine viih isplatnih redova (l. 71. SZ)

u trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze

trabine radnika i prijanjih radnika steajnog dunika nastale do dana otvaranja
steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,
otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i
trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti;

- u trabine drugog vieg isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema duniku, osim
onih koje su razvrstane u nie isplatne redove

Nedospjele trabine (l. 73. SZ)

- nedospjele trabine dospijevaju otvaranjem steajnog postupka

Trabine vezane uz raskidni uvjet (l. 74. SZ)

- trabine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja steajnog

postupka se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne trabine.

Odgovornost vie osoba (l. 75. SZ)

- vjerovnik kojem vie osoba odgovora za ispunjenje iste inidbe u cijelosti, moe
u steajnom postupku, protiv svakog od dunika, isticati do svog potpunog namirenja
cijeli iznos koji je potraivao u vrijeme otvaranja steajnog postupka

Prava solidarnih dunika i jamaca (l. 76. SZ)

- solidarni dunici i jamci dunika mogu kao steajni vjerovnici traiti da im se

vrati ono to su za dunika platili prije ili nakon dana otvaranja steajnog postupka,
ako im pripada pravo na vraanje isplaenog prema duniku

Otuenje trabine (l. 78.a SZ)

- ako steajni vjerovnik otui nakon otvaranja steajnog postupka svoju trabinu
koju nije prijavio u tom postupku,
stjecatelj trabine moe u steajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati
i njegov prednik;

- ako steajni vjerovnik otui svoju trabinu koju je prijavio u steajnom postupku, njezin
stjecatelj ulazi u pravni poloaj svog prednika
Izluni vjerovnici (l. 79. SZ)

- osoba koja na temelju kojeg svog stvarnog ili osobnog prava moe dokazati da
neki predmet ne spada u steajnu masu, nije steajni vjerovnik

(njeno se pravo na izdvajanje predmeta utvruje izvan steajnog postupka);

ako je pravo izlunog vjerovnika upisano u zemljinoj ili u drugoj javnoj knjizi,
steajni dunik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u steajnu
masu;

137

prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaena u cijelosti moe traiti da mu se

vrati roba koja je iz drugog mjesta poslana duniku prije dana otvaranja steajnog
postupka, a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredino mjesto, odnosno
ako je do tog dana dunik nije preuzeo (pravo na vraanje)

(isto pravo ima i komisionar za kupnju robe);

ako je dunik preuzeo samo na uvanje robu koja je stigla u odredino mjesto
prije dana otvaranja steajnog postupka, prodavatelj nema pravo na vraanje, ali ima
pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izluni vjerovnik

Naknada za izluna prava (l. 80. SZ)

- ako je predmet, ije se izdvajanje moglo traiti, dunik neovlateno otuio prije
otvaranja steajnog postupka,
izluni vjerovnik moe zahtijevati da se na njega prenese pravo na protuinidbu, ako ona
jo uvijek nije izvrena;
- ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti izluni vjerovnik moe kao steajni vjerovnik
traiti naknadu pretrpljene tete;
- ako je otuenje obavio privremeni steajni upravitelj prije otvaranja steajnog
postupka ili steajni upravitelj nakon toga, izluni vjerovnik moe izabrati, ili da mu
se prenese pravo na protuinidbu ako ona jo uvijek nije izvrena, ili zahtijevati
protuinidbu iz steajne mase ako se ona jo uvijek iz te mase moe izdvojiti, ili
traiti naknadu pretrpljene tete kao vjerovnik steajne mase

Razluni vjerovnici (l. 81. SZ)

- vjerovnici koji imaju zalono pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili
pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljinoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova,
intelektualnog vlasnitva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovrni postupak radi prodaje stvari
ili unovenja prava

Sudsko ili javnobiljeniko osiguranje trabine prijenosom vlasnitva na stvari

ili prijenosom prava (l. 81.a SZ)

- Vjerovnik ija prava proizlaze iz sudskog ili javnobiljenikog osiguranja

trabine prijenosom vlasnitva stvari ili prijenosom prava ima u steajnom postupku
pravni poloaj razlunog vjerovnika

Pravo odvojenog namirenja ostalih zalonih vjerovnika (l. 82. SZ)

- vjerovnici koji na nekom predmetu iz steajne mase imaju zalono pravo koje
nije upisano u javnu knjigu, imaju pravo na odvojeno namirenje svoje trabine, kamata i
trokova iz vrijednosti zalonog predmeta

Ostali razluni vjerovnici (l. 83. SZ) 1. vjerovnici kojima je dunik radi osiguranja njihove trabine predao neku pokretnu
stvar ili prenio neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadranja nekog predmeta, jer su neto upotrijebili u
korist tog predmeta, u mjeri u kojoj njihova trabina po toj osnovi ne prelazi jo
postojeu korist,
3. vjerovnici koji pravo zadranja imaju na temelju zakona,

138

4. RH, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako
predmet za koji postoji obveza plaanja carine ili poreza po zakonu slui osiguranju
javnih davanja
Razluni vjerovnici kao steajni vjerovnici (l. 84. SZ)

- vjerovnici s pravom odvojenog namirenja su steajni vjerovnici ako im je dunik

i osobno odgovoran;

oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odreknu
odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti

Obveze steajne mase (l. 85. SZ)

- iz steajne mase najprije se namiruju trokovi steajnog postupka i ostale obveze
steajne mase;

obveze steajne mase e steajni upravitelj namiriti redom kojim one dospijevaju

Trokovi steajnog postupka (l. 86. SZ) u te trokove spadaju:

1. sudski trokovi steajnog postupka;

2. nagrade i izdaci privremenog steajnog upravitelja, steajnog upravitelja i

lanova odbora vjerovnika;

3. drugi trokovi za koje je SZ-om ili drugim zakonom odreeno da e se

namirivati kao trokovi steajnog postupka

Ostale obveze steajne mase (l. 87. SZ)

- u ostale obveze spadaju obveze:

1. zasnovane radnjama steajnog upravitelja ili na drugi nain upravljanjem, unovenjem
i podjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka;
2. trabine odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih 6 mjeseci prije otvaranja
steajnog postupka u svezi sa zatitom i ostvarenjem prava dunika koja ulaze u steajnu
masu;
3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje trai za steajnu masu ili
mora uslijediti nakon otvaranja steajnog postupka;
4. na temelju neosnovanog obogaenja mase;
5. trabine zaposlenika steajnog dunika nastale nakon otvaranja steajnoga postupka;
kao i obveze koje je preuzeo privremeni steajni upravitelj do otvaranja steajnog
postupka, te
obveze iz nekog trajnog obveznog odnosa ako je privremeni steajni upravitelj primio
protuinidbu za imovinu kojom je upravljao

Isplata obveza steajne mase (l. 87.a SZ)

- tijekom cijelog postupka steajni je upravitelj duan voditi rauna o tome da se
iz steajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza steajne
mase, a prigodom isplate pojedinih obveza steajne mase duan je izdvojiti sredstva
potrebna za pokrie onih takvih obveza za koje se osnovano moe pretpostaviti da bih ih
trebalo namiriti u budunosti te ih poloiti kod suda ili javnog biljenika;

Nakon zakljuenja steajnog postupka o isplati iz poloenog novca odluuje

steajni sudac na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika steajne mase

139

Steajni postupak pravne posljedice, ispunjenje pravnih poslova i

pobijanje pravnih radnji steajnog dunika
Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka

Prestanak prava poslovodnog organa, zastupnika i organa upravljanja i

prijenos ovlasti na steajnog upravitelja

Oblikovanje steajne mase

Obustava ovrha i isplata trabina

Nedospjele trabine vjerovnika dospijevaju

Nastanak razloga za prestanak radnih odnosa radnika koji su zaposleni kod

steajnog dunika

Utrnue rauna steajnog dunika i prestanak prava osoba koje su bile ovlatene
raspolagati imovinom dunika

Trabine koje je bilo mogue izravnati (kompenzirati) do poetka

steajnog postupka, smatraju se izravnanima (kompenziranim)

Nalozi koje je dao steajni dunik gube valjanost s otpoinjanjem steajnog

postupka

Ovlast za odustajanje od dvostranih ugovora

Priznanje ovlasti na povrat isporuene robe i pobijanje pravnih radnji

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica (l. 88. SZ)
- pravne posljedice otvaranja steajnog postupka nastupaju poetkom dana kada je
oglas o otvaranju steajnog postupka istaknut na oglasnoj ploi suda

Prijelaz prava dunikovih tijela, odnosno dunika pojedinca na steajnog

upravitelja (l. 89. SZ)

- otvaranjem steajnog postupka prava tijela dunika pravne osobe prestaju i

prelaze na steajnog upravitelja;

otvaranjem steajnog postupka prava dunika pojedinca na upravljanje i

raspolaganje imovinom koja ulazi u steajnu masu prelaze na steajnog upravitelja

Zabrane otuenja ili optereenja (l. 90. SZ)

- zabrana otuenja ili optereenja koja je protiv dunika odreena prema opim
pravilima samo radi zatite interesa odreenih osoba, u steajnom postupku je bez
uinka;

to ne vrijedi za zabrane otuenja i optereenja do kojih je dolo u svezi s

postupkom ovrhe ili osiguranja

Raspolaganja tijela dunika, odnosno dunika (l. 91. SZ)

- raspolaganja ranijih zastupnika dunika pravne osobe, odnosno dunika
pojedinca nakon otvaranja steajnoga postupka predmetima iz steajne mase bez pravnog
su uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne
knjige;

140

drugoj e se strani vratiti njena protuinidba iz steajne mase ako je njome

poveana vrijednost steajne mase

inidbe u korist dunika (l. 92. SZ)

- ako nakon otvaranja steajnog postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku
dunika pravne osobe ili duniku pojedincu prije javnog priopenja o otvaranju
steajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist steajne mase, takvim se
ispunjenjem oslobaa svoje obveze ako dokae da u vrijeme ispunjenja nije znao da je
steajni postupak otvoren

Nasljedstvo (l. 93. SZ)

- ako je dunik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom
steajnog postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odrei nasljedstva ili zapisa

Podjela imovine pravne zajednice (l. 94. SZ)

ako je dunik s nekom treom osobom u suvlasnikoj ili kojoj drugoj pravnoj
zajednici ili ortatvu, podjela imovine obavit e se izvan steajnoga postupka;
za obveze iz takvog odnosa moe se iz udjela dunika traiti odvojeno namirenje;
u steajnom su postupku bez uinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim
zajednicama iskljuuje pravo na razvrgnue takve zajednice ili kojima se za to
utvruje poseban otkazni rok;
isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajui
sporazum sunasljednika

Preuzimanje parnica (l. 95. SZ)

- parnice o imovini koja ulazi u steajnu masu, ukljuujui i arbitrane postupke,
koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bili u tijeku,
steajni upravitelj preuzet e u ime i za raun steajnog dunika
(parnice o trabinama koje se prijavljuju u steajni postupak, ne mogu se nastaviti prije
nego to su ispitane na ispitnom roitu);
-parnice koje su u vrijeme otvaranja steajnog postupka bile u tijeku protiv steajnog
dunika preuzet e u njegovo ime steajni upravitelj ako se tiu:
1. izluenja nekog predmeta iz steajne mase,
2. odvojenog namirenja,
3. obveza steajne mase;
protivna stranka, koja je uspjela u parnici, trokove parninog postupka nastale do
prekida postupka, kao i trokove nastale nakon prekida postupka ako steajni upravitelj
odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tubeni zahtjev ili se odrekne
tubenog zahtjeva, moe ostvarivati samo kao steajni vjerovnik
(u protivnom trokovi parnice nastali nakon prekida namirit e se kao dugovi steajne
mase)

Trabine steajnih vjerovnika (l. 96. SZ)

141

- steajni vjerovnici mogu svoje trabine prema duniku ostvarivati samo u

steajnom postupku

Prestanak prava steenih ovrhom ili osiguranjem (l. 97. SZ)

- ako steajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnoenja prijedloga

za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga
sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem
stekne koje razluno ili slino pravo na imovini dunika koja ulazi u steajnu masu,
to pravo otvaranjem steajnog postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja

Zabrana ovrhe i osiguranja (l. 98. SZ)

- nakon otvaranja steajnog postupka pojedini steajni vjerovnici ne mogu protiv

dunika traiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu niti
na drugoj imovini dunika, kao ni vjerovnici koji nisu steajni vjerovnici steajnog
dunika;

postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja steajnog

postupka prekidaju se;

nakon otvaranja steajnog postupka izluni i razluni vjerovnici mogu radi

ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dunika postupke ovrhe i osiguranja po opim
pravilima ovrnog postupka

Zabrana ovrhe radi ostvarenja trabina prema steajnoj masi (l. 99. SZ)
- prisilna ovrha radi ostvarenja trabina prema steajnoj masi koje nisu zasnovane
pravnom radnjom steajnog upravitelja nije doputena 6 mjeseci od otvaranja steajnog
postupka;

to se ne odnosi na
obveze steajne mase iz dvostranoobveznog ugovora koje je steajni upravitelj odluio
ispuniti,
obveze iz trajnog obveznog odnosa za vrijeme nakon prvog roka u kojemu je steajni
upravitelj mogao otkazati ugovor,
obveze iz trajnog obveznog odnosa ako je steajni upravitelj primio protuinidbu u korist
steajne mase

Iskljuenje drugih oblika pravnog stjecanja (l. 100. SZ)

- Nakon otvaranja steajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na
dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na
raspolaganju dunika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist steajnog vjerovnika;

to se ne odnosi se na sluajeve stjecanja prema naelu povjerenja u javne knjige

Skupna teta (l. 101. SZ)

- zahtjeve steajnih vjerovnika za naknadu tete koju su zajedniki pretrpjeli zbog

smanjenja imovine koja ulazi u steajnu masu prije ili nakon otvaranja steajnog

142

postupka (skupna teta) moe, za vrijeme trajanja steajnog postupka, ostvarivati samo
steajni upravitelj

Osobna odgovornost lanova drutva (l. 102. SZ)

- ako je steajni postupak otvoren nad drutvom iji lanovi osobno odgovaraju za
obveze drutva, zahtjeve protiv lanova drutva po osnovi njihove osobne odgovornosti
za vrijeme steajnoga postupka, moe ostvarivati samo steajni upravitelj

Zadravanje prava na prijeboj (l. 103. SZ)

- ako je steajni vjerovnik u vrijeme otvaranja steajnog postupka imao, na

temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje steajnog postupka je bez
utjecaja na to njegovo pravo

Nastupanje prijeboja u postupku (l. 104. SZ)

- ako su u vrijeme otvaranja steajnog postupka trabine ili jedna od trabina koje
se imaju prebiti, jo pod odgodnim uvjetom ili jo nisu dospjele ili trabine jo nisu
upravljene na istovrsne inidbe,
do prijeboja e doi tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti

Nedopustivost prijeboja (l. 105. SZ)

- prijeboj nije doputen

ako je obveza steajnog vjerovnika prema steajnoj masi nastala tek nakon
otvaranja steajnog postupka,

ako je steajni vjerovnik svoju trabinu stekao od drugog vjerovnika tek

nakon otvaranja steajnog postupka,

ako je steajni vjerovnik trabinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih

6 mjeseci prije dana otvaranja steajnog postupka,
a znao je ili morao znati da je dunik postao nesposoban za plaanje ili da je protiv njega
podnesen prijedlog za otvaranje steajnoga postupka,
- ako je steajni vjerovnik mogunost prijeboja stekao pobojnom pravnom
radnjom
- i ako vjerovnik ija se trabina treba namiriti iz slobodne imovine dunika,
duguje steajnoj masi

Obveza dunika pojedinca i zastupnika po zakonu pravne osobe steajnog

dunika na suradnju (l. 106. SZ), mogunost odreivanja dovoenja radi sasluanja
navedenih osoba, zatvaranja i odreivanja globe od strane steajnog suca (l. 107. SZ)

Ispunjenje pravnih poslova steajnog dunika

Pravo steajnog upravitelja na izbor (l. 110. SZ)

143

- ako dunik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja steajnog postupka nisu

ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor,
steajni upravitelj moe umjesto dunika ispuniti ugovor i traiti ispunjenje od druge
strane;
- ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje trabine zbog neispunjenja moe
ostvarivati samo kao steajni vjerovnik

Fiksni poslovi. Financijski poslovi s odreenim rokom (l. 111. SZ)

- ako je isporuka robe koja ima neku trinu ili burzovnu cijenu ugovorena za
neko fiksno odreeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka
nastupi tek nakon otvaranja steajnog postupka, druga strana ne moe traiti ispunjenje,
ve samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova;

ako je za financijske usluge koje imaju trinu i burzovnu vrijednost ugovoreno

odreeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja
steajnoga postupka, druga strana ne moe traiti ispunjenje, ve samo naknadu zbog
neispunjenja

Djeljive inidbe (l. 112. SZ)

- ako je dugovana inidba djeljiva, te ako je druga strana svoju inidbu u vrijeme
otvaranja steajnog postupka djelomino ve ispunila, ona e svoju trabinu na
protuinidbu koja odgovara njenoj djelomino ispunjenoj inidbi moi ostvarivati kao
steajni vjerovnik, ak i ako steajni upravitelj zatrai ispunjenje preostalog dijela inidbe

Predbiljeba (l. 113. SZ)

- ako je u zemljinu knjigu upisana predbiljiba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili
ukidanje prava na nekoj dunikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist
dunika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja ili reda toga prava,
vjerovnik svoju trabinu moe namiriti kao vjerovnik steajne mase

Pridraj prava vlasnitva (l. 114. SZ)

- ako je dunik prije otvaranja steajnog postupka pokretnu stvar prodao uz

pridraj prava vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe zatraiti ispunjenje
ugovora o prodaji

Najamni i zakupni odnosi (l. 115. SZ)

- najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem steajnog
postupka (to vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dunik sklopio kao
najmodavac ili zakupodavac, a tiu se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treu
osobu koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju);

prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja steajnog postupka, kao i tetu
nastalu prijevremenim otkazom ugovora, druga strana moe ostvarivati samo kao steajni
vjerovnik

Ugovori o radu (l. 120. SZ)

- otvaranjem steajnog postupka ugovori o radu ili slubi sklopljeni s dunikom

kao poslodavcem ne prestaju;

otvaranje steajnog postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu

144

Ponude (l. 123. SZ)

ponude uinjene duniku ili ponude koje je uinio dunik prestaju vrijediti na dan
otvaranja steajnog postupka ako do toga dana nisu prihvaene

Prestanak punomoi (l. 125. SZ)

- punomo dunika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaje
otvaranjem steajnog postupka

Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika

Opa odredba (l. 127. SZ)
- pravne radnje poduzete prije otvaranja steajnoga postupka
kojima se remeti ujednaeno namirenje steajnih vjerovnika (oteenje vjerovnika),
odnosno kojima se pojedini steajni vjerovnici stavljaju u povoljniji poloaj
(pogodovanje vjerovnika),
steajni upravitelj u ime steajnoga dunika i steajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s
odredbama SZ-a;
- s pravnom radnjom izjednaeno je i proputanje zbog kojeg je steajni dunik izgubio
kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, odrani ili
osigurani

Kongruentno namirenje (l. 128. SZ)

- pravna radnja, poduzeta u posljednja 3 mjeseca prije podnoenja prijedloga za

otvaranje steajnog postupka, kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava
osiguranje ili namirenje na nain i u vrijeme u skladu sa sadrajem njegova prava
(kongruentno namirenje), moe se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dunik bio
nesposoban za plaanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost;

pobojna je i pravna radnja kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili

omoguava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadrajem njegova prava, ako je
poduzeta nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je vjerovnik
u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za
otvaranje steajnoga postupka;

smatrat e se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za

otvaranje steajnog postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nuno
moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za
otvaranje steajnog postupka;

za osobu koja je s dunikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje

pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje
postupka

Inkongruentno namirenje (l. 129. SZ)

145

- pravna radnja kojom se jednom steajnom vjerovniku daje ili omoguava

osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati
na taj nain ili u to vrijeme, moe se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka ili nakon toga, ili
2. ako je poduzeta tijekom treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka, a dunik je u to vrijeme bio nesposoban za plaanje, ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja
znao da se njome oteuju steajni vjerovnici;
- smatrat e se da je vjerovnik znao da se radnjom oteuju vjerovnici ako je znao ili je
morao znati za okolnosti na temelju kojih se nuno moralo zakljuiti da se njome
vjerovnici oteuju;
za osobu koja je s dunikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da
je znala za oteenje steajnih vjerovnika.

Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oteuju (l. 130. SZ)

- Pravni posao dunika kojim se steajni vjerovnici izravno oteuju moe se
pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja 3 mjeseca prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka,
ako je u vrijeme njegova poduzimanja dunik bio nesposoban za plaanje i ako je
druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili

2. ako je poduzet nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, a

druga je strana u vrijeme pravnog posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaanje
ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka;

S pravnim poslom kojim se steajni vjerovnici izravno oteuju izjednaena je

- pravna radnja dunika kojom dunik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo vie
ne moe ostvarivati, ili
- radnja na temelju koje se protiv dunika moe odrati na snazi ili ostvariti neki
imovinsko-pravni zahtjev
Namjerno oteenje (l. 131. SZ)

- pravna radnja koju je dunik poduzeo u posljednjih 10 godina prije podnoenja

prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga s namjerom da oteti svoje
vjerovnike,
moe se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru
dunika;

znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da duniku prijeti

nesposobnost za plaanje i da se radnjom oteuju vjerovnici;
smatrat e se da je vjerovnik znao da duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se
radnjom oteuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se

146

nuno moralo zakljuiti da je dunik nesposoban za plaanje i da se radnjom oteuju

vjerovnici;
naplatni ugovor sklopljen izmeu dunika i njemu bliske osobe moe se pobijati ako
se steajni vjerovnici njime izravno oteuju, taj se ugovor ne moe pobijati ako je
sklopljen ranije od 2 godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog
postupka ili ako druga strana dokae da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila
poznata niti joj je morala biti poznata namjera dunika da oteti vjerovnike

Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu (l. 132. SZ)
- pravna radnja dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati,
osim ako je poduzeta 4 godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog
postupka

Zajam kojim se nadomjetava kapital (l. 133. SZ)

- pobojna je pravna radnja kojom se za trabinu lana drutva za vraanje zajma

kojim se nadomjetava kapital ili za neku njemu odgovarajuu trabinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih 5 godina prije
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga,
2. jami namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnoga postupka ili nakon toga.

Tajno drutvo (l. 134. SZ)

- pobojna je pravna radnja kojom je tajnom lanu drutva ulog u potpunosti ili
djelomino vraen ili
kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomino oproten,
ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka nad trgovakim drutvom ili
nakon toga

Isplata mjeninih i ekovnih obveza (l. 135. SZ)

- od primatelja se u sluaju kongruentnog namirenja ne moe traiti vraanje

onoga to mu je dunik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeninom pravu
primatelj u sluaju odbijanja primanja plaanja izgubio mjenini zahtjev prema drugim
mjeninim obveznicima

Bliske osobe (l. 136. SZ) - bliskim osobama dunika pojedinca Zakona smatraju
se: brani drug dunika, srodnici dunika ili branog druga u ravnoj liniji te braa i sestre,
odnosno polubraa i polusestre dunika ili branog druga, kao i brani drugovi tih osoba
te osobe koje ive u domainstvu s dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila
radnji ivjele u domainstvu s dunikom;

bliskim osobama dunika pravne osobe smatraju se: lanovi upravnih i nadzornih
tijela i osobno odgovorni lanovi dunika kao i osobe koje u kapitalu dunika sudjeluju s
vie od 1/4, osoba ili drutvo koji zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze s
dunikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim poloajem dunika te osoba koja

147

stoji u osobnoj vezi s jednom od prethodno navedenih osoba, osim ako su one zakonom
obvezane na uvanje tajne o poslovima dunika
Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja (l. 141. SZ)
- Pravne radnje steajnog dunika ovlateni su pobijati steajni vjerovnici te
steajni upravitelj u ime steajnoga dunika;

tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od 2 godine od

otvaranja steajnoga postupka i podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja
poduzeta;

steajni upravitelj moe podnijeti tubu za pobijanje pravnih radnji samo na

temelju odobrenja steajnog suca;

ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez
uinka prema steajnoj masi i protivna je strana duna vratiti u steajnu masu sve
imovinske koristi steene na osnovi pobijene radnje;

primatelj inidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono to je
primio samo ako je time obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom
inidbom oteuje vjerovnike;

pravomona presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema

steajnom duniku, odnosno steajnoj masi te svim steajnim vjerovnicima;

pravne radnje dunika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez

vremenskoga ogranienja

Prava protivnika pobijanja (l. 142. SZ)

- ako protivnik pobijanja vrati natrag ono to je primio, njegova trabina ponovno
oivljuje;

protivnik pobijanja ima pravo traiti da mu se njegova protuinidba vrati iz

steajne mase ako se iz te mase jo moe izdvojiti ili ako je masa obogaena vrijednou
inidbe; inae protivnik pobijanja moe svoje pravo na povrat protuinidbe ostvarivati
kao steajni vjerovnik

Pobijanje protiv pravnih sljednika (l. 143. SZ) - pravna radnja moe se
pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika
pobijanja

Pravne radnje nakon otvaranja steajnog postupka (l. 144. SZ)

- pravna radnja poduzeta nakon otvaranja steajnog postupka koja ostaje na snazi
prema pravilima o zatiti povjerenja u javne knjige, moe se pobijati po pravilima o
pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja steaja

Steajni postupak - upravljanje steajnom masom i unovenje steajne

mase
Osiguranje steajne mase

148

Preuzimanje steajne mase (l. 145.)

- nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj je duan cjelokupnu

imovinu koja ulazi u steajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati;

steajni upravitelj moe na temelju ovrnog otpravka rjeenja o otvaranju

steajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi duniku predaju stvari i odrediti ovrne
radnje kojima e se ta naredba prisilno ostvariti

(sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika po

zakonu dunika pravne osobe ili dunika pojedinca;

steajni upravitelj moe nakon pravomonosti rjeenja o otvaranju steajnog

postupka predloiti steajnom sucu da naredi i treim osobama, u ijem su posjedu
predmeti steajne mase, predaju tih stvari

(steajni upravitelj duan je uz prijedlog dostaviti ispravu o vlasnitvu na stvari);

ako se trea osoba u ijem je posjedu predmet steajne mase protivi prijedlogu
steajnog upravitelja za predaju stvari, steajni sudac odbit e taj prijedlog i uputiti
steajnog upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed

Rauni dunika (l. 146.)

- danom otvaranja steajnog postupka gase se rauni dunika i prestaju prava

osoba koje su bile ovlatene raspolagati imovinom dunika na tim raunima;

steajni upravitelj e otvoriti novi raun dunika ili dva rauna ako dunik ima
deviznih sredstava i odrediti osobe koje e biti ovlatene raspolagati sredstvima na tim
raunima;

sredstva s ugaenih rauna prenose se na nove raune

Tvrtka dunika (l. 147.)

- nakon otvaranja steajnog postupka uz tvrtku ili naziv dunika dodaje se oznaka
"u steaju" s naznakom novih brojeva rauna preko kojih se obavlja, odnosno nastavlja
obavljanje poslovanja dunika

Novac i predmeti od vrijednosti (l. 148.)

- odbor vjerovnika moe odrediti gdje e se i pod kojim uvjetima novac,
vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uloiti

(ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako jo nije donio odluku, odluku donosi
steajni sudac);

steajni upravitelj moe raspolagati pohranjenim ili uloenim novcem,

vrijednosnim papirima ili dragocjenostima samo ako priznanicu supotpie i jedan od
lanova odbora vjerovnika;

vjerovnici na roitu mogu donijeti odluku kojom se odreuje nain pohrane ili
ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika,
odnosno steajnog suca; ako steajni upravitelj ne moe dobiti supotpis od lanova
odbora vjerovnika, steajni sudac ga u sluaju potrebe moe ovlastiti da sam preuzme
pohranjeni ili uloeni novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti

Peaenje (l. 149.)

- steajni upravitelj moe radi osiguranja stvari koje ulaze u steajnu masu
zatraiti da slubena osoba suda ili javni biljenik popie i zapeati dunikove stvari

149

Popis predmeta steajne mase (l. 150.) - steajni upravitelj duan je sastaviti
popis pojedinih predmeta steajne mase uz naznaku njihove vrijednosti (mogue
angairanje vjetaka za procjenu vrijednosti)

Popis vjerovnika (l. 151.)

- steajni upravitelj duan je sastaviti popis svih dunikovih vjerovnika za koje je

saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dunika, iz drugih podataka dunika, prijava
njihovih trabina ili na koji drugi nain

(u popisu se odvojeno vode izluni i razluni vjerovnici te steajni vjerovnici

razvrstani po pojedinim isplatnim redovima; u popisu e se navesti koje su mogunosti za
prijeboj

Pregled imovine i obveza (l. 152.)

- steajni upravitelj je duan s obzirom na vrijeme otvaranja steajnoga postupka
sastaviti sustavan pregled u kojemu e se navesti i usporediti predmeti steajne mase i
dunikove obveze i njihova procjena;

nakon sastavljanja pregleda imovine steajni sudac moe na prijedlog steajnog

upravitelja ili kojeg od vjerovnika, narediti duniku da se oituje o potpunosti pregleda
imovine

Izlaganje u sudskoj pisarnici (l. 153.)

- popis predmeta steajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza

moraju se izloiti u sudskoj pisarnici najkasnije 8 dana prije izvjetajnog roita.

Trgovako-pravno i porezno-pravno polaganje rauna (l. 154.) - trgovakopravne i porezno-pravne obveze dunika da vodi knjige i polae raune ne mijenjaju se
otvaranjem steajnog postupka; u odnosu na steajnu masu te dunosti mora ispunjavati
steajni upravitelj; otvaranjem steajnoga postupka zapoinje nova poslovna godina;
revizora zavrnog rauna u steajnom postupku postavlja iskljuivo upisni sud, na
prijedlog upravitelja (ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka ve izabran
revizor, otvaranje steajnog postupka ne utjee na njegovo imenovanje)

Odluka o unovenju
Izvjetajno roite (l. 155.)

- na izvjetajnom roitu steajni upravitelj je duan podnijeti izvjee o

gospodarskom poloaju dunika i njegovim uzrocima, te postoje li izgledi da se
poslovanje poduzea dunika nastavi u cijelosti ili djelomino i kakve bi uinke to moglo
imati na namirenje vjerovnika;

duniku pojedincu i vjerovnicima omoguit e se da se na izvjetajnom roitu

izjasne o izvjeu steajnog upravitelja

l. 155.a - steajni sudac zakazat e posebnu sjednicu skuptine vjerovnika

najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana odravanja prvog izvjetajnog roita radi
raspravljanja o provedenom steajnom postupku i donoenju odluke o njegovu
nastavljanju,

150

ako u dosadanjem tijeku postupka nisu donesene odluke o prihvaanju u cijelosti ili
djelomice izvjea steajnog upravitelja, odnosno o njegovu razrjeenju i zamjeni drugim
steajnim upraviteljem, o potrebi provedbe revizije poslovanja steajnog upravitelja, o
tome hoe li se nastaviti s poslovanjem steajnog dunika i na koji nain, o tome hoe li
se nastaviti s unovenjem preostalog neunovenog dijela imovine steajnog dunika, o
potrebi i mogunostima da se pristupi pripremi steajnoga plana, o neunovenim
predmetima steajne mase i o nenaplaenim trabinama, te o neunovivim predmetima
steajne mase te o drugim pitanjima od vanosti za provedbu i okonanje steajnog
postupka
l. 155.b - u svakom sluaju, ako vjerovnici na roitu posebne sjednice
vjerovnika ne donesu odluku o nastavljanju djelatnosti steajnog dunika, ta e se
djelatnost obustaviti i bez odgode e se pristupiti unovenju imovine steajnog dunika;
tada e steajni upravitelj otkazati sve ugovore o radu koje do tada nije otkazao, osim s
onim radnicima za koje ocijeni da su potrebni radi prikupljanja, ouvanja i unovenja
steajne mase (okolnost da se djelatnost dunika obustavlja je poseban opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu)

Obustava poslovanja poduzea prije odluke vjerovnika (l. 157.)

- ako steajni upravitelj smatra da poslovanje poduzea treba obustaviti prije

izvjetajnog roita, duan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on osnovan;

prije nego to odbor vjerovnika odlui o tome, ili, ako odbor nije osnovan, prije
nego to obustavi poslovanje poduzea, steajni upravitelj je duan o tome obavijestiti
dunika pojedinca;

steajni sudac e, na prijedlog dunika pojedinca i nakon to saslua steajnog

upravitelja, zabraniti obustavljanje poslovanja poduzea ako se to bez bitnoga smanjenja
steajne mase moe odgoditi do izvjetajnog roita

Unovenje steajne mase (l. 158.)

- nakon izvjetajnog roita steajni upravitelj je duan bez odgode unoviti
imovinu koja ulazi u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom skuptine
vjerovnika;

prigodom unovenja imovine steajne mase steajni upravitelj je duan drati se

odluka skuptine vjerovnika i odbora vjerovnika;

steajni upravitelj moe predloiti sudu da unovenje odreenih dijelova imovine

koja ulazi u steajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu
radi naplate novane trabine

Pravne radnje od posebne vanosti (l. 159.)

- steajni upravitelj duan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika (ili skuptine

vjerovnika) za pravne radnje koje su od posebne vanosti za steajni postupak, a osobito
ako se namjerava otuiti poduzee ili neki pogon, robno skladite u cjelini, nekretnina,
udio dunika u nekom drugom poduzeu koje treba sluiti uspostavljanju trajne veze s
tim poduzeem, ili pravo na povremena primanja, ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi
steajna masa bila znatno optereena, ili, ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica
znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili

151

se radi rjeavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o
izbranom sudu
Unovenje predmeta na kojima postoji razluno pravo
Unovenje nekretnina, brodova i zrakoplova (l. 164.) - ako razluni vjerovnik
nije pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnog namirenja svoje trabine,
nekretnine na kojima postoji razluno pravo steajni sudac prodaje, na prijedlog
steajnog upravitelja, uz odgovarajuu primjenu pravila o ovrsi na nekretnini; o prodaji
odluuje steajni sudac rjeenjem protiv kojeg pravo albe imaju steajni upravitelj i
razluni vjerovnici

Unovenje drugih pokretnih stvari i prava (l. 165.) - pokretnu stvar na kojoj
postoji razluno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, steajni upravitelj
unovit e uz odgovarajuu primjenu pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom

Obavjeivanje vjerovnika (l. 166.) - ako steajni upravitelj ima pravo na

unovenje pokretne stvari, duan je razlunog vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o
stanju te stvari

Priopenje namjere otuenja (l. 167.) - prije nego to steajni upravitelj otui
treoj osobi stvar ili pravo koje je ovlaten unoviti, duan je razlunom vjerovniku
priopiti na koji nain taj predmet namjerava otuiti

Pravo razlunog vjerovnika da obavi unovenje (l. 172.) - ako steajni

upravitelj nema pravo na unovenje pokretne stvari ili trabina na kojima postoji razluno
pravo, vjerovnik ima pravo unoviti stvar ili trabinu

Namirenje steajnih vjerovnika utvrivanje trabina

Prijavljivanje trabina steajnih vjerovnika i obavjetavanje o izlunim i
razlunim pravima (l. 173.)

- steajni vjerovnici prijavu svojih trabina podnose steajnom upravitelju (prijavi

se u prijepisu prilau isprave kojima se trabina dokazuje);

steajni upravitelj sastavit e popis svih trabina radnika i prijanjih radnika

dunika dospjelih do otvaranja steajnog postupka (radnik moe podnijeti i samostalnu
prijavu);

izluni vjerovnici duni su obavijestiti steajnog upravitelja o svom izlunom

pravu, pravnoj osnovi izlunog prava i oznaiti predmet na koji se njihovo izluno pravo
odnosi;

razluni vjerovnici duni su obavijestiti steajnog upravitelja o svom razlunom

pravu, pravnoj osnovi razlunog prava i dijelu imovine steajnog dunika na koji se
odnosi njihovo razluno pravo;

152

trabine vjerovnika niih isplatnih redova prijavljuju se samo ako steajni sudac
posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje trabine

Tablice (l. 174.)

- steajni upravitelj svaku prijavljenu trabinu upisuje u tablicu;

tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga roita, zajedno s

prijavama kao i priloenim ispravama, izlae u pisarnici steajnog suda na uvid
sudionicima;

steajni upravitelj e sastaviti posebnu tablicu o razlunim pravima i posebnu

tablicu izlunih prava

Tijek ispitnog roita (l. 175.)

- na ispitnom roitu se prijavljene trabine ispituju prema svojim iznosima i

redu.;
steajni upravitelj je duan odreeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku
prijavljenu trabinu;

trabine koje su osporili steajni upravitelj, dunik pojedinac ili koji od steajnih
vjerovnika moraju se posebno raspraviti;

izluna i razluna prava nisu predmet ispitivanja

Naknadne prijave (l. 176.)

- trabine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na

ispitnom roitu ako to predloi steajni upravitelj;

trabine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na

ispitnom roitu te trabine prijavljene najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon prvog
ispitnog roita, ali ne poslije objavljivanja poziva za zavrno roite, mogu se ispitati na
jednom ili vie posebnih ispitnih roita; prijave podnesene nakon isteka navedenih
rokova e se odbaciti

Utvrivanje trabine (l. 177.)

- trabina se smatra utvrenom ako ju na ispitnom roitu prizna steajni

upravitelj, a ne ospori ju, koji od steajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno
osporavanje bude otklonjeno;

steajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih trabina;

na temelju te tablice steajni sudac donosi rjeenje kojim odluuje o tome u kojem
su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrene, odnosno osporene pojedine trabine;

ovo rjeenje se objavljuje na oglasnoj ploi suda i dostavlja svakom vjerovniku

ija je trabina osporena, odnosno koji je upuen na parnicu, kao i steajnom upravitelju

Osporene trabine (l. 178.)

- ako je steajni upravitelj osporio trabinu, steajni sudac e vjerovnika uputiti na
parnicu protiv steajnog dunika radi utvrivanja osporene trabine;

obveza osobe koja je upuena na parnicu da pokrene parnicu u roku od 8 dana od

primitka rjeenja o upuivanju na parnicu, u protivnom se smatra da je odustala od prava
na voenje parnice;

153

mogunost rjeavanja spora pred stalnim izbranim suditem u Republici

Hrvatskoj

Uinak odluke (l. 181.)

- pravomona odluka kojom se utvruje trabina i njezin isplatni red ili kojom se
utvruje da trabina ne postoji, djeluje prema steajnom duniku i svim steajnim
vjerovnicima

Tuba protiv dunika (l. 182.)

- ako je dunik fizika osoba na ispitnom roitu osporio neku trabinu, vjerovnik
ima pravo protiv dunika podii tubu radi utvrenja svoje trabine

Namirenje steajnih vjerovnika - dioba

Namirenje steajnih vjerovnika (l. 183.)

- s namirenjem steajnih vjerovnika moe se zapoeti tek nakon opeg ispitnog

roita;
namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava (steajni
vjerovnici niih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelominih dioba);

diobe obavlja steajni upravitelj uz prethodnu suglasnost odbora vjerovnika,

odnosno steajnog suca

Diobni popis (l. 184.)

- prije diobe steajni upravitelj e sastaviti popis trabina koje se uzimaju u obzir
pri diobi, koji se izlae u pisarnici steajnog suda na uvid sudionicima

Osporene trabine ( l. 185.)

- steajni vjerovnik koji je upuen na parnicu radi utvrenja svoje osporene trabine,
mora u roku od 15 dana od javne objave diobnog popisa podnijeti dokaz steajnom
upravitelju da je podnio tubu radi utvrenja te trabine, odnosno da je preuzeo ranije
pokrenutu parnicu
Razluni vjerovnici (l. 186.)
- razluni vjerovnik kojem je dunik i osobno odgovoran treba najkasnije u roku
od 15 dana nakon javne objave diobnog popisa podnijeti dokaz steajnom upravitelju da
se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren

Naknadno uzimanje u obzir (l. 188.)

- vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelominoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete
za djelominu diobu, isplatit e se prigodom naredne diobe iz preostale steajne mase
iznos koji ih izjednaava s ostalim vjerovnicima

Prigovori na diobni popis (l. 190.)

154

- kod djelomine diobe vjerovnici mogu steajnom sucu podnijeti prigovor na

popis u roku od 8 dana nakon isteka roka za podnoenje dokaza o podizanju tube u
sluaju osporene trabine

Odreivanje visine dijela koji se isplauje (l. 191.)

- odbor vjerovnika odreuje postotak namirenja trabina djelominom diobom na

prijedlog steajnoga upravitelja

(ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak odreuje steajni sudac)

Zavrna dioba (l. 192.)

- zavrnoj diobi pristupa se im se okona unovenje steajne mase i samo uz
suglasnost steajnog suca

Zavrno roite (l. 193.)

- steajni sudac odreuje zavrno roite vjerovnika na kojem se:

1. raspravlja o zavrnom raunu steajnog upravitelja,

2. podnose prigovori na zavrni popis,

3. vjerovnici odluuju o neunovivim predmetima steajne mase;

izmeu objavljivanja poziva za roite i njegova odravanja mora proi rok od

najmanje 30 dana, a najvie 60 dana; zavrno roite odredit e se najkasnije u roku od
godinu i pol dana od odranog izvjetajnog roita, osim ako to nije bilo mogue radi
voenja upravnog ili sudskog postupka, koji je prethodno pitanje za zavretak steajnog
postupka

Viak pri zavrnoj diobi (l. 195.)

- ako se pri zavrnoj diobi mogu u punoj visini namiriti trabine svih steajnih
vjerovnika, steajni upravitelj e preostali viak predati duniku pojedincu, a ako je
dunik pravna osoba, upravitelj e svakoj osobi koja ima udjela u duniku dati onaj dio
vika, na koji bi imala pravo u sluaju likvidacije izvan steajnog postupka

Namirenje steajnih vjerovnika zakljuenje steajnog postupka

Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka (l. 196.)

- odmah nakon okonanja zavrne diobe steajni sudac e donijeti rjeenje o

zakljuenju steajnoga postupka;

rjeenje i osnova zakljuenja postupka moraju se objaviti na oglasnoj ploi suda i

u "Narodnim novinama;

Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka dostavlja se sudu ili kojem drugom

tijelu koje vodi upisnik dunika pravne osobe, odnosno dunika pojedinca radi brisanja iz
upisnika steajnog dunika

Prava steajnih vjerovnika nakon zakljuenja postupka (l. 197.)

155

- steajni vjerovnici mogu nakon zakljuenja steajnog postupka protiv dunika

pojedinca neogranieno ostvarivati svoje preostale trabine;

steajni vjerovnici ije su trabine utvrene i koje dunik nije osporio na ispitnom
roitu, mogu protiv dunika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na temelju rjeenja kojim
je njihova trabina utvrena

Naknadna dioba (l 199.)

- steajni sudac e na prijedlog steajnog upravitelja, kojega od steajnih
vjerovnika ili po slubenoj dunosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, ako
se nakon zavrnog roita:

1. stvore uvjeti da se zadrani iznosi podijele steajnim vjerovnicima,

2. iznosi koji su isplaeni iz steajne mase vrate natrag u masu, 3. pronae

imovina koja ulazi u steajnu masu;

steajni sudac moe odustati od odreivanja nastavka postupka radi naknadne

diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronaeni predmet
prepustiti duniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu
iznosa ili malu vrijednost predmeta te trokove nastavka postupka radi naknadne diobe

Pravni lijekovi (l. 200.)

- rjeenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju

koji ima pravo na albu;

rjeenje kojim se odreuje naknadna dioba dostavlja se steajnom upravitelju,

duniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predloio vjerovnik, tom vjerovniku

Provedba naknadne diobe (l. 201.)

- nakon odreivanja naknadne diobe steajni upravitelj e iznos kojim se moe
slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovenjem naknadno pronaenog dijela steajne
mase podijeliti prema zavrnom popisu

Iskljuenje vjerovnika steajne mase (l. 202.)

- vjerovnici steajne mase za ije je zahtjeve steajni upravitelj saznao:

1. pri djelominoj diobi, tek nakon odreivanja dijela za diobu;

2. pri zavrnoj diobi, tek nakon okonanja zavrnog roita ili,

3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi, mogu traiti
namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u steajnoj masi

Namirenje steajnih vjerovnika obustava steajnog postupka

Obustava zbog nedostatnosti mase za pokrie trokova steajnog postupka (l.

203.)
- ako se nakon otvaranja steajnog postupka pokae da steajna masa nije
dostatna ni za pokrie trokova postupka, steajni sudac e obustaviti i zakljuiti

156

postupak, uz prethodno pribavljeno miljenje vjerovnika steajne mase, steajnog

upravitelja i skuptine vjerovnika;

postupak se nee obustaviti i zakljuiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi

postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za pokrie trokova postupka, u roku
koji im je za to steajni sudac odredio rjeenjem.
Obustava zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza steajne mase
(l. 204.)

- ako su trokovi steajnog postupka pokriveni, ali steajna masa nije dostatna za
ispunjenje ostalih dospjelih obveza steajne mase, steajni upravitelj e podnijeti prijavu
steajnom sucu o nedostatnosti steajne mase;

steajni upravitelj duan je javno objaviti svoju prijavu i pozvati steajne

vjerovnike i vjerovnike ostalih obveza steajne mase na dostavljanje miljenja o prijavi

Namirenje vjerovnika steajne mase (l. 205.)

- steajni upravitelj e podmirivati obveze steajne mase prema redoslijedu:
1. trokovi steajnog postupka,
2. obveze steajne mase zasnovane nakon podnoenja prijave o nedostatnosti mase, a
koje ne ulaze u trokove postupka,

3. ostale obveze steajne mase

Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti steajne mase (l. 207.)

- im steajni upravitelj podijeli steajnu masu, steajni sudac e obustaviti i
zakljuiti postupak

Obustava zbog naknadnog nestanka steajnog razloga (l. 208.)

- steajni postupak e se obustaviti na prijedlog dunika ako bude prueno
jamstvo da dunik nakon obustave nee biti nesposoban za plaanje ili prezaduen

Obustava uz suglasnost vjerovnika (l. 209.)

- steajni postupak obustavit e se na prijedlog dunika pojedinca ako on nakon

isteka roka za prijavljivanje trabina podnese sudu pismenu suglasnost svih steajnih
vjerovnika, koji su prijavili svoje trabine

Postupak u povodu prijedloga za obustavu (l. 210.)

- prijedlog za obustavu steajnog postupka se objavljuje na oglasnoj ploi suda na

uvid svim sudionicima;

steajni sudac odluuje o obustavi postupka nakon to saslua predlagatelja,

steajnog upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan

Objava i uinak obustave (l. 211.)

sud e objaviti rjeenje kojim se steajni postupak obustavlja te razlog za obustavu; s
obustavom steajnog postupka dunik ponovno stjee pravo na slobodno
raspolaganje steajnom masom
Pravni lijekovi (l. 212.)

157

- obustavi li se steajni postupak, svaki steajni vjerovnik, a ako je do obustave

steajnoga postupka dolo zbog nedostatnosti steajne mase za pokrie trokova
steajnog postupka i dunik, ima pravo na albu protiv odluke suda

Steajni postupak steajni plan

Nakon otvaranja steajnog postupka mogue odstupiti od odredbi Steajnog
zakona o unovenju i raspodjeli steajne mase i donijeti steajni plan kojim se
omoguava daljnje poslovanje steajnog dunika s ciljem namirenja steajnih vjerovnika

Priprema steajnog plana

Steajnim planom se moe (l. 213. SZ):

- ostaviti duniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dunika,
- prenijeti dio ili svu imovinu dunika na jednu ili vie ve postojeih osoba ili osoba koje
e tek biti osnovane uz iskljuenje primjene lanka 452. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96. i 112/99.),
- dunika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili vie osoba,
- prodati svu ili dio imovine dunika, sa ili bez razlunih prava,
- raspodijeliti svu ili dio imovine dunika izmeu vjerovnika,
- odrediti nain namirenja steajnih vjerovnika,
- namiriti ili izmijeniti razluna prava,
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dunika,
- obveze dunika pretvoriti u kredit,
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dunika,
- urediti odgovornost dunika nakon zavretka steajnoga postupka, i sl.

Podnoenje plana (l. 214. SZ)

steajni dunik moe steajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje

steajnog postupka

(nakon otvaranja steajnog postupka steajni plan imaju pravo steajnom sucu
podnijeti steajni upravitelj i dunik pojedinac i to najkasnije do okonanja zavrnog
roita);

ako je na roitu vjerovnika steajnom upravitelju naloena izrada steajnog

plana, on je duan taj plan podnijeti steajnom sucu u primjerenom roku (u izradi plana
savjetodavno surauju odbor vjerovnika i dunik pojedinac)
Sadraj plana (l. 215. SZ) - steajni plan sastoji se od pripremne osnove i
provedbene osnove

Pripremna osnova (l. 216. SZ)

158

- u pripremnoj se osnovi steajnog plana navode mjere koje su poduzete prije

otvaranja steajnog postupka ili se jo trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za
planirano ostvarivanje prava sudionika;

ona mora sadravati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su
znaajni za donoenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu

Provedbena osnova (l. 217. SZ)

- provedbena osnova sadri odredbe o tome kako e se planom izmijeniti pravni poloaj
dunika i drugih sudionika u postupku

Razvrstavanje sudionika u steajnom planu (l. 218. SZ)

- sudionici u steajnom planu razvrstavaju se pri utvrivanju njihovih prava u

skupine.

Vjerovnici s razliitim pravnim poloajem razvrstavaju se u steajnom planu u

posebne skupine

. Kod toga treba razlikovati:

1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
2. steajne vjerovnike koji nisu nieg isplatnoga reda,
3. steajne vjerovnike pojedinih niih isplatnih redova, ako njihove trabine ne prestaju
prema lanku 221. SZ-a;

vjerovnici istog pravnog poloaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti

gospodarskih interesa;
posebnu skupinu tvore radnici, ako sudjeluju kao steajni vjerovnici s trabinama koje
nisu neznatne;
posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim trabinama;
ako bi prema steajnom planu njegovi uinci bili jednaki prema svim steajnim
vjerovnicima, ti se vjerovnici nee razvrstati u posebne skupine

Prava razlunih vjerovnika (l. 219. SZ)

- steajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlunih vjerovnika na namirenje

iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije
izrijekom drukije odreeno;

ako je planom drukije odreeno, u provedbenoj osnovi za razlune vjerovnike e

se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa
njihovo namirenje te koje jo odredbe plana prema njima djeluju.

Prava steajnih vjerovnika (l. 220. SZ)

- za vjerovnike koji nisu niih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u
kojem se dijelu njihove trabine smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje,
kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima

159

Prava steajnih vjerovnika niih isplatnih redova (l. 221. SZ)

- ako steajnim planom nije drukije odreeno, smatrat e se da su njegovim

prihvaanjem trabine steajnih vjerovnika niih isplatnih redova prestale;

ako se steajnim planom odstupi od prethodno navedenog, u provedbenoj osnovi

e se za svaku skupinu vjerovnika niih isplatnih redova navesti potrebni podaci o
namirenju njihovih trabina

Naelo jednakog postupanja prema svim sudionicima (l. 222. SZ)

- svim sudionicima pojedine skupine steajnim planom moraju se osigurati ista

prava;
razliito postupanje prema sudionicima iste skupine doputeno je samo uz
suglasnost svih sudionika koji su time pogoeni

Odgovornost dunika (l. 223. SZ)

- ako steajnim planom nije drukije odreeno, dunik se namirenjem steajnih

vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobaa svojih preostalih obveza prema
tim vjerovnicima

(ako je dunik drutvo osoba, to se na odgovarajui nain primjenjuje na osobnu

odgovornost lanova drutva

Stvarnopravni odnosi (l. 224. SZ)

- ako se prema steajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati
prava na stvarima i pravima dunika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u
provedbenu osnovu

Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata (l. 225. SZ)

- ako se predvia da e se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzea koje e
nastaviti voditi dunik ili trea osoba, uz steajni plan treba priloiti i pregled imovine, u
kojem e se, uz navoenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi
trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu;

uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu oekivati u

vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se
redoslijedom prihoda i izdataka jami sposobnost nositelja poduzea za plaanje tijekom
toga vremenskoga razdoblja

Daljnji prilozi (l. 226. SZ)

- ako je steajnim planom predvieno da dunik pojedinac nastavlja voditi

poduzee, planu treba priloiti izjavu dunika da je spreman nastaviti s voenjem
poduzea na osnovi plana (izjava dunika nije potrebna, ako je plan podnio sam dunik);

ako je planom predvieno da neki vjerovnici dobiju udjele u duniku

pravnoj osobi ili da postanu njeni lanovi ili da steknu odreena prava u djelatnosti
dunika pojedinca, planu treba priloiti izjavu o suglasnosti svakog od tih vjerovnika;
ako je trea osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za sluaj da plan bude
odobren, planu treba priloiti i izjavu te tree osobe;
ako su steajnim planom predviene poloajne promjene dunika (pripajanje,
spajanje i sl.), planu treba priloiti i izjave pravnih osoba koje e sudjelovati u poloajnim
promjenama

160

Odbacivanje plana (l. 227. SZ)

- steajni sudac e steajni plan odbaciti po slubenoj dunosti:

1. ako nisu potivani propisi o pravu na podnoenje i sadraju plana te ako podnositelj
plana taj nedostatak ne moe otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu
je sud odredio,
2. ako oito nema izgleda da plan koji je dunik podnio vjerovnici prihvate ili sud
potvrdi,
3. ako se prava koja bi sudionici trebali stei prema provedbenoj osnovi plana koji je
dunik podnio, oito ne mogu ostvariti;

- ako je dunik u steajnom postupku ve podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud
nije potvrdio ili koji je dunik povukao nakon javnog zakazivanja roita za raspravljanje
o planu, sud e odbaciti novi plan dunika ako to odbacivanje zatrai steajni upravitelj
uz suglasnost odbora vjerovnika; pravo na albu
Izjanjenja o planu (l. 228. SZ)
- ako steajni plan ne bude odbaen, steajni sudac e zatraiti da se o njemu, u
roku od 30 dana, izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,
2. dunik pojedinac, ako je plan podnio steajni upravitelj,
3. steajni upravitelj, ako je plan podnio dunik;
steajni sudac moe pozvati dravna tijela nadlena za predmet poslovanja dunika te
gospodarsku, odnosno obrtniku komoru da se izjasne o predloenom planu

Obustava unovenja dunika i namirenja vjerovnika (l. 229. SZ)

- ako bi provedba podnesenog steajnog plana bila ugroena nastavljanjem
unovenja i diobe steajne mase, steajni sudac e, na prijedlog dunika ili steajnoga
upravitelja, odrediti obustavu unovenja i diobe te mase

(sud nee odrediti obustavu ili e ve donijeto rjeenje o obustavi staviti izvan
snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna teta za steajnu masu ili ako
steajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatrai nastavak
unovenja i diobe mase)

Izlaganje plana (l. 230. SZ) - steajni plan se sa svim svojim prilozima i
prispjelim izjanjenjima izlae u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima

Prihvaanje i potvrda steajnog plana

Roite za raspravljanje i glasovanje o planu (l. 231. SZ)

- steajni sudac e zakazati roite na kojem e se raspravljati i glasovati o

steajnom planu koje se mora odrati u roku od 30 dana od zakazivanja;

roite za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno, kao i mogunost uvida u

plan i prispjele stavove o planu u pisarnici steajnog suda;
- steajni vjerovnici koji su prijavili svoje trabine, razluni vjerovnici, steajni upravitelj
i dunik pojedinac posebno e se pozvati na roite za raspravljanje i glasovanje o planu

161

Spajanje s ispitnim roitem (l. 232. SZ)

- roite za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se odrati prije roita za
ispitivanje trabina;

ta se dva roita mogu spojiti

Pravo glasa steajnih vjerovnika (l. 233. SZ)

- na pravo glasa steajnih vjerovnika pri glasovanju o steajnom planu na
odgovarajui se nain primjenjuju pravila SZ-a o utvrivanju prava glasa steajnih
vjerovnika;

razluni vjerovnici imaju pravo glasa kao i steajni vjerovnici samo ako im je
dunik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne
budu odvojeno namireni;

vjerovnici na ije trabine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlunih vjerovnika (l. 234. SZ)

- ako je steajnim planom ureen i pravni poloaj razlunih vjerovnika, na roitu

e se pojedinano raspraviti prava tih vjerovnika;

pravo glasa imaju oni razluni vjerovnici ija razluna prava nije osporio ni
steajni upravitelj, niti koji od razlunih vjerovnika niti koji od steajnih vjerovnika;

razluni vjerovnici na ije trabine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa (l. 235. SZ)

- na temelju rasprave na roitu steajni sudac e utvrditi popis vjerovnika i prava

glasa koja im pripadaju

Izmjena plana (l. 236. SZ)

- podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na roitu, sadrajno
izmijeniti pojedine odredbe steajnog plana, o emu se moe glasovati na istom roitu

Posebno roite za glasovanje (l. 237. SZ)

- steajni sudac moe odrediti posebno roite za glasovanje o steajnom planu

(tada vremensko razdoblje izmeu roita za raspravljanje i roita za glasovanje

ne smije biti dulje od 30 dana); na roite za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s
pravom glasa i dunik

Glasovanje pismenim putem (l. 238. SZ)

- ako je odreeno posebno roite za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno

glasovati

(steajni sudac e vjerovnicima s pravom glasa, nakon roita za raspravljanje o

planu, dostaviti glasaki listi i tako ih obavijestiti o njihovu pravu glasa

pismeno glasovanje uzet e se u obzir samo ako bude primljeno na sudu

najkasnije 3 dana prije odravanja roita za glasovanje)

Glasovanje po skupinama (l. 239. SZ) - svaka skupina vjerovnika s pravom

glasa odvojeno glasuje o steajnom planu

162

Potrebne veine (l. 240. SZ)

- smatrat e se da su vjerovnici prihvatili steajni plan ako je u svakoj

skupini glasovala veina vjerovnika i ako zbroj trabina vjerovnika koji su
glasovali za plan dvostruko premauje zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali
protiv toga da se plan prihvati;

vjerovnici koji imaju neko zajedniko pravo ili ija su prava do nastanka
steajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo raunaju se pri glasovanju kao jedan
vjerovnik (tako i s nositeljima razlunih prava ili prava plodouivanja);
-ako se steajnim planom ne zadire u prava razlunih vjerovnika te ako steajni
vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine (l. 218. st. 4. SZ), smatrat e se da su
vjerovnici prihvatili steajni plan ako je za njega glasovala veina vjerovnika koji su
glasovali i ako zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali za plan premauje zbroj
trabina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati

-Zabrana opstrukcije (l. 241. SZ)

- smatrat e se da je glasaka skupina prihvatila plan, iako potrebna veina nije

postignuta,

ako vjerovnici te skupine steajnim planom nisu stavljeni u loiji poloaj

od onoga u kojem bi bili da plana nema,

ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima

trebale pripasti na temelju steajnog plana i

ako je veina glasakih skupina plan prihvatila s potrebnom veinom

(smatrat e se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim
koristima postoji
ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist
koja bi prelazila puni iznos njegove trabine,
ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u sluaju da plana nema
bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dunik ili osoba koja u njemu ima
udjela,
ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u sluaju da plana nema bio u istom
isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji poloaj od onoga u kojem se
nalaze ti vjerovnici

Pristanak steajnih vjerovnika niih isplatnih redova (l. 242. SZ)

- smatrat e se da su skupine vjerovnika koji potrauju kamate koje teku nakon
otvaranja steajnog postupka i vjerovnika koji potrauju naknadu trokova svoga
sudjelovanja u steajnom postupku pristale na plan

ako je dunik planom osloboen tih obveza ili se u skladu s l. 221. SZ-a
uzima da je dunik osloboen tih obveza te

ako prema planu ak ni glavna trabina tih steajnih vjerovnika nee biti
podmirena u cijelosti;

163

-smatrat e se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dunika po osnovi
novanih kazni i slinih obveza pristale na plan ako nijedan steajni vjerovnik planom
nije stavljen u bolji poloaj od vjerovnika tih skupina;
- ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat e se da je
ta skupina pristala na plan
Pristanak dunika (l. 243. SZ)
- smatrat e se da je dunik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori
najkasnije na roitu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik;

steajni sudac nee uzeti u obzir ovaj prigovor ako dunik planom nije stavljen u
tei poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva
gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove trabine

(ovo se na odgovarajui nain primjenjuje i na dioniare, nositelje udjela te

nositelje drugih osnivakih prava pravnih osoba)

Potvrda plana (l. 244. SZ)

- nakon to steajni plan prihvate vjerovnici i nakon to na njega pristane dunik,

steajni sudac e odluiti o tome hoe li plan potvrditi;

steajni sudac e prije toga sasluati steajnog upravitelja, odbor vjerovnika i

dunika;

rjeenje o potvrdi steajnog plana sadri provedbenu osnovu plana koju su

vjerovnici prihvatili

Uvjetni plan (l. 245. SZ)

- ako je steajnim planom predvieno da se prije potvrde moraju izvriti odreene

inidbe ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke
ispunjene

Povreda postupovnih odredbi (l. 246. SZ)

- steajni sudac e po slubenoj dunosti uskratiti potvrdu steajnog plana:

1. ako su bitno povrijeeni propisi o sadraju steajnog plana i postupanju
prilikom njegove izrade i donoenja kao i o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku
dunika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti, ili
2. ako je prihvat plana postignut na nedoputen nain, osobito stavljanjem u
povoljniji poloaj pojedinih vjerovnika.

Zatita manjine (l. 247. SZ)

- na prijedlog vjerovnika, steajni sudac nee potvrditi steajni plan ako je

vjerovnik:
1. planu prigovorio najkasnije na roitu za glasovanje pismeno ili usmeno na
zapisnik i
2. ako je planom stavljen u loiji poloaj od onoga u kojem bi bio da plana nema

Objava odluke (l. 248. SZ)

164

rjeenje kojim se steajni plan potvruje ili kojim se potvrda uskrauje proglaava se
na roitu za glasovanje ili na posebnom roitu koje e se odrati u roku od 15 dana;
ako plan potvrdi, sud e steajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju trabinu i
razlunim vjerovnicima, upuujui ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju
plana ili saetak njegova bitnog sadraja

Pravni lijekovi (l. 249. SZ) - protiv rjeenja kojim se steajni plan potvruje ili
se potvrda plana uskrauje vjerovnici i dunik imaju pravo na albu

Uinci potvrenog plana i nadzor nad ispunjenjem plana

Osnovni uinci plana (l. 250. SZ)

rjeenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje

pravomonosti;

ako je predvieno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na

dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom d.o.o., smatrat e se da su u
rjeenju sadrane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku;

to na odgovarajui nain vrijedi i za rjeenjem obuhvaene izjave o

preuzimanju
obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na
dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica, kao i za steajne vjerovnike
koji svoje trabine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili;

rjeenje o potvrdi plana ne djeluje na prava steajnih vjerovnika protiv

sudunika
i dunikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u
steajnu masu, ili na temelju predbiljebe koja se odnosi na te predmete;

ako je neki vjerovnik namiren u veoj mjeri nego to bi imao pravo prema
planu,
on nema obvezu vratiti primljeno

Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga (l. 251. SZ)

- ako je na temelju rjeenja o potvrdi plana namirenje trabina steajnih
vjerovnika odgoeno ili je dunik djelomino osloboen obveze na namirenje,
odgoda odnosno osloboenje prestaje vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika, prema
kojem je dunik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaenoga plana;

ako se prije potpunog ispunjenja plana nad imovinom dunika otvori novi steajni
postupak, odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve steajne vjerovnike

Osporene trabine i odvojeno namirenje (l. 252. SZ)

- ako je neka trabina osporena na ispitnom roitu ili ako visina trabina
razlunog vjerovnika koja e se odvojeno namiriti nije utvrena,
nee se smatrati da dunik kasni s ispunjenjem steajnoga plana

165

ako dunik tu trabinu do konanoga utvrenja njene visine uzima u obzir u onom opsegu
koji odgovara odluci steajnoga suca o pravu glasa vjerovnika pri glasovanju o planu;
-ako prema konanom utvrenju trabine proizae da je dunik platio premalo,
duan je nadoplatiti manjak;
- ako prema konanom utvrenju proizae da je dunik platio previe, on moe
zahtijevati povrat vika samo ako taj viak nadilazi i nedospjeli dio trabine na koje
vjerovnik ima pravo na temelju steajnog plana
Ovrha na rjeenja o potvrdi steajnoga plana (l. 253. SZ)
- na osnovi pravomonog rjeenja o potvrdi steajnog plana steajni vjerovnici
ije su trabine utvrene i koje na ispitnom roitu dunik nije osporio, mogu pokrenuti
postupak prisilne ovrhe protiv dunika

Zakljuenje steajnog postupka (l. 254. SZ)

- steajni sudac e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnog postupka im rjeenje

o potvrdi steajnog plana postane pravomono;

prije zakljuenja steajnog postupka steajni je upravitelj duan namiriti nesporne

obveze steajne mase, a za sporne pruiti odgovarajue osiguranje;

sud e objaviti izreku rjeenja s naznakom osnove za zakljuenje steajnog

postupka te e unaprijed izvijestiti dunika, steajnog upravitelja i lanove odbora
vjerovnika o tome kada e nastupiti pravni uinci zakljuenja steajnog postupka

Uinci zakljuenja steajnog postupka (l. 255. SZ)

- donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnog postupka prestaju slube steajnog

upravitelja i lanova odbora vjerovnika, osim ako SZ odreuje drugaije;

dunik ponovno stjee pravo slobodnog raspolaganja steajnom masom;

parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnog djela steajnog
dunika vezanog uz steajni postupak, steajni upravitelj moe voditi dalje i nakon
zakljuenja postupka ako je to predvieno u rjeenju o potvrdi steajnog plana

Nadzor nad ispunjenjem plana (l. 256. SZ)

- u rjeenju o potvrdi steajnog plana moe se predvidjeti da e se njegovo
ispunjenje nadzirati;

ako je nadzor predvien, nakon zakljuenja steajnog postupka, nadzirat e se

ispunjava li dunik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rjeenjem o potvrdi
steajnog plana; ako je njime predvieno, nadzor se protee i na ispunjenje trabina koje
vjerovnici, u skladu s tim rjeenjem, imaju prema trgovakim drutvima koja su osnovana
nakon otvaranja steajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega voenja poduzea ili
pogona dunika - drutvo-preuzimatelj.

Dunosti i ovlasti steajnog upravitelja (l. 257. SZ)

- nadzor obavljaju steajni upravitelj i odbor vjerovnika te steajni sud;

u tom sluaju slube steajnog upravitelja i lanova odbora vjerovnika nee

prestati zakljuenjem steajnog postupka;

166

tijekom trajanja nadzora upravitelj je duan odbor vjerovnika i sud jednom

godinje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje

Podnoenje prijave (l. 258. SZ)

- utvrdi li steajni upravitelj da se trabine ije se ispunjenje nadzire ne
ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, duan je o tome bez odgode podnijeti prijavu steajnom
sucu i odboru vjerovnika

Poslovi za koje je potrebna suglasnost (l. 259. SZ)

- u rjeenju o potvrdi steajnog plana moe se predvidjeti da e za valjanost
odreenih pravnih poslova dunika ili drutva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti
potrebna prethodna suglasnost steajnog upravitelja

Krediti (l. 260. SZ)

- u rjeenju o potvrdi steajnog plana moe se predvidjeti da e steajni vjerovnici

biti u isplatnom redu iza vjerovnika s trabinama po osnovi kredita ili zajmova koje e
dunik ili drutvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik
steajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora

(tada e biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste koji ne smije
prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine)

Kasniji isplatni red trabina novih vjerovnika (l. 261. SZ) - trabine
vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat e se iza
trabina vjerovnika po osnovi kredita iz l. 260. st. 1. SZ-a

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda (l 262. SZ) - kasniji isplatni red
steajnih vjerovnika i vjerovnika iz l. 261. SZ-a uzima se u obzir samo u steajnom
postupku otvorenom prije ukidanja nadzora

Objava nadzora (l. 263. SZ) - rjeenje steajnog suca kojim je odreen nadzor
nad ispunjenjem steajnog plana objavit e se zajedno s rjeenjem o zakljuenju
steajnog postupka

(objavljuje se i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost steajnog

upravitelja, visina predvienoga kreditnog okvira te je li predvien i nadzor nad
drutvom-preuzimateljem)

Ukidanje nadzora (l. 264. SZ)

- steajni sudac e donijeti rjeenje o ukidanju nadzora:
1. ako su trabine ije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano,
ili
2. ako je od zakljuenja steajnog postupka prolo 3 godine, a nije podnesen prijedlog za
otvaranje novog steajnog postupka

Trokovi nadzora (l. 265. SZ) - trokove nadzora snosi dunik; drutvopreuzimatelj snosi trokove nastale nadzorom koji se nad njime provodi

167

Osobna uprava
Pretpostavke (l. 266. SZ)

- steajni sudac moe rjeenjem o otvaranju steajnog postupka ovlastiti dunika

da sam upravlja i raspolae steajnom masom pod nadzorom steajnog povjerenika
(osobna uprava);

sud e osobnu upravu odrediti:

1. ako to dunik predloi,
2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predloio otvaranje steajnog postupka, te
3. ako se prema okolnostima sluaja moe oekivati da odreivanje osobne uprave nee
dovesti do odugovlaenja postupka ili do kakvog drukijega oteenja prava i interesa
vjerovnika;
u sluaju osobne uprave umjesto steajnog upravitelja postavit e se steajni
povjerenik
(svoje trabine steajni vjerovnici prijavljuju steajnom povjereniku; osobna uprava se ne
upisuje u zemljine knjige i druge odgovarajue upisnike)

Naknadno odreivanje osobne uprave (l. 267. SZ)

- ako je steajni sudac odbio prijedlog dunika za odreivanje osobne uprave, a na

prvom roitu vjerovnici predloe osobnu upravu, steajni sudac e naknadno odrediti
takvu upravu (za steajnoga povjerenika moe se postaviti dotadanji steajni upravitelj)

Obustava osobne uprave (l. 268. SZ)

- steajni sudac e obustaviti osobnu upravu na prijedlog:

1. skuptine vjerovnika,
2. razlunog ili steajnog vjerovnika, ako steajni vjerovnik koji je predloio pokretanje
steajnog postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave, te
3. dunika;

prije donoenja odluke o prijedlogu steajni sudac e sasluati dunika; protiv odluke
o prijedlogu vjerovnik i dunik imaju pravo na samostalnu albu; nakon donoenja
rjeenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja po pravilima steajnog postupka;
u njemu se imenuje steajni upravitelj (za steajnog upravitelja moe se postaviti
dotadanji steajni povjerenik)
Javno priopenje (l. 269. SZ)

- rjeenje steajnog suca kojim se nakon otvaranja steajnog postupka odreuje ili
obustavlja osobna uprava se objavljuje

Pravni poloaj steajnog povjerenika (l. 270. SZ)

- na postavljenje steajnog povjerenika,
na nadzor steajnog suca nad njegovim radom te
na odgovornost i nagradu steajnog povjerenika

168

na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe SZ-a o steajnom upravitelju;

steajni povjerenik duan je ispitati gospodarski poloaj dunika i nadzirati kako on

vodi poslove, osobito trokove njegova poslovanja, a ako je dunik pojedinac i
trokove njegova privatnog ivota;
utvrdi li steajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se moe zakljuiti da e
nastavljanje osobne uprave dovesti do oteenja vjerovnika, duan je o tome bez
odgode obavijestiti odbor vjerovnika i steajnog suca

Sudjelovanje steajnog povjerenika (l. 271. SZ)

- obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dunik smije preuzimati samo uz

suglasnost steajnog povjerenika

(dunik ne smije preuzimati ni obveze koje spadaju u redovno poslovanje, ako se

tome protivi steajni povjerenik);

steajni povjerenik moe zahtijevati od dunika da sav naplaeni novac preuzima

i da sva plaanja obavlja samo steajni povjerenik

Sudjelovanje odbora vjerovnika (l. 272. SZ)

- dunik je duan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za
poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnog znaenja za steajni postupak

Posebni sluajevi pribavljanja suglasnosti steajnog povjerenika (l. 273. SZ)

- na prijedlog skuptine vjerovnika, steajni sudac e odrediti pravne poslove za
iju e pravnu valjanost biti potrebna prethodna suglasnost steajnog povjerenika;

obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti moe se odrediti i na prijedlog

razlunog vjerovnika ili steajnog vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo
oteenje vjerovnika;

rjeenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit e se i upisati u zemljine i

druge javne knjige

Sredstva za ivot dunika (l. 274. SZ)

- dunik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu duan
uzdravati dobiva iz steajne mase sredstva koja e njemu i osobama koje je duan
uzdravati omoguiti, s obzirom na njegove dotadanje ivotne prilike, skroman nain
ivota

Izvjeivanje vjerovnika (l. 277. SZ)

- popis dijelova imovine dunika koji ulaze u steajnu masu,

popis vjerovnika i pregled imovine izrauje dunik;

steajni povjerenik moe ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da

li se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori;

na izvjetajnom roitu dunik je obvezan podnijeti izvjee o kojem svoj stav

iznosi steajni povjerenik; dunik ima obvezu polaganja rauna

Unovenje predmeta osiguranja (l. 278. SZ)

- duniku pripada pravo steajnog upravitelja na unovenje predmeta na kojima

postoje razluna prava;

169

dunik svoje pravo na unovenje ostvaruje u dogovoru sa steajnim

povjerenikom.

Namirenje steajnih vjerovnika (l. 279. SZ)

- pri ispitivanju trabina, osim steajnih vjerovnika, prijavljene trabine mogu

osporavati dunik i steajni povjerenik;

diobe provodi dunik;

steajni povjerenik duan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je li prema

rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore

Steajni plan (l. 280. SZ)

- vjerovnici mogu izradu steajnog plana naloiti steajnom povjereniku ili

duniku; nadzor nad ispunjenjem plana obavlja steajni povjerenik

Nedostatnost steajne mase (l. 281. SZ)

- steajni povjerenik duan je steajnom sucu prijaviti nedostatnost steajne mase

170