Stručni prijediplomski studij

POSLOVANJE I UPRAVLJANJE

TRGOVAČKO PRAVO
Pravo trgovačkih društava – opći dio
dr. sc. Ninoslav Gregurić-Bajza
 TRGOVAČKO PRAVO

 Trgovačko pravo – pravna grana čije pravne

norme i pravni instituti uređuju pravni položaj
(status), pravne poslove i odgovornosti pravnih
subjekata koji se bave trgovačkom i širom
gospodarskom djelatnošću
o Pravo trgovačkih društava
• uređeno Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD)
o Trgovačko ugovorno pravo
• uređeno Zakonom o obveznim odnosima (ZOO)
 Pravo trgovačkih društava i
trgovačko ugovorno pravo
o Trgovačko pravo u suvremenom smislu je grana prava koja
se odnosi na:
• prava i obveze proizašle iz isporuka robe i pružanja usluga
• pravne osobe koje unapređuju i omogućuju tijek trgovačkih
poslova

o Trgovačko pravo je skup pravnih pravila koja reguliraju:

o subjekte trgovačkog prava (pravo trgovačkih društava) i
o pravne poslove trgovačkog prava (trgovačko ugovorno pravo)

o Cjelinu trgovačkog prava čine:

• Pravo trgovačkih društava i
• Trgovačko ugovorno pravo
 PRAVO
TRGOVAČKIH DRUŠTVA
 TEMELJNI OBLICI
POSLOVANJA
1. OBRT
2. ORTAŠTVO
3. TRGOVAC
o osobe (fizičke) koje se bave slobodnim
zanimanjima uređenim posebnim propisima, ako
je to u tim propisima određeno
o trgovačka društva
• društva osoba
• društva kapitala
 OBRT
OBRT je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih
djelatnosti u skladu sa zakonom, u pravilu od strane fizičke osobe (u ime i
za račun te fizičke osobe), a u svrhu postizanja dobiti, koja se ostvaruje
proizvodnjom, prometom roba ili pružanjem usluga na tržištu
o iznimno ga obavljaju i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte
o samostalnost u obavljanju obrta označava:
• samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim
propisima i
• neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata
o trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi
kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat
o nije pravna osoba i nema pravni subjektivitet

 Zakon o obrtu – temeljni zakon

OBRT - obrtnik
 OBRT – vrste i kategorije
o slobodni obrt - za obavljanje se kao uvjet traži samo ispunjenje općih uvjeta za
otvaranje obrta
• ne traži se dokaz o stručnoj osposobljenosti, srednjem strukovnom obrazovanju ili
majstorski ispit
o vezani obrt - za obavljanje se uz opći uvjet za otvaranje obrta
• traži se i dokaz o stručnoj osposobljenosti, srednjem strukovnom obrazovanju ili
majstorski ispit (automehaničar, frizer, stolar, …)
o povlašteni obrt - smije se obavljati samo na temelju povlastice, odnosno
dozvole koju izdaje nadležno tijelo, ministarstvo tj. drugo tijelo čija je
nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti (morski ribar,
slatkovodni ribar)
o tradicijski – posebna kategorije obrta za koju se zahtijevaju posebna znanja i
umijeća ručnoga rada utemeljeno na tradicijskim kulturama
o umjetnički – posebna kategorija obrta u kojem se uz naglašenu kreativnost
obrtnika rade proizvode i pružaju usluge visoke estetske vrijednosti i dizajna
 ORTAŠTVO
Ortaštvo je pravna zajednica osoba i dobara koja nastaje ugovorom, kojim se
dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad ili imovinu radi
postizanja nekog zajedničkog cilja

 Ortaštvo je udruženje građanskog prava uređeno Zakonom o obveznim

odnosima
o nije pravna osoba i nema pravni subjektivitet
o imovinu ortaštva čine ulozi ortaka i imovina stečena tijekom poslovanja ortaštva
(to je zajednička imovina)
• ulog ortaka može biti novac, stvari, prava, rad i druga dobra
o za obveze iz ortaštva ortaci odgovaraju svom svojom imovinom neograničeno
solidarno (svakoga ortaka može se utužiti za obveze preuzete u ime ortaštva)
o vođenje poslova i zastupanje ortaštva pripada svim ortacima zajedno
• ugovorom o ortaštvu može se vođenje poslova prenijeti na jednoga ortaka ili više
njih (ne može trećoj osobi)
ORTAŠTVO
 TRGOVAC

TRGOVAC je osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku

djelatnost radi ostvarivanja dobiti i to proizvodnjom, prometom robe i
pružanjem usluga na tržištu (prema ZTD-u)
o osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim
propisima, smatraju se trgovcima u smislu ZTD-a ali samo ako je to u tim
posebnim propisima određeno
o trgovačka društva su trgovci
za svojstvo trgovca nije bitan status subjekta nego ispunjava li taj
subjekt zakonske uvjete (kumulativne prema ZTD-u):
 mora obavljati gospodarsku djelatnost (prema NKD-u) i to:
• samostalno – u svoje ime i za svoj račun
• trajno – kao zanimanjem
• radi stjecanja dobiti – ne radi neprofitabilnih ciljeva
 TRGOVAČKO DRUŠTVO
o Trgovačko društvo je trgovac neovisno o tome obavlja li
gospodarsku ili neku drugu djelatnost
o može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge
djelatnosti
o Trgovačko društvo osniva se ugovorom između dviju ili više
fizičkih i/ili pravnih osoba, koje udruženim kapitalom i/ili radom
posluju pod istom tvrtkom radi postizanja zajedničkih ciljeva,
obično stjecanja dobiti
• iznimno može ga osnovati i jedna osoba (izjavom)
o trgovačko društvo jest pravna osoba i ima pravni subjektivitet
o svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar
 TRGOVAČKO DRUŠTVO

Temeljne značajke trgovačkih društava su:

1. trgovac je
• neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost
2. ima svoju imovinu odvojenu od imovine članova
3. za svoje obveze uvijek odgovara cjelokupnom svojom
imovinom
4. zastupa ga zakonski zastupnik
5. pravna osoba je
• Zakonom o trgovačkim društvima propisano je osnivanje i ustroj
trgovačkih društava te pravni okvir za upravljanje trgovačkim
društvom i za ostvarenje interesa njegovih članova
 TRGOVAČKO DRUŠTVO

o svako trgovačko društvo, neovisno o temeljima udruživanja (kapital

ili osobe i rad) i neovisno o vlasničkoj strukturi (privatno ili javno)
posluje i djeluje radi ostvarenja ciljeva koje su mu postavili njegovi
osnivači

o osnivači trgovačkog društva u općim aktima toga trgovačkog društva

određuju djelovanje društva u jednom od organizacijskih oblika koji
mu pravni poredak priznaje (d.d., d.o.o., j.t.d., k.d. ili GIU)

o svi oblici trgovačkih društava, ovisno o temeljima udruživanja ili

ostvarivanja prihoda, mogu se svrstati u dvije temeljne skupine
(društva kapitala i društva osoba)
 Temeljne skupine
trgovačkih društava
o društva osoba (personalna društva) - temelj udruživanja (i
ostvarivanja prihoda) je osobnost i rad, a mora postojati barem jedan
član koji za obveze društva, uz samo društvo, odgovara osobno
cijelom svojom imovinom
• javno trgovačko društvo (j.t.d.)
• komanditno društvo (k.d.)
• gospodarsko interesno udruženje (GIU)

o društva kapitala (kapitalna društva) - temelj udruživanja je kapital, a

za obveze društva odgovara samo društvo, a ne i članovi društva
osobno (osim ako zlorabe neodgovornost)
• dioničko društvo (d.d.)
• društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
 jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)
 Zakonodavno - pravni okvir
za trgovačka društva
o Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) je temeljni zakon koji uređuje
osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih
društava kao i upravljanje trgovačkim društvom i ostvarenje interesa
njegovih članova
 ZTD uređuje temeljne elemente odnosa:
• između članova samog trgovačkog društva
 u društvima osoba (j.t.d., k.d. i GIU) - društveni ugovor
 u društvu kapitala (d.d.) - statut
 u društvu kapitala (d.o.o.) - društveni ugovor
ili izjava o osnivanju
• trgovačkog društva prema trećima
 Trgovački sud
i sudski registar
o u sudski registar nadležnog trgovačkog suda upisuju se sve
osobe koje se prema ZTD-u smatraju trgovcima
• trgovačka društva su uvijek trgovci

o svako trgovačko društvo je pravna osoba koja to svojstvo:

• stječe upisom u sudski registar nadležnog trgovačkog suda
• gubi brisanjem iz sudskog registra nadležnog trgovačkog suda
 Trgovački sud
i sudski registar
o Trgovački sudovi su specijalizirani sudovi, koji između ostaloga:
• odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to
propisano posebnim zakonom
• vode sudske registre i postupaju u registarskim stvarima kroz
izvanparnične postupke
• odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom
trgovačkog društva
• odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode
predstečajne i stečajne postupke
• provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i
arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima
• obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju
dokaza u trgovačkim stvarima
• itd.
 Sudski registar
o Sudski registar javna je knjiga koju vodi trgovački sud, a u koju se
upisuju zakonom određeni subjekti, propisane činjenice o njihovu
osnivanju, promjenama i prestanku te drugi podaci o subjektima
upisa koji su važni za pravni promet
• upisuju se sve osobe koje se prema ZTD-u smatraju trgovcima ali i
određene pravne osobe koje nisu trgovci
• upis podataka je uređen prisilnim odredbama zakona i ono što se
upisuje je obligatorno (obvezno – nema mjesta dispoziciji
stranaka)
 osnivanje
 promjene
 prestanak/brisanje trgovačkih društava
 Sudski registar

o ništa se ne smije upisati bez odluke registarskog suda (bez

toga upis bi bio ništetan)
o upis i brisanje podataka iz sudskog registra obavljaju se:
• po odluci registarskog suca
• temeljem prijave stranke
• iznimno i temeljem službene dužnosti kada je to zakonom
predviđeno
o upis svakog podatka se bez odgode mora objaviti
• upisane podatke sud objavljuje nas trošak stranke u NN
 Načela upisa
u sudski registar
S ciljem pružanja pravne sigurnosti svih sudionika trgovačkog prometa,
razvila su se načela upisa u sudski registar
o Načelo zakonitosti i obvezatnosti upisa
• zakonom se utvrđuje tko su subjekti upisa i koji se podaci upisuju, a
sud je dužan obaviti upis legalne u uredne prijave u sudski registar
o Načelo konstitutivnosti
• činjenice upisane u sudski registar imaju pravni učinak prema svima
od trenutka upisa (trg. društva nastaju činom upisa u registar)
o Načelo javnosti
• sudski registar je javna knjiga te svatko može obaviti uvid u upisane
podatke i dobiti ovjereni prijepis podataka i isprave temeljem koje je
podatak upisan
 Načela upisa
u sudski registar
o Načelo publiciteta
• sud mora objaviti upis podataka u registar kako bi oni bili
dostupni građanima
o Načelo stvarnosti (istinitosti)
• upis u sudski registar mora odgovarati stvarnom stanju
o Načelo povjerenja i sigurnosti
• podaci upisani u sudski registar smatraju se istinitima i
pravovaljanima sve dok se izbrišu ili izmijene
o Načelo jedinstvenosti
• sudski registar je javna knjiga koja se jedinstveno vodi u svim
trgovačkim sudovima u RH
 Pravna osobnost
o Trgovačko društvo je pravna osoba tj. ima pravnu osobnost
(pravnu sposobnost)
• temeljem svoje pravne osobnosti, trgovačko društvo može:
 u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze
 biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari,
 tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i
sudjelovati u drugim postupcima

o Obrt i ortaštvo nisu pravne osobe i nemaju pravnu osobnost

(pravnu sposobnost)
 Preddruštvo
o Preddruštvo nije pravna osoba nego je privremena obvezno pravna
zajednica članova budućega društva nastala s ciljem osnivanja toga
trgovačkog društva, koja stječe prava za to buduće registrirano društvo
 postoji od sklapanja pravnog posla na kojemu se temelji buduće društvo pa
do upisa toga društva u sudski registar
 preddruštvo nastaje:
• sklapanjem društvenog ugovora (j.t.d., k.d., g.i.u., d.o.o.)
• davanjem izjave o osnivanju društva (d.o.o. s jednim osnivačem)
• usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog
društva (d.d.)
 preddruštvo prestaje:
• trenutkom upisa trgovačkog društva u sudski registar
• odlukom članova da odustaju od osnivanja trgovačkog društva
• pravomoćnom odlukom suda kojom se odbija upis trgovačkog društva u sudski
registar
 Poduzeće
o Poduzeće nije pravna osoba nego je pravni objekt (imovinska i radna
cjelina) koji pripada nekom subjektu (najčešće trgovcu) koji njime može
raspolagati
• Poduzeće je:
 imovinska i radna cjelina koja obavlja određenu gospodarsku
djelatnost koja pripada trgovcu odnosno trgovačkom društvu
 trajniji gospodarski pothvat koji obavlja trgovac kao nositelj takvog
pothvata (djelatnosti) u organizacijskom smislu
o Poduzeća nisu nositelji prava i obveza, nisu porezni obveznici, ne mogu biti
počinitelji kaznenih djela i sl., nego su to trgovci koji imaju ta poduzeća
• primjerice: jedno trgovačko društvo (trgovac) može imati više poduzeća,
npr. tvornicu za preradu repe, tvornicu cipela, mljekaru, robnu kuću, itd.
 Podružnica
o Podružnica nije pravna osoba nego je dio tj. poslovna jedinica trgovačkog društva,
koja ima određenu samostalnost u poslu
• trgovačko društvo može imati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje
djelatnosti
• osnivaju se odlukom nadležnog tijela trgovačkog društva koja mora biti u
skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno
statutom društva
• odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik
• sva prava i obveze iz poslovanja podružnice stječe trgovačko društvo
• djelatnost joj mora biti u okviru predmeta poslovanja osnivača
• posluju pod svojom tvrtkom uz naznaku:
 tvrtke ili skraćene tvrtke osnivača
 djelatnosti podružnice
 riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici
 NISU PRAVNI SUBJEKTI!
(nemaju pravnu osobnost !)
o Obrt – način obavljanja gospodarske djelatnosti od strane obrtnika,
koji ima sva prava i obveze u svezi s poslovanjem obrta
o Ortaštvo – pravna zajednica osoba i dobara koja nastaje
ugovorom, kojim se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj
rad ili imovinu radi postizanja nekog zajedničkog cilja
o Preddruštvo – privremena ugovorna zajednica članova budućega
društva, koji su sklopili društveni ugovor o osnivanju društva ili su
usvojili statut društva, ali još nisu registrirali to društvo upisom u
sudski registar
o Poduzeće – organizirana gospodarska cjelina (pravni objekt) koja
uvijek pripada nekoj osobi (pravnom subjektu) koji je nositelj te
gospodarske cjeline
o Podružnica – (predstavništvo, poslovna jedinica ili filijala) -
poslovna jedinica trgovačkog društva kojem pripada
 Tvrtka
trgovačkog društva
o Tvrtka je ime (naziv) pod kojim trgovačko društvo posluje i pod
kojim ono sudjeluje u pravnom prometu
• mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca u RH
• određuje se osnivačkim aktom društva i upisuje u sudski
registar
• naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na
hrvatskom jeziku ili službenom jeziku države članice EU
o obvezni sastojci tvrtke su:
• naznaka koja obilježava ime društva (npr. INA)
• naznaka predmeta poslovanja (npr. industrija nafte)
• oznaka koja upućuje na tip društva (npr. d.d.)
• oznaka možebitnog posebnog stanja društva (npr. „u stečaju”)
o trgovačko društvo može rabiti skraćenu tvrtku
 Načela tvrtke
trgovačkog društva
• Načelo zakonitosti – tvrtka mora biti u skladu sa zakonom
• Načelo prvenstva – sud će upisati prvu prijavljenu tvrtku ako se tvrtke
dva prijavljena trgovačka društva jasno ne razlikuju
• Načelo jedinstvenosti – svaki dio trgovačkog društva mora poslovati
pod istom tvrtkom tog trgovačkog društva
• Načelo istinitosti (različitosti) - u nazivu (tvrtci) trgovačkog društva
ne smiju biti podaci koji glede djelatnosti tog društva stvaraju zabunu
• Načelo javnosti – podaci o tvrtci su javni i dostupni uvidom u sudski
registar
• Načelo isključivosti – u sudski registar određenoga područja može biti
upisano samo jedno trgovačko društvo istoga naziva (tvrtke)
• Načelo stalnosti – pri prodaji društva tvrtka se ne mora mijenjati
 Predmet poslovanja
trgovačkog društva
o Predmet poslovanja trgovačkog društva može biti
obavljanje svake dopuštene djelatnosti
• to je ukupnost djelovanja određenog trgovačkog društva
• dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili
koja nije suprotna moralu društva
• mora biti sadržan u temeljnom aktu društva
• upisuje se u sudski registar s naznakom svih djelatnosti koje
čine predmet poslovanja društva
• osim djelatnosti upisanih u sudski registar, društvo može obavljati i
druge djelatnosti koje služe obavljanju upisanih djelatnosti, ako se
one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz djelatnost koju
čini utvrđeni predmet poslovanja društva
 Sjedište
trgovačkog društva
o Sjedište trgovačkog društva je mjesto u RH :
• u kojem je uprava društva i odakle upravlja poslovima
društva
• ili mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju
djelatnost određenu osnivačkim aktom društva ili
statutom
o društvo može imati samo jedno sjedište i ono se obvezno
upisuje u sudski registar
o društvo može promijeniti svoje sjedište
• ako se sjedište društva izmjesti u inozemstvo tada prestaje
postojanje toga trg. društva u RH i ono potpada pod pravo
zemlje u kojoj je sjedište
 Temeljni kapital
trgovačkog društva
o Temeljni kapital je u novcu izražen zbroj vrijednosti svih uloga
(novca, stvari i prava) koje članovi ulažu na ime nominalnih
iznosa dionica ili poslovnih udjela
• uplaćeni ulog postaje imovina društva (prestaje biti imovina člana)
• član društva je vlasnik dionice/poslovnog udjela, a ne društva ili
njegovog dijela
• dionica/poslovni udjel članu daje upravljačka i imovinska prava
o imaju ga sva trgovačka društva i upisuje se u sudski registar
o u trenutku osnivanja jednak je imovini društva, a kasnije može biti
manji ili veći od nje
o za društva kapitala propisan je minimalni temeljni kapital
o imovina društva ne bi ni u kojem trenutku smjela biti manja od
minimalnog temeljnog kapitala
 Vođenje poslova i zastupanje
trgovačkog društva
o Vođenje poslova trg. društva je svako djelovanje usmjereno na
ostvarivanje svrhe zbog koje je društvo osnovano, a koje obuhvaća:
• radnje koje se provode unutar društva (donošenje poslovnih odluka,
organizacija rada, vođenje poslovnih knjiga i sl.) i
• radnje koje se poduzimaju prema trećima (koje se ostvaruju
zastupanjem društva)
o Zastupanje trg. društva je sastavni dio vođenja poslova toga
društva, koje se obavlja poduzimanjem pravnih radnji u ime i za
račun toga društva prema trećima
• može se očitovati obavljanjem radnji u ime i za račun toga trg. društva
u pravnom prometu: sklapanjem ugovora, zastupanjem pred sudovima
te upravnim i drugim tijelima
 Vođenje poslova i zastupanje
trgovačkog društva
o ZTD propisuje tko je u pojedinom tipu trgovačkog društva
ovlašten voditi poslove društva, a u sklopu toga i zastupati ga
• u društvima kapitala – tijela upravljanja
 uprava d.o.o. i uprava d.d. (d.d. u dualističkom sustavu)
 upravni odbor d.d. s izvršnim direktorima (u monističkom sustavu)

• u društvima osoba – članovi tih društava (osim u GIU)

 svi članovi j.t.d.
 članovi k.d. u statusu komplementara
 uprava GIU (jedino društvo osoba koje po ZTD mora imati upravu)
 VRSTE ZASTUPANJA
o Trgovačko pravo razlikuje:
• trgovačko zastupanje - pravni posao u kojem se ovlaštena
osoba (zastupnik) profesionalno bavi zastupanjem kao
gospodarskom djelatnošću pa u ime i za račun nalogodavca
obavlja ugovorene pravne poslove
 zastupnik se obvezuje pregovarati s trećima o sklapanju
ugovora između trećih i nalogodavca
 pretežito uređeno ZOO-om
• zastupanje trgovačkog društva - obavljaju određena tijela
(organi) trgovačkog društva ili zaposlenici u trgovačkom društvu,
čime izražavaju poslovnu sposobnost društva koje zastupaju
 pretežito uređeno ZTD-om
 Zastupanje
trgovačkog društva
o Ovlaštenje za zastupanje trgovačkog društva može proizlaziti
iz:
• zakona
 ovlaštenje za zastupanje crpi se izravno iz zakona pa nije
potreban nikakav akt vlasti ili tijela trgovačkog društva
 ne može se prenijeti na drugu osobu, organe ili nekog
trećeg
• punomoći
 ovlaštenje za zastupanje crpi se iz dobivene punomoći
(izjave volje punomoćnika)
• akta ovlaštenog tijela
 ako je mogućnost donošenja takvog akta predviđena
zakonom
 Zastupanje trg. društva
na temelju zakona
o Zastupnici na temelju zakona (zakonski zastupnici) su osobe
koje su kao takve utvrđene ZTD-om i to odredbama koje
uređuju pojedine vrste trgovačkih društava
o zastupanje na temelju zakona postoji kada zastupnik svoje
ovlaštenje za zastupanje crpi izravno iz zakona
• za to zastupanje mu nije potreban neki akt vlasti ili tijela
trgovačkog društva
 npr. članovi uprave društva kapitala (d.d. ili d.o.o.)
o imena zakonskih zastupnika upisuju se u sudski registar
• u sudskom registru pohranjuju svoje potpise
 Zastupanje trg. društva
na temelju zakona
o ovlaštenja zakonskih zastupnika u načelu nisu ograničena
• možebitna ograničenja njihovih ovlaštenja prema trećima upisuju
se u sudski registar
 ne može se ograničiti na način da to ograničenje proizvodi
učinak prema trećoj osobi, koja nije znala niti je morala znati
za to ograničenje
• bez posebnog ovlaštenja trgovačkog društva, zastupnik ne
smije:
 sklapati ugovore s tim društvom (de facto - sam sa sobom)
 nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati
ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih
osoba ili u ime i za račun drugih osoba
 Zastupanje trg. društva
na temelju zakona
o Zakonsko ovlaštenje za zastupanje trgovačkih društava
imaju:
• u društvima kapitala
 u dioničkim društvima - uprava (u dualističkom ustroju tijela) ili
upravni odbor s izvršnim direktorima (u monističkom ustroju tijela)
 u društvima s ograničenom odgovornošću - uprava
• u društvima osoba
 u javnim trgovačkim društvima - svaki član društva ako
društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja
 u komanditnim društvima - komplementari (članovi k.d. koji
obavljaju ulogu menadžera društva)
 u gospodarskim interesnim udruženjima - uprava
 Zastupanje trg. društva
na temelju punomoći
o Punomoć je ovlaštenje za zastupanje koje opunomoćitelj pravnim
poslom daje opunomoćeniku (punomoćniku)
 opunomoćenik (punomoćnik) kao zastupnik svoja ovlaštenja za zastupanje
dobiva na temelju pravnog posla
• jednostranim pravnim poslom - nastaje čim opunomoćitelj očituje svoju
volju
• dvostranim pravnim poslom – ugovorom tj. kroz ugovorno zastupanje
 de facto razlike nema, jer se svako zastupanje utemeljeno na volji
opunomoćitelja, svodi se na ugovorno zastupanje
 kod jednostranog pravnog posla prvo nastaje ovlaštenje za zastupanje, a
prihvaćanjem tog ovlaštenja ili izvršenjem posla, nastaje i ugovorni odnos
između opunomoćitelja i opunomoćenika
 kod davanja ovlaštenja ugovorom, od samog početka postoji ovlaštenje za
zastupanje i obaveza izvršenja posla
• ako zakon propisuje određeni oblik pravnog posla za koji se daje punomoć,
tada i punomoć mora biti dana u istom obliku
 Zastupanje trg. društva
na temelju punomoći
Opća (generalna) punomoć - daje se za sklapanje svih ugovora i
poslova uobičajenih pri vođenju društva ili dijela tog društva
Posebna (specijalna) punomoć - daje se za poslove određene
vrste, koji ne pripadaju uobičajenom poslovanju pri vođenju
društva
• (npr. čekovno i mjenično obvezivanje, uzimanje zajma, vođenje sporova,
preuzimanje obveze iz jamstva i sl.)

 ZTD uređuje sljedeće punomoći:

• punomoć po zaposlenju
• trgovačka punomoć
• punomoć trgovačkom putniku
• prokura
 Punomoćnik po zaposlenju

o uvijek je osoba zaposlena u trgovačkom društvu (npr. prodavač,

šalterski službenik, …)
• radnik čija je dužnost obavljati poslove koji po redovitom
tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno
poduzimanje određenih pravnih radnji
o ovlašten je sklapati ugovore i poduzimati pravne radnje u
granicama poslova koje obavlja
• (prodavač može prodavati ali ne i kupovati)
o ne obuhvaća vođenje društva !!!
 Trgovački punomoćnik
o je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi
cijelo ili dio društva
• ovlašten je poduzimati sve pravne radnje i poduzimati pojedine poslove koji
su u prometu uobičajeni
oobilježja trgovačke punomoći:
• daje se u pisanom obliku i ne upisuje se u sudski registar
• ne treba je predviđati temeljnim aktom
• nije prenosiva osim pri izričitom ovlaštenju
• nema učinka prema trećima koji za nju nisu znali ili nisu morali znati
os obzirom na ovlaštenje koje daje punomoćniku, punomoć može biti:
• opća – ovlašćuje punomoćnika na sklapanje svih ugovora i poduzimanje svih
pravnih radnji uobičajenih u prometu pri vođenju društva
• posebna – ovlašćuje punomoćnika za poslove koji ne pripadaju uobičajenom
poslovanju pri vođenju društva (npr. promet ili opterećenje nekretnina)
 Punomoć
trgovačkog putnika
o je osoba koja može ali i ne mora biti zaposlena u društvu
• ovlaštenja su mu ograničena:
 sklapa ugovore o prodaji trgovčeve robe (ne i kupnji!)
 poduzima druge pravne radnje u sklopu dobivenih ovlasti, redovito izvan
poslovnih prostorija trgovca
• ovlaštenja su mu uža od ovlaštenja trgovačkog punomoćnika (koji je ovlašten
voditi cijelo društvo ili njegov dio te poduzimati sve uobičajene pravne radnje)

o obilježja punomoći trgovačkog putnika:

• daje ju trgovac u pisanom obliku svom radniku ili drugoj osobi
• ne upisuje se u sudski registar
• ne treba je predvidjeti temeljnim aktom
• nije prenosiva
• nema učinka prema trećima, koji za nju nisu znali ili nisu morali znati
 Prokura
o Prokura je posebna i najšira trgovačka punomoć koja se
upisuje u sudski registar
• može ju dati samo osoba sa svojstvom trgovca prema ZTD-u
• može se uspostaviti samo u trgovačkom prometu
• daje se u pisanom obliku
• upisuje se u sudski registar (prokuristovo ime i prezime te
njegov OIB)
• sadržaj prokure i opseg ovlasti prokurista utvrđeni su ZTD-
om
• njezino djelovanje, način davanja i ostali potrebni sastojci
moraju biti utvrđeni osnivačkim aktom odnosno statutom
društva
 Vrste prokure
o Vrste prokure su:
 pojedinačna (individualna)
• daje se jednoj ili većem broju osoba
• ovlašćuje ih zastupati društvo samostalno svaki za sebe u
granicama propisanim ZTD-om

 skupna
• daje se dvjema ili većem broju osoba uz naznaku da se radi o
skupnoj prokuri
 ako je u prokuri naznačeno da se radi o skupnoj prokuri, tada su
pravne radnje bilo kojeg prokurista valjane samo uz suglasnu
volju svih prokurista
 ako ne postoji naznaka da se radi o skupnoj prokuri, tada su
prokuristi ovlašteni zastupati društvo samostalno svaki za sebe
u granicama propisanim ZTD-om
 Ovlaštenja i ograničenja
prokurista
o Ovlaštenja prokurista:
• poduzimanje svih pravnih radnji u ime i za račun društva
• zastupanje u svim parničnim i izvanparničnim postupcima
• djeluje bez posebne punomoći

o Ograničenja ovlasti prokurista:

• ne može bez posebnog ovlaštenja društva:
 otuđivati i opterećivati nekretnine društva
 davati izjave niti poduzimati pravne radnje kojima se započinje
stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva
 dati prokuru niti drugu punomoć
 nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u
svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba ili u
ime i za račun drugih osoba
 Posebnosti prokure
• prema trećima djeluje od dana upisa u sudski registar
• ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema
učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća
osoba za njih znala ili je morala znati
• prokurist može biti samo punoljetna i potpuno poslovno
sposobna fizička osoba
• prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i
prezimenom uz naznaku “prokurist” ili “p.p” (npr. REAL d.o.o,
Luka Modrić, prokurist)
• može se opozvati u svako doba i bez obrazloženja
• opoziv prokure se upisuje u sudski registar
 Zastupanje na temelju akta
nadležnog tijela
o u slučajevima kada u društvu kapitala dođe do poremećaja redovitog
tijeka djelovanja ili nemogućnosti zastupanja, koji bi mogli dovesti do
blokade rada društva, osobu ovlaštenu za zastupanje toga društva može
se odrediti aktom nadležnog tijela, koje nije tijelo samog društva o čijem
je zastupanju riječ
o najčešće temeljem akta suda, ako je to predviđeno zakonom
• npr. u hitnim slučajevima, kada se steknu uvjeti propisani zakonom, sud
će na temelju zakona imenovati člana uprave d.d.-a
• npr. u stečajnom postupku počevši od dana otvaranja stečaja,
stečajnog dužnika zastupa stečajni upravitelj, kojega rješenjem na
temelju Zakona o stečaju određuje sud
 od dana imenovanja takvog zastupnika, prestaju ovlasti za zastupanje
dotadašnjih zastupnika i punomoćnika
 Pravni učinak zastupanja

o da bi zastupanje proizvelo potrebne pravne učinke trebale bi

se ispuniti sljedeće pretpostavke:
• zastupnik mora biti ovlašten za zastupanje
• zastupnik mora postupati unutar granica ovlasti
dobivenih za zastupanje
• mora postojati stvarno ili moguće znanje trećeg da
zastupnik nastupa kao zastupnik neke osobe
 Odgovornost
trgovačkog društva
o Odgovornost trgovačkog društva podrazumijeva
odgovornost za sve obveze toga društva i to za:
• ispunjenje ugovornih obveza
• ispunjenje izvanugovornih obveza
• naknadu štete
• ....
o Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze osobno i
neograničeno cijelom svojom imovinom
 Vrste odgovornosti
trgovačkog društva
o s obzirom na to tko odgovara (počinitelj radnje)
• osobna (vlastita) → dug poduzetnika = dug osobe koja osobno odgovara; načelo
jedinstva imovine poduzetnika i osobe koja osobno odgovara za njegove obveze
• za drugoga (npr. poslodavac za radnika)
o s obzirom na opseg odgovornosti
• neograničena → odgovara se u opsegu u kojem odgovara društvo (akcesornost) =
odgovornost se ne može ograničiti na određene obveze ili određenu visinu
• ograničena
o s obzirom na redoslijed ispunjenja
• solidarna → vjerovnik može (istodobno) tražiti ispunjenje obveze/tužiti za naknadu
štete i od glavnog dužnika (poduzetnika) i/ili od jednog/svih dužnika (odgovornih
osoba)
• supsidijarna → vjerovnik mora prvo tražiti ispunjenje obveze (tužiti) glavnog dužnika,
a tek onda (ako ju ovaj ne ispuni) i od drugih dužnika (odgovornih osoba)
Izvor: Pešutić, A.
 Subjekti odgovornosti
o društva osoba
• društvo – osobno i neograničeno cijelom svojom imovinom
• najmanje jedan član društva - osobno, solidarno i neograničeno
cijelom svojom imovinom (članovi j.t.d. i komplementari u k.d.)
o društva kapitala
• društvo – osobno i neograničeno cijelom svojom imovinom
• članovi društva – osobno, neograničeno, solidarno (samo ako je to
propisano ZTD-om i kada zlorabe načelnu neodgovornost)
• članovi tijela društva (odgovorna osoba) koji vode i nadziru
poslovanje – odgovaraju za štetu koje je nastala zbog
neispunjavanja obveza društva (samo za porezne obveze osobno,
supsidijarno u odnosu na društvo, a solidarno međusobno i neograničeno
za porezne obveze društva)
 Osobna odgovornost
člana društva kapitala

o U društvima kapitala (d.d. i d.o.o.) opće je pravilo da članovi ne

odgovaraju za obveze društva
• razlog: društvo kapitala je pravna osoba koja je kao pravni subjekt
odvojena od svojih članova tj. odvojena je pravna osobnost i imovina
društva od pravne osobnosti njegovih članova
o ako član društva kapitala zlorabi okolnost da kao član trgovačkoga
društva ne odgovara za obveze društva, osobno će odgovarati za
obveze društva i neće se moći pozivati na svoju neodgovornost
(proboj pravne osobnosti)
• ova odgovornost primjenjuje se i na komanditora
Izvor: Pešutić, A.
 Zloporaba neodgovornosti
člana društva kapitala
o Zlouporabom neodgovornosti člana društva se prema ZTD
smatra osobito:
1. ako član društva koristi društvo za to da bi postigao cilj koji
mu je inače zabranjen – iskorištavanje položaja/utjecaj na
članove tijela
2. ako član društva koristi društvo da bi oštetio vjerovnika –
društvo kćer na koju se prenosi manje ili više od obećanog
3. ako protivno zakonu član društva upravlja imovinom
društva kao da je to njegova imovina – miješanje imovine, isto
sjedište, ista osoba ovlaštena za zastupanje
4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe član društva
umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono
neće moći podmiriti svoje obveze
 Odgovornost trg. društava
za ugovorne obveze
o ugovorne obveze moraju se ispuniti sukladno ugovoru (mjesto,
vrijeme, način ispunjenja...)
o ne ispuni li jedna strana svoju ugovornu obveze, druga strana
može:
• tražiti ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor jednostranom
izjavom volje
• u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete prouzročene
neispunjenjem, djelomičnim ili neurednim ispunjenjem (obveza je
ispunjena ali je pri tom počinjena šteta; npr. pružena je usluga hrane, ali
se gost razbolio od salmonele)
• tražiti plaćanje penala, zatezne kamate i dr. (aktivirati sredstva za
pojačanje ugovora)
Izvor: Pešutić, A.
 Odgovornost trg. društava
za štetu
o Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos na temelju kojega
počinitelj štete (štetnik) ima obvezu naknaditi štetu oštećenom, a on je
ovlašten zahtijevati naknadu štete
o Pretpostavke odgovornosti za štetu:
• subjekti – štetnik (mora biti ubrojiv) i oštećeni
• štetna radnja – čin ili propust koji uzrokuje štetu
• šteta – štetnom radnjom uzrokovana povreda subjektivnog prava ili interesa
• uzročnost između štetne radnje i štete
• protupravnost
– povreda pravne norme
– hoće li postojati odgovornost ovisi o tome traži li se krivnja štetnika za
protupravnost ili ne

Izvor: Pešutić, A.
 Vrste odgovornosti
trg. društva za štetu
o Vrste odgovornosti za štetu prema pravnom temelju:
• izvanugovorna - za sve štete koje u okviru obavljanja svoje
djelatnosti, prouzroče trećim osobama s kojima nisu u
ugovornom odnosu
• ugovorna - zbog neispunjenja (u cijelosti ili djelomice),
neurednog ispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju ugovorne
obveze (može se ugovorom kvalitativno ili kvantitativno
ograničiti)
• predugovorna - za one štete koje je prouzročio vodeći
pregovore za sklapanje ugovora suprotno načelu savjesnosti i
poštenja
Izvor: Pešutić, A.
 Oblici štete
o Imovinska šteta
 vrste
• stvarna šteta – umanjenje imovine
• izgubljena dobit – zbog štetne radnje nije ostvareno povećanje
imovine koje je bilo izvjesno
 popravljanje
• uspostava prijašnjeg stanja, a ako nije moguće
• naknada štete u novčanom ekvivalentu
o Neimovinska šteta - povreda prava osobnosti (subjektivnih prava i interesa)
 popravljanje
• satisfakcija javna isprika, povlačenje izjave …
• pravična novčana naknada
Izvor: Pešutić, A.
 Odgovornost članova tijela
trg. društva za štetu
o odredbe ZTD o odgovornosti propisane za odgovornost članova uprave d.d.
odgovarajuće se primjenjuju i na članove drugih tijela, a primjena ovisi o
ovlastima samog tijela, odnosno člana tijela
• uprava d.d. vodi poslove društva na vlastitu odgovornost
• uprava d.o.o. vodi poslove društva na vlastitu odgovornost ali je u vođenju
poslova ograničeno samostalna – vodi poslove sukladno društvenom ugovoru,
odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora
• nadzorni odbor nadzire vođenje poslova
o pri donošenju odluka članovi tijela trebaju
• djelovati za dobrobit društva
• primijeniti pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika
o ne ponašaju li se tako članovi tijela odgovaraju za time počinjenu štetu, a
na njima je teret dokazivanja (moraju dokazati da su se tako ponašali)
Izvor: Pešutić, A.
 Odgovornost za štetu zbog
iskorištavanja utjecaja u društvu
o Iskorištavanje utjecaja u društvu = navođenje člana uprave, odnosno izvršnog
direktora ili člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristu ili punomoćnika da
poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara
o odgovara:
• osoba koja je iskoristila utjecaj
• članovi navedenih tijela kao solidarni dužnici ako povrijede svoje dužnosti, tj. ne
postupaju uredno i svjesno
• onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao
o Pravo na naknadu štete imaju:
• društvo
• dioničari
• vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva (supsidijarna
odgovornost)
o Zastara - pet godina
Izvor: Pešutić, A.
 Odgovornost trg. društava
za kaznena djela
o Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe
ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime
pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti protupravnu
imovinsku korist za sebe ili drugoga
• Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe
ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja
pravne osobe
o Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne
osobe
o Za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provest će se
jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda
Izvor: Pešutić, A.
 Odgovornost trg. društava
za kaznena djela
o Za kaznena djela mogu se pravnim osobama izreći:
• novčana kazna u zakonom zaprečenom iznosu
• kazna ukidanja pravne osobe - ako je pravna osoba osnovana
radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje pretežito
iskoristila za počinjenje kaznenih djela
• uvjetna osuda (umjesto novčane kazne)
• sigurnosne mjere uz kaznu: (zabrana obavljanja određenih
djelatnosti ili poslova; zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija
ili subvencija; zabrana poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih
proračuna i oduzimanje predmeta)
Izvor: Pešutić, A.
Čini li vam se teško!?
IMA LI
PITANJA ?
??
HVALA NA POZORNOSTI
Doviđenja!