Milica Mihaljevis: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Instituta za hrvatski jezik jezikoslovje, kr, 25 (1999), str, 233-248, UDK 808.62-2164 levorni znanstveni rad Primljen9. ipnje 1999, Prihvacen za tsak 22. prosince 1959, Milica Mihaljevié Institut 2a hrvatal jek jeikosloue, trossmayenoy tes? 10000 Zagres Etktronie post: rial hr Kako se na hrvatskome kaze WWW?! (prilog prougavanju hrvatskoga internetskog nazivlja) Pogetak intemeta seze u Sezdesete godine kad je on bio veza izmedu ne- kolike sjedista Ministarstva obrane SAD-a. Danas on povezuje milijune raéunala diljem cijeloga svijeta. Nitko nije vlasnik interneta i nitko njime xe upravija u cijelostiPojava interneta u Hevatskoj dovela je do pojave novih naziva w hrvatskome jeziku. U radu ge opisuje hrvatsko intenetsko nazivije te se ono usporeduje s hrvatskim Taeunalnim nazivijem nastalim Prije masovne pojave intemeta u Hrvatskoj te u nekim sluajevima i s ‘odgovarajucim slovenskim nazivima, 1. Uvod Izmedu svih racunalnih mreza na svijetu internet je sigumo najveca po prosirenosti, po broju prikljuéenih raéunala i broju korisnika. Nakon pronalaska telefona i stvaranja svjetske telefonske mreze, internet je prva mreza za koji se moze re¢i da je globalna, svjetska, Internet nije jedna mreza, kako se to obiéno misli, nego ditav niz medusobno povezanih mreza. Ono Sto je tim mrezama zajednitko, njihova je organizacija, pro- tokoli za komunikaciju i usluge koje pruzaju. U vetini slutajeva to su na- 1 Ova) rad nastaa jena temedjareferata Croatian Computer Terminology — How fo Writea Dictionary, koji je odrzan na Sastankus Americkoga drustva za unapriedenje proutavanja slavenskih jezika (AAAS) u Boca Raton, na Floridi od 24. do 27. rujna 1998. u sekei [koja je nosila naslov Kako se na slavenski jesicia ke WWW (orld wide web), « ko] 8° govorilo 0 problemima racinainog nazivia (posebno internetskog, nazivlja) unckim Slavenskim jezicima (hrvatskome, sepskome, ruskome, poliskome). Nakon toga rferat je nadopunjen, profien i doraden te su u jega’ukjuceni brojei novi izvor. Ievorna veraja referata nije objavliena. © Konferenci vige vidi u eck 463. 233Milica Mihaljevie: Kako se na fvatskome kaze WWW? Rosprave lnstituta za hrvatski jezik jeaikoslovle, kr. 25 (199), st. 233-248 ionalne mreze i svaka je od njth poseban dio, odnosno podrugje koje se, uz podtivanje nekih opéih pravila, moze samostalno ustrojiti. Takvo podrugje naziva se domena (eng. domain), koja je ujedino i glavna (fop- vel) domena za pojedinu nacionainu mrezu. Internet je uw ranom razdoblju svojega postojanja bio oblik komunikacije za razmjenu tekstovnih obavijesti medu struénjacima i znanstvenicima. Populariza- cijom interneta dosio je do njegova uvlacenja u svakodnevni Zivot judi koje se njime koriste « toj mjeri da je postao nezaobilaznim dijelom 7i- vota; nesto kao automobil i televizor. Svakoga dana s pomocu interneta Ijudi iz cijeloga svijeta razmjenjuju poruke, slike, 2vucne zapise, razgo- varaju uzivo ili s vremenskim ockmakom. Internet je u velikoj mjeri 72- mijenio wobitajene oblike elektronitke komunikacije kao sto su telefon, telegraf, teleks i telefaks, kao i obi¢nu postu. WWW ili World Wide Web inumio je Tim Barners-Lee 1989. godine. Web je poseban dio interneta. WWW kao obavijesni sustav omogucuje svakomu korisniku, Cak i onom tko prvi put sjedne za racunalo, pristup brojnim obavijestima, raéunalnoj podréci i uslugama na intemetu, éiji opseg svakodnevno raste gotovo geometrijskom progresijom. Pri uporabi korisnik ga dozivljuje kao ogromnu elektroni¢ku knjigu, éije su stranice raspriene po citavome svi- jetu (a ipak su trenutno dostupne), knjigu koja sad vee ima stotine tisuéa stranica i tisuée autora. Web je daleko atraktivniji od npr. gophera (sta- rije obavijesne sluzbe po koncepeiji slizne WWW-u) pa je to jedan od Kijuénih elemenata njegova uspjeha. Revoluciju je omogucilo utvedivanje novoga protokola (http — hypertext transfer protocol), te utvrdivanje standardnog formata dokumenata koje omogucuje lako i za korisnika neprimjetno ukljudivanje ve¢ postojecih obavijesnih sluzbi (npr. gopher i ftp). Poput intemneta ni Web nije stvar. To je veza koja Ijudima omogucuje -pregled obavijesti pohranjenih na racunalima koja sudjeluju w ustroju interneta. Doslovno prevedeno World Wide Web oznacava pautinu ili tkaninu isprepletenu po cijelom svijetu, sto prilicno slikovito opisuje stvarnu koncepciju toga medija. Kratka definicija WWW-a glasila bi da se radi o distribuiranim hipertekstovnim dokumentima, Dokumenti se sastoje od teksta i slika (u novije vrijeme i osnovnih elemenata grafickog ssucelja). Pri tome svaka rijec u tekstu (ili slika) moze biti veza (link) za drugi dokument, koji se moze nalaziti na istome racunalu jednako kao i na drugome kraju svijeta, U prikazu ée ta "vezna’ rijet biti oznaéena dragom bojom ili podvugena (dakle, istaknuta na neki nadin). Dokt- menti se Gitaju s pomoéu posebnih programa koji se nazivaju browseri. 234Milica Mialjvie: Kako se na hevatskome kaze WWW? Rasprave Institta 2a hrvatski jetkostowle, kj 25 (1999), ste 233-248 Browser pokazuje sadraj dokumenta i vodi racuna o tome da zatrazi od odgovarajucega posluzitelja novu stranicu kad korisnik odabere neki od oznagenih linkoor na trenutaéno prikazanoj stranici. Svaka stranica na WWW ima svoju jedinstvenu oznaku, tav. URL (Uniform Resource Loca- tor). Tipican URL izgleda ovako: hitpiziwww.yahoo.com i sastoji se od oznake protokola (http, gopher, ftp...) - u ovom slugaju hitp, internetske adrese ratunala na kojemu se stranica nalazi (ovdje www.yahoo.com), te punog naziva stranice (ako se nalazi u kojem od podimenika, potrebno je navesti puni put). § obzirom na izrazito velik ‘obujam ponudenih i dostupnih sadr7aja na WWW-u, nemoguée je izra- diti sveobuhvatan prikaz. sadrZaja. Koristeci se browserom obitno stva- amo vlastiti popis zanimljivih posluzitelja MreZa (WWW) korisnicima omoguéuje da uditavaju hipertekst i grafiku s razlititih mjesta, Obavijesti koje pruza mreza (WWW) podlozne su mnogo évrscim pravilima od ostatka obavijesti na intemnetu. Ta pravila ‘odreduju kako treba biti formatiran tekst, grafika i drugi obavijesni sadrZaji, tako da se obavijesti na jednome ra¢unalu mogu povezati s obavijestima na drugim ra¢unalima u_ potencijalno beskonaénu “paudinu’ (engl. web). Masovno uvodenje intemeta dovelo je do pojave novih hrvatskih naziva, Ovaj se rad temelji na korpusu tekstova sakupljenih na intemetu, u racu- nalnim Easopisima, dnevnim novinama, knjigama i priruénicima te na he- vatskome korpusu dostupnom na internetsko adresi hitp:/wiw.hnk zg. hr. 2. Razradba Hrvatski raéunaini nazivi mogu nastati: 1. prihvatanjem anglizama: softver, hardver, bit 2. prihvaéanjem internacionalizama latinskoga i grékoga podri- jetla: interpretator, kompilator 3, hrvatskom tvorbom: interpreter ~ prevodnik, interface — sucele, dekoder ~ raznacnik 4, pretvaranjem rijeti opéega jezika u nazive: mouse ~ mi, mail — posta, web ~ mreza 5. poverivanjem rijeti u sveze: software — ragunalne podrska, Posljedica je toga da cesto za isti pojam i isti engleski naziv nastaju mnogi hrvatski nazivi, §, jednomu engleskom nazivu 235‘Millica Mihaljevie: Kako se na hevatskome kaze WWW? [Rasprave Isttuta 2a hrvatski jezik jexikoslovj, kn). 25 (1998), ste 233-248, ‘odgovara niz hrvatskih naziva’, npr. printer ~ printer, Stampac, ipisivalo, pisaé, pisal, tskaé,tiskaljta, tiskalo computer ~ raéunalo, kompjuter, kompjutor, obradnik, obradni stro}, raéunaé, raéunar, rednik, stro. Istoznagnost je u nazivlju nepozeljna pa je dobro jednomu od isto- zmatnih naziva dati prednost. U posljednje su se vrijeme barem za najée8ée raéunalne nazive (osim za hardver i sofiver) ustalili hrvatski nazivi?: Saou 7 ] come oman So ea ver a aa a ee O nekim od tih naziva ¢ak se moze ditati iu hrvatskim jeziénim savjetni- cima. S nazivima hardver i softver jo8 stu povezani. neki problemi. Engle- ska tijeé hardware znati Zeljezarija, hard je twrd/evrst, a ware je roba, dakle doslovno évrsta/tvrda roba, pa onda i trgovina évrstom/tvrdom robom. Znagenje koje ima racunalni naziv hardware nastao je prenose- nnjem znacenja (Od naziva hiardver moze se izvesti odnosni pridjev hariverski, a od softver softverski. Te se izvedenice moraju pisati fonetizirano, dakle sa v i bez krajnjega ¢, a izmedu osnove i nastavka nikada ne dolazi crtica, Medutim, naziv hardver moguée je zamijeniti hrvatskim nazivom racunalna oprema koji ipak ima nedostatak da je dvodlan pa se od njega ne moze tvoriti pridjev. 20 tome vige vidi w Mihaljeig, 1998. 30 tome vite vidi u Mihaljevié Recent Developments in Croatian Computer Terminalegy. Badimpedta(u tisk) 236Milica Mihaljevig: Kako se na hevatskome kaze WWW? Rasprave Instituta 2a hrvatski jezikijezikoslovlje, kr. 25 (1999), st. 233-248 Rijee softver u engleskome je novotvorenica (neologizam) nastala analo- gijom prema hardver jer je soft (mek) u opreci shard (tvrd). Naziv software moguée je zamijeniti hrvatskim nazivima iako se uporaba jo8 uvijek koleba izmedu naziva programska/racunalna podrska, napudbena sredstea, napudtina itd.t Tako je na hrvatskome objavijen velik broj racunalnih sfecnika®, niu jednome od njih jos nije zabiljezeno intemetsko nazivljes, npr. ni u jednome se od njih ne moze nati odgovor na pitanje iz. naslova: Kako se tur hroatskome kaze WAW?, ni. objaSnjene sto je to WWW. Pogledamo li neki od engleskih rjetnika, mozemo protitati World Wide Web (WWW or W3) An Internet navigational tool intially developed at CERN, the European Particle Physics Laboratory in Geneoa, Switzerland, It is an effort to organize information on the Internet plus local information into a set of hypertext docs ments, A person navigates the network by moving from one dociment to another via a set of hypertext links. The WWW may be used via a "line oriented” front-end called a "browser" or one may load a WWW client for a ‘graphical user interface. (Machovec). Vidimo da u toj definiciji nalazimo niz engleskih naziva za koje treba pronaéi odgovarajuci hrvatski naziv: hypertext, navigate, network, link, front-end, browser, interface. U sloven- skomt’ su npr. za sve te nazive ve¢ pronadene zamjene koje glase: nadbe- sedilofpoodarjeno besedilo, krmaritifupravljati, mreéa, povezava/zveza, ¢elni, brskalnik (pretrazioné), omesnik. Ipak i na hrvatskome mozemo u razlititim strugnim priruénicima ili w @asopisima pronaci definicije potrebnih pojmova, ali rjede i hrvatske na- zive. U knjizi Hoffman, P. 1996. nalazi se i Rjecnik pojmorn u kojem mozemo protitati definicije osnovnih internetskih naziva. Medutim, tek katkad je luz definiciju naveden i hrvatski naziv, npr. ¢ shell ¢ iuska. Prirucnik 20 ‘Microsoft Internet Explorer definira Internet kao spregu medumyreza. U Rjetnlar pojmova Prirucnika 2a korisnike CARNeta raclikuje se Internet ~ globalna svjetska raéunalna mreza; zovu je i mrezom svih mreza i inter- net ~ kolekcija medusobno povezanih racunalnih mreza. Buduci da je + Vii Govorim hroatski, str. 490-892 ® Vidi popis na kraj “lanka. «Bug cesto navexti male pojmovnike internet, e-maila it. Katkada se mal "jdnict” koi objafnjavaju nekoliko pojmova nalaze iu dnevnim novinama, "Informant za slovenske nazive bila mi je gda Mila Vujovi, prevoditejca w turtkt Lele Hubljani 237Milica Mikaljovie: Kako se na hrvatskome kate WWW? Rasprave Insltuta za hrvatski jezik i jezikoslovj, kaj 25 (1998), ste, 233-248 intemet nagin komuniciranja (Sto je vidljivo iz gore navedenih definicja § objaénjenja kao i ovih potvrda iz korpusa: sredstoa jaonoga priopétoanya roving, televiziju, Internet...grafika, skulptura, insllacja, fotografia, video, internet, arhitektura, dizajn), trebalo bi ga uvijek pisati malim slovom, a ne velikim kao sto je najéeSe potvrdeno u_ prikupljenom korpusu!. U slovenskome i gradiScanskohrvatskome (potvrda iz Hroalskih novina, 7, 05. 1999. str. 4) internet se pise malim potetnim slovom. U Jeziku 46/2 str. 77 takoder je zabiljezen internet pisan malim potetnim slovom, U Cametovu Priruéniku 21 korisnike koji sada i Rjeénik pojmooa WWW se upucuje na World Wide Web gdje se nalazi objainjenje: distribuirani zreZni informacijski servis realiziran na naéelu klijent-posluzitelj; omo- gucuje pohranjivanje, pretrazivanje i dobavljanje informacija; koristi se natelom hiperteksta i integrira tekst, sliku i zvueni zapis i videozapis, Iu toj definiciji nalazimo nazive éije objasnjenje neéemo pronaci u postoje- im racunalnim tjecnicima. U praksi se u hrvatskim tekstovima susrece engleska kratica WWW, a World Wide Web se katkada prevodi kao gl balna mireza ili sujetska mreza, ali se nikada ne susrecu domace kratice GM ili SM. WWW ili Web dio je mnogih naziva koji se katkada piSu s crticom, a katkad kao dvije rijec, katkada velikim, a katkada malim potetnim slovom: rweb browser, WWW browser, web naslovnica, web server, WWW-do- Kument, WWW-stranice, Web évorovi, Web pretrasionti. U svim bi se tim nazivima WWW ili Web mogli zamijeniti pridjevom m Tipican hrvatski tekst o intermetu obiluje neprilagodenim engleskim rije- ima, npr Ce eee cece eres Pomerat Cs i 5 U hrvatskom korpusu s intoreta zabiljezena je 51 pojavnice za Internet, od toga je ‘samo 17 pojavnica pisano malim pocetnim slovom. © Bug, svibanj 1999, st, 20, 238Milica Mihaljevic: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Rasprave insttuta 2a hrvatski jezik jezikoslovje, knj-25 (1999), st. 253 Vidimo da su u tom kratkom tekstu neke revi Kurzivirane: acconnt, up- grade, account, site, cookija (nominativ je cookie), browser. "Cookie monster” navedeno je pod navodnicima jer je to naziv od milja, a e-mail je valida zbog, Zestoce uporabe naveden kao obitna hrvatska rijet. U tekstu je primijenjena preporuka da se, ako se nazivi iz kojega drugog jezika po- javljuju u hrvatskome tekstu, oni mogu navesti pod navodnicima ili ko- sim slovima (kurzivom). Strani se nazivi mogu nalaziti u hrvatskome znanstvenom tekstu, ali se ne smiju prihvatiti kao hrvatski nazivi. Medutim, za neke od njih jo8 nije pronaden hrvatski naziv, npr. site, chat, shareware, freeware. Za neke internetske nazive ona vet postoji pa bi je trebalo i upotreblja- vati, npr: englest page [tog on sone poslutitel web rete ‘explorer pretrazni« cooky. alate Neki od preuzetih anglizama vec imaju bogatu hrvatsku tvorbu, Najbo- gatiju tvorbu svakako ima naziv suf. [en hv. ‘ut ‘surtat nes odeurtat sve ‘uter ‘surfer Covjok kaj eurfa surfeica Zena koja sufal™ surfers surferov ‘surfers surfers +9 Odgovarajueislovenski nazivi glase meso, pogovor, brezplate,jaone uporbe 18 Np. Internet Monitoru postojala je rubriks "Dnevnik surfer 239‘Milica Mihaljvic: Kako se na hrvatskome kaze WWW? ave institute 2a hrvatski jezik i jexikoslvij, kn 25 (1999), ste, 233-248 Glagol surfati posebno je zanimljv i stoga Sto je njegovo osnovno znace- je 'iahati ma velikim oalovima u mor na specijalnoj dasc? (to ride on big ‘wmoes in the sea om a special board). U tome znacenju u hrvatskome imamo nazive daskati, daska’, daskatica, ali se ti nazivi u hrvatskome nikada ne upotrebliavaju u internetskome naziviju. Govornicima hrvatskoga oni bi vvjerojatno zvutali posve neprihvatijivo jer je tu postupak metaforizacije previse izrazen, Izvornim govornicima hrvatskoga smeta dinjenica sto pri "daskanju” na internetu nema daske. Ipak, u slovenskome je prihva- Gen naziv deskanje Vidimo da je hrvatsko tvorbeno gnijezdo glagola surf daleko bogatije od engleskoga. Medutim, za te nazive mozemo reci da nisu. pravi znanstveni nazivi veé da pripadaju razgovornome jeziku i t2v. "hakerskomu Zargonu’. Hrvatski je hakerski Zargon prepun poluprila- godenih anglizama i u njemu naravno ima mnogo naziva povezanih s internetom. Ti su nazivi vidljivi npr. u reklami 2a FliNet® www.hingt.hr ™ Vile o reklamama za ratunalmu opremu vidi w Zbormiku sa sipjtocmnja 0 rienajenjenoj ingest (u pripremi) Opatij 1999. 240 ,Milica Mihaljvie: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Rasprave Insitta za hrvatski jezik jerikosovi, ky 25 (1999), ste 238-248 U ovoj se reklami pojavijuju nazivi: surfati, mejlati, brovsati i IRC-ati®. To, i se na hrvatskome reklo: pretrasioat, pisati, prebirati te razgovarati. Na~ zivi kao mejlat, brovsati nikada ne mogu biti sluzbeni hrvatski nazivi. Na temeliu provedene analize mozemo zakljuciti da hrvatski internetski nazivi nastaju: 1. posudivanjem iz engleskoga, tj, tvorbom anglizama: internet 2. preuzimanjem engleskog naziva u izvornom liku: shareware, 3, omacom twozbom najéesée sufiksalnom: server — postuti- telifopsluditelj, browser ~ preglednik/prebirnik, explorer — pretraz- nilfpretragioné, router — usmjerivaé, switch — preklopnik, modem — pretoornik 4, semantickim posudivanjem: mail ~ posta, postbox — sanducié (postbox), web — mreza, link ~ veza, home page — weodna stramica, shell — usta Usporedimo li hrvatsko intemetsko nazivije sa starijim ratunalnim na- Zivljem, mozemo zakljucit: 1. Engleski se nazivi u internetskome naziviju kao iu starijem ra- éunalnom nazivlju pojavijuju veoma éesto. Medutim, internet- ski se nazivi najéesce pisu izvorno, fi. kao u engleskome: shareware, freeware, web, site i najéeSe su pisani kurzivom. Fo- netizirano se pisanje rijetko susrece, npr. Server, friver, veb,sajt, mel nisu ni jednom potvrdeni u korpusu. 2, Kratice su u internetskome naziviju veoma ‘este i izravno se preuzimaju iz engleskoga, npr. IRC, HTML, cC, WWW, http, GIF, TIE, JPG, MPEG itd. 3. U starijem su ratunalnom nazivij istoznatnice veoma este. Poznati sui sinonimski nizovi s 10 i vibe istoznatnica, npr: software napudba, napudbena sredstva, napudbina, programska podrika, programska Diblioteka, programska oprema, programi, racunaina podrska, softver, software, softverska podrska 13 IRC-ati dolnzi od kratice IRC (Internet Relay Chat) ~ mrezni informaciski servis, koji omogucuje rxzgovor vise osoba u stvarnome vremenu (CARNet Priruénik) 1 Froeuare je softver Koji se moze Kopirati i upotrebljavati bez ikakvih obveza. ‘Shareware je softver $ autorskim pravima koj se moze besplatno kopirati i iskuSati, ‘Mediutim,2eli lise tj softver nadalje upotrebljavati,tada se autora mora poslati novtana naknada, 241Milica Mihaljvie: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Rasprave Instituta za hrvatski jezik jezikoslovlje, ky, 25 (1999), str. 233-248 Takvi se nizovi za sada ne pojavijuju u internetskom nazivliu, rova od nekoliko istoznaénica. Buduéi da istoznaénice u naziviju nisu pozeljne, jednomu nazivu treba dati prednost. Pogledajmo ove termino- loske nizove: server ~ poshutitel/opslusitelj ‘Tvorenice sufiksom -teij po sustavu oznatuju éovjeka i mogu se opisati preoblikom éovjek koji + prezent. U internetskome naziviju nazivi posluzi- telifopsluzitelj ne oznaduyju covjeka ve¢ stroj i odgovaraju engleskomu na- zivu server, Mozda bi sustavnije bilo te nazive zamijeniti nazivom poslu- Hioatfopstuion. ‘browser ~ preglednikiprebirnik ‘Tvorbeno oba naziva odgovaraju. Nedostatak je naziva preglednik Sto se pojavliuje i kao istovrijednica za engleski viewer, pa je stoga za browser mozda bolje uporabiti prebirnik explorer ~ pretraznilpretrazioné router ~usmjernik/usmjerioad | nazivi sa sufiksom ~a'i sa sufiksom ~ik tvorbeno odgovaraju te se moze prepustiti praksi da prihvati jedan od njih. ‘modem — modem, pretoornik. Po nagelu odnosa domace i strane rijeéi prednost se moze dati nazivu pretoornik clektronickn posta ~ elektronska posta, e-posta Pridjev elettronski izveden je od elektron dok je elektronicki izveden od clektronika, stoga bi bilo bolje upottijebiti naziv elektronicka posta. Slovne poluslozenice kao e-posta u hrvatskome nist ceste, 3. Zakljuéak U huvatskome internetskom naziviju ima joS mnogo neprilagodenih engleskih rijeti (pisanih izvorno) i anglizama. Za neke od tih rijeti w korpusu_se mogu pronaci zamjene, ali se one nedovoljno testo upotrebljavaju. Za druge bi bilo lako smisliti zamjenu, iako ona u praksi 242Millon Mihaljevit: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Rospravelnslituta za hrvatski ezikijezikoslovje, knj-25 (1999), st. 233-248 nije potvrdena, npr. site ~ mjesto®. Stoga na kraju dajemo popis engleskih jedi i predlodenih hrvatskih zamjena za najéeSe internetske nazive. ‘Ako je u korpusu zabiljezeno nekoliko prijedioga, navodimo ih sve, ali pprijedlog koji nam se Gini najboljim (ako je takav savjet moguce dati) na- veden je masno. attachment prilog, privitak™, pritivak a2 = an Ss ‘home page uvodna stranica”, kuéna stra- coal 1ST uslovenskome je mest 60 nazivima pri | prota w opsem jeriku 1 emisif Govorino hrvatski Hevatskoga radija govorila je Vanja Svacko i ona je preporutila jet prio: " Upadna stranict zapravo nema isto znagenje kao kucna/domase stranica jer se tu radi o portal ii tunel Koj suze kao ulaz na pravu kuénu stranica 243Milica Mihaljovie: Kao se na hevatskome kaze WWW? Rasprave Insttuta za hrvatski jezik jeikoslovije, kaj 25 (1999), ste. 233-248, ‘ ink waza, spo, veznjak te hat zgowor uve , tegin oink ime i mall posta ; mailbox postansl andi : malin ta postanslpopis, “pops primate ; laposte , imeder : prelverik navigate sonmlai, eta etiquette inert baton ‘news groups novinske grupe™, novinske sku- pine, tematske skupin Pa. = strana password Tozinks,Zaporka port : prikjutak , rediect preusmert , router usmijerivaé, usmjernik - server (cen) postuttel,opeludt f poslutivaé, obstutivae : shareware proba verzjenacica , rogram, probni program : sel uska,ovjnica : sho sltaica, lest, mjellla, : adresse : eur prevatvel,pregledaval ' ‘eth preldopnik ' web mde, tan, vo : ‘Web crawler ‘Sunjalo/njuSalo po Webu/mrezi, t Webimedniprevazivas i Word Wide Web ‘lobalna mreza,svetske veda i 8 Naziv novinske grupe/upine tvorbeno ne odgovara jer bi naziv trebso biti izveden. cod noowst(skupina za razmjent novost, ane nove. Novinske grupe tematska je podjela Useneta, nvinske grupe sadre samo jednu temu (primjerice, komunikacijki sottver za : icrosoft windows), no svatko moze poslavlati 1 odgovarati na pitanja, Pojam je novosti” (news) zastario: vecina rasprava w novinskim grupama vodi se o starim temema,a ne 6 novostima. (Hoffman, P. 1996, 189) 248Milica Mibaljevié: Kako se na hevatskome kaze WWW? Rasprave Institute 2a hrvatski jezik ezikoslovle, kr, 25 (1999), str, 239-248 Nazivi oznaéeni * nisu zabiljezeni u korpusu, vee se navode kao prijedlozi Cilj je ovoga rada upozoriti na pojavu novih naziva povezanih s uvode- njem interneta i potaknuti raspravu o internetskome naziviju, U radu se ne daju konatne preporuke, ali se Zeli istaknuti da je moguée pronaci olje nazive od broosati i mejlat. Ragunalni rjetni Rjetnik pojmova. 1996. u CARNet Priruénik 2a kovisnika, D..2()- =D.1.2(18) Grundler, D. 1982. Rjecnik pojmova iz podruéia mikroprocesora u: Uvod w mikroprocesore. Zagreb. 160-181. Rjetnik pojmova. Hoffman, P. 1996. Pravac INTERNET i World Wide Web. Znak. 180-202 Informatik rjecnik. Cjelovit i detatjan priruénik za posao, $kolu, knjiznicn 1 dom, 1995, Znak Infocentar interni Pojmovnik - rijeti za lokalizaciju Officea 97 ~ dosta- pan na mredi na adresi www. infocentar.hr Ki8, M. Buljan, J. Vukovi¢, 5. Anié, O. 1993, Englesko-hrontshi informatigki recnik s racunatnim nazioljem, Skolska knjiga. Zagreb. Maéesié, N. 1986, Leksikon raéunarskih pojmove. Vjesnikova pres agencija Zagreb. Machovec, G. $. Telecommunications, Networking and Internet Glossary, LITA Monographs 4, Library and Information Technology Association, American Library Association, Chicago and London 1993. Pfaffenberger, B. PH.D Que's Computer and Internet Dictionary 1995. Que Corporation Radimarski rjecnik. 1990. Englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski, Naprijed, Zagreb. Rittgasser, S. Rittgasser J. 1996. Njemackochroatski racunalni rjecnik. Zagreb. Sijak, A. Lonéarek, D. 1993. Informaticki rjecnik, Varteks. Varazdin. Stambuk, A. (i dr.) 1991. Rjetnik elektronike: engleskoshroatski + lroatsko- engleski. Logos. Split. ‘Turk, $. 1984. (autor hrvatskoga dijela) Obrada podataka i programiranje (engleski-njematki-francuski-ruski-hroatski).Biblioteka__tehnigkih rjecnika, Tehnitka knjiga. Zagreb. 245Milica Mihaljvie: Kako se na hevatskome kaze WWW? Rasprave Insttuta za hrvatski erik ijenkoslovl, kaj 25 (199), ste. 238-248 Izvori Bekié, Z. (ur.) 1996, CARNet Priruénik 2a korisnika. I. izdanje. PROM. Biblija za PC korisnike, Programi za Windows 95. Priruéuik 20 koristenje. 1996. Sys.Print. Brat lecaj za Microsoft Internet Explorer. 1998, Microsoft Press Hoffman, P. 1996. Praeue INTERNET i World Wide Web. Znak. tekst na Web stranici udruge Dosta internetski korpus dostupan na adresi http:www /hnk ffzg:hr Casopisi Internet Monitor PC-Chip vipi Wini-ini Novine: Veternji list Jutarni list Literatura Babié, S. 1991. Tvorba rijeciu hroatskom jezik. HAZU i Globus Babig, S. 1998. Hroaéske zamjene 2a bookmark(er) ili Lesezeichen, Jezik 2 st: 77-80 Batnozic, S., Ranilovic, B.,Silié J. 1996. Hrontshi raéunalni pracopis. Matica hrvatska. Sys. Zagreb Budin, L. 1993. 0 hrowtskom nazioljuc u poddrudju radinarstea i informacijske fehnologije. CIT 1:75-78. Govorimo hrroatsk. Jeziéni savjeti. 1997. Hrvatski radio, Naprijed, Halonja, A., Kovatevic, B. 1999. Usporedba Klasninik i sworemenih metoda reklamiranja. Zbornik radova sa savjetovanja za primijenjenu lingvistiku (u pripremi) Jakobovic, Z, 1996, Elektronsk ili elektronitki,Jezik 43/5, 193-195. Jurica, J. Suet isprepleten paucinom BUG 24, studeni 1994. Laszl6, B. 1993. Pabirci rednickoge i obavjéstnickoga pojmsoclja oko razumnilt 246Milica Mihaljovie: Kako se na hrvatskome kaze WWW? sustava. Obrada jezika i prikaz.znanja. Zagreb.” Mihaljevié, M. 1993. Hroatsko racunaino nazivlje. Hevatska sveudiligna naklada. Zagreb. Mihaljevié, M. 1995. O nekin hroatskim racunalnine nazivima. Prevoditel 64-65; 10-13, Mihaljevié, M. 1998. Teminoloski priruénik, Hrvatska sveucilisna naklada. Zagreb. str. 204 Mihaljevié, M. 1999. Sastanak Ameriékog drustea 2a unaprjedenje proucironnja slavenshih jezika (AAAS), Jezik 46/4: 120. Pervan, M., Stambuk, A., Pilkovié, M. 1983. Kortrastiona analizn semantic kik orijednosti nekih elektronickih termina w engleskom i naiem jezik. Strani jezici 12/1-2: 51-57. Skari¢, I. 1983, Hardware je zapravo Zeljezarija.Jezik 30/4: 101-103. Selec, D. Najveta raéunatna mreia na svijetu. BUG, br. 24, studeni 1994. Stambuk, A. 1984. O toorbi naziolja elektronickih ragunala, Jezik 31/4: 119- 124, Webster's New Twentieth Century Dictionary, 1978. Collins World, Springfield Zoriti¢, 1 1998, Hroatsk w praksi. Zakan Juri Pula, How to say WWW in Croatian (on Croatian Internet Terminology) ‘Summary In the paper the author analyzes Croatian Internet terminology. There are many Croatian computer dictionaries, but none of them include Internet terminology. So the analysis is based on a corpus consisting of web sites downloaded from the net, specialized magazines (Bug, Monitor, Winkini, PC-Chip), materials 1 received as an Intemet user, a dictionary included in Carnet manual, articles from daily papers (Veter, Viesnik, Jutarnji, Sloboina Dalmacij). All ofthese papers include articles on Internet (usually once a week). The introduetion of Internet has caused the entrance of a new range of terms that still appear in their original English form (shareware, plug i, ste, sur). Some of them already have rich Croatian word formation, e.g sure, sufria, surat, odsufati, et. and some have Croatian equivalents net ~ nieda (an example of metaphorization), explorer ~pretrainik sercer~poslusitl, (web) page ~ (web) stranica. 1 ako to nije terminoloska rasprava Korisna je svima koje zanima problem hnrvatskoga racunalnoga nazivla 247Milica Mihaljevie: Kako se na hrvatskome kaze WWW? Rasprave Insttuta 2a hrvatski jezik i jenikoslovie, kaj. 25 (1999), st. 253-24 If we compare Internet terminology with older computer terminology we can conclude: Fnglish ferms occur very often and are almost always spelled as in the original, ie. as in English: shareware, freeware, web site usually in italics. Croati- zation of spelling of these terms rarely occurs. For some of these terms Croatian terms are formed most often by the process of sulffixation: server ~ poslutitl, ‘opslutelj, browser ~ preglenit, explorer ~ pretragnik, router ~ usmjerinaé, switeh preklopnié, modem ~ pretoornik. Sometimes Croatian terms are formed by loan translation (metaphorization) ml —poSta, link veza, home page ~ uvodia siranica, shell ~ jusha, Sometimes Croatian terms are multiword terms account ~ kori’ ‘ragun. Abbreviations occur very often and always reflect the English original, Key words: WWW, Internet terminology, computer terminology Kijudne jedi: WWW, iternetsko nazivlje, aeunalno nazivle 248