Europsko vijee (savjet) formalno, ni institucija, ni tijelo; Vremenom postalo najvii autoritet Unije za odreivanje politike i davanje smjernica

a tijelima EU; Pravno ustanovljeno Poglavljem II Jedinstvenog europskog akta iz 1986. Uloga precizirana ugovorima iz Maastrichta i Nice, a osnaena Lisabonskim sporazumom. Tijelo koje nije uspostavljeno Osnivakim ugovorom i razvilo se kroz praksu europske suradnje, kroz redovne susrete elnika drava i vlada EEZ. Vanost i uloga postupno rastu, ali je status institucije EU priznat tek nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma. Politiki motor Unije, odreuje smjernice i postavlja prioritete politika EU. Sastav: efovi drava ili vlada Najvanija oblast u kojoj Europsko vijee ima glavnu rije vanjska i sigurnosna politika; Europsko vijee je kreator strategije djelovanja EU; Odluke se donose jednoglasno (konsenzus), samo veinom; Sastanci najmanje dva puta godinje u junu i decembru (formalni, neformalni i konsultativni). Uz predsjednike drava ili vlada, lanovi Europskog vijea su i Glavni tajnik Vijea (po Lisabonskom sporazumu predsjednik EV), Visoki povjerenik za vanjsku politiku i sigurnost, ministri vanjskih poslova zemalja lanica EU, predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Europske komisije, a po potrebi i resorni ministri. Razmatra najvanija unutranja i vanjska pitanja: Odreuje ope politike smjernice EU. Herman Van Rompuy predsjedavajui EV. Mandat 2,5 godine. Kao primus inter pares, priprema i vodi sjednice EV. Nema izvrne ovlasti, a o radu EV nakon svake sjednice izvjetava Europski parlament. Pozicija uspostavljena Lisabonskim sporazumom. u iznimnim sluajevima i kvalificiranom

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku - Catherine Ashton. Koordinira zajedniku obrambenu i sigurnosnu politiku, predstavlja EU na meunarodnom planu i potpredsjednica je Evropske komisije. Uestvuje u radu Europske komisije, Europskog vijea i predsjedava Vijeem EU i podnosi izvjetaje Europskom parlamentu. Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku je na elu Europske slube za vanjske akcije European External Action Service diplmatskog tijela iji je cilj formulirati i razviti vanjsku politiku EU. Tijelo u nastanku, u koje e ui oko 3,000 diplomata i oko 5,000 suradnika. Ovlasti: vanjski odnosi, sigurnosna i obrambena politika. Evropska komisija Izvrno tijelo Europske unije. Odgovorna za predlaganje novih zakona i budeta EU, provedbu ranijih odluka, ouvanje i provedbu Osnivakih ugovora i za svakodevno upravljanje Europskom unijom. Sastav: koled 27 komesara (povjerenika) i 25,000 slubenika. Sjedite: Bruxelles Institucija je koja izraava i zagovara opi interes Europske unije i u svom je radu neovisna od interesa pojedinih drava lanica EU. Komisija je "najeuropskija" institucija EU, jer najbolje odraava naddravni karakter te integracije. Radi jednostavnije komunikacije, u svom radu EK se koristi s 3 radna jezika: francuskim, engleskim i njemakim. U sklopu institucionalnog okvira Unije, EK djeluje kao europsko izvrno tijelo i smatra se pokretakom snagom europske integracije. Ima iskljuivo pravo predlaganja, izraivanja nacrta i predstavljanja prijedloga novih zakona. EK je zaduena i za provoenje zajednikih politika i europskog zakonodavstva. Zakonodavna i izvrna uloga Evropska komisija pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo iskljuivo pravo pripremati prijedoge propisa koje alje drugim nadlenim tijelima (Vijeu EU i Europskom parlamentu) na odluivanje (pravo zakonodavne inicijative).

izvrne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi akte koji omoguuju provedbu propisa Vijea EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima vanu nadzornu ovlast u odnosu na drave lanice time to ih moe tuiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi osnivakih ugovora. Zbog toga se naziva i uvaricom ugovora (ii integracije). uloga u vanjskog politici EU - Oituje se u koordinaciji financijske i tehnike pomoi dravama Srednje i Istone Europe, zatim u voenju pregovora za primanje u lanstvo novih drava, te kroz pregovore o trgovini. Vanjskopolitika uloga Komisije bitno je ograniena u ovlastima koje na tom podruju imaju Vijee EU i Europsko vijee. EK je sastavljena od povjerenika koji dolaze iz drava lanica EU na mandat od 5 godina, no unutar EK djeluju kao jedinstveno tijelo iji je zajedniki cilj zatititi interese EZ. Na temelju Ugovora iz Nice, nakon posljednjeg proirenja Unije, EK izabrana za razdoblje od 1.11. 2004. do kraja 2009. sastavljena je prema naelu da svaka drava lanica (27) ima po jednog predstavnika u toj instituciji. Jos Manuel Duro Barroso predsjednik Komisije (prvi mandat 2004-2009, drugi od 2010.) Europska komisija kako se biraju lanovi? Europsko vijee kvalificiranom veinom imenuje predsjednika Komisije, i to imenovanje potvruje Europski parlament. Izabrani predsjednik zatim, u suglasnosti s Vijeem EU, predlae ostale lanove Komisije. Sasluanja pred Europskim parlamentom; Parlament prihvaa ili odbacuje Komisiju u cjelokupnom sastavu. lanovi Europske komisije nisu predstavnici interesa svojih drava. Njihov je zadatak tititi interese Unije. Mandat lanova Komisije pet godina. Njihovu neovisnost jami Ugovor o Europskoj komisiji gdje se navodi zabrana primanja i traenja instrukcija. Institucija koje se od svog nastanka do danas najmanje promijenila. Europska komisija historija 1951 Visoka vlast Zajednice za ugljen i elik. 1958 Dvije Komisije (za EEZ i EURATOM). 1967 Europska komisija (Ugovor o spajanju)
3

Po ugovoru iz Nice (2003), kada Unija bude imala 27 lanica, broj lanova Komisije mora biti manji od broja lanica Unije. Danas 26+1. Po Lisabonskom sporazumu, od 2014. broj lanova Komisije mora biti do 2/3 broja lanica. Vijee (ministara) Europske unije

Glavno tijelo meudravne suradnje u EU; Zastupa interese zemalja lanica i spona je izmeu zajednikih interesa Unije i nacionalnih interesa; Vijee EU, Vijee ministara EU ili Ministarsko vijee najvanije je izvrnozakonodavno tijelo. Uspostavljeno osnivakim aktom iz Rima 1957. Vijee EU jedno od dva zakonodavna tijela EU.

Vijee (ministara) Europske unije Ima zakonodavnu inicijativu u ogranienom broju osjetljivih oblasti. - S parlamentom dijeli ovlasti u planiranju budeta i ima veu kontrolu u oblastima koje se reguliraju meuvladinim dogovorima. - Do stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, Vijee EU imalo udjela i u izvrnoj vlasti. Nakon Lisabona, taj dio ovlasti prenesen na Komisiju. Vijee (ministara) Europske unije

Vijee se prvi put pojavljuje u Europskoj zajednici za ugljen i elik, kao protutea Visokoj vlasti. Ovlasti prvobitno ograniene samo na pitanja povezana s ugljenom i elikom. Kada su 1957., Rimskim sporazumom, uspostavljene Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, formirana su i vijea za svaku od zajednica.

Vijee (ministara) Europske unije

Ugovorom o spajanju (Merger Treaty), 1967., vijea spojena u Vijee europskih zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, 1993., usvojen je naziv Vijee Europske unije. Lisabonski ugovor predvia ukidanje tri stupa upravljake strukture EU i daje vee zakonodavne ovlasti europskom parlamentu u odnosu na Vijee ministara EU.

Vijee (ministara) Europske unije U domeni Zajednike vanjske i sigurnosne politike, Vijee usvaja za sve lanice obavezujue:
4

Zajednike pozicije (prema treim zemljama ili regijama u svijetu) Zajednike akcije (kojima se angairaju sredstva za postizanje nekog cilja) Zajednike strategije (na period od 4 godine za koje ze angairaju sredstva Unije)

Vijee (ministara) Europske unije Vijee Europske unije zasijeda u formacijama (konfiguracijama), ovisno od teme kojom se bavi:

Opi poslovi, Vanjski poslovi Ekonomsko-financijski poslovi Poljoprivreda i ribarstvo Pravosue i unutranji poslovi

Vijee (ministara) Europske unije

Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa Za trinu konkurenciju Prevoz, telekomunikacije i energija Zatita okoline Obrazovanje, mladi i kultura

Vijee Europske unije Ako se raspravlja o vanjskim ili sigurnosnim pitanjima sastaju se ministri vanjskih poslova. Ovisno od tema, sastaju se ministri financija, poljoprivrede, ekonomije ili unutranjih poslova. Oblasti: opi i vanjski poslovi, ekonomsko-financijski poslovi, socijalna politika, zdravstvo, zatita potroaa, telekomunikacije, poljoprivreda i ribarstvo, zatita ivotne sredine, obrazovanje, mladi i kultura. Vijee Europske unije Na temelju stratekih preporuka Europskog vijea i inicijativa drava lanica, Vijee ministara brine o provedbi prioriteta EU. Samostalno, ili zajedno s Europskim parlamentom, utvruje propise i prenosi ovlasti na Komisiju. Na prijedlog Komisije donosi uredbe, direktive, odluke, preporuke, deklaracije i obavezujue zakljuke, te brine o njihovom izvrenju.
5

Vijee Europske unije Predsjednitvo Vijea Uz Vijee EU-a esto se vee pojam Predsjednitvo Vijea (engl. Council Presidency). Ovu funkciju naizmjence svakih est mjeseci (1.1.- 30.6. i 1.7. 31.12. ) sistemom rotacije, preuzima jedna od drava lanica EU koja u okviru svog mandata upravlja radom Vijea.

Vijee zasijeda jednom mjeseno u Bruxellesu i tri puta godinje u Luxembourgu. francuskoj kratici naziva tog tijela - Comit des

Vijee se sastaje samo povremeno. Stalnost rada Vijea osigurava pomono tijelo Odbor

stalnih predstavnika, COREPER (prema Reprsentants Permanents).

COREPER II ine ambasadori drava lanica pri EU u Bruxellesu, a COREPER I

njihovi zamjenici.
Nain odluivanja: Kvalificiranom veinom

27 zemalja raspolae sa ukupno 345 glasova koji su dodijeljeni svakoj dravi ovisno o broju stanovnika.
Njemaka, Francuska, Italija, V. Britanija po 29. Malta 3, Slovenija, Estonija, Latvija, Cipar po 4. Za donoenje odluka neophodna 173 glasa.

Njemaka, V. Britanija, Francuska, Italija, panjolska i Poljska (G6) zajedno imaju 170 glasova, odnosno 49 posto ukupnog broja. Lisabonski sporazum nalae da od 1.11. 2014. odluke postaju izvrne ako za njih glasa 55 posto lanica u kojima ivi najmanje 65 posto stanovnitva Unije. Europski parlament

Isprva funkcionirao kao Skuptina u Europskoj zajednici za ugljen i elik. Naziv Europski parlament

usvojen 1962. godine.

Kroz svoj razvoj svjedoi o nastojanjima EU da unutar svojih okvira podigne razinu demokratinosti.

Od 1979. zastupnici u EP koji su do tog vremena bili delegirani izravno iz svojih nacionalnih parlamentata, biraju se na neposrednim izborima u zemljama lanicama, po tamonjim izbornim pravilima.

Europski parlament

lanovi EP od 1979. biraju se na direktnim izborima, a mandat u parlamentu traje 5 godina. Procedura za izbor nije jedinstvena za itavu Uniju Slab odaziv na izbore 2004. - manje od polovine onih sa pravom glasa (45%) Glasaju gradjani Unije, bez obzira na teritorij na kojem se nalaze. Svi gradjani EU mogu biti kandidati za EP.

Europski parlament

Sjedite EP dijele tri drave lanice Unije: glavno sjedite i mjesto gdje se odravaju plenarne sjednice je Strasbourg, Glavno tajnitvo nalazi se u Luxembourgu, dok se politike grupe i odbori veinom sastaju u Bruxellesu. Za razliku od EK, svi slubeni jezici Unije (23) ujedno su i radni jezici Parlamenta.

Europski parlament

Kako bi se osigurala odgovarajua ravnotea izmeu stvarne demografske situacije i jednakosti meu dravama u smislu zastupljenosti njihovih graana u EP, broj zastupnika rasporeen je izmeu drava lanica proporcionalno udjelu njihovih stanovnika u ukupnom stanovnitvu EU.

Bez obzira na to koliko mala bila drava, ima pravo na minimum est zastupnika u Parlamentu. Nacionalne kvote svake nove lanice odreuju se Ugovorima o pristupanjima.

Europski parlament

Na izborima za Parlament koji su odrani u junu 2004. nakon proirenja Unije na 10 novih lanica, broj zastupnika poveao se sa 626 na 736. Po Lisabonskom sporazumu predvieno je 750 zastupnikih mjesta.

Karakteristinost EP jest u tome to su njegovi lanovi rasporeeni po politikim skupinama prema politikoj opredijeljenosti, a ne prema nacionalnoj pripadnosti.

Europski parlament

Europska narodna stranka (demokrani) i Europski demokrati; Stranka europskih socijalista; Asocijacija liberala i demokrata za Europu; Unija europskih nacija, Zelena
7

stranka i Europska slobodna alijansa; Konfederalna grupa Europske ujedinjene ljevice i Nordijska zelena ljevica, te grupa sainjena od Nezavisne i Demokratske stranke. Za osnivanje jedne parlamentarne grupe potrebno je minimalno 25 parlamentaraca iz najmanje 7 drava. Europski parlament

Nadlenosti: Europski parlament ima tri osnovne funkcije: zakonodavna (u koordinaciji s Vijeem EU); nadzorna (nad radom Europske komisije) i budetska (usvajanje budeta Europske unije) Uloga EP vremenom ojaala, u mnogim oblastima ravnopravno odluuje s Vijeem ministara EU. EP u radu pomae dvadesetak stalnih odbora ija veliina i znaaj ovise ponajvie o utjecaju koji Parlament ima u pojedinim podrujima europskih politika. Parlamentarni odbori uglavnom pripremaju zakonske prijedloge za specifina podruja na osnovu kojih Parlament donosi svoje konane odluke tokom plenarnih sjednica. 736 zastupnika 350 miliona registriranih biraa Jerzy Buzek predsjednik Europskog parlamenta

Europski parlament

Sud pravde Europske unije (Court of Justice of the European Union) sjedite u Luxembourgu. 1952. formiran kao Sud Europske zajednice za ugljen i elik 1958. Sud Europskih zajednica. Od 2009. sastoji se od tri suda: Europski sud pravde Opi sud Tribunal za javnu slubu Europski sud pravde (European Court of Justice) Zadatak suda:

osigurati da se zakonodavstvo EU tumai i primjenjuje na isti nain u svim dravama lanicama, kako bi zakoni bili jednaki za sve.
8

osigurati da nacionalni sudovi ne donose razliite presude o istom pitanju, ujednaavanje pravne prakse

Europski sud pravde (European Court of Justice)

Sud ine po jedan sudac iz svake drave lanice (27). Suci izmeu sebe biraju predsjednika na mandat od 3 godine. Ravnopravan poloaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika koji daju Sudu miljenje o tome kako rijeiti konkretni predmet, ne zastupajui pritom niije interese u postupku. Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima. Organizacija Suda, kao i postupak pred njime, ureeni su Statutom Suda i Pravilima postupka.

Opi sud EU (General Court)

Prema Ugovoru iz Nice, u Sudu je barem jedan sudac iz svake drave lanice; Najmanji je broj 27, ali otvorena mogunost da se broj povea; Nema nezavisnih odvjetnika, ali se u konkretnom predmetu moe odluiti da se jednom od sudaca povjeri dunost nezavisnog odvjetnika; sudi u plenumu ili u sudskim vijeima; rad ureen Statutom i Pravilnikom o postupku.

Opi sud Nadlenost: 1. postupak za preliminarno rjeenje;

2. tuba zbog neispunjavanja obaveza drave lanice; 3. tuba zbog ponitenja akta EU, 4. tuba zbog propusta u djelovanju neke od institucija EU.

Tribunal za javne slube

Novi, specijalizirani sud koji presuuje u sporovima izmeu Europske unije i njenih javnih slubi. Sud ini sedam sudaca O albama na presude tog suda odluuje Opi sud. Provjerava da li se sredstva EU-a, koja osiguravaju porezni obveznici ispravno prikupljaju i troe namjenski, na zakonit i ekonomian nain.
9

Europski revizorski sud (European Court of Auditors) osnovan 1975.

Na kraju svake financijske godine Sud podnosi godinji izvjetaj o prihodima i rashodima Europskom parlamentu i Vijeu ministara. Izvjetaj se objavljuje u Slubenom listu EU. Sjedite Revizorskog suda je u Luksemburgu.

Europski revizorski sud Sastav: Revizorski sud je sastavljen od po jednog eksperta iz svake lanice EU, ija nezavisnost mora biti izvan svake sumnje. Osnivaki ugovor garantira nezavisnost revizora od utjecaja nacionalnih ili europskih institucija. Revizore na obnovljivi mandat od est godina, postavlja Vijee EU kvalificiranom veinom, poto se o listi lanova savjetuje s Europskim parlamentom. Europski ombudsman

Pozicija Europskoga ombudsmana stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.). Djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela EU: ima pravo primati i istraivati pritube graana, poslovnih subjekata i organizacija Unije. Ombudsmana bira Europski parlament na mandat od pet godina koji se moe obnoviti. Ombudsman pomae otkriti i dokazati loe upravljanje u institucijama i tijelima EU, odnosno kada neka institucija EU propusti uiniti to je trebala, kada to uini na pogrean nain ili kad uini neto to nije smjela uiniti.

Provodi istrage nakon to je podnesena neka tuba ili na vlastitu inicijativu; Djeluje potpuno neovisno i nepristrano - ne zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije.

Europski ombudsman Primjeri nepravilnosti koje istrauje ombudsman:

nepravini postupci, diskriminacija, zloupotreba ovlasti,

10

nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebna odgoda i nekorektan postupak. Godinje izmeu 3,000 i 4,000 prijava. Utemeljena je Ugovorom iz Amsterdama 1998. godine, a njeno osnivanje predvieno Ugovorom iz Maastrichta, kojim je pokrenut projekt stvaranja monetarne unije kao nadogradnje unutarnjeg trita EU.

Europska sredinja banka

Odgovornost za provedbu europske monetarne politike preuzela 1. 1. 1999. godine. Sjedite u Frankfurtu. Glavni razlog osnivanja - stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom - eurom. Drave koje sudjeluju u monetarnoj uniji prenijele su ovlasti nad monetarnom politikom na europsku razinu.

Formulacija i provedba zajednike monetarne politike pripala Europskoj sredinjoj banci. Glavni zadatak: upravljanje eurom, utvrivanje i provedba monetarne i ekonomske politike EU.

nadzire koliinu novca u opticaju, upravlja teajem eura, brine se za funkcioniranje platnog sistema te zajedno sa sredinjim bankama drava lanica dri i upravlja slubenim deviznim rezervama.

odrava stabilnosti cijena u Eurozoni kao i kupovnu mo eura. strogo kontrolira inflaciju to podrazumijeva da godinje poveanje potroakih cijena bude manje od 2%. Kontrola inflacije postie se na dva naina: Kontroliranjem ponude novca. Ako je ponuda novca vea u usporedbi s ponudom roba i usluga, doi e do inflacije. Nadzorom trenda cijena i procjenom rizika koji taj trend predstavlja za stabilnost cijena na euro podruju. Kontroliranje ponude novca ukljuuje, i utvrivanje kamatnih stopa irom euro podruja

11

Upravlja monetarnom unijom u suradnji s nacionalnim sredinjim bankama u sklopu Europskoga sistema sredinjih banaka (European System of Central Banks). Ugovor o EZ jami nezavisnost monetarne vlasti: ni ECB niti lanovi njenih tijela ne mogu traiti ni primati upute od bilo kojeg drugog tijela. Institucije EU i vlade drava lanica ne smiju ni na koji nain utjecati na ECB, kao ni na nacionalne

sredinje banke. Europska sredinja banka Unutranja organizacija:

Izvrni odbor; Upravljako vijee, Ope vijee.

Europska sredinja banka (ECB) Izvrni odbor ine predsjednik i potpredsjednik ECB-a te jo etiri lana koje jednoglasno imenuju predsjednici ili premijeri drava Eurozone.

lanovi Izvrnog odbora imenuju se na neobnovljivi mandat od 8 godina. Izvrni odbor odgovoran je za provedbu monetarne politike koju definira Upravljako vijee i za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama. Priprema sastanke Upravljakoga vijea i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECBom.

Upravljako vijee je najvie tijelo Banke. ine ga 6 lanova Izvrnoga odbora i guverneri nacionalnih sredinjih banaka Eurozone (trenutno njih 16). Predsjeda mu Predsjednik ECB-a. Glavni zadatak -definiranje monetarne politike u zoni eura te posebno odreivanje visine kamata pod kojima komercijalne banke mogu pribaviti novac od sredinje banke.

Ope vijee sastavljeno je od predsjednika i potpredsjednika ECB-e i guvernera nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica EU, a ne samo onih koje su lanice monetarne unije.

Cilj: osigurati suradnju s dravama lanicama EU koje nisu ule u monetarnu uniju. Funkcija: savjetodavna, a koordinira i budue poveanje zone eura. Postojat e dokle god postoje lanice EU izvan monetarne unije.
12

Europska investicijska banka Osnovana Rimskim ugovorom 1958. Sjedite u Luxembourgu. Glavni zadatak financiranje projekata EU kako bi se osigurao uravnoteen razvoj Unije, a time ekonomska i socijalna kohezija zemalja lanica. Daje zajmove za projekte od europskog interesa (kao to su gradnje eljeznikih i cestovnih veza, aerodroma ili za ekoloke programe), posebno za siromanije regije, drave kandidatkinje i zemlje u razvoju. EIB takoer daje kredite za ulaganje u mala poduzea.

EIB je neprofitna i ne dobiva novac od uteda ili tekuih rauna. Takoer, ne koristi sredstva iz budeta Unije. EIB se financira kroz posuivanje na financijskim tritima te od dioniara Banke lanica EU. EIB je autonomna institucija koja donosi vlastite odluke o zajmovima iskljuivo prema zaslugama svakoga projekta i mogunostima koje se nude na financijskim tritima. Odluke Banke donose: Vijee guvernera (ministri financija EU); Odbor direktora (27+1, lanice + EK), Upravni odbor (izvrno tijelo od 9 lanova)

13