Ispitna pitanja

Kolegij INSTITUCIJE I POLITIKE EUROPSKE UNIJE

dr.sc. Sanja Knežević, mag.oec.
Akad. godina 2019./2020.

1. Povijest europskih integracija

1. Pojam integracije.
Novi oblik povezivanja i suradnje pojedinih država Europe nazvan „integracija”.
2. Objasnite početak europskog integriranja.
Europa poslije drugog svjetskog rata
Proces izgradnje ujedinjene Europe može postati sredstvom uspostave trajnog mira i
stabilnosti u Europi.
Bipolarna podjela Europe i hladni rat

3. Navedite dva načela poslijeratne političke strategije.

Nova poslijeratna politička strategija

Prvo načelo nove političke strategije država Zapadne Europe temeljilo se na spoznaji
da se brza obnova ratom razrušenog gospodarstva ne može ostvariti bez financijske i
druge pomoći izvana,a to je značilo prvenstveno uz pomoć Sjedinjenih Američkih
Država.
Drugo načelo nove političke strategije država Zapadne Europe bilo je uspostava uže
međusobne suradnje.
Novo zajedništvo između europskih država moralo se temeljiti na dva elementa:
zajednica bi morala osigurati državama da, kroz meusobnu suradnju i
dogovaranje, ostvaruju one zajednički postavljene ciljevi koji su istodobno izraz i
određenih specifično nacionalnih interesa članica;
na razini zajednice bi morao postojati učinkoviti mehanizam za provedbu
dogovorenih zajedničkih akcija u svakoj državi članici.
4. Pojam supranacionalna zajednica.
Kao novi institucionalni model koji karakterizira dogovor više suverenih država o
prenošenju određenih ovlasti i odlučivanja s nacionalnih tijela na nad nacionalna
tijela.
5. Navedite tri supranacionalne institucije.
Europska zajednica za ugljen i čelik(European Coal and Steel Community- ECSC)
Europska obrambena zajednica(European Defence Community-EDC)
Europska politička zajednica.
 6. Koje godine i gdje je nastala Europska zajednica za ugljen i čelik?
U Parizu 1951. godine ( Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Luksemburg,
Nizozemska)
7. Što je bio zadatak Europske zajednice za ugljen i čelik?
Zadatak joj je bio osigurati slobodnu trgovinu ugljena i čelika,zajedničkom upravom i
propisima zaštiti proizvodnju,te regulirati konkurenciju, a u slučajevima ozbiljne krize
omogućiti kontrolu cijena i proizvodnje.
8. EUROATOM, cilj?
Drugim Rimskim sporazumom iz 1957. osnovana je i Europska zajednica za atomsku
energiju- EUROATOM sa sličnim institucionalnim ustrojem kao i EEZ i sa zadatkom
unapređenja suradnje i razvoj atomske energije za miroljubive i gospodarske svrhe.
9. Objasnite stvaranje i jačanje Europskog parlamenta.
Prvi tvorci nadnacionalnih europskih institucija zamislili su Predstavničku
skupštinu,kasnije nazvanu Europski parlament, prvenstveno kao savjetodavno i
donekle nadzorno tijelo.
1976. je prvi puta odlučeno da se provedu neposredni parlamentarni izbori za
zastupnike u Europski parlament u svim državama članicama Zajednice.
Prvi neposredni izbori provedeni su tek 1979.,ali otada se redovito provode svkih pet
godina.
Europski je parlament sve do sredine 80-ih godina imao samo savjetodavnu funkciju.
Europski je parlament zadobio prve značajnije ovlasti u postupku donošenja
odluka(propisa), koje je donosilo Vijeće ministara.Krajem 60-ih i nakon toga sredinom
80-ih godina.
Povijest Europskog parlamenta od početka do danas je značajno obilježena stalnim
zauzimanjem za što šire ovlasti u postupku donošenja odluka.
10. Gdje i kada je donesen Ugovor o osnutku Europske unije?
Summit u Maastrichtu 1991. godine
11. Kada je formalno uspostavljena Europska unija?
Ugovor o Europskoj uniji – 07.02.1992, a na snagu stupa 01.11.1993. godine
12. Navedite tri osnovna stupa na kojima se temeljila Unija.
Unija se temeljila na tri osnovna stanja.
Prvi stup institucionalne strukture EU-a tvorile su već ranije osnovane
zajednice:Europska zajednica za ugljen i čelik,Europska zajednica i EUROATOM
Drugi stup se sastojao od suradnje članica na području Zajedničke vanjske i
sigurnosne politike,
a treći stup je sadržavao suradnju država članica na području pravosuđa i
unutarnjih poslova
2. Širenje europskih integracija
13. Zašto je došlo do širenja Zajednice/Unije?
Proširenje članstva Zajednice/Unije rezultat je uspjeha projekta europskog
integriranja kroz supranacionalnu zajednicu. Zamisao idejnih začetnika stvaranja
supranacionalnih zajednica bila je okupiti u takvim zajednicama što širi krug država
tadašnje Zapadne Europe kako bi se taj dio Europe integrirao, prvo ekonomski, a
kasnije i vojno te politički.

14. Europsku integraciju je potrebno provoditi u dva smjera, navedite i objasnite.

Ideja je,dakle,od početka bila europsku integraciju provoditi istodobno u dva smjera:

1.produbljivanjem integracije(„deepening of integration“)

2.proširivanjem integracije(„widening of integration“)
15. Navedite zemlje i godinu prvog proširenja.
Irska, Velika Britanija, Danska(1973.)
16. Navedite zemlju i godinu drugog proširenja.
Grčka(1981.)
17. Navedite zemlje i godinu trećeg proširenja.
Španjolska i Portugal(1986.)
18. Navedite zemlje i godinu četvrtog proširenja.
eftansko ili proširenje na neutralne: Austrija, Švedska, Finska(1995.)
19. Navedite zemlje i godinu petog proširenja.
(Luksemburg i Helsinki,
Malta,Cipar,Latvija,Litva,Estonija,Poljska,Slovačka,Češka,Mađarska,Slovenija(2004.)
20. Navedite zemlje i godinu šestog proširenja
Rumunjska i Bugarska(2007.) i sedmo proširenje Hrvatska 2013.
21. Najvažniji novi instrumenti EU prema državama koje bi htjele ući u članstvo bili
su, navedite!
a)definiranje kriterija za članstvo i
b)usvajanju pred-pristupne strategije
22. Navedite Kopenhaške kriterije za članstvo u EU ('93.).
(a)POLITIČKI KRITERIJ
(b)GOSPODARSKI KRITERIJ
(c)PRAVNI KRITERIJ
(d)KRITERIJ NA STRANI UNIJE
Dvije godine nakon sastanka Europskog vijeća u Kopenhagenu,sastanak Vijeća u
Madridu 1995.,rezultirao je još jednim kriterijem za članstvo u Europskoj uniji-
ADMINISTRATIVNIM KRITERIJEM.
23. Navedite i objasnite postupak od podnošenja zahtjeva za članstvo do
potpisivanja ugovora o pristupanju.
Zahtjev za članstvo
Avis-mišljenje
Europska komisija sastavlja upitnik
Mišljenje i preporuku Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi
odluku o odobravanju statusa kandidatkinje
Otvaranje pregovora o članstvu
Početak pregovora-screening
Država kandidatkinja podnosi svoje pregovaračke pozicije
 Europsko vijeće mora usvojiti zajedničke pozicije
Zaključivanjem pregovora kandidatkinje postaju
države pristupnice
Ugovor o pristupanju države u članstvo EU-a
Postupak ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima
svih država članica EU-a

3. Institucije Europske unije

24. Navedite najvažnija tijela u EU.
Europsko vijeće(EV)
Vijeće EU(VEU)
Europska komisija(EK)
Europski parlament(EP)
Sud pravde EU(SP)
Revizorski sud(RS)
Europska središnja banka(ESB)
25. Koja institucija se smatra 'srcem odlučivanja'?
Vijeće EU-a je zapravo ranije Vijeće ministara i mnogi su ga smatrali „srcem
odlučivanja“.
26. Navedite ustroj Vijeća EU.
U sklopu Vijeća EU-a,uz sastanke ministara,djeluju i razna podtijela koja Vijeću
pomažu u uspješnom obavljanju njegovih zadataka.Tu su:
rotirajuće Predsjedništvo
Odbor stalnih predstavnika(COREPER)
radne grupe stručnjaka
Glavno tajništvo Vijeća
27. Rotirajuće predsjedništvo. -> najčešće bude
Jedna od osobitih značajki Vijeća EU-a je da Vijećem svakih šest mjeseci predsjeda
druga država članica.Rotirajuće predsjedništvo omogućuje da se prednosti,ali i
opterećenje koje predsjedanje znači za državu,pravilno rasporedi na sve članice.
Formalno je izjednačen položaj malih i velikih država članica Unije.
Važnost predsjedavanja je prvenstveno u tome što predsjednik Vijeća predstavlja EU
u međunarodnim odnosima,što je sigurno vrlo prestižna pozicija za svaku,napose
manju,državnu članicu.
28. Odbor stalnih predstavnika(COREPER).
Osnovni zadatak pripremanje sastanaka ministara u Vijeću i u tu svrhu
posreduje(process manager) između ministara i radnih skupina stručnjaka.
Radne skupine pripremaju teme i materijale na osnovi kojih stalni predstavnici u
COREPER-u pripremaju nacrte odluka(propisa) koje kasnije donose ministri na
sjednicama Vijeća.
29. Radne grupe stručnjaka.
 To je široka mreža različitih stručnih skupina,čiji članovi uglavnom dolaze iz država
članica te detaljno poznaju područja kojima se bave.
Da bi se istakla sva opsežnost,složenost i napornost posla koji se obavlja u ovoj
razgranatoj mreži radnih skupina skupina stručnjaka ponekad se kaže kako su to
„tegleći konji Vijeća ministara“.
Neke su radne grupe stalne,a neke sastavljene ad hoc samo kako bi riješile određene
zadatke.
30. Glavno tajništvo Vijeća.
Glavno tajništvo je administrativna potpora i institucionalna memorija Vijeća EU-a.
Glavno tajništvo pomaže Vijeću u izradi šestomjesečnog zakonodavnog plana rada,
tehnički prikuplja i priprema materijale za sjednice ministara, pruža pravne savjete,
informira ministre o svim važnim događajima u tijelima EU-a,a kad je potrebno
pomaže u pronalaženju prihvatljivih rješenja, vodi zapisnike na sjednicama, predvodi,
savjetuje Predsjedništvo itd.
Glavno se tajništvo sastoji od:
Ureda Glavno tajnika i Ureda zamjenika Glavnog tajnika,
Pravne službe,
Odjela za medije te
većeg broja glavnih direkcija od kojih svaka pokriva jedno područje.
31. Na koji način se mogu donijeti odluke u Vijeću u EU.
Jedna od glavnih zadaća Vijeća EU-a je donošenje propisa. Međutim, neovisno o
postupku donošenja odluka(propisa), prema Lisabonskom ugovoru,kada se EU
odlučuje o svim pitanjima osim Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, odluke se
mogu donijeti bilo kao:
1.obvezujući akti:uredbe(regulations),smjernice(directives) i odluke(decisions) bilo
kao
2.neobvezujući akti: preporuke(recommendations) i mišljenja(opinions).
32. Prigodom donošenja odluka u Vijeću EU-a postoje posebna pravila. Odluke se
mogu donositi? Navedite.
Odluke se mogu donositi:
a)jednoglasno(konsenzusom), ili
b)većinom glasova članica, i to:i)običnom većinom ili ii)kvalificiranom većinom.
33. Što je promijenjeno kod donošenja odluka u Vijeću EU-a Lisabonskim ugovorom?
EU vijeće nema zakonodavnu funkciju
34. Europsko vijeće- karakteristike i značaj. Ne moramo znati
Europsko vijeće je najreprezentativnije tijelo EU.,a čine ga predsjednici država ili
vlada svih država članica,Predsjednik Europskog vijeća i Predsjednik Europske
komisije,a Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku djeluje u
njegovu radu bez prava glasa.
Europsko vijeće sastaje se redovito barem dva puta godišnje(lipanj,prosinac),a po
potrebi najviše još po dva puta na neformalnium sastancima o pojedinim temama.
 Danas Europsko vijeće predstavlja politički poticaj razvoja te određuje opće političke
smjernice i prioritete razvoja Unije.
35. Europska komisija. (sastav i uloga ) -> obvezno
Europska se komisija(EK) smatra i političkim i izvršno-administrativnim
tijelom,zamišljenim da djeluje tako da je odlučivanje u njoj neovisno od volje država
članica(supranacionalni karakter).
Stoga je mnogi stvaraju i svojevrsnim „motorom integracije“.Europska komisija se
često smatra „hibridnom“ institucijom
Europska se komisija sastoji od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi
zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo.Broj povjerenika se tijekom vremena mijenjao
stalno se povećavajući.
36. Navedite unutarnju strukture Europske komisije. -> nije često
EK ima razrađenu unutarnju strukturu koja se sastoji od:
1.političke strukture koju čine
a)predsjednik,
b) povjerenici i njihovi kabineti;
2.upravne strukture,koju čine
a)opće uprave-generalne direkcije(DG),
b) glavno tajništvo,
c) privremeni i stalni odbori stručnjaka i savjetnika te
d)ostale zajedničke službe i uredi.
Svaki povjerenik zadužen je u Komisiji za određeno područje.
37. Navedite najznačajnije zadaće Europske komisije.
Zadatci Komisije:
a)priprema i predlaganje propisa;
b)izvršne i nadzorne ovlasti;
c)uloga u zajedničkim vanjskim odnosima i sigurnosnoj politici EU-a
38. Navedite odstupanja od isključivog prava Komisije na zakonodavnu inicijativu.
Odstupanja od isključivog prava Komisije na zakonodavnu inicijativu su:
a)u području pravosudne suradnje u kaznenim dijelima i policijske suradnje(III. stup)
pravo inicijative ima ili Komisija ili jedna četvrtina(1/4) država članica;
b)u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike inicijativu Vijeću EU-a može
podnositi Visoki predstavnik Unije za vanjske odnose i sigurnosnu politiku,sam ili uz
podršku Komisije ili bilo koja država članica;
c)jedan milijun građana koji su državljani značajnog broja država članica može tražiti
od Komisije da podnese prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban
pravni akt Unije,u svrhu implementacije Ugovora.
39. Izvršne i nadzorne ovlasti Europske komisije.
Izvršne su ovlasti Komisije ograničene u dva pravca.Komisija nema vlastitih tijela
putem kojih bi mogla provesti donesene odluke i propise u zemljama članicama već
 ovisi isključivo o nacionalnim tijelima u državama članicama,zaduženima za provedbu
kako nacionalnih, tako i europskih propisa.
Stoga se izvršne ovlasti Komisije ne sastoje toliko od same provedbe odluka i propisa
na terenu,koliko od donošenja brojnih provedbenih pod-propisa.
U okviru svojih izvršnih i nadzornih ovlasti EK izriče upravne mjere u području tržišnog
natjecanja.U kriznim situacijama može donositi razne mjere zaštite(zaštitne mjere).
Komisija ima i važnu nadzornu ovlast u odnosa na države članice time što može tužiti
Europskom sudu pravde svaku članicu koja povrijedi neku odredbu osnivačkih
ugovora.
Zbog ove ovlasti,Komisija se često naziva i „čuvaricom integracije“.
40. Europski parlament (sastav i ustroj)
Broj zastupnika raspoređen je prema kvotama koju svaka država članica dobije na
osnovi zajedničkog dogovora svih članica EU-a.Zastupnici se biraju na neposrednim
izborima u svakoj drugoj državi članici.
Hrvatska ima 11 zastupnika
Mandat zastupnika je 5 godina(obnovljiv),te kroz to razdoblje u EP-u kao
profesionalni političari s punim radnim vremenom,ali nemaju obvezujući mandat
tako da nisu ničim vezani u raspravama i kod glasovanja.
41. Navedite temeljne poslove Europskog parlamenta.

42. Promjene koje uvodi Lisabonski ugovor kod Europskog parlamenta.

43. Što obuhvaća 'Sud pravde EU'.
„Sud pravde EU“ obuhvaća:
a)Sud pravde
b)Opći sud
c)specijalizirane sudove.
44. Što čini sve Sud pravde EU?
Sud pravde EU-a:
-daje prethodno mišljenje,na zahtjev nacionalnog suda,o tumačenju prava Unije ili o
valjanosti akata donesenih u institucijama Unije;
-donosi odluke po tužbama koje ulažu bilo države članice,bilo institucije EU-a,bilo
fizičke ili pravne osobe;
-donosi odluke u ostalim slučajevima kad to predvide osnivački ugovori
45. Sud pravde (Europski sud pravde), sastav.
Sastoji se od po jednog suca iz svake države članice i od 8 neovisnih
odvjetnika.Zajednički se nazivaju:članovi Suda.Mandat im je 6 godina i obnovljiv.
46. Opći sud, sastav i nadležnost.
Opći sud sastoji se od najmanje jednog suca iz svake države članice,a mandat im je
također šest godina.Opći sud također može zasjedati u plenumu svih sudaca.
Opći sud je nadležan:
1.preispitivati zakonitost zakonodavnih akata institucija,tijela i agencija EU-a koji
proizvode direktne pravne učinke prema fizičkim i pravnim osobama u državama
članicama;

2.suditi u postupcima koje pokrenu države članice protiv institucija Unije radi
nadležnosti,povrede osnivačkih ugovora ili sekundarnih izvora prava Unije,propusta u
djelovanju ili zlouporabe ovlaštenja;
3.odlučivati o pitanjima za koja se traži prethodno mišljenje;
4.suditi o sporovima o naknadi štete koju institucije ili službenici Unije prouzroče;
5.odlučivati po žalbi protiv odluke specijaliziranog suda.
47. Specijalizirani sudovi.
Specijalizirani sud,osnivaju,Europski parlament i Vijeće EU-a u postupku
suodlučivanja donoseći uredbu o osnivanju specijaliziranog suda.
Suci specijaliziranog suda biraju se iz redova neovisnih i stručnih osoba,a imenuje ih
jednoglasno Vijeće EU-a na mandat predviđen u uredbi o osnivanju.
48. Revizorski sud. -> Vrlo često
Revizorski sud je potpuno neovisno tijelo Unije kojem je povjeren računovodstveni
nadzor.Zadatak mu je redovito ispitivati zakonitost i regularnost prihoda i rashoda
svih institucija,tijela,ureda i agencija Eu-a,kao i ekonomičnost pri upravljanju
sredstvima.
Rezultat provjere je Godišnje izvješće Revizorskog suda.Revizorski se sud sastoji od po
jednog člana iz svake države članice.
Mandat im je 6 godina i djeluju potpuno neovisno kako od vlade države koja ih je
predložila tako i od drugih država tijela.
49. Gospodarski i socijalni odbor.
Gospodarski i socijalni odbor je osnovan kako bi se institucionalno artikulirali interesi
određenih socijalnih skupina u procesu donošenja odluka na razini EU-a.
Sastavljen je na tripartitnom načelu od jednakog broja predstavnika radnika,
poslodavaca i raznih drugih interesnih skupina iz svake države članice EU-a.
Mandat članova Odbora je pet(5) godina i obnovljiv je.
50. Odbor regija.
Ugovorom o Europskoj uniji osnovano je na razini EU-a i drugo savjetodavno tijelo-
Odbor regija-kao odgovor na sve učestalije zahtjeve regionalnih vlasti u državama
članicama da im se omogući neposredan utjecaj na donošenje onih odluka u EU
kojima se zadire u lokalne interese.
Odbor regija se sastoji od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti s područja država
članica.
51. Agencije. -> ne moramo znati navesti koje su agencije
To su tijela javnopravnog karaktera koje imaju vlastitu pravnu osobnost,dakle
odvojena su od institucija EU-a(Komisije,Vijeća,Parlamenta,Suda).
 Osnivaju se sekundarnim aktima europskog prava s ciljem da se postigne neki
specifični bilo tehnički bilo znanstveni bilo upravljački cilj,a uglavnom imaju
savjetodavni karakter.
Sve češće imaju sve veći utjecaj na donošenje odluka(propisa) u tijelima Unije.
Neke od agencija:

1.Europski centar za razvoj stručnog usavršavanja(European Centre for the

Development of Vocatioal Training-Cedefop);
2.Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta(European Foundation for
the Improvement of Living and Working Conditions-EUROFOUND);
3.Europska agencija za okoliš(European Environment Agency-EEA);
4.Europski centar za kontrolu droge i ovisnosti o drogi(European Monitoring Centre
for Drugs and Drug Addiction-EMCDDA);
5.Europska agencija za lijekove(European Medicines Ageny-EMEA);………itd.
52. Interesne skupine. -> često, znati navesti (grupa za zaštitu životinja itd.)
Pod nazivom „interesne skupine“ podrazumijevamo razne nevladine udruge koje se
često još nazivaju i lobističke grupe,grupe za pritisak i sl.

4. Pravni sustav i regulatorni postupci u EU

53. Navedite temeljna načela pravnog sustava EU prema njihovoj funkciji i cilju.
Temeljna načela pravnog sustava Europske unije prema njihovoj funkciji i cilju
možemo svrstati u pet grupa:
a)načela koja omogućuju izravnu primjenu prava Europske unije u državnim
članicama;
b)načela koja omogućuju razgraničenje nadležnosti Europske unije i država članica;
c)načela koja omogućuju i potiču suradnju između država članica Europske unije i
institucija Europske unije;
d)načela koja omogućuju zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda u Europskoj uniji;
e)načela koja osiguravaju demokratsku proceduru i transparentnost sustava.
54. Navedite najvažnija pitanja funkcioniranja i učinkovitosti pravnog sustava EU.
-nadležnost ili ovlasti institucija Europske unije u donošenju i provedbi pravnih akata
Europske unije i
-provedba tih akata u državama članicama.
55. Što čini pravo EU? -> vrlo često
Pravo EU čini ukupnost svih propisa koji vrijede u okviru Europske unije, pa tako
obuhvaća:
primarno pravo, sekundarno pravo, presude Europskog suda kao i druge izvore prava
koju uređuju kako međusobne odnose država članica, tako i odnose prema trećim
zemljama.
56. Koji su to pravni instrumenti prava EU?
Osnovni pravni instrumenti prava Europske unije jesu pravni akti, i to:
 akti Europskog parlamenta i Vijeća;
akti Vijeća ;
akti Komisije.
57. Hijerarhijski gledano pravo EU sastoji se od, navedite! -> obavezno
Hijerarhijski gledano,pravo Europske unije sastoji se od:

1.Primarnog prava-obuhvaća osnivačke ugovore kao i sve sporazumne odluke i

ugovore koji mijenjaju i/ili dopunjuju osnivačke ugovore te sve ugovore o pristupanju
novih država članica.
2.Sekundarnog prava-obuhvaća sve propise koje usvajaju pojedine institucije
Europske unije temeljem osnivačkih ugovora.
58. Objasnite što obuhvaća primarno, a što sekundarno pravo.
Ti propisi najčešće obuhvaćaju:
uredbe,direktive,odluke,mišljenja,preporuke,zajednička stajališta,zajedničke
akcije,zajedničke strategije i presude Suda pravde EU.
59. Koja je razlika između primarnog i sekundarnog prava.
Razlika između primarnog i sekundarnog prava očituje se (1) načinu njegovog nastanka o (2)
ovlaštenicima za donošenje pravnih izvora iz tog područja.
60. Acquis communautaire. -> često
Ili pravna stečevina EZ-a je korpus (ukupnost) zajedničkih prava i obveza , tj.propisa
koje povezuju sve države članice unutar EU.
61. Navedite obvezujuće pravne akte za države članice EU. -> ne moramo znati
uredbe,direktive i odluke
62. Objasnite uredbe, direktive, odluke. -> ne moramo znati
Uredbe su opći pravni akti obvezujuće pravne snage koji su od dana njihova stupanja
na snagu primjenjuju izravno u svim državama članicama.
Direktive su također opći obvezujući pravni akti,međutim, način na koji se provode u
državama članicama kao pravno obvezujući akti znatno se razlikuje od uredbi.
Odluke se također smatraju obvezatnim pravnim aktima.
One mogu biti općeobvezujući pravni akti(upućene svima),ali i pojedinačni pravni akti
upućeni samo određenim adresatima navedenim u samo odluci te se time obvezatno
primjenjuje isključivo na navedene adresate.
63. Što se smatra zakonodavnim aktima?
Zakonodavnim aktima smatraju se uredbe,direktive i odluke donesene u redovitom
zakonodavnom postupku suodlučivanja i u posebnom zakonodavnom postupku.
64. Redovni vs. posebni zakonodavni postupak suodlučivanja.
Redovni zakonodavni postupak suodlučivanja jest postupak koji na isključivu
inicijativu Komisije vode Europski parlament i Vijeće.
U posebnom zakonodavnom postupku zakonodavne akte mogu donositi Europski
parlament ili Vijeće uz prethodno savjetovanje jednog s drugim i na inicijativu
 Europskog parlamenta, grupe država članica, Europskog suda pravde, Europske
investicijske banke ili Europske centralne banke.
65. Nezakoniti akti.
Svi pravni akti doneseni izvan ovih dviju vrsta postupaka nazivat će se nezakonodavnim
aktima,a u pravilu se time podrazumijevaju delegirani i provedbeni akti Komisije koji se
mogu donositi u obliku direktiva,uredbi i odluka.
Delegirani nezakonodavni akt - Komisija u nebitnim elementima zakonodavnih akata donosi
nezakonodavne akte kojima će nadopuniti ili izmijeniti iste nebitne elemente.
Druga vrsta nezakonodavnih akata su provedbeni nezakonodavni akti.
Donose ih Komisija i Vijeće radi uniformne ili jednoobrazne provedbe pravno obvezujućih
akata
66. Navedite četiri glavna postupka donošenja pravnih akata!
Četiri glavna postupka donošenja pravnih akata:
1.savjetodavno mišljenje;
2.suradnja;
3.suglasnost;
4.postupak suodlučivanja.
67. Navedite dvije osnovne vrste nadležnosti i dva posebna područja nadležnosti
institucija EU! -> često
Dvije osnovne vrste nadležnosti institucija Europske unije: isključiva nadležnost te
podijeljena ili konkurentna nadležnost.
Ugovor o funkcioniranju Europske unije poznaje još i posebna područja u kojima je
Europska unija ovlaštena donositi pomoćne ili komplementarne mjere te posebna
područja koordinacije politika država članica.
68. Sud pravde EU (navesti od čeg se sastoji i navesti osnovnu ulogu).
Jedinstveno sudište danas je složeno sudbeno tijelo koje se sastoji od više
organizacijski samostalnih i po nadležnosti posebnih sudova,a to su:
1.Sud pravde;
2.Opći sud;
3.Specijalizirani sudovi.
Osnovna uloga suda je osigurati jednoobraznu primjenu prava Europske unije u
državama članicama.

5. Pravo unutarnjeg tržišta

69. Unutarnje tržište, pojam.
Unutarnje tržište je jedan od ključnih izvora zajedničkih politika i propisa prava EU.
Unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojemu je slobodno
kretanje robe, ljudi, usluga i kapitala osigurano u skladu s odredbama Ugovora.
70. Navedite četiri temeljne tržišne slobode. -> obvezno znati nabrojati
Pravo EU jamči četiri temeljne tržišne slobode:
1.slobodu kretanja robe;
 2.slobodu kretanja ljudi;
3.slobodu pružanja usluga i s njom povezanu slobodu poslovnog nastana;
4.slobodu kretanja kapitala.
71. Pozitivna vs. negativna integracija. -> znati obavezno
Pravo unutarnjeg tržišta obuhvaća odredbe primarnog prava, tj. Osnivačkih ugovora
čiji je temeljni cilj uklanjanje prepreka slobodi ekonomske aktivnosti koje nastupaju u
državama članicama.
Primjena tih odredaba od strane Europskog suda i nacionalnih sudova naziva se
negativna integracija putem uklanjanja prepreka kretanju ekonomskih čimbenika.
Propise sekundarnog prava(uredbe,direktive itd.) kojima sama Unija uređuje
pojedine aspekte funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Tu zakonodavnu aktivnost mogli bismo nazvati pozitivna integracija
72. Navedite faze integracije nacionalnih ekonomija.
Integracija nacionalnih ekonomija odvija se u više faza:
1.područje slobodne trgovine
2.carinska unija
3.zajedničko tržište
4.ekonomska unija
5.monetarna unija
6.ekonomska i monetarna unija
7.potpuna ekonomska unija
73. Što uključuje slobodu kretanja roba.
Novčane mjere: Carinska unija i diskriminatorni porezi
Carinska unija obuhvaća dva temeljna elementa:
1)ukidanje carina između država članica;
2)usvajanje zajedničke razine carina za robu s podrijetlom iz trećih država.
74. Sloboda kretanja radnika, navedite što im se jamči.
1.pravo na prihvaćanje ponuda za zaposlenje;
2.pravo na slobodno kretanje u tu svrhu;
3.pravo boravka u državi u kojoj rade;
4.pravo na ostanak u toj državi i po prestanku zaposlenja
Pojam radnika ima autonomnu i široku definiciju.Definicija je autonomna budući
da je formulirana na razini Unije.U određenom vremenskom razdoblju,osoba
pruža usluge drugoj osobi,djelujući po njezinim uputama,te da u zamjenu za to
dobiva naknadu.
75. Ograničenja slobode kretanja radnika.
UFEU zabranjuje diskriminaciju radnika u pogledu zaposlenja,naknade i uvjeta rada.
Države članice također ne smiju,osim ako se ne uspiju pozvati na jedno od
opravdanja, zabraniti ulaz državljanima drugih članica ili ih deportirati.
Zabranjena su ograničenja napuštanja jedne države članice u svrhu zaposlenja u
drugoj.
 76. Opravdana ograničenja.
Prvu skupinu čine opravdanja temeljem:
1.javnog poretka;
2.javne sigurnosti;
3.javnog zdravlja.
Druga važna vrsta opravdanja propisana je čl. 45/4 UFEU,prema kojem se odredbe
čl.45 u cijelosti ne primjenjuju na zaposlenje u javnoj službi.
77. Direktiva o građanstvu dijeli građane na tri kategorije, navedite i objasnite.
U prvoj kategoriji,svi građani EU imaju pravo boravka u bilo kojoj državi članici do tri
mjeseca, bez obzira na to imaju li dovoljna sredstva da bi se uzdržavali.
U drugoj kategoriji građani koji borave u državi članici između tri mjeseca i pet
godina.
Pod uvjetom da su radnici ili samozaposlene osobe,ili da imaju vlastita dovoljna
sredstva i zdravstveno osiguranje,ili da su studenti s dovoljnim zdravstvenim
osiguranjem i financijskim sredstvima,imaju pravo produženog boravka,pravo da ne
budu diskriminirani.
Na kraju,osobe koje zakonito borave više od pet godina u državi članici stječu ondje
pravo trajnog boravka.
78. Slobodom pružanja usluga obuhvaćene su tri temeljne situacije, navedite.
Slobodom pružanja usluga obuhvaćene su tri temeljne situacije:
1.Kretanje pružatelja usluge
2.Kretanje primatelja usluge
3.Kretanje same usluge
79. Ograničenja slobode pružanja usluga, navedite.
Ograničenja slobodi pružanja usluga mogu se opravdati na dva načina:
1)na temelju izričitih odredaba Ugovora;
2)u slučaju da se radi o izravno diskriminatornim mjerama,takozvanim
„prevladavajućim razlozima u javnom interesu“.
80. Sloboda kretanja kapitala.
Uključuje među ostalim izravna ulganja,portfeljna ulaganja,ulaganja u
nekretnine,financijske zajmove i kredite,transakcije vrijednosnim papirima,po
tekućim računima i depozitima.
Europski se sud često poziva na (otvoreni) popis naveden u Aneksu nekadašnje
Direktive. Zabranjena je diskriminacija na temelju nacionalnosti,mjesta ulaganja
kapitala,prebivališta odnosno sjedišta stranaka.
Mjere koje otežavaju ili obeshrabruju ulaganje,ograničenja su slobodi kretanja
kapitala.

6. Pravo tržišnog natjecanja

81. Pojam tržišnog natjecanja i glavna svrha. ->znati
Tržišno natjecanje predstavlja oblik rivalstva, odnosno konkurentsko suparništvo
između poduzetnika. Svrha tržišnog natjecanja je da se kroz konkurenciju između
poduzetnika ostvare maksimalne pogodnosti za potrošače.
82. Objasnite cilj i temelj prava tržišnog natjecanja.
Cilj prava tržišnog natjecanja je da se u što većem broju poduzetnika omogući
slobodan pristup tržištu jednakim uvjetima.
Temelj prava tržišnog natjecanja
83. Uloga prava tržišnog natjecanja u EU je višestruka, te ima ciljeve (navedite 5).
Uloga prava tržišnog natjecanja u Europskoj uniji je višestruka, te ima za cilj:
-zaštitu potrošača;
-smanjenje cijena proizvoda i usluga;
-disperziju gospodarske moći na što širi krug subjekata;
-preraspodjelu gospodarskih izvora i bogatstva;
-ostvarivanje optimalne ekonomske učinkovitosti……
84. Navedite što obuhvaća pravo tržišnog natjecanja u EU. ->obvezno znati
Pravo tržišnog natjecanja EU-a obuhvaća:
a)pravo tržišnog natjecanja u širem smislu
b)pravo tržišnog natjecanja u užem smislu.
85. Što uključuje pravo tržišnog natjecanja u širem smislu.
Pravo tržišnog natjecanja u širem smislu uključuje:
a)državne potpore
b)pitanje liberalizacije u posebnim djelatnostima(uređenim djelatnostima) i
djelatnostima u kojima postoje državni monopoli trgovinske naravi;
c)tržišno natjecanje u užem smislu.
86. Što uključuje pravo tržišnog natjecanja u užem smislu.
Pravo tržišnog natjecanja u užem smislu čini skup pravila kojima se uređuju tri
imenovana oblika narušavanja tržišnog natjecanja:
-sporazumi poduzetnika čiji je cilj ili posljedica narušavanje tržišnog natjecanja;
-zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu;
-koncentracije poduzetnika
87. Navedite i objasnite sporazume prema položaju u distribucijskom ili proizvodnom
lancu. -> obavezno
Prema položaju u distribucijskom ili proizvodnom lancu razlikuju se:
Horizontalni sporazumi- Pod. koje djeluje na istoj razini proizvodnje, distribucija
proizvoda
Vertikalni sporazumi – pod. koje ne djeluje na istoj razini

Zabranjeni sporazumi stranaka

izričiti ili prešutni sporazumi čiji je cilj ili posljedica takvo narušavanje tržišnog
natjecanja koje može imati učinak na trgovinama između država članica EU.
 Karteli
- Tajni sporazum između izravnih konkurenata
- svrha ostvarenje extra profita
88. Što podrazumijeva zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu.
takvo ponašanje poduzetnika na tržištu kojim on iskorištava svoju tržišnu snagu u
odnosu na druge poduzetnike namećući im uvjete koje ne bi mogao nametati da nije
u vladajućem položaju.
89. Kakve su to zabranjene koncentracije i navedite preduvjete za nastanak.
Koncentracija poduzetnika podrazumijeva svaki oblik povezivanja do tada neovisnih
poduzetnika na statusno-pravnoj ili ugovornoj osnovi čime se stvara takva
povezanost da oni u cijelosti ili djelomično počinju djelovati kao jedan gospodarski
subjekt.
Preduvjeti za nastanak u EU:
-promjena u kontroli koja mora biti trajne naravi
-promjena u strukturi tržišta
Uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno
90. Navedite tijelo nadležno za provođenje propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u EU. -
> vrlo često
prvenstveno je nadležna Europska komisija.

7. Europska monetarna unija

91. Pojam monetarnih unija.
Monetarne unije predstavljaju valutna područja unutar kojih su međusobni tečajevi
valuta zemalja članica neopozivo fiksirani.
92. Teorija optimalnih valutnih područja.
93. Kada je formalno uspostavljen EMS te što je bila glavna novina?
Europski monetarni sustav je formalno uspostavljen u ožujku 1979. i u njega su se
uključile sve tadašnje zemlje članice.
Glavna je novost,međutim, bila uvođenje Europske valutne jedinice-ECU,koja je
zapravo bila svojevrsna košarica valuta zemalja članica,a koja je služila kao mjera za
utvrđivanje deviznih tečajeva i njihovih međusobnih oscilacija,te za podmirenje
obveza među središnjim bankama.
94. Kada je osnovana Europska središnja banka?
1.lipnja 1998.,osnovana je Europska središnja banka.
95. Kada je uveden euro kao knjižni novac?
1.siječnja 1999. su fiksirani tečajevi nacionalnih valuta te je uveden euro kao knjižni
novac.
96. Kada je uveden euro u fizičkom obliku?
Uvođenje novčanica i kovanica eura u fizičkom obliku, 1. siječnja 2002.
97. Od koje godine se euro koristi kao službena valuta ?
 Od 2010. godine euro se koristi kao službena valuta u ukupno 16 zemalja
europodručja.
98. Navedite i objasnite 4 vrste nezavisnosti Europske središnje banke.
Europskoj središnjoj banci zagarantirane su četiri vrste nezavisnosti: institucionalna,
funkcionalna, osobna i financijska.

99. Pojam eurosustav.

U studenome 1998. formiran je termin Eurosustav koji predstavlja podskup članica
ESSB-a koje su uvele euro, uključujući Europsku središnju banku.
Dva ključna tijela Europske središnje banke: Upravno vijeće i Izvršni odbor
100. Objasnite strategiju monetarne politike.
Monetarna strategija prije svega precizno određuje cilj.
Polazište strategije monetarne politike Europske središnje banke jest kvantitativna
definicija stabilnosti cijena.
Stabilnost cijena je prvotno bilo definirano kao godišnje povećanje harmoniziranog
indeksa potrošačkih cijena za europodručje koje je niže za 2% u srednjem roku,a
naknadno je minimalno pojašnjena na način da kaže da se pod stabilnošću cijena
podrazumijeva održavanje godišnje stope inflacije (HICP) ispod,ali blizu 2% u
srednjem roku.

101. ESB na likvidnost utječe oslanjajući se na tri instrumenta, navedite.

ESB na likvidnost utječe oslanjajući se na tri instrumenta:
Minimalnu obvezatnu pričuvu,operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive
mogućnosti.
8. Koordinacija ekonomskih politika

9. Zajednička poljoprivredna politika

107. Navedite karakteristike zajedničke poljoprivredne politike
ZPP se razvio kao značajan element europskog ugovornog djela pa se danas
oko 50% acquis Communautairea ili pravne stečevine Europske unije odnosi
na ZPP.ZPP je najskuplja politika.
ZPP je jedina stvarno zajednička politika EU s obzirom da se sredstva za
financiranje namiču isključivo iz proračuna EU,što kod ostalih politika nije
slučaj.
108. Kojim ugovorom je poljoprivredna politika određena kao dio zajedničkog
tržišta?
109. Navedite ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike.
Ciljevi ZPP-a:

1)povećanje poljoprivredne proizvodnje;

2)osiguravanje dobrog životnog standarda za poljoprivrednike;
3)stabiliziranje poljoprivrednog tržišta;
4)osiguravanje stalne ponude(dotoka) hrane te
5)osiguravanje prihvatljive cijene kupcima
110. Navedite i objasnite načela Zajedničke poljoprivredne politike.
Ciljevi ZPP-a su se u sekundarnom pravu EZ često ostvarili i pojavili u obliku načela
ZPP-a.Riječ je o načelima tržišta, prednosti proizvoda zajednice te financijske
solidarnosti.
111. Objasnite načelo tržišta, prednosti proizvoda zajednice te financijske
solidarnosti.
Načelo tržišta odnosi se s jedne strane na slobodan promet robe na zajedničkom
tržištu bez ikakvih carina i drugih količinskih ograničenja,a s druge strane na okolnost
da poljoprivrednici svoj prihod ostvaruju sami iz prodaje poljoprivrednih proizvoda na
tržištu te da se ne smatraju neposrednim korisnicima javnih subvencija.
Načelo prednosti proizvoda:domaćim se proizvodima daje prednost u odnosu na
uvoz kao i u odnosu na proizvode na svjetskom tržištu.
Financijska solidarnost-prihodi i rashodi takoer moraju biti zajednički pa se troškovi i
provedbe ZPP-a pokrivaju proračunskim sredstvima Europske zajednice u obliku
Europskog fonda za smjernice i jamstva.
112. Tko donosi odluke u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
Komisija ima ulogu inicijatora,a odluke se donose u Vijeću EU-a kvalificiranom
većinom. Europski parlament od samog početka ZPP-a ima uglavnom samo
savjetodavnu ulogu pa većinu odluka donosi Vijeće.
113. Tko su agrolobiji. ?????????????????????????? pojam
Snažne interesne skupine koje su toliko moćne i organizirane da mogu utjecati i
utječu na donošenje odluka u okviru ZPP-a.
“Agrolobiji“ funkcioniraju na nacionalnoj razini i na razini Europske unije
Postoji više od 50 profesionalnih organizacija za agrolobiranje,a na čelu su im Odbor
poljoprivrednih organizacija u EU i Opći odbor za poljoprivrednu suradnju u EU,kao
krovne organizacije koje zastupaju interese svih proizvođača.
114. Navedite organizacijske oblike za ostvarivanje ciljeva Zajedničke
poljoprivredne politike.
Na raspolaganju tri organizacijska oblika za ostvarivanje ciljeva ZPP-a:
1.zajednička pravila o tržišnom natjecanju
2.koordinacija nacionalne organizacije i tržišta
3.zajednička organizacija tržišta
115. Karakteristika strukturne poljoprivredne politike.
Strukturna poljoprivredna politika ostala je nerazvijena.Aktualan oblik poljoprivredne
strukturne politike zahvaljujemo „Agendi 2000“.
Od tog trenutka glavni instrument strukturne poljoprivredne politike bila je
neposredna dodjela potpora proizvođačima prema kriteriju površine,bez obzira na
količinu proizvodnje.
 116. Poljoprivreda i ulazak Hrvatske u EU.
Hrvatska,kao država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji od 18. Lipnja
2004.,ima formalno pravo na pomoć iz programa pretpristupne pomoći,među kojima
je i SAPARD(2000. do 2006.),kako bi se pripremila za korištenje sredstava iz fondova
ZPP-a.
Ruralni razvoj kojeg pokriva IPARD program(umjesto SAPARD) je sastavni dio IPA-e.
Prioritetna područja razvoja IPARD programa su sljedeća:
-PRIORITET 1: Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice;
-PRIORITET 2 : Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i
lokalnih strategija ruralnog razvoja;
-PRIORITET 3 : Razvoj ruralne ekonomije.

10. Europska politika zaštite okoliša

11. Europska socijalna politika

125. Pojam socijalna politika.
Socijalna politika može se definirati kao svaka politika koja se razvija na
nadnacionalnoj,nacionalnoj i lokalnoj razini,a poduprta je socijalnom vizijom društva i
koja ,kada se provodi,utječe na prava i mogućnosti građana da zadovolje svoje
životne potrebe.

12. Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU

132. Što čini ukupnost vanjskih odnosa EU?
Ukupnost vanjskih odnosa Europske unije čine:
-zajednička vanjska i sigurnosna politika
-vanjski politički odnosi
Ključnu ulogu ima visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

13. Politika ljudskih prava u EU

141. Najveće postignuće Vijeća Europe što se tiče politike ljudskih prava je ?
Najveće postignuće Vijeća Europe je donošenje Europske konvencije o ljudskim
pravima i temeljnim slobodama,koja je potpisana 1950.
U Rimu,a stupila na snagu 1953.godine.Konvencija predstavlja međunarodni ugovor
izuzetne važnosti kojim se određuju temeljna neotuđiva prava i slobode svakog
pojedinca.
142. Navedite četiri glavna područja zaštite.
Europska konvencija pokriva četiri glavna područja zaštite:
-učinkovit nadzor i zaštita temeljnih ljudskih prava;
-prepoznavanje novih prijetnji ljudskim pravima i dostojanstvu;
-razvoj javne svijesti o značenju ljudskih prava;
-obrazovanje o ljudskim pravima i poticanje profesionalnog usavršavanja.
 143. Navedite klasična prava prve generacije (5).
Osnovni tekst sadržan u samoj Konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama
iz 1950. Sadrži temeljna građanska prava i političke slobode svakog čovjeka.Takva
prava nazivaju se često tzv. Klasičnim pravima prve generacije.To su:
1.pravo na život;
2.zabranja mučenja;
3.zabrana ropstva i prisilnog rada;
4.pravo na slobodu i sigurnost;
5.pravo na pošteno suđenje;
6.nema kazne bez zakona;
7.pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života;
8.sloboda mišljenja,savjesti i vjeroispovijedi;
9.sloboda izražavanja;
10.sloboda okupljanja i udruživanja;
11.pravo na brak;
12.pravo na djelotvoran pravni lijek;
13.zabrana diskriminacije;
14.zabrana zloupotrebe prava.
144. Navedite dodatne instrumente za zaštitu ljudskih prava.
Uz Konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,Vijeće Europe donijelo je i
druge dodatne instrumente za zaštitu ljudskih prava.To su:
➢ Europska socijalna povelja
➢ Europska konvencija o sprječavanju mučenja
➢ Europska konvencija o zaštiti nacionalnih manjina
145. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu
Početak djelovanja 1998.godine
Sud može razmatrati svaki predmet koji podnese pojedinac nakon što su iscrpljena
sva raspoloživa domaća pravna sredstva
146. Povelja o temeljnim pravima EU.
potpisana 2000.godine
Lisabonski ugovor Povelji priznaje pravno obvezujući karakter u pravu Unije
Svrha i cilj Povelje bilo je izraditi katalog već postojećih temeljnih prava i sloboda
147. Što Povelji priznaje pravno obvezujući karakter u pravu Unije?

148. Navedite poglavlja Povelje.

U svakoj od glava poglavlja Povelje obrađena su područja temeljnih prava:
1. Dostojanstvo
2. Sloboda
3. Jednakost
4. Solidarnost
5. Prava građana
6. Pravda

149. Navedite jedno od najvažnijih doprinosa Povelje.

Jedno od najvažnijih doprinosa Povelje o zaštiti ljudskih prava je u tome što utvrđuje
listu socijalnih i tercijarnih prava kao temeljnih prava Unije.
150. Navedite osnovne funkcije Povelje.
Osnovne funkcije Povelje:
➢ Jačanje legitimnosti djelovanja institucija EU-a, ali i njihovo ograničenje poštivanjem
prava iz Povelje
➢ Ograničavanje aktivnosti država članica u provedbi prava EU obvezom poštivanja i
zaštite temeljnih prava sadržanih u Povelji, ali i ograničenje država članica u
korištenju vlastitih nadležnosti ako su one povezane s temeljnim pravima iz Povelje.
➢ Ograničavanjem tržišnih sloboda uslijed primjene temeljnih prava iz Povelje