VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Preddiplomski stručni studij Menadžmenta

SEMINARSKI RAD

POPIS IMOVINE-INVENTURA

Dino Smajić
Ivan Mišković

Slavonski Brod, 2018.

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Stručni studij Menadžmenta

SEMINARSKI RAD

POPIS IMOVINE-INVENTURA

Kolegij: RAČUNOVODSTVO

Ime i prezime: DINO SMAJIĆ, IVAN MIŠKOVIĆ

Matični broj: 1725 M, 1713 M

Nastavnik : doc.dr.sc. Milan Stanić

Slavonski Brod, 2018.

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................. 3
2. REDOVITI GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBAVEZA .................................................. 4
2.1. SVRHA POPISA................................................................................................................. 4
2.2. DATUM POD KOJIM SE OBAVLJA POPIS ................................................................... 5
2.3. DAN POPISA ..................................................................................................................... 6
2.4. PREDMET POPISA ........................................................................................................... 6
3. PREDRADNJE POPISU....................................................................................................... 7
3.1. ODLUKA O POPISU I IMENOVANJU KOMISIJE ZA POPIS ...................................... 7
3.2. ZADACI KOMISIJE ZA POPIS ...................................................................................... 10
3.3. OBRASCI ZA POPIS – POPISNE LISTE ....................................................................... 11
4. POPIS STALNIH SREDSTAVA ....................................................................................... 12
4.1. POPIS ZALIHA ............................................................................................................ 12
5. POPIS NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA .......................................................... 13
5.1 POPIS POTRAŽIVANJA I OBAVEZA........................................................................... 13
6. IZVJEŠTAJI KOMISIJA O OBAVLJENOM POPISU ..................................................... 15
7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 16
8. LITERATURA .................................................................................................................... 17
 1. UVOD

Na početku poslovanja poduzetnik mora popisati svu imovinu i obaveze te navesti njihove
pojedinačne vrijednosti. Takav popis mora sastaviti krajem svake poslovne godine.
Izuzetno, poduzetnik može provoditi popis imovine i obaveza i tokom poslovne godine.
Pored godišnjeg popisa, poduzetnik mora popisati imovinu i obaveze i u drugim slučajevima,
a naročito prilikom promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja postupka
likvidacije i stečaja.
U ovom seminarskom radu ćemo se baviti temom „Inventurisanje – popis imovine“ u kojem
ćemo nastojati objasniti šta je popis imovine, šta obuhvaća i na koji način se provodi za pojedine
vrste sredstava.
Inventura (popis imovine) je popis svih sredstava (imovine) i obaveza radi usklađivanja
stvarnog stanja s knjigovodstvenim stanjem. Popis se obično provodi u četiri faze:
1. unošenje stvarnog količinskog stanja u popisne liste (brojenje, mjerenje, vaganje i
popisivanje obveza);
2. upis cijena za sredstva i utvrđivanje vrijednosti u popisnim listama;
3. upisivanje u popisne liste knjigovodstvenog stanja; i
4. utvrđivanje inventurnih viškova i manjkova.

Popis imovine može biti: (1) redovan i (2) vanredan.

Redovni popis se obično provodi prije sastavljanje završnog bilanca stanja ili (ako je tako
odlučeno) može se provoditi kontinuirano tokom cijele godine.

Vanredni popis se provodi u slučajevima stečaja ili likvidacije, statusnih promjena (spajanje
i/ili razdvajanje i sl.) i u slučaju primopredaje dužnosti odgovornih osoba (najčešće je to djelomični
popis).

3
 2. REDOVITI GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBAVEZA

2.1. SVRHA POPISA

Jedan od nužnih i pouzdanih načina provjere u knjigovodstvu iskazanih stanja imovine i obaveza
je njihov fizički popis (inventura). Iz općeg zadatka knjigovodstva da evidentira sve nastale
promjene u imovini (sredstvima), obavezama i kapitalu, proizlazi da bi u knjgovodstvu iskazana
stanja trebala odražavati stvarna stanja imovine, obaveza i kapitala. Mada, u knjigovodstvu iskazna
stanja mogu odstupiti od stvarnih stanja. Stupanj vjerodostojnosti odnosno pouzdanosti
knjigovodstvenih podataka je različit od jednog do drugog poduzeća.
Potreba za uspoređivanjem iskazanih stanja u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem, utvrđenim
fizičkim popisom, odnosno inventurom, proizlazi iz toga što su u knjigovodstvu iskazana stanja i
promjene jednaka stvarnim stanjima i promjenama samo uz uvjete:
1) da su dokumentima, odnosno knjigovodstvenim temeljnicama, obuhvaćeni zaista svi
nastali poslovni događaji,
2) da ti dokumenti sasvim točno odražavaju nastale ekonomske promjene, i
3) da su podaci iz dokumenata uredno i bez grešaka evidentirani u knjigovodstvu
poduzeća.

Iako se usavršavanjem organizacije poslovanja i organizacije računovodstva poduzeća

umanjuje potreba za fizičkim popisom, ona se ne može otkloniti. Uz tu činjenicu, cilj je svake
organizacije povećati stepen pouzdanosti knjigovodstvenih podataka, tj. svesti na najmanju mjeru
odnosno isključiti mogućnost nastajanja razlika između stvarnih stanja i stanja iskazanih u
knjigovodstvu.
Iz navedenih razloga godišnji popisi cjelokupne imovine i obaveza u knjigovodstvu postali su
instrument usklađivanja iskazanih stanja imovine (sredstava) i obaveza u knjigovodstvu sa
stvarnim stanjem utvrđenim fizičkim popisom (inventurom).
Usklađivanjem iskazanih stanja imovine i obaveza u knjigovodstvu na datum popisa sa
stvarnim stanjem koje je utvrđeno popisom na isti dan, postiže se istodobno i usklađivanjem
iskazanog stanja kapitala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem.

Iz računovodstvene jednadžbe

KAPITAL = IMOVINA - OBAVEZE

proizlazi da se kapital ne popisuje. Kapital je ostatak imovine nakon umanjenja za obaveze koje su
teret imovine poduzeća.

4
 Imovina poduzeća je cjelina iz koje se ne mogu izdvojiti stavke koje pripadaju kapitalu.
Popisom cjelokupne imovine poduzeća popisana je imovina kojoj su izvor obaveze i kapital. Bez
popisa obaveza, odnosno bez stvarnog podatka o stvarnom stanju obaveza poduzeća na datum
popisa, ne može se utvrditi niti stvarno stanje kapitala, pa i kada je popisom imovine utvrđeno
stvarno stanje imovine poduzeća. Samo popis kojim su utvrđena stvarna stanja cjelokupne imovine
i obaveza poduzeća na datum popisa postiže svoju svrhu.
Na temelju tih stvarnih stanja, stvarno stanje kapitala se utvrđuje prema već navedenoj
jednadžbi:

Stvarno stanje kapitala = stvarno stanje imovine minus stvarno

stanje obaveza

Netočni popisi zbog nepotpunosti, grešaka i drugih razloga mogu dovesti do toga da se na
temelju popisa ispravljaju točnija odnosno realnija stanja u knjigovodstvu, zbog svođenja na
nerealna, odnosno manje točna stanja utvrđena popisom.

2.2. DATUM POD KOJIM SE OBAVLJA POPIS

Polazeći od svrhe popisa (utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obaveza) i činjenice da se u

financijskim izvještajima za poslovnu godinu u bilancu iskazuje stanje imovine, obaveza i kapitala
na dan 31.12. može se izvući zaključak da sveobuhvatnim popisom imovine i obaveza treba utvrditi
stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12.
Dakle, 31.12. je datum pod kojim se obavlja redoviti godišnji fizički popis imovine i obaveza.
Popisom (inventurom) utvrđuje se stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12. Popis imovine i
obaveza pod 31.12. poslovne godine naziva se godišnji popis.
Osim, pod 31.12., poduzeća bi trebala popisivati svu svoju imovinu i obaveze na početku
poslovanja, te kod statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela i sl.). Pritom, pod početkom
poslovanja, pa prema tome i danom pod kojim se obavlja popis, smatra se dan na koji je poduzeće
steklo status pravne osobe, tj. prvi dan nakon upisa društva u registar društava (sudski registar).
Tokom poslovne godine potpuni popis imovine i obaveza trebaju obaviti poduzeća koja
obavljaju statusne promjene spajanja, pripajanja i podjele.
Poduzeća – poduzetnici moraju popisati svu imovinu i obaveze i prilikom otvaranja stečajnog
postupka ili postupka likvidacije. U ovim slučajevima datum pod kojim se obavlja popis je datum
statusne promjene odnosno datum otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka.
Poduzeća mogu provoditi redovni godišnji popis imovine i obaveza i tokom godine. To je tzv.
kontinuirani popis odnosno kontinuirana inventura. Ovaj način popisivanja poduzeće treba utvrditi
općim aktom. U ovom slučaju, za imovinu i obaveze koje su obuhvaćene popisom obavljenim u
toku godine, poduzeće ne provodi nužno popis krajem godine. Krajem godine može se obaviti
popis samo one imovine i obaveza koje nisu popisane tokom godine. Na taj način se udovoljava
zahtjevu da sva imovina i sve obaveze trebaju biti popisane najmanje jednom godišnje, tj. da se
knjigovodstveno stanje usklađuje sa stvarnim stanjem najmanje jednom godišnje.

5
2.3. DAN POPISA

Iako je već istaknuto kako se redovnim godišnjim fizičkim popisom cjelokupne imovine i obaveza
utvrđuje stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12., to ne znači da je taj dan ujedno i dan
popisa. Naprotiv, najčešće sam dan 31.12. nije i dan fizičkog popisa. Pod danom popisa
podrazumijeva se dan na koji se stvarno i obavlja popis imovine i obaveza. Kod mnogih poduzeća
i drugih pravnih subjekata popis svih sredstava traje više dana pa i sedmica. Zbog toga, svako
poduzeće treba utvrditi vrijeme popisa. Dakle, u skladu sa planom popisa u svakom poduzeću
redoviti popis počinje određenog dana i traje potrebno vrijeme. U slučaju kada je dan popisa
imovine prije 31.12., komisije za popis bi trebale u popisne liste unijete naknadno na temelju
knjigovodstvenih dokumenata i podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31.12.
Kako bi se izbjegli i smanjili poslovi oko naknadnog unošenja ovih podataka u popisne liste,
poduzeća bi trebala dan popisa odrediti što bliže 31.12.

2.4. PREDMET POPISA

Popisom na 31.12. treba obuhvatiti cjelokupnu imovinu (sredstava) i obaveze poduzeća, kao i
tuđa sredstva koja se u vrijeme popisa zateknu kod pravnog subjekta.
Prema tome, u konkretnom slučaju, sa stanjem na dan 31.12. predmet popisa su:
- materijalna i nematerijalna stalna sredstva, dugoročna ulaganja i potraživanja;
- tekuća sredstva u obliku zaliha, novca i potraživanja;
- sredstva poduzeća koja se nalaze kod drugih po bilo kojoj osnovi (na posudbi, na
doradi, na putu, na čuvanju i dr.);
- sredstva u izvanbilanćnoj evidenciji;
- dugoročne i kratkoročne obaveze;
- tuđa sredstva koja se nalaze kod poduzeća (npr. roba u komisiji i konsignaciji, sredstva
primljena u najam, na posudbu, čuvanje, doradu i sl.).

Predmetom popisa trebaju biti sva sredstva poduzeća, bez obzira u kojem su pojavnom obliku
i gdje se nalaze. Sredstva (stvari) koja su u vlasništvu poduzeća a koja se na dan popisa nalaze kod
drugih također se trebaju uključiti u imovinu koja je predmet popisa.
Predmet popisa su i sva potraživanja i obaveze. Radi što točnijeg iskazivanja potraživanja i
obaveza, potrebno je identificirati sve otvorene stavke, te po mogućnosti izvršiti njihovo
usaglašavanje sa poslovnim partnerima.
Popisom se obuhvaćaju i sredstva koja se nalaze u izvanbilanćnoj evidenciji (bonovi i druge
vrijednosnice u blagajni, mjenice kao osiguranje plaćanja, akceptni nalozi i dr.).
Poduzeće kod koje se nalaze tuđa sredstva kao npr. sredstva uzeta u najam, čuvanje, popravak,
proizvodi i roba u komisiji i slično, dužno je ta sredstva popisati posebno za svaku osobu kojoj ta
imovina pripada. Popisne liste se dostavljaju poduzećima kojima pripadaju sredstva. Kod tih
poduzeća ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. Ugovorom između
stranaka može se utvrditi da poslove popisa ovih sredstava obavljaju i zajedničke popisne komisije
ili komisija vlasnika.

6
3. PREDRADNJE POPISU

U predradnje za redoviti fizički popis imovine i obaveza spada i samo donošenje odluke o
popisu ili plana popisa. U ovim i drugim aktima poduzeća moraju se utvrditi i razgraničiti zadaci
pojedinih popisnih komisija na jednoj strani, zatim zadaci pojedinih rukovoditelja, osoba
materijalno zaduženih za sredstva koja su predmet popisa, te zadaci djelatnika odgovornih za
knjigovodstvenu evidenciju.
Priprema popisnih komisija uključuje upoznavanje svih članova sa svrhom fizičkog popisa, sa
sadržajem njihovog zadatka, njihovom odgovornošću i drugim pitanjima važnim za pouzdan i
pravodoban popis. Kao oblik pripreme članova popisnih komisija može se koristiti i provedbena
uputa stručno odgovorne osobe za organizaciju i provođenje popisa.
U pripremne radnje popisa spada i priprema popisnih lista odgovarajućih sadržaja za pojedine
vrste imovine.

3.1. ODLUKA O POPISU I IMENOVANJU KOMISIJE ZA POPIS

Koje tijelo u poduzeću donosi odluku o popisu i imenuje komisiju za popis, pitanje je koje
treba regulirati općim aktom društva. U praksi, najčešće ovlaštenje za donošenje odluke o popisu,
kao i za imenovanje komisije za popis da je se direktoru poduzeća, odnosno rukovoditelju pravne
osobe. Tijelo (direktor, uprava, nadzorni odbor i sl.) kojem je općim aktom dato ovlaštenje, donosi
odluku o godišnjem popisu i odluku – rješenje o osnivanju potrebnog broja komisija za popis, bilo
odvojeno (kao dva posebna akta) ili, što je praktičnije, kao jedan akt (PRILOG 1 – Odluka o
godišnjem popisu i osnivanju komisije za popis).

7
 PRILOG 1 – Odluka o godišnjem popisu i osnivanju komisije za popis

ODLUKA O GODIŠNJEM POPISU I OSNIVANJU KOMISIJA ZA POPIS

I.
Sa stanjem na dan 31.12.2016. godine obavit će se redoviti godišnji popis: 1) stalnih
nematerijalnih sredstava, 2) stalnih materijalnih sredstava, 3) dugoročnih ulaganja i potraživanja,
4) zaliha, 5) tekućih potraživanja, 6) novca i novčanih ekvivalenata, 7) obaveza.

II.
Organizacijom popisa rukovodi direktor.

III.
Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeće komisije:
1. Glavna komisija za popis*:
Predsjednik _______________________
Član _____________________________
Član _____________________________
Zamjenik člana _________________
(*Ova se komisija obično osniva u srednje velikim i velikim poduzećima).
2. Komisija za popis stalnih nematerijalnih materijalnih sredstava:
Predsjednik _______________________
Član _____________________________
Član _____________________________
Zamjenik člana _________________
3. Komisija za popis zaliha:
Predsjednik _______________________
Član _____________________________
Član _____________________________
Zamjenik člana _________________
4. Komisija za popis novčanih sredstava, ulaganja, potraživanja i obaveza:
Predsjednik _______________________
Član _____________________________
Član _____________________________
Zamjenik člana _________________

IV.
Popis će se obaviti u svim poslovnim dijelovima poduzeća (pogonima, uredskim i pomoćnim
prostorima, skladištu zaliha, blagajnama).

V.
Uprava poduzeća se ovlašćuje da svojim pismenim rješenjem može dopuniti pojedinu komisiju
ako se iz bilo kojeg razloga za to ukaže potreba.

8
 VI.
Popis će se obaviti u periodu od 15.12.2008. do 15.01.2009. godine. Pojedinačne rokove za
popis utvrdit će pojedina komisija u svojim planovima rada.

VII.
Uprava poduzeća je obavezna u roku od 3 dana od donošenja ove odluke izdati pojedinačna
rješenja o imenovanju popisnih komisija, a u roku od 8 dana od donošenja ove odluke i pisane
upute o provođenju redovitog godišnjeg popisa.

VIII.
Glavna komisija za popis je obavezna, temeljem planova komisija za popis, koordinirati rad
komisija, te im pružiti stručnu pomoć.

IX.
Izvještaje o izvršenom popisu predsjednici pojedinih komisija trebaju dostaviti predsjedniku
glavne komisije najkasnije do 23.01.2009. godine.

X.
Glavna komisija za popis sastavlja elaborat o popisu, kojeg predsjednik po završetku, zajedno
sa izvještajima o izvršenom popisu pojedinih popisnih komisija dostavlja predsjedniku Uprave
društva najkasnije do 30.01.2009. godine. Uz izvještaje treba priložiti i specifikaciju popisnih lista
po mjestima popisa, analitičkim i sintetičkim kontima glavne i pomoćnih knjiga, izjave odgovornih
osoba, obrazloženja nastalih razlika i prijedloga o otpisima, te druga zapažanja u vezi s popisom.

DIREKTOR:

9
 Za provođenje popisa sredstava i obaveza poduzeće, kao i svaki drugi pravni subjekt, osniva
potreban broj stalnih (najčešće kod kontinuiranog popisa) ili povremenih komisija. U popisne
komisije se mogu uključiti i osobe koje nisu zaposlene u poduzeću. Svaka popisna komisija trebala
bi imati najmanje tri člana, odnosno predsjednika i dva člana. Rješenje o određivanju predsjednika
i članova pojedinih komisija donosi za to mjerodavno tijelo u poduzeću. To može biti direktor,
nadzorni odbor ili drugo za to ovlašteno tijelo odnosno subjekt.
U rješenju kojim se imenuje predsjednik i članovi komisije treba se navesti: predmet
i mjesto popisa, zadaci članova komisije, vrijeme odnosno dan popisa, rok za predaju
izvještaja o popisu, odgovorna osoba za organizaciju i stručni nadzor popisa u
poduzeću i drugi važni detalji za popis.

3.2. ZADACI KOMISIJE ZA POPIS

Prema redoslijedu poslova rad komisije za popis obuhvaća:
1) Utvrđivanje stvarnog stanja, mjerenjem, prebrojavanjem, uz potanji opis
sredstava i unošenje tih podatak, u naturalnom obliku, u popisne liste;
2) Upis naturalnih promjena nastalih od dana popisa do određenog dana pod kojim
se popis obavlja, tj. do 31.12.;
3) Unošenje u popisne liste stanja iskazanih u knjigovodstvu u naturalnim
jedinicama i u novčanim iznosima;
4) Utvrđivanje naturalnih razlika između stanja utvrđenog popisom i
knjigovodstvenog stanja (viškovi ili manjkovi);

5) Vrijednosni obračun stvarnog stanja i inventurnih razlika koji uključuje

unošenje podataka o cijenama po kojima se u knjigovodstvu vode stavke u
popisu, te razlika manjkova i viškova u novčanim iznosima;
6) Utvrđivanje i opis uzroka zbog kojih su nastale razlike između stanja po popisu
i knjigovodstvenog stanja;
7) Potpisivanje popisnih lista.
Uz navedeni sadržaj rada popisnih komisija posebno se valja naglasiti da podatke iz knjigovodstva
u popisne liste ne unose djelatnici iz knjigovodstva nego popisna komisija. Na ovaj način se
izbjegava mogućnost krivotvorenja odnosno prilagođavanja knjigovodstvenih podataka podacima
utvrđenim popisom i, naravno, obratno. Pri popisu sredstava valja znati da knjigovodstveni podaci
pokazuju koliko bi trebalo biti stanje sredstava, a stanje utvrđeno popisom pokazuje koliko stvarno
ima sredstava. Krivotvorenjem knjigovodstvenog stanja pri unosu u popisnu listu utiče se na
točnost utvrđivanja inventurnih razlika, tj. na utvrđivanje manjkova i viškova. Krivotvorenjem
knjigovodstvenog stanja imovine mogu se prikrivati manjkovi i viškovi.

10
3.3. OBRASCI ZA POPIS – POPISNE LISTE

Popisom utvrđeno stanje sredstava i obaveza iskazuje se u posebnim obrascima – popisnim

listama. U popisne liste se unose odgovarajući podaci za svaku pojedinu vrstu sredstava i obaveza.
Tako npr. za sredstva u materijalnom obliku (zalihe, oprema i dr.) unose se sljedeći podaci: naziv
i vrsta sredstva, jedinica mjere i nomenklature brojeva, te cijena i stvarno stanje utvrđeno fizičkim
popisom.
Uobičajeno je da se popisne liste sačinjavaju i rekapituliraju po pojedinim sintetičkim kontima
na kojima se u knjigovodstvu vode sredstva i obaveze koje su predmet popisa. Popisne liste se
mogu grupirati i po analitičkim kontima.

U posebne popisne liste unose se:

- Sredstva koja pripadaju poduzeću, ali se na dan popisa nisu nalazila kod njega (sredstva
na posudbi, na doradi, na putu, na čuvanju i dr.);
- Sredstva koja su se na dan popisa našla kod poduzeća, a koja su u vlasništvu drugih
osoba (sredstva uzeta u najam, čuvanje, popravak, proizvodi i roba u komisiji i dr.);
- Sredstva čije su vrijednosti umanjene zbog oštećenja, neispravnosti, zastarjelosti i sl.;
- Gotov novac i druge vrijednosti u blagajni, čekovi, mjenice, obveznice i drugi
vrijednosni papiri i strana sredstva plaćanja;
- Potraživanja i obaveze za koje ne postoji uredna dokumentacija.

Pored toga, poduzeće može općim aktom odrediti i druge slučajeve u kojima se sačinjavaju
posebne popisne liste.
Popisne liste se popunjavaju kopirnim putem u potrebnom broju primjeraka, a najmanje jedan
primjerak se osigurava za knjigovodstvo poduzeća.
U slučaju grešaka nastalih prilikom upisa podataka u popisne liste, ispravke se unose
precrtavanjem i to na način da precrtani iznosi ostanu čitljivi. U tom slučaju, komisija za popis bi
trebala u svom izvještaju obrazložiti učinjene ispravke.
Na kraju, popisne liste potpisuju članovi komisije za popis.

11
4. POPIS STALNIH SREDSTAVA

Popis zahtijeva odvojeno objavljivanje sljedećih oblika dugotrajne imovine (stalnih sredstava):

 Nematerijalna imovina;
 Nekretnine, postrojenja i oprema;
 Biološka imovina;
 Financijska imovina (uz odvojeno objavljivanje iznosa ulaganja koji se
obračunavaju korištenjem metoda udjela);
 Ulaganja u nekretnine;
 Sredstva klasificirana koja se drže radi prodaje i iznos sredstava koja su uključena
u grupu za otuđenje.
U postupku popisa potrebno je posebno provjeriti:
- Ažurnost i usklađenost podataka u analitičkim evidencijama stalnih sredstava i
podataka u glavnoj knjizi;
- Ispravnost utvrđivanja knjigovodstvene vrijednosti, te obračuna prethodnih otpisa
(amortizacija);
- Ispravnost razgraničenja troškova na troškove koji se kapitaliziraju i iskazuju kao
imovina i troškove koji se iskazuju kao rashodi tekućeg razdoblja;
- Opravdanost za daljnjim iskazivanjem u imovini (sredstvima) odnosno potrebu za
otpisom pojedinih oblika stalnih sredstava.

4.1. POPIS ZALIHA

Zalihe se vrednuju po trošku nabavke ili po neto prodajnoj vrijednosti ovisno od toga šta je niže.
Neto prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog poslovanja umanjena za
procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se ostvari prodaja.
Pod troškovima nabavke zaliha podrazumijevaju se ukupni troškovi kupovine, troškovi
konverzije i drugi troškovi koji nastaju u procesu dovođenja zaliha na njihovu sadašnju lokaciju
(skladište) i u stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi kupovine uključuju: kupovnu cijenu
(fakturna vrijednost materijala, umanjena za ugovorene popuste), carine i druge uvozne pristojbe,
bespovratne poreze, troškove prijevoza, osiguranja, utovara i istovara, posebne troškove ambalaže
i druge troškove koji se izravno mogu dodati troškovima nabavke.

Zalihe se u knjigovodstvu evidentiraju na sljedećim kontima ili skupinama konta:

101 – Sirovine i materijali
102 – Rezervni dijelovi
103 – Sitan inventar, auto gume i ambalaža
11 – Proizvodnja
12 – Proizvodi
13 – Trgovačka roba

12
 Kod velikog broja poduzeća (naročito kod proizvođačkih i trgovačkih poduzeća) zalihe čine
značajni iznos u strukturi imovine. Stoga je utvrđivanje njihovog fizičkog postojanja tj. stvarnog
stanja usko povezano s iskazivanjem rezultata poslovanja. Popisom zaliha treba utvrditi: njihovo
fizičko postojanje (izraženo naturalno – stvarno stanje), njihovo vlasništvo (tuđa imovina se
popisuje izdvojeno) i njihovu upotrebljivost (mogućnost upotrebe, za dalju proizvodnju, prodaju, i
sl.).
Kod velikog broja poduzeća ispravan popis zaliha je uvjetovan nizom specifičnosti u
poslovanju i organizaciji poduzeća te naturalnim oblikom zaliha (rastresite, tekuće, komadne i sl.).
Stoga je potrebno u općem aktu utvrditi:
a) metode za mjerenje odnosno procjenu glomaznog materijala ili ostalih zaliha čije bi
mjerenje, vaganje i dr. stvaralo posebne troškove;
b) način uzimanja uzorka za određene vrste zaliha;
c) slučajeve u kojim je potreban izvještaj stručnjaka za određenu zalihu (npr. laboratorijski
nalaz za neku sirovinu) itd.

Ako se zalihe popisuju prema stanju na dan prije 31.12. tada se u popisne liste uključuju i
promjene do 31.12. Popisom utvrđenom stanju dodaju se svi prijemi (ulazi materijala) i oduzimaju
se sve izdatnice (izlazi materijala) do 31.12. Ako se zalihe popisuju poslije 31.12. popisanom stanju
zaliha nakon 31.12. dodaju se sve izdatnice (izlazi), a oduzimaju svi prijemi (ulazi) od 31.12. do
dana popisa.

5. POPIS NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

Novčani ekvivalenti definirani su, pak, kao kratkoročna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu
brzo konvertirati u poznate iznose novca, uz beznačajan rizik od promjene vrijednosti.

U praksi naših poduzeća, kao novčana imovina najčešće se pojavljuju: novac (gotovina) u
blagajni, novac na žiro-računu i drugim računima kod banaka i novčana sredstva u vidu oročenih
depozita. Novčani ekvivalenti rjeđe su zastupljeni.
Međutim, bilo koji od nabrojanih oblika novca i novčanih ekvivalenata koji se pojavi na dan
31.12. treba biti predmetom popisa.

5.1 POPIS POTRAŽIVANJA I OBAVEZA

Kod popisa potraživanja i obaveza predmetom popisa su potraživanja i obaveze iskazane u

knjigovodstvu na dan 31.12.
U popisne liste komisija unosi podatke iz analitičkih evidencija kupaca i dobavljača (salda
konta kupaca i dobavljača, i ostalih potraživanja i obaveza) nakon što su provedena knjiženja pod
31.12.

13
 Usklađivanje stanja potraživanja (tzv. izdaci otvorenih stavki) među poslovnim partnerima
provodi se prema potrebi, dakle nije obavezno.

Popisne liste za potraživanja ili obaveze mogu sadržavati sljedeće elemente: naziv
kupca (dobavljača), osnova potraživanja (obaveze), dokument, datum nastanka
dužničko-vjerovničkog odnosa, rok naplate (datum dospijeća), iznos potraživanja
(obaveze), pravo na kamatu, te datum usklađivanja stanja.

Prilikom popisa potraživanja preporučljivo je preispitati kvalitetu potraživanja s obzirom na

njegovo dospijeće i bonitet dužnika, kako bi se istovremeno mogla procjenjivati naplativost takvog
potraživanja, te predložiti njegovu ispravku odnosno otpis.

Posebnu pažnju treba pokloniti potraživanjima koja su sumnjiva, nenaplativa ili zastarjela. Za ova
potraživanja u izvještaju o popisu, osim posebnih pregleda, treba dati prijedlog za ispravku
vrijednosti ili otpis. Uz to treba ustanoviti i odgovornost radnika za nastalo stanje.
Potraživanja nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća, obveznik je utužio
potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, pokrenut je postupak prinudne naplate
potraživanja, potraživanja su prijavljena stečajnom postupku nad dužnikom, postignut je sporazum
sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. Prema tome, kada nije ispunjen niti jedan od
navedenih uvjeta otpis potraživanja bi se tretirao kao porezno nepriznat rashod u poreznoj bilanci
obračunskog perioda u kojem je izvršen.
Nakon obavljenog upisa svih potraživanja sastavlja se rekapitulacija po određenim kontima
glavne knjige i utvrđuju se razlike u vrijednosti iskazanih potraživanja i realnih potraživanja prema
popisu. Potraživanja za koja ne postoji uredna dokumentacija komisija za popis iskazuje u
posebnim popisnim listama.

Popisom obaveza obuhvaćaju se sve obaveze koje su iskazane na odgovarajućim kontima na dan
31.12. To su obaveze iskazane na kontima klase 5, bez obzira na to radilo se o obavezama koje su
dospjele ili koje nisu dospjele prema građanima, građanskim pravnim ili stranim subjektima.
Popis obaveza treba se izvršiti na isti način kao i popis potraživanja. U pogledu obaveza u stranim
valutama, kao i kod potraživanja, moraju se na dan 31.12. preračunati na domaću valutu po
srednjem tečaju poslovne banke.

Komisija za popis treba utvrditi podmiruju li se obaveze u skladu sa preuzetim obavezama u

ugovorima i prema odgovarajućim propisima (porezi, doprinosi i slično). Komisija utvrđuje
prijedlog obaveza za otpis za koji ne postoji dokumentiran dokaz o njihovoj osnovi, ili obaveza
kojima je istekao rok u kojem zastarijevaju.

14
U izvještaju o popisu potraživanja i obaveza komisija bi trebala iznijeti i svoja zapažanja u pogledu:
- ažurnosti i urednosti u sastavljanju i dostavljanju knjigovodstvenih isprava na kojima
se temelje knjiženja o potraživanjima i obavezama i odgovornostima pojedinih službi
i radnika;
- ažurnosti vođenja knjigovodstvene evidencije;
- mjera koje se poduzimaju radi naplate odnosno podmirenja obaveze;
- uzroka zbog kojih su nastala sumnjiva, sporna, nenaplativa i zastarjela potraživanja i
odgovornosti o tom pitanju.

6. IZVJEŠTAJI KOMISIJA O OBAVLJENOM POPISU

Uz same popisne liste u kojima su iskazani rezultati popisa, tj. stvarno stanje, knjigovodstveno
stanje i razlike između tih stanja, svaka komisija treba u pisanom obliku sastaviti i izvještaj o
obavljenom popisu. Može se kratko reći da je svrha izvještaja da se tijelo koje razmatra izvještaj o
popisu upozna i sa razlozima nastanka inventurnih razlika i s drugim činjenicama uočenim tokom
popisa. Iako se kod svake komisije, ovisno o predmetu popisa, javljaju specifičnosti koje treba
naglasiti, ipak postoje, tako reći, opća pitanja na koja se mora odgovoriti u izvještaju. Uvažavajući
svrhu popisa izvještaji komisija o obavljenom popisu trebaju sadržavati:
 mišljenje komisije i posebno djelatnika koji rukuju materijalnim i novčanim
vrijednostima o utvrđenim manjkovima i viškovima, o uzrocima i primjerenosti tih
razlika, vrstama raspoloživih sredstava, opsegu prometa i slično;
 mišljenje i podatke o stvarnom kalu, rastepu, kvaru i lomu i razlikama u odnosu na
veličine dozvoljenog kala, rastepa, kvara i loma prema općem ili drugom aktu
poduzeća. Potrebno je dati ocjenu primjerenosti stopa ili na drugi način izražene
veličine kala, rastepa, kvara i loma, te o uvjetima čuvanja i manipulacijama pojedinih
upotrebnih vrijednosti;
 za utvrđene viškove i manjkove potrebno je iskazati opseg zamjena pojedinih sličnih
vrsta odnosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda
i robe. Prijeboj viškova s manjkovima je dozvoljen samo pri očitoj zamjeni sličnih vrsta
odnosno dimenzija;
 prijedlog za ispravku vrijednosti (umanjenje sredstava odnosno vrijednosno usklađenje)
i trajni otpis odnosno rashodovanje pojedinih sredstava s objašnjenjem razloga;
 mišljenje o primjerenosti i pravovremenosti poduzetih mjera za naplatu dospjelih
nenaplaćenih potraživanja, s posebnim osvrtom i iskazom potraživanja čija je naplata
otežana ili onemogućena. Za potraživanje je potrebno dati i prijedloge ispravke
vrijednosti i trajnog otpisa s posebnim iskazivanjem zastarjelih potraživanja;
 sve navedeno u prethodnoj alineji potrebno je učiniti i za obveze;
 prijedloge za knjiženja inventurnih razlika, odnosno viškova i manjkova;
 prijedloge i primjedbe organizaciono-kontrolne i druge prirode relevantne za nadzor
nad materijalnom imovinom, novcem, potraživanjima i obavezama poduzeća;
 druga zapažanja u vezi s popisom.
15
7. ZAKLJUČAK

Tema ovog seminarskog rada je bila „Popis imovine“. Kroz ovaj rad smo nastojali objasniti
osnovne pojmove i način provođenja popisa imovine. Kroz isti se može zaključiti da je popis
imovine opsežan i odgovoran posao koji, ukoliko se provodi na brzinu i površno, na kraju rezultira
neurednim, netočnim i nepotpunim podacima o stanju imovine u poduzeću.
Popis imovine se obavlja kako bi se ustanovili viškovi i manjkovi sredstava i obaveza u poduzeću.
Viškovi se javljaju u onim slučajevima kada je stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom veće od
knjigovodstvenog stanja. Popisna komisija zadužena za opis u svom izvještaju o izvršenom popisu
daje mišljenje o uzrocima viškova i mjerama za njihovo uklanjanje. Knjiže se u korist vanrednih
prihoda. U slučaju manjkova stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom manje je od
knjigovodstvenog stanja. Komisija za popis u izvještaju o izvršenom popisu daje mišljenje o
uzrocima manjkova te o mjerama za njihovo suzbijanje i uklanjanje. Ukazuje se na objektivne
okolnosti pod kojima su nastali manjkovi te propuste odgovornih osoba. Manjkovi se knjiže na
teret vanrednih rashoda ako su nastali iz objektivnih okolnosti. Ako su manjkovi rezultat propusta
odgovornih osoba tada se knjiže na teret odgovornih osoba. Detaljno je opisan postupak popisa
imovine za vrste sredstava (imovine) i obaveza: na koji način se provodi popis, kako se popisuju
pojedine vrste sredstava i koji su zadaci određeni komisija za popis.

16
8. LITERATURA

[1] http://www.poslovniforum.hr/about/popis_imovine.asp 26.1.2018

[2] http://www.mibra.hr/informacije/godisnji_popis_imovine_i_obveza.html
26.1.2018
[3] http://limun.hr/main.aspx?id=32718&Page=2 26.1.2018
[4]http://www.link-
elearning.com/linkdl/elearning/jedinica.php?IDJedinice=4497 26.1.2018
[5] http://www.maloprodaja.info/Help/Inventure.htm 26.1.2018
[6] http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/inventura 26.1.2018

17