VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Stručni studij Menadžmenta

SEMINARSKI RAD

ULOGE I ZNAČAJ CARINA U EU

Kolegij: Međunarodna ekonomija

Ime i prezime: DINO SMAJIĆ

Matični broj: 1725M

Ime i prezime: IVICA MATIJEVIĆ

Matični broj: 1857M

Mentor: dr.sc. Sanja Knežević, mag.oec.

Slavonski Brod, 2018.

Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. ZAŠTO NAM JE POTREBNA CARINSKA UNIJA ........................................................ 2
3. KAKO EU UPRAVLJA CARINSKOM UNIJOM ............................................................ 4
4. CARINE I GRAĐANI ........................................................................................................ 7
5. IZGLEDI – DANAS, SUTRA ............................................................................................ 9
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 10
7. LITERATURA ................................................................................................................. 11
 1. UVOD

Unutarnje tržište predstavlja srž današnje Europske unije, a osnovno njegovo obilježje je
ukidanje zapreka slobodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala. Stvaranje unutarnjeg tržišta
podrazumijeva ne samo liberalizaciju trgovine među državama članicama, već i liberalizaciju
kretanja proizvodnih faktora: rada, kapitala i usluga. To za sobom povlači slobodan poslovni
nastanak osoba i trgovačkih društava na cijelom teritoriju država članica kako bi im se
omogućilo obavljanje profesionalnih odnosno poslovnih djelatnosti. Jasno je
stoga daje ključna riječ unutarnjeg tržišta upravo "sloboda". Carinska politika jedan je od
osnova Evropske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg
tržišta i zajedničke ekonomske politike. Carinska unija obuhvaća ukupnu trgovinu robom, što
prvenstveno uključuje zabranu carina i dažbina sa istim efektima na uvoz i izvoz robe među
državama članicama Unije, kao i primjenu zajedničke carinske tarife na njihove trgovinske
odnose s trećim državama. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje
unutrašnje prepreke kretanju robe, a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila,
carine i kvote. Treba naglasiti da je, u skladnu sa odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta
regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta od primjene načela "najpovlaštenije nacije" na
nečlanice carinske unije.

1
 2. ZAŠTO NAM JE POTREBNA CARINSKA UNIJA

Carinska unija bila je jedno od prvih postignuća EU-a i još uvijek je ključni čimbenik u
globalnom okruženju 21. stoljeća. Carinska unija znači da članice primjenjuju iste carine na
proizvode koje uvoze iz ostatka svijeta na svoje državno područje, dok uzajamno ne
primjenjuju nikakve carine. Carinska unija EU-a vrlo je napredna i u okviru nje već se
primjenjuju brojna pravila na uvoz i izvoz te su potpuno uklonjene sve kontrole između
članica. Carinska unija EU-a djeluje kao koža na tijelu. Ona okružuje unutarnje tržište EU-a i
omogućuje slobodno kretanje proizvoda na tom području nadzorom izvoza i uvoza proizvoda
izvana. Unutarnje tržište na kojem poduzeća mogu prodavati svoje proizvode i ulagati u bilo
kojoj državi članici EU-a zapravo bi bilo nezamislivo bez carinske unije EU-a. Carinskom
unijom EU-a na terenu upravlja 28 nacionalnih carinskih službi država članica koje djeluju
kao da su jedna.
Carinski službenici nadziru kretanje proizvoda na vanjskim granicama EU-a, koje uključuju
granične prijelaze u lukama, zračnim lukama i kopnenim zračnim prijelazima, te unutar
područja EU-a. Na taj način štite potrošače od opasnih proizvoda i rizika za zdravlje, a
životinje i okoliš štite od bolesti biljaka i životinja. Oni sprječavaju nesreće i predstavljaju
prvu liniju obrane od rizika u opskrbnom lancu, uključujući u borbi protiv organiziranog
kriminala i terorizma. Uvezeni proizvodi koji se prodaju u Europi, od igračaka do hrane i
lijekova, sigurniji su zahvaljujući carinskom nadzoru. Carinici također nadziru osjetljiv izvoz,
kao što je izvoz kulturnih dobara, kako bi se spriječilo krijumčarenje europskih bogatstava.
Nadalje, u okviru odgovornosti EU-a prema ostatku svijeta, carinski službenici sprječavaju
nezakonit izvoz otpada. Zaštita okoliša jedna je od mnogih zadaća carinske službe. Ona
obuhvaća nadzor trgovine rijetkim vrstama životinja i egzotičnom drvnom građom iz
ugroženih šuma. Carinici također provjeravaju jesu li životinje na odgovarajući način
zatvorene te dobivaju li primjerenu njegu tijekom prijevoza. Carinska služba uglavnom se
bavi komercijalnim prijevozom, ali pregledava i putnike radi provjere nose li nezakonitu ili
opasnu robu kao što je droga ili oružje ili proizvode koji, primjerice, predstavljaju rizik jer
prenose životinjske bolesti. Carinski službenici ne obavljaju redovite kontrole kretanja ljudi
niti pregledavaju njihove putovnice. To je zadaća granične policije. Za poduzeća koja se bave
međunarodnom trgovinom i prijevozom, carinska unija EU-a znači zajedničke i usklađene
postupke u cijeloj Uniji. Bez obzira na to gdje se u EU-u proizvodi prijavljuju, primjenjuju se
ista pravila i kada roba prođe carinu, može se slobodno kretati i prodavati svuda na carinskom
području EU-a. Iako više nisu najvažnija zadaća carinske službe, uvozne carine koje
naplaćuje carinska služba važan su izvor prihoda EU-a. U 2013. one su činile gotovo 11 %
proračuna EU-a, što iznosi približno 15,3 milijuna EUR. EU je najveći svjetski trgovački blok
i stoga, u globalnom smislu, carinska unija EU-a predstavlja tešku kategoriju u međunarodnoj
trgovini.
Zbog toga EU ima bolji pregovarački položaj od bilo koje države EU-a zasebno. Zaštita naših
građana, blagostanje naših poduzeća i promicanje trgovine EU-a ovise o visokokvalitetnim
uslugama koje daje carinska unija, koja funkcionira besprijekorno. Carinske operacije u EU-u
sada čine oko 16 % svjetske trgovine i svake godine uključuju uvoz i izvoz u vrijednosti većoj
od 3400 milijarde EUR. Opseg carinskih operacija zapanjujući je: u prosjeku svake minute
uvozi se ili izvozi 4200 tona proizvoda s više od 500 carinskih.

2
Zašto nam je potrebna carinska unija deklaracija, jer se zadržava oko 70 krivotvorenih ili
piratskih proizvoda. S rastom međunarodne trgovine, carinske se operacije šire i obuhvaćaju
sve raznolikije proizvode. Koordinacijom na razini EU-a pomaže se carinskim tijelima da
prate to širenje. Što je carinska unija Carinska unija nastaje kada se skupina država ujedini
kako bi primjenjivale iste pristojbe ili carine na uvoz proizvoda iz ostatka svijeta. Države u toj
uniji također se dogovaraju da neće međusobno primjenjivati carine. Kada proizvodi prođu
carinu, oni se, u načelu, mogu slobodno kretati između tih država unutar carinske unije. U
drugim dijelovima svijeta također postoje carinske unije. Na primjer, u skupini „Mercosur”
okupljeno je nekoliko južnoameričkih država, a postoji i unija između Rusije i nekoliko
njezinih susjednih država.
Carinska unija razlikuje se od sporazuma o slobodnoj trgovinu po tome što se sporazumom o
slobodnoj trgovini ukidaju carine samo između država koje su ga sklopile. Ne postoji
sporazum o primjeni istih stopa carina za proizvode iz drugih država. Pomicanje granica –
kako je sve počelo Belgija, Nizozemska i Luksemburg osnovale su carinsku uniju Beneluksa
1944. i ona se počela primjenjivati 1948. Mladi prosvjednici tražili su daljnje ukidanje granica
i carinskih kontrola. Francuska, Njemačka i Italija pridružile su se državama Beneluksa i
1951. osnovale su Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Njezin predsjednik, bivši belgijski
premijer Paul Henri Spaak, počeo je 1955. raditi na ideji šire carinske unije. Njegovo je
izvješće predstavljalo važan dio osnove za Rimski ugovor 1957., kojim je osnovana Europska
zajednica i predviđeno uspostavljanje carinske unije između svih njezinih članica do kraja
sljedećeg desetljeća.
Carinska unija osnovana je 18 mjeseci prije predviđenoga, 1. srpnja 1968., kada su ukinute
preostale carine na trgovinu unutar Zajednice i uvedena je zajednička carinska tarifa kojom su
zamijenjene nacionalne carine u trgovini s ostatkom svijeta. Članovi belgijskog ogranka
Europskog pokreta prosvjeduju protiv graničnih kontrola u Liègeu 1953. © European Union
Carinske kontrole na unutarnjim granicama ukinute su 1993. i duge kolone komercijalnih
vozila na graničnim prijelazima sada su stvar prošlosti. Prilikom svakog sljedećeg proširenja
Europske unije carinskoj uniji pridružile su se nove države koje su uskladile svoje nacionalno
zakonodavstvo s Carinskim zakonikom. Monako, koji nije država članica EU-a, vijeće je bio
u carinskoj uniji s Francuskom, dok su Andora i San Marino sklopili sporazume u 1991.
Carinska unija između EU-a i Turske stupila je na snagu u 1995., ali, kao i sporazum s
Andorom, ona obuhvaća samo industrijske proizvode i prerađene poljoprivredne proizvode.

3
 3. KAKO EU UPRAVLJA CARINSKOM UNIJOM

Utjelovljeno u zakonu Rimskim ugovorom iz 1957. pokrenuta je carinska unija kao važan
temelj zajednice. Danas odredbe o slobodnom kretanju robe obuhvaća Ugovor o
funkcioniranju Europske unije (dio 3., glava II.). Njima se zabranjuju carine prilikom trgovine
robom između država članica EU-a i propisano je slobodno kretanje robe nakon primjene
zajedničke carinske tarife na vanjskim granicama EU-a. Jedan od ciljeva Europske komisije
prilikom predlaganja carina je promicanje trgovine s trećim zemljama uzimajući u obzir
potrebe gospodarstava država članica.
Vijeće Europske unije odlučuje o tome koje će se carine naplaćivati i zajedno s Europskim
parlamentom nadležno je za nadzor carinske suradnje između država članica i između država
članica i Europske komisije. Zajedničkom trgovinskom politikom, koja je pandan carinske
unije, osiguravaju se usklađeni trgovinski odnosi s trećim zemljama i podupiru zajednički
uvozni i izvozni režimi EU-a. Carinski sustav zasniva se na Carinskom zakoniku Unije (bivši
Carinski zakonik Zajednice), koji dogovaraju Europski parlament i Vijeće Europske unije.
Kada se počnu provoditi novi procesi i pojave se novi izazovi, Komisija i nacionalna carinska
tijela zajedno revidiraju različite postupke za provedbu Zakonika. Suradnja Nacionalni
carinici surađuju s kolegama iz cijelog EU-a, od Portugala na jugozapadu do Estonije na
sjeveroistoku kako bi omogućili nesmetan prolazak proizvoda od granice do krajnjeg
odredišta.
U EU-u postoji oko 450 međunarodnih zračnih luka i njegova je istočna kopnena granica
duga gotovo 10 000 kilometara, s 133 komercijalne cestovne i željezničke ulazne točke. Na
razini EU-a ulažu se stalni napori u unaprjeđenje carinskih postupaka i osiguranje da se prema
robi koja ulazi i izlazi iz EU-a postupa na isti način bez obzira na carinsku ulaznu ili izlaznu
točku. Za carinsku politiku odgovorna je Europska unija: to je jedno od nekoliko područja
koja su u isključivoj nadležnosti Europske unije. Međutim, provedba carinske unije zasniva se
na partnerstvu s državama članicama i između njih. Europska komisija predlaže carinske
zakone EU-a i prati njihovo provođenje. Ona nastoji osigurati i da carinska unija ima
moderne, učinkovite i međusobno povezane carinske uprave koje se mogu nositi sa svim
postojećim i budućim izazovima. Komisija iz sjene pomaže koordinirati aktivnosti carinskih
laboratorija i razvoj i provedbu informacijskih sustava i materijala za osposobljavanje.
Carinske službe surađuju s nadležnim tijelima kako bi osigurale sigurnost i zaštitu građana i
zaštitu okoliša.
Carinski službenici i tijela važni su partneri Europskog policijskog ureda, Europola, u borbi
protiv organiziranog kriminala. Oni su također povezani s Eurojustom, europskom mrežom
pravosudnih tijela koja podupire europsku suradnju u kaznenim predmetima, te s Europskim
uredom za borbu protiv prijevara (OLAF). Osiguranje sigurnosti i zaštite građana sve više
ovisi o visokoj tehnologiji. © Polishcustoms Carinske službe mogu pripaziti na krijumčarene
životinje, ptice i biljke. Tradicionalno je najvažnija uloga carinske službe u EU-u bila
prikupljanje carina i neizravnih poreza pri uvozu, kao što su trošarine ili PDV. Međutim,
posljednjih su se godina počele obavljati opsežnije dodatne zadaće kontrole u svrhu zaštite i
sigurnosti.

4
To obuhvaća provjeru sigurnosti proizvoda i zaštitu od rizika uvezene hrane za zdravlje te
usklađenost s okolišnim zakonodavstvom i veterinarskim propisima. U području sigurnosti
carinske službe dobile su brojne nove zadaće zbog rastuće prijetnje od terorističkih napada i
internacionalizacije organiziranog kriminala. Osim toga, novi izazovi nastali su nakon
proširenja EU-a u 2004., 2007. i 2013. na 13 novih država i njihove kopnene i morske
granice. Osim toga što provjerava jesu li proizvodi u skladu sa standardima, carinska služba
pazi na lažnu robu, prekursore za droge (kemijske proizvode koje se mogu pretvoriti u droge)
i nezakonitu trgovinu rijetkim i ugroženim vrstama.
Specijalizirani laboratoriji pružaju Carinskoj uniji potrebnu stručnost za utvrđivanje
izvornosti i podrijetla proizvoda ili za utvrđivanje prirode tvari. Uz to, carinski službenici
obavljaju nacionalne zadaće, primjerice zaštitu od nezakonitih droga ili pornografije i
podupiranje rada policije i imigracijskih službi, posebno u borbi protiv organiziranog
kriminala. S povećanjem prometa raste potreba za većom učinkovitosti, koja se može
postignuti, na primjer, uporabom tehnologija za otkrivanje. To se najviše može primijetiti u
povećanim sigurnosnim kontrolama tereta koje su dio suzbijanja prijetnje od terorizma
posljednjih godina. Posebni razlog za zabrinutost je uporaba kontejnera za krijumčarenje
nuklearnog materijala ili radioloških naprava: uz katastrofalne posljedice izravnog napada, u
tom bi se slučaju zaustavili međunarodni promet i trgovina, što bi imalo velike posljedice na
globalno gospodarstvo.
Na pomorskim graničnim prijelazima i u zračnim lukama u uporabi je neinvazivna oprema za
pregled koja se koristi tehnologijama rendgenskih i gama zraka radi skraćenja vremena
potrebnoga za pregled teretnih pošiljki: carinski službenici mogu dobiti sliku sadržaja
kontejnera bez istovara. Međutim, kako bi se na najbolji mogući način iskoristili ograničeni
resursi i izbjegli nerazumni zastoji u zakonitom prometu, carinici moraju kontrolne preglede
usmjeriti ondje gdje su najdjelotvorniji. Na temelju kriterija utvrđenih za cijelu Uniju,
naprednim sustavima za analizu rizika omogućuje se carinskoj službi da prepozna rizični teret
puno prije nego što stigne na granicu. Koordinacijom na razini EU-a omogućuje se
pravodobna razmjena informacija o riziku, čime se omogućuje otkrivanje proizvoda koji su
odbijeni na jednoj točki ulaska prilikom pokušaja ulaska na drugoj točki. Osim toga, kad god
je utvrđen veliki trend nezakonite trgovine, zajedničko djelovanje carinskih tijela ima
temeljnu važnost za borbu protiv postojećeg vala i za izbjegavanje budućih pojava. Carinske
kontrole mogu pomoći u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala. © Estoniancustoms
© Belgiancustoms 7 Carine Pregledavanje zaplijenjenih krivotvorenih proizvoda. Suradnja u
Europi i izvan nje Europska komisija koordinira programe twinninga između starih država
članica EU-a i novih članica carinske unije.
Time se pomaže carinskim upravama novih država da podnesu dodatnu odgovornost zaštite
cijele Europe, a ne samo svojih granica. Postoje i drugi programi kojima se jačaju postupci
nadzora i provedbe u državama kandidatkinjama i susjednim državama. Šira međunarodna
suradnja također ima temeljnu važnost za zaštitu interesa europskih građana i europskih
poduzeća u cijelom svijetu. Carinska pitanja vrlo su važna kada Europska unija pregovara o
bilateralnim sporazumima o trgovini s trećim zemljama radi osiguravanja i olakšavanja
međunarodne trgovine. Europska unija potpisala je sporazume o carinskoj suradnji i
uzajamnoj administrativnoj pomoći sa SAD-om, Kanadom, Indijom, Japanom, Hong
Kongom, Korejom i Kinom.

5
Tim se sporazumima pojednostavnjuju i usklađuju carinski postupci i na taj se način smanjuju
administrativno opterećenje i troškovi europskih poduzeća. Međunarodnim sporazumima
također se pomaže u provedbi prava intelektualnog vlasništva i borbi protiv prijevare.
Carinska tijela država članica EU-a i nekih država nečlanica redovito obavljaju zajedničke
carinske operacije: koordinirana i ciljna djelovanja usmjerena na borbu protiv krijumčarenja
ili prijevare na određenim trgovinskim trasama. Europski ured za borbu protiv prijevara
podupire te operacije i osigurava stratešku analizu, sigurnu platformu informacijskog sustava
za razmjenu podataka u stvarnom vremenu te istražitelje i forenzičare. U operacije su
povremeno uključeni Europol, Interpol i Svjetska carinska organizacija. Carinska tijela
također imaju važnu ulogu u prikupljanju statističkih podataka.
Podatci o trgovinskim tokovima koje prikupljaju pomažu europskim donositeljima politika da
prepoznaju gospodarske trendove, dok podatci u njihovoj evidenciji pridonose odlukama o
tome hoće li uvoditi ograničenja na proizvode koji su možda izloženi nepoštenom tržišnom
natjecanju s proizvodima EU-a. Krivotvorenje ne obuhvaća samo luksuzne modne proizvode.
Carinske službe redovito oduzimaju krivotvorene proizvode za svakodnevnu uporabu koji bi
mogli ugroziti javno zdravlje i sigurnost, kao što su proizvodi za njegu kože, igračke,
električni uređaji, lažne naočale koje mogu oštetiti vid i dijelovi automobila, uključujući
kočnice.
Posebno su zabrinjavajući krivotvoreni lijekovi, koji čine gotovo četvrtinu od 36 milijuna
artikala koji su zadržani u 2013. i čija je vrijednost gotovo 770 milijuna EUR. Broj pošiljaka u
odnosu na koje postoji sumnja na povredu prava intelektualnog vlasništva stabilan je, a više
od dvije trećine zadržanih artikala dolaze iz Kine. Presudni je čimbenik širenje e-trgovine:
više od 70 % zadržanih artikala odnosi se na artikle dostavljene hitnom dostavnom službom
ili poštom. Potrošači također mogu pomoći EU-u u borbi protiv piratstva tako da ne kupuju
lažne proizvode.
Kupci koji kupuju takve proizvode zapravo su sudionici u krađi intelektualnog vlasništva, a to
nije zločin bez žrtava. Trgovinom krivotvorenim i piratskim proizvodima autori izvornih
proizvoda lišavaju se legitimne dobiti, obeshrabruju se inovacije i kreativnost i uzrokuje se
gubitak radnih mjesta. Njome se također može neizravno financirati organizirani kriminal.
Carinska tijela također štite javno zdravlje pomno prateći prekursore za droge. To su kemijske
tvari koje se koriste u zakonitoj proizvodnji farmaceutskih proizvoda, parfema, kozmetičkih
proizvoda, gnojiva i ulja. Međutim, one mogu biti vrlo opasne ako ih zločinci uporabe za
nezakonitu proizvodnju droge, kao što su heroin, kokain, ekstazi i amfetamini.

6
 4. CARINE I GRAĐANI

Ne tako davno Europska je komisija pojačala razgovore s poslovnom zajednicom. Time se

pridonosi učinkovitom pojednostavnjenju i usklađivanju međunarodne trgovine, ponajprije
usklađivanjem prakse i formalnosti uključenih u prikupljanje, predstavljanje, priopćavanje i
obradu podatka koji su potrebni za postupke uvoza i izvoza. Trgovinske organizacije redovito
se pozivaju na seminare i radne skupine kako bi pridonijele razvoju novih politika i
zakonodavnih inicijativa. Kako bi se izbjegla carinska obrada robe u svakoj fazi putovanja
carinskom unijom, usklađuju se postupci za carinski provoz. Time se omogućuje privremeno
obustavljanje carina, poreza i mjera trgovinske politike koje se primjenjuju na uvoz kako bi se
postupci carinjenja mogli obavljati samo na odredištu, a ne na točki ulaska.
Slično tome, Europska komisija nudi savjete o carinskom skladištenju, čime se vlasniku
omogućuje držanje uvezene robe prije plaćanja carine na uvoz ili ponovnog izvoza. U nekim
je slučajevima moguće robu pod carinskom kontrolom preraditi u proizvode na koje se
primjenjuju niže uvozne carine prije stavljanja u promet: uštedama se pridonosi stvaranju ili
održavanju aktivnosti prerade u tim objektima. Europska komisija stalno ažurira i
automatizira postupke i pomaže carinskim tijelima da ostvare pomak s papirnatih obrazaca na
potpuno integrirane elektroničke mreže te tako omoguće trgovcima da sve obavljaju na
jednome mjestu. Uz uvođenje odgovarajućih sigurnosnih kontrola za osiguranje zaštite
unutarnjeg tržišta, Program carinske sigurnosti EU-a obuhvaća tijesnu suradnju s globalnim
trgovinskim partnerima radi osiguranja sigurnih međunarodnih lanaca opskrbe. Pouzdani
trgovci koji ulažu potrebne napore u osiguranje svojeg dijela lanca opskrbe mogu zatražiti
izdavanje potvrde ovlaštenih gospodarskih subjekata na koje se primjenjuju jednostavniji
postupci. Taj se program primjenjuje od 2008. Države članice mogu dodijeliti status
trgovcima koji zadovoljavaju stroge kriterije u vezi s poštovanjem carinskih propisa,
odgovarajućim vođenjem evidencije, financijskom solventnosti i, ako je potrebno,
odgovarajućim standardima sigurnosti i zaštite. Iako dodjelom statusa trgovci nemaju
automatski koristi od pojednostavnjenja predviđenih u carinskim pravilima drugih država
članica, može im se odobriti korištenje pojednostavnjenja ako zadovoljavaju posebne zahtjeve
i bez daljnjeg ispitivanja kriterija koji su već provjereni, čime se izbjegava ponavljanje. za
droge ne može biti zabranjena, ali se nadzire unutar EU-a i u međunarodnim okvirima, a
kontrole se podupiru dokumentacijom i mjerama označavanja te licenciranjem i registracijom
operatora.
Prelaženje granica s alkoholom i duhanom Osim novih vozila i velikih iznosa gotovine, nema
ograničenja onoga što ljudi mogu nositi sa sobom kada putuju između država EU-a ako
kupljeni proizvodi služe za osobnu uporabu, a ne za preprodaju. Međutim, posebna se pravila
primjenjuju na alkohol i duhan. Neke države dopuštaju da prenosite više od praga utvrđenoga
za osobnu uporabu u zakonodavstvu EU-a i možete provjeriti pri nacionalnim tijelima što ona
dopuštaju. Kako biste bili sigurni da nećete morati platiti carine ili kazne, savjetujemo vam da
nosite manje od: – 800 cigareta – 400 cigarilosa – 200 cigara – 1 kg duhana – 10 litara
alkoholnih pića – 20 litara desertnog vina – 90 litara vina (uključujući najviše 60 litara
pjenušavih vina) – 110 litara piva. Ta se pravila ne primjenjuju na putnike mlađe od 17
godina, koji ne smiju uopće nositi alkohol ili duhan. Putnici koji putuju iz jedne države EU-a
u drugu ne mogu ostvariti povrat poreza.
Doprinos proračunu Europske unije Unatoč tome što se trenutačno na gotovo tri četvrtine
uvoza u EU ne plaćaju nikakve carine ili se plaćaju smanjene carine te je prosječna stopa
7
samo 1,2 %, u 2012. naplaćeno je više od 22 milijarde EUR carina. Države članice zadržavaju
25 % za pokrivanje troškova naplate, ali 16,3 milijardi EUR preneseno je na EU, gotovo 13 %
ukupnog proračuna EU-a, što čini znatan dio „tradicionalnih” vlastitih sredstava EU-a uz
pristojbe za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju šećera. Budući da je taj prihod izravni
rezultat primjene zajedničkih politika, smatra se čistim prihodom EU-a, a ne „nacionalnim
doprinosima”. To je važno zbog toga što osoba koja plaća carinu nije uvijek rezident države
članice koja tu carinu naplaćuje, zbog čega je teško ravnopravno naplaćivati carine na
nacionalnoj osnovi. Europska unija nastavlja sklapati bilateralne sporazume o slobodnoj
trgovini s glavnim partnerima, koji bi se mogli proširiti i obuhvatiti veći dio trgovine EU-a.
Međutim, s rastom globalne trgovine, carine će nesumnjivo predstavljati važan doprinos
proračunu EU-a. Europska unija jedan je od najvećih trgovaca na svijetu – njezin udio na
svjetskom tržištu jednak je onom SAD-a i veći je od onoga Kine.

8
 5. IZGLEDI – DANAS, SUTRA

Europska unija jedno je od svjetskih gospodarstava koja su najviše usmjerena prema van i
planira tako i nastaviti. Trgovina s ostatkom svijeta udvostručila se od 1999. do 2010. i EU je
sada glavni trgovački partner 80 država, 4 puta više nego SAD. Kao veliko tržište, EU uvozi
više poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u razvoju nego Australija, Kanada, Japan, Novi
Zeland i Sjedinjene Države zajedno. Carinska unija mora to pratiti. U tijeku je modernizacija
carinske unije koja je započela 2003. i čiji je cilj ukidanje papirnatih obrazaca, te su neke
carinske uprave EU-a stalno među najboljima na svijetu. Više od 98 % carinskih deklaracija u
EU-u predaje se elektroničkim putem.
Potrebno je ulagati trajne napore kako bi se mogli suočiti s budućim izazovima. Carinska
služba suočava se sa sve većom globalizacijom trgovine, poslovnih modela i logistike, ali i sa
zločinom i terorizmom. Povijesne i zemljopisne razlike te razlike trgovinskim putovima znače
da neke države članice nose neravnomjeran udjel tereta, ali ni jedna se ne može samostalno
suočiti s izazovima globalizacije. Komisija je 2013. pripremila planove za uspostavu
stabilnije i ujedinjenije službe do 2020. dovršetkom postupka modernizacije, rješavanjem
nedostataka i reformom upravljačkih struktura carinske unije. Za taj daljnji razvoj važan je
program Carine 2020. koji nastavlja slične inicijative iz razdoblja 2007.–2013. Tim će se
programom, čija je provedba počela u 2014. i trajati će 7 godina i koji ima proračun veći od
500 milijuna EUR-a, poduprijeti suradnja između carinskih tijela, olakšati umrežavanje,
zajedničke aktivnosti i osposobljavanje carinskog osoblja i financirat će se informacijski
sustavi kojima će se poduprijeti razvoj sveeuropskoga elektroničkog carinskog okruženja u
kojem će biti moguća razmjena podataka u stvarnom vremenu.

9
 6. ZAKLJUČAK

Carinske unije su u Europskoj Uniji bile jedno od najvažnijih postignuća i još uvijek
predstavljaju jedan od glavnih čimbenika globalnog okruženja 21. stoljeća koje je ispunjeno
brzim promjenama, velikim brojem tržišta i čije se granice šire tehnološkim postignućima i
upotrebom tehnologija. Carinska unija je jedinstveno carinsko područje zemalja članica na
kojemu se promet robom odvija bez potrebe obavljanja carinskih formalnosti, carinskog
nadzora robe, odnosno naplate carinskih davanja i sličnih pristojbi na uvoz i izvoz robe
između njih, dok opet s druge strane carinska služba EU djeluje kao prva linija obrane od
opasnih proizvoda, nezakonitog prometa, prijevare, terorizma i organiziranog kriminala te
istovremeno olakšava zakonitu trgovinu. Carinska unija EU-a: dakle štiti ljude i olakšava
trgovinu.

10
 7. LITERATURA

Članci s interneta :

[1] POLITIKE EUROPSKE UNIJE : CARINE

https://europa.eu/european-union/file/1343/download_hr?token=RSh3Itix ( 02.11.2018 )
[2] ULOGA I ZNAČAJ CARINA U EU
http://www.maturskiradovi.net/forum/printthread.php?tid=10546 ( 02.11.2018 )
[3] CARINA
http://www.ijf.hr/pojmovnik/carina.htm ( 03.11.2018 )
[4] SLOBODNA TRGOVINA U EUROPI
https://europa.eu/european-union/topics/customs_hr ( 03.11.2018 )

11