VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Stručni studij Menadžmenta

SEMINARSKI RAD

KREATIVNOST LJUDI KAO NAPREDAK

Kolegij: Menadžerski informacijski sustavi

Ime i prezime: DINO SMAJIĆ

Matični broj: 1725M

Mentor: dr.sc. Sanja Knežević, mag.oec.

Slavonski Brod, 2016.

Sadržaj

UVOD ........................................................................................................................................ 1
KREATIVNOST I TIPOVI KREATIVNOSTI ......................................................................... 2
KREATIVNI POJEDINCI ......................................................................................................... 3
KREATIVNI PROCES .............................................................................................................. 4
KREATIVNOST I INOVATIVNOST....................................................................................... 5
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................ 6
LITERATURA ........................................................................................................................... 7
 1. UVOD

Tema ovog rada odnosi se na jedan vrlo važan aspekt u poslovanju a to je kreativnost.
Kreativnost ljudi pokreće svijet, pomaže da se svijet oblikuje i poboljšava iz dana u dan. Stvari
za koje se nekada mislilo da ih je nemoguće postići u današnje vrijeme su nešto što se uzima
zdravo za gotovo, a za sve su to zaslužni ljudi koji su svojom kreativnošću, idejama i
inovativnošću imali hrabrosti pokušati nešto novo i nepoznato.

Najbolji primjer je tehnološki napredak, prije 30 godina bilo je nezamislivo da će svako

kućanstvo imati osobno računalo ili više njih, da će postojati uređaji koji su spoj više uređaja u
jednom (mobilni telefon, fotoaparat, kamera, diktafon itd.).

U današnjem poslovanju kreativnost je jedna od najtraženijih stvari kod zaposlenika. Upravo

su kreativni zaposlenici nosioci uspješnih poslovnih organizacija. Kreativni zaposlenici lakše
rješavaju zadatke koji su stavljeni pred njih i pridonose stvaranju novih vrijednosti. Povezuju
naizgled nespojive stvari i kad se čini da nema rješenja za neki problem upravo su kreativci ti
koji rješavaju problem jer razmišljaju van okvira uobičajenog razmišljanja.

1
 2. KREATIVNOST I TIPOVI KREATIVNOSTI

Ne postoji lagan način da se postane kreativan ali ipak postoji način da se svladaju vještine koje
krase kreativne ljude. Ukoliko se uloži dovoljno truda, volje i vremena može se postati
kreativan. Najlakši način za svladavanje vještina kreativnih ljudi je promatranje njihovih
sposobnosti.
Kreativnost nije isključivo sposobnost da se uvijek daju nova rješenja već i vještina korištenja
starih znanja i strategija te njihovo kombiniranje da bi se došlo do željenog cilja. Kreativnost
je teško formulirati i sažeti u jednu definiciju ali se može podijeliti na 4 osnovna tipa.
Imaginacija koja gaji svoj pristup konstantnim stvaranjem novih ideja, revolucionarnim
razmišljanjima a ponekad i radikalnom pristupu rješavanju problema. Ovaj tip kreativnosti krasi
inovativnost, eksperimentiranje i stvaranje novih prilika u svakoj situaciji u kojoj je to moguće.
Preuzima se veći rizik i ruše se pravila uobičajenog razmišljanja.
Poboljšanje je riječ koja najbolje opisuje ovaj tip kreativnosti. Tu je glavni fokus na poboljšanju
već postojećih proizvoda, ideja i procesa. Ljudi koji su pripadnici ovog tipa kreativnosti nisu
skloni rizičnim situacijama, nisu radikalni u svom pristupu rješavanja problema već su
sistematični, detaljni i pažljivi.
Najbolji primjer ovakvog tipa kreativnosti je Ray Kroc osnivač McDonaldsa koji nije izmislio
brzu hranu ali je uspio pojednostavniti procese, standardizirati ih i postati poznat po svojoj
konzistentnosti kvalitete usluge, pojeftinjenju hrane, uniformiranosti i čistoći postrojenja.
Treći tip kreativnosti je brzo ostvarivanje ciljeva ili ulaganje te povećanje konkurentnosti.
Kreativni ljudi koji su pripadnici ovog oblika kreativnosti se fokusiraju na to da što prije
prihvate promjene to jest da riješe problem prije konkurencije te da prihvate pravila igre
konkurencije i postanu bolji od njih. Oni zapravo rade više nego drugi, nude nove proizvode na
tržištu, iskorištavaju slabosti konkurencije te nude nove ideje i usluge
Inkubacija je četvrti tip kreativnosti što znači vrijeme od nastanka ideje do prve upotrebe. Ovaj
tip kreativnosti potiče timski rad, koordiniranost te rad u timovima. Kreativnost nastaje uslijed
zajedničkog razmišljanja, potiče se ohrabrivanje na zajednički rad i dijeljenje zajedničkih
vrijednosti unutar skupine.
Veliki je broj primjera za ovu vrstu kreativnosti ali možda najbolja i najpoznatija je onaj Billa
Wilsona koji je razgovarao sa svojim prijateljima te zajedničkim radom i idejama došao do
programa za liječenje alkoholičara u 12 koraka koji je poslije primijenjen i na mnoge druge
tipove ovisnosti.
Svi tipovi kreativnosti su različiti, ne može se kazati da je jedan bolji od drugoga jer različite
situacije zahtijevaju različite tipove kreativnosti.
Nemogućnost ljudi da se okrenu promjenama je najveća kočnica kreativnosti jer se ne odustaju
od određenog načina razmišljanja ili načina rješavanja problema. Nemogućnost promjene
postaje problem jer mnogi smatraju da je ne promjenjivost ili konzistentnost dobra osobina
svakog pojedinaca. Konzistentošću se želi prikazati zrelost, kontrola nad životom pojedinca pa
čak i inteligentnost pojedinca.

2
Nedostatak konzistentnosti se pokušava prikazati kao nešto loše to jest da je osoba tvrdoglava,
neorganizirana ili nepovjerljiva. Svaki je čovjek kreativan samo se to razlikuje od pojedinca do
pojedinca, razlika je u količini i stupnju kreativnosti. Ono što obično koči kreativnost je
autocenzura, nedovoljna hrabrost ili volja da se slijedi svoje ideje, dok jedni koče sami sebe
drugi lakše oslobađaju svoj kreativni potencijal. Moguće je puno postići i s puno rada, brojnim
pokušajima dok se ne nađe zadovoljavajuće rješenje problema koje se kasnije koriste u
rješavanju drugih sličnih problema uz malu doradu.

3. KREATIVNI POJEDINCI

Kreativne pojedince krase neke zajedničke osobine:

Hrabrost jer nema strah od novog i nepoznatog, za kreativnog pojedinca ne postoji izraz „to se
ovdje oduvijek tako radi“ jer samo promjene dovode do poboljšanja, njihova se hrabrost vidi i
u tome što se ne boje izreći svoje mišljenje ili ideju bez obzira što će drugi o tome misliti ili
reći. Ukoliko kreativna osoba nema hrabrosti izreći svoju ideju ili mišljenje onda postoji velika
mogućnost da će ideja ostati neiskorištena.
Tolerancija na novo i nepoznato, novim i neobičnim situacijama kreativni ljudi pristupaju
znatiželjno i sa zanimanjem ali nikako sa strahom. Za njih je to teren za kombiniranje, igru i
pronalaženje novih rješenja. Njihova je sposobnost iz takvih situacija izvući ono što je bitno za
rješavanje problema.
Energija-fizička, psihička i mentalna koja ih motivira i potiče na drugačije, kreativnije i
produktivnije rješenje problema. Ta nova rješenja im daju novi poticaj i energiju. Oni zrače
zadovoljstvom i uvijek imaju volju i vrijeme za razgovor. Ostvaruju svoje ciljeve na način da
svoju energiju usmjeravaju na sve aktivnosti kojima se bave. Osobe s malom energijom se
zadovoljavaju s postojećim te je stupanj kreativnosti kod njih manji.
Toleriranje pogrešaka kod kreativnih ljudi je normalna. Toleriraju kao svoje tako i tuđe
pogreške jer znaju da bi došlo do realizacije novih ideja ili procesa treba pokušavati nešto novo
što podrazumijeva i greške.
Osjećaj slobode je nešto bez čega kreativne osobe ne mogu funkcionirati. Njima je potrebna
nesputanost i neuvjetovanost kako bi mogli djelovati na način na koji oni žele. Taj osjećaj
slobode se odnosi na slobodu misli. Postupak u kojem kreativna osoba može kontrolirati vlastite
postupke i aktivnosti. Taj osjećaj slobode ne smije ugroziti ljude u okolini niti narušavati
neometan rad u poduzeću
Upornost u svladavanju prepreka koje stoje na putu ostvarivanja ciljeva je neophodna je za
kreativnost. Kreativne osobe obične ne prihvate prvo rješenje do kojeg dođu već pokušavaju
naći novo bolje rješenje
Tesla je to rekao ovako: …Ja se ne žurim započeti sa stvarnim poslom. Kada dobijem novu
ideju, počinjem ju graditi u svojoj mašti, radim na poboljšanjima i razrađujem uređaj u svojim
mislima. Kada sam došao do točke u kojoj mogu sjediniti sve elemente u mojoj invenciji, svako

3
moguće poboljšanje koje mogu zamisliti, i kada više ne vidim greške, tada proizvod mojeg uma
pretvaram u konkretno…11
Uočavanje mogućnosti je sposobnost kreativnih osoba da nešto dogovore, vide neko
poboljšanje, sklope neki posao. Uočavanje mogućnosti u svemu što ih okružuje je vrlina koja
krasi kreativne osobe. Najbolji opis ovome je rekao Thomas Edison, veliki izumitelj: …Da bi
nešto izumili, potrebna vam je dobra mašta i hrpa smeća…12To je rekao čovjek koji je,
između ostalog izumio i fonograf, telegrafski aparat koji tipka tiskana slova te električnu
žarulju.

4. KREATIVNI PROCES

Stjecanje znanja i razvoj svijesti je prva faza kreativnog procesa. Pretpostavka svakog
kreativnog procesa je stvaranje svijesti o različitim idejama i različitim mogućnostima
obavljanja poslova čitajući različite stvari, putujući na različita mjesta, razgovarajući sa
različitim ljudima koji imaju različito viđenje svijeta i sl. Tako npr. možemo čitati o
proizvodima koji postoje u nekoj zemlji, a kojih još uvijek nema u drugim zemljama. Na radi
se samo o potrebi razvoja svijesti o različitim pristupima problemima, već i pripremi mozga na
činjenicu da postoje različiti načini da se neki posao obavi – razvoj otvorenog i kritičkog odnosa
prema svijetu. U ovoj fazi važno je osigurati prikupljanje informacija iz velikog broja
raznovrsnih izvora i čuvanje prikupljenih informacija.
Druga faza je proces inkubacije. Potrebno je vrijeme da bi ljudi mogli obraditi veliki broj
informacija koje su prikupili tokom prve faze. Proces inkubacije obično teče dok je svijest
zaokupljena drugim aktivnostima tako da podsvijest može nesmetano raditi na rješavanju
problema.
U trećoj fazi dolazi do generiranja ideja(iluminacije).Često se do ideja dolazi u fazi inkubacije,
nekad ih se teško sjetiti pa su zato osmišljene i brojne tehnike generiranja ideja. Većina ih je
koncentrirana na dobijanje kvalitetnih ideja a ne velikog broja ideja.
U završnoj četvrtoj fazi procesa se provodi evaluacija i implementacija to jest biranje onih ideja
koje imaju najveće šanse za uspjeh. Izboru ideja obično predhodi rasprava, mnoge ideje bivaju
odbačene jer su nerealne dok se neke mogu biti modificirane prije evaluacije što obično znači
da se mora vratiti u neku predhodnu fazu procesa.

1
Trojak N. Kako prepoznati karakteristike kreativne ličnosti?,
http://www.vrhunskiprojekt.com/2016/04/24/prepoznati-karakteristike-kreativne-licnosti/
27.11.2016

2
Trojak N. Kako prepoznati karakteristike kreativne ličnosti?,
http://www.vrhunskiprojekt.com/2016/04/24/prepoznati-karakteristike-kreativne-licnosti/
27.11.2016

4
 5. KREATIVNOST I INOVATIVNOST

Inovativnost predstavlja stvaralački čin, pa se često ne pravi razlika između inovativnosti i

kreativnosti. Kreativnost je poželjna kvaliteta u svim fazama inovativnosti. Inovativnost i
kreativnost predstavljaju stalnu potragu za promjenama. Kreativnost je samo jedan dio
inovativnosti jer inovativnost podrazumijeva pretvaranje kreativne ideje u proizvod, proces ili
uslugu koji se mogu komercijalizirati. Kreativnost predstavlja osnovu inovativnosti ali se isto
tako svaka kreativna ideja ne mora pretvoriti u proizvod, uslugu ili proces. Kreativnost i
inovacija zahtijevaju poduzetnički duh kako bi postali poslovna realnost.

Nisu svi kreativni ljudi i inovativni pa se tako dešava da imaju dobru ideju ili rješenje problema
ali nema znanje i sposobnost kojim bi to pretvorio u nešto materijalno opipljivo.Inovativnost je
kao i kreativnost urođeni dio svakog ljudskog bića. To je pokretačka snaga koja je kroz povijest
uvijek rezultirala napretkom. Pod inovacijama se ne podrazumijevaju samo nove tehnologije ili
novi proizvodi, nego i novi i pametniji načini za obavljanje poslova, nove metode upravljanja.

5
 6. ZAKLJUČAK

Ljudi se rađaju s kreativnošću kao osobinom. Kreativnost je imala veliki značaj za razvoj
civilizacije a isto tako ga ima i danas u stvaranju budućnosti. Kreativnost je utjecala i na proces
razvoja ljudskog razmišljanja. Iako postoje pojedinci koji su po svojim procesima,
razmišljanjima i djelovanjem drukčiji od drugih svaki od njih nosi u sebi i mogućnost da djeluju
na isti način.
Potrebno je osigurati uvjete u kojima će kreativnost doći do izražaja. Takvim pristupom će se
osigurati pojedincu da pokaže svoj potencijal, svoje ideje i karakter što neminovno dovodi do
toga da je taj pojedinac sretniji i zadovoljniji. U današnje vrijeme kreativni ljudi su jako
cijenjeni i traženi jer su fleksibilni, domišljati i originalni a često su zbog svoje neovisnosti u
sukobu sa svojom okolinom.
Kreativnost treba poticati jer se jedino tako može doći do novih proizvoda, procesa i
razmišljanja koja će promijeniti način gledanja na rješavanje problema. Samo formalno
obrazovanje nije dovoljno za razvoj i napredak jer poslovni svijet ne podnosi stagnaciju.
Pokretači tog svijeta su kreativni pojedinci i njihove ideje.

6
 7. LITERATURA

[1]Trojak N. Kako prepoznati karakteristike kreativne ličnosti?,

http://www.vrhunskiprojekt.com/2016/04/24/prepoznati-karakteristike-kreativne-licnosti/
27.11.2016
[2] Duić M. Kreativnost je podloga za inovacije a inovacije su primjenjena kreativnost,
http://www.poslovni.hr/after5/kreativnost-je-podloga-za-inovacije-a-inovacije-su-
primijenjena-kreativnost-309884 27.11.2016
[3] Džaferagić N. Kreativnost u radnim organizacijama,
http://slovo.staffunsa.org/nedima-dzaferagic-kreativnost-u-radnim-organizacijama/
28.11.2016