ARISTOTEL

-Platonov uenik, uitelj Aleksandra Velikog,

-Peripatetika kola = LICEJ (gr.peripatos=etalite)
- sistematiar, najvei polihistoriar

-Djela: LOGIKI SPISI: Organon (Orue)

PRIRODOZNANSTVENI SPISI: Fizika, O dui
PRVA FILOZOVIJA: Metafizika
ETIKI SPISI: Nikomahova etika, Eudemova etika
POLITIKI SPISI: Politika,
RETORIKI SPISI: Retorika, Poetika( O pjesnikoj umjetnosti)

KRITIKA PLATONOVOG IDEALIZMA uene o idejama =(realistiko gledite)

Drag mi je Platon, ali mi je draa istina

NEMA OPEG IZVAN POJEDINANOG; BITI IZVAN POJAVE I OBRNUTO- Lijenik ne lijei ovjeka kao
neto ope, nego lijei Kaliju ili Sokrata.
Bit kritike svodi se na neodrivost odvajanja ideja od realnih stvari (opeg od pojedinanog)

OTAC LOGIKE- kao priprema za svaku znanost i filozofiju; deduktivna logika (zakljuivanje od opeg prema
pojedinanom)

TEORIJA ADEKVACIJE- klasina teorija istine; tijek izvoenja DEDUKTIVAN i tako obratan tijeku
istraivanja
Istina je podudaranje pojma i stvari ADAEQUATIO INTELLECTUS ET REI

TVAR I OBLIK- sve to postoji ima neku materiju (tvar) i formu (oblik) koja oblikuje tu tvar
MOGUNOST I ZBILJNOST svaka materija ima ogranieni broj formi koje moe poprimiti
-KRETANJE/PROMJENA prelazak iz mogunosti u zbiljnost

-NEPOKRENUTI POKRETA naziv za boga, jo i miljenje miljenja, ista forma, ista zbiljnost

- SVRHOVITOST VLADA SVIJETOM (teoloko gledite)- sve zbivanje u svijetu i svaka tvar ima svoju
svrhu (gr. tlos=svrha) kao jedan od svojih UZROKA = (4): TVAR, OBLIK,UZROK KRETANJA, SVRHA

EUDAJMONIZAM- (gr.eudaimnia = blaenstvo, blagoa, srea, dobro) ETIKO GLEDITE po kojemu je

svrha moralnog djelovanja dosezanje sree (blaenstva) one osobe koja djeluje. Dakle, inei dobro, ne samo da
pomaemo drugima, ve usreujemo i sami sebe

- Aristotel o eudajmoni: blaenstvo i srea dobiveni naporom, voljom i umom objanjavamo ju priom o
Kresu (simbol bogatstvo dobio bogatstvo, ali izgubio slobodu i sina)
-Aristotel je u ETICI = REALIST

ETIKE VRLINE- ZLATNA SREDINA etike su vrline volje, a postiu se ako um usmjeruje volju u
izboru prema naelu zlatne sredine prava mjera izmeu razliitih pretjerivanja. npr. hrabrost (izmeu
kukaviluka i ludosti), velikodunost (izmeu rasipnosti i krtosti)...

DIJANOETIKE VRLINE- znanje, razboritost, umovanje...Dio su najveeg blaenstva koje obuzima

mudraca kada se teorijskom spoznajom priblie prvim izvorima te sudjeluju u boanskom miljenju.

ZOON POLITIKON- ovjek je bie zajednice (drutveno bie) Onaj tko ne moe ivjeti u zajednici ili kome
nita nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio drave, te je ili zvijer ili bog.

TRAGEDIJA- dao definiciju tragedije i posve je objasnio u svom djelu Poetika

ETIKA odgojna funkcija tragedije = katarza
- visoko vrednuje stvaralatvo grkih tragiara : Eshila, Sofokla, Euripida

MIMEZA- umjetnost oponaanja stvarnosti, ne nuno ono to se desilo, ali ono to se moe desit
KATARZA (gr. katharsis= oienje) -umjetniko djelo (npr. drama) izaziva kod gledalaca osjeaje (afekte)
saaljenja i straha te ih oslobaa od tog stanja, nakon toga je bolji nego to je bio. Time se ovjek uzdie iznad
egoizma, jer spoznaje da se ivotne promjene dogaaju i bez nae volje.
U misticizmu ima znaenje ienja due od grijeha.
UMJETNOST je oponaanje, ali stvaralako i idealizirano

Glavni problem njegove filozofije je pitanje : TO JE STVARNOST ?!?

SVRHOVITOST VLADA SVIJETOM teoloko gledite (gr. tlos=svrha)

sve zbivanje u svijetu i svaka tvar ima svoju svrhu
-stvarnost se sastoji od pojedinanih bia to je znanost o biima 4 UZROKA pojedinog bia:
1.) MATERIJA 3.) UZROK KRETANJA
2.) OBLIK (FORMA) 4.) SVRHA

1.) I 2.) veza materija forma: - forma je aktivna potencija stvari, a materija pasivna potencija
-dijalektika je spoj, zajednitvo 2 suprotstavljenih momenata zajedno imaju istinsku cjelinu
- materija i forma ne postoje jedno bez dugoga ine zajednitvo
- sama stvarnost je dijalektina, a kod Platona je dijalektina bila samo metoda

DIJALEKTINO RJEEN JE RASPRAVA (1000 god.) o problemu opih pojmova universalia od kud
dolaze opi pojmovi po Aristotelu postoje istovremeno i materija i forma

razvoj dijalektike: poinje s Heraklitom Platon (kao metoda)- Aristotel (kao stvarnost) Hegel (trotaktni
valcer teza, antiteza i sinteza) zavrava s Marxom (kao borba suprotnosti)

3.)kretanje: -prijelaz iz potencije u aktualnost

potencija poetak mogueg bitka, 2 vrste:
1. aktivna potencija mogunost proizvodnje novog akta
2. pasivna potencija mogunost prihvaanja akta
-npr. nogomet- lopta ima sposobnost prihvaanja akta ona je pasivna potencija, a nogometai su aktivna
potencija
- tu imamo dijalektiku u razlikovanju akta i potencije

4.)svrha (telos): -sve se u svijetu dogaa zbog neke svrha

-TEOLOGIJA uenje o svrhovitosti svijeta

pojedinane stvari Aristotel naziva SUPSTANCIJOM

-2 oblika supstancije:
1. prirodna supstancija nijedna supstancija nije uzrok same sebe
2. umjetna supstancija sve to je nastalo kao posljedica ovjekove teorije i prakse stol, naoale, frula
-supstancija stupa u svijetu naeg iskustva (pripadajua svojstva supstancije)
-sluajne akcidencije npr. boja koe ne mora pripadati nekome
-namjerne akcidencije PROPRIJERITETI pripadaju biti supstancije, primijete se nakon dueg vremena, npr.
drutvenost ovjeka.
-proprijeriteti ivog bia izmjena tvari, rast i razmnoavanje

-tijelo kao organizam sadri entelehiu

ENTELEHIA (gr.entelheia) biti u svrsi oblikovanja, imati svrhu. Kod Aristotela potpuno svrhovito ostvarenje
neega to je prije bilo samo potencijalno. Entelehija je ono to je postiglo cilj.

KATEGORIJE:
-najopenitiji pojmovi pod koje moemo svrstati cijelu stvarnost
-kod Aristotela kategorije ralanjuju akcidencije
ETIKA ORIJENTACIJA HELENISTIKO-RIMSKE FILOZOFIJE

Osnovna preokupacija helenistike individualistike etike:

IDEAL MUDRACA, KOJI POSTIE NEPOMUENOST (ATARAKSIJU)

STOIKA KOLA= STIICI

ETIKO RAZDOBLJA FILOZOFIJE

ZENON iz Kitiona (osniva), HRIZIP, EPIKTET, SENEKA, CAR MARKO AURELIJE

TRI STOE: stara, srednja i mlaa (ili rimska)
STOICIZAM - (gr. sta = trijem sa stupovima), uenje stoika da je vrlina u svladavanju afekata i
samodovoljnosti
- kola se odravala na trijemu atenske knjinice meu stupovima
- stoiki znai- ne aliti se na udarce sudbine, bit jak

- filozofiju dijele na: logiku, fiziku i etiku

U logici dali vrijedne priloge-razvili : razvili logiku sudova (Aristotelova je bila logika pojmova); shvatili:
nunost slijeda konkluzije iz premisa, da je zakljuak valjan ako je implikacija konjunkcije premisa i
konkluzije;
istaknuli: da je bitan dio suda voljni element odluke- prihvaanje ili odricanje kakvoga pojmovnog odnosa

PANTEISTIKA FIZIKA fizika je samo osnova, a etika je cilj, svrha filozofije

Stoika slika svijeta je heraklitska : - stoici imaju heraklitsku sliku svijeta - PANTEIZAM
SVIME VLADA LOGOS = sve se dogaa po sveopoj zakonitosti; u svakoj stvari prebiva u obliku sjemena
kao spermatiki logos dio boanskog uma svijeta. Ljudska priroda je dio prirode svijeta kao cjeline. Ljudski
um je dio svjetskog uma- jednake je grae kao i logos svijeta, pa ga moemo razumjeti= KATALEPTIKA
PREDODBA, tj. ona koja se osniva na stvarnosti, kriterij je istine.

- ovjek je neispisana ploa po kojoj izvana primamo utiske takvo uenje se zove SENZUALIZAM
- Grci vjeruju u Fatum ne smatraju da je ovjek slobodan
-ako vlada Fatum, nema slobode, ona je uvjetovana pametna sloboda vodi, a glupa vue za sobom - ivot u
skladu s prirodom

-treba doi do APATIJE (gr.aptheia) neosjetljivosti prema strastima iznutra i udesima izvana; kod kinika ona
je duevni mir; kod stoika osloboenje od afekata i ravnodunost prema ugodi i neugodi. Na tom putu mudrac
nita ne treba, jer je umom nadvladao sve poude...
- besprijekornom voljom mora se odricati i podnositi podnoenje je sinonim za stoike kao stup treba podnijeti
udarac sudbine, tako da se sudbina na nas moe osloniti

FATALIZAM (lat.fauma = sudbina, udes, kob, usud) uvjerenja da je zbivanje u svijetu i ljudsko djelovanje
neizbjeno, unaprijed odreeno Pasivno preputanje onome to se dogaa jer se smatra da se to ne moe
promijeniti, svijetom vlada sudbina (farum, logos...)
-Sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee.

ATARAKSIJA (gr.ataraxa = nepomuenost); stanje bez strasti DUEVNI MIR mudraca kao ideal
helenistikog doba u stoika, epikurejaca, skeptika .

DUEVNI MIR postiemo vrlinom AUTARKIJE- samodostatnosti ( gr.autrks sam sebi dovoljan)
samodovoljnost, samodostatnost, lienost potrebne, neovisnost o svakom uitku
(npr.Diogen je bio autarkini mudrac), ovjek je zadovoljan s onim to ima
-Nije siromaan onaj koji ima malo, ve onaj koji hoe vie.(Seneka)
Izmeu onoga to je dobro i loe stoici stavljaju indiferentne stvari: bogatstvo, ast, zdravlje, ljepotu, itd.
Seneka kae: da bogatstvo nije dobro po sebi jer bi inae i ljude inilo dobrima

- Dok budale robuju nerazumnim eljama, strastima i afektima, mudar je ovjek smiren, bez afekata (apatian)
=SLOBODA -se sastoji u uvianju nunosti: sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee
-smisao i granica slobode: u prihvaanju svjetskog poretka(nepromjenjiv red stvari)
- mogua jedino u podruju svijesti
 Pa je stoika ETIKA = etika pomirenja i bespomonosti, fatalizma i pasivnosti
= INDIVIDUALISTIKA; tei srei pojedinca, ne drutva

4 KARDINALNE VRLINE: RAZBORITOST, HRABROST, PRAVEDNOST I UMJERENOST

-razvili ideju KOZMOPOLITIZMA -Mudracu je domovina itav svije.

-KOZMOPOLITIZAM (gr.) nauka ili shvaanje o ovjeku kao graaninu svijet; svi ljudi su jednaki,
neovisno u kojim uvjetima i mjestima ive. ... bili oni slobodni ili robovi, Heleni ili barbari

EPIKUREJSKA KOLA

EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR

PRODUHOVLJENI HEDONIZAM etiko uenje o tome da se moralno dobro postie preko duhovnih
uitaka (dok tjelesni vode u dugoronu pomuenost i neugodu)- duevni mir pojedinca, blaenstvo
nepomuenosti mudraca- ataraksiju, odreuju epikurejci kao bezbolan mir (tjelesno zdravlje) i bezbrinost. -
- dobro i zlo je u osjeaju, a sa smru prestaje osjeanje= STRAH OD SMRTI JE BESMISLEN
Dok smo mi nena smrti, kad je smrt tada vie nema nas.

-Epikur ui hedonizmu ugoda je dobro, a bol je zlo

-Atomistika fizika Epikur trai znanost u prirodi fiziku- utemeljuje u etiku
- u atomistikoj strukturi svijeta nema mjesta za bogove oni ive u nekom meusvijetu i ne upliu se zbivanje
ovog svijeta

- obnavlja Demokratov atomizam: sve se sastoji od atoma i praznog prostora

-ovjeku je nepoznato zato je slobodan i on nema nikakvog cilja nego uiva dok ivimo moramo uivati jer
smrt nema osjeaje, nema nas

-Epikur u spoznajnoj teoriji je SENZUALIST: opaaji su izvor i kriterij istine

EPIKURIZAM dugo bio ozloglaen; zbog krivog shvaanja hedonizma i ateizma- u kolokvijalnom govoru
zadralo se i pejorativno znaenje epikurizma- kao sklonost krajnjem hedonizmu (to nije u skladu s izvornim
smislom Epikurova uenja).
- ne zanimaju se za dubljim pitanjima- hedonisti su!

SKEPTICIZAM

PRION IZ ELIDE (nije pisao), sljedbenik SENEKA EMPIRIK (napisao Pironove postavke)

SKEPSA (gr. skpsis- razmatranje, razmiljanje) nepovjerenje; sumnja kao naelo; skepticizam:
uvjeravanje da se svakoj tvrdnji moe suprotstaviti suprotna tvrdnja
Uviaju da su teza i antiteza (svako za i protiv) konano uvijek u ravnotei
-ne moemo spoznati kakve su stvari po sebi

TROPI- poznato 10 naina (tropa) kojima se pobija mogunosti sigurne spoznaje i dokazuje skepsa, tj. kojima
se skeptik suzdrava od suda.

SUZDRAVANJE I NEPOMUENOST uvianje relativnosti znanja vodi nas do sumnje (skepse), a

onda do uzdravanja od izricanja bilo kakvih odreenih sudova, jer nita nije sigurno.-

RELATIVIZAM- To nije nedostatak, nego prednost- jer onaj tko je opredijeljen je uznemiren, a onaj
tko je ravnoduan je nepomuen. Posljedica je VRLINA SUZDRAVANJA = EPOH ,
NEPOMUENI DUEVNI MIR =ATARAKSIJA
-Skepsa ne vodi pesimistikom, ve optimistikom zakljuivanju mudrac skeptik ne opredjeljuje se ni u pitanju
znanja (spoznaje) , niti se izjanjava o djelovanju. Pokorava se KONFORMIZMU =nekritikom prilagoavanju
okolini u kojoj se ivi.

- kao i sofisti tvrde nemogunost ljudske spoznaje dokazuju SKEPTIKI AGNOSTICIZMA- nemogunost
spoznaje- u spoznaji nas mogu ograniiti predrasude
- idealna spoznaja je OBJEKTIVAN ILI APSOLUTNA ISTINA trebalo bi ii preko ljudskih granica, a to mogu
samo neki spoznaja ne napor!!
- skeptici su otili dalje od sofista i njihovog relativizma stvari- govore o slabosti osjetilne spoznaje
- spoznaja se razlikuje od . do .
- mi NE moemo doi do univerzalne tj. apsolutne istine (spoznaje) koja bi vrijedila za SVA boa (ovjek, Bog,
aneli, marsovci...)

Kritiziraju racionalnu spoznaju naa se spoznaja temelji na iskustvu, a iskustvo je razliito i

relativno (temelji se na osjetilnom iskustvu) ne treba donositi konane prosudbe je se one
temelje na predodbama, a predodbe su razliite

ETIKA KOD SKEPTIKA etiki ideal je ATARAKSIA (nepomuenost) ne moramo se optereivati da

odluimo tko je u pravo, a tko ne.
- Flegmatinost i ravnodunost
- APATHIA- dovodi nas do KONFORMIZMA (nekritikog prilagoavanja okolini u kojoj ivimo)

NOVOPLATONIZAM
religiozno razdoblje- izgraivanje platonizma od 3. do 6. st. (kranstvo prevladava stara fil. uenja)

PLOTIN
Najvaniji mislilac novoplatonistike kole, djeluje u Aleksandriji i Rimu
Njegova filozofija je racionalna, pedantno i logiki napisana naporna za itati

APSOLUTNI MONIZAM -nadahnut Platonom (ali i stoicima, skepticizmom, aristotelizmom)

- Polazi od toga da je Bog nepojmljiv, nedokuiv spoznaji i raciju uope
- Nadomjeta Platona govorom o svijetu ideja tu imamo uranjanje u taj svijet putem EKSTAZE- jedini
primjereni put k Bogu, geometrijska progresija ako nemamo ekstazu neemo znati da Bog postoji
- Kae da se dua nalazi u beskrajnom protoku u kojem luta ne zna kako nae smrtno tijelo
- Eneade njegova djela- sve pisano u znaku br. 9 ( 3x3 )
Poznat je po sustavu emanacije (isijavanje) Jedno je uzrok i izvor svega iz Jednoga
procesom emanacije nastaje cijeli svijet i ostali svjetovi.

EMANACIJA(lat. emanare- izvirati, isijavati) isijavanje, proizlaenje svih stvari iz nekog najvieg izvora,
prabitka.
- Stupnjevi emanacije: prvo se emanira um ideja- dua materija

- to neka stvar ima vie Jednoga, to ona vie jest i obrnuto! Jedno je jedinstvo stvarima (pitagorejci)-
svaka stvar je sloena i da nema jedinstva koje dri stvari na okupu, ne bi postojala

- Govori da se svjetovi razlikuju po brzini: na svijet je trom (ne moe se glavnom kroz zid); duevni svijet
je brz (moe...)
- Jedino troma dua (koja nije brza i ne moe letjeti) ivi u paklu

-EKSTAZA (gr. ekstasis = biti van sebe) izlaenje izvan sebe, zanos. U Plotinovoj filozofiji stanje koje se
postie povlaenjem u samoga sebe, tj. odvajanjem duevnog doivljaja od svega osjetilnog i tjelesnog
uope.
U indijskoj filozofiji ulaenje u nirvanu, spajanje s Brahmanom. U filozofiji misticizma maksimalni stupanj
ostvarenja vlastite linosti. Ekstaza je izvan svakog pojmovnog odreenja.
 KRANSTVO I FILOZOFIJA

S filozofskog gledita zanimljiv tekst: Evanelje po Ivanu = pokuaj filozofskog tumaenja Isusovog ivota: Isus
je Logos ili Rije Boja; i prorona knjiga Otkrivenje (Apokalipsa)

ETIKA LJUBAVI
DEMOKRATSKI DUH
PROGONI

-Konstantin 313. g. Milanskim ediktom proglaava kranstvo ravnopravnom religijom s dr. religijama
-391. g. postaje dravnom religijom Rimskog Carstva.

2. st.- crkvena organizacija i institucionaliziranje kranstva

Poeci kranske filozofije

- Poeci odbacuju istraivanje = vjerovanje u ono to je dano najviim svjedoanstvom prvo se obraa
neukima,siromanima duhom jer je njihovo kraljevstvo nebesko izvorna snaga u iskrenosti i istoi srca onih
koji vjeru primaju bez obrazloenja, posramit e mudre
- Javila se potreba uza sustavom, suprotstaviti se razliitim oblicima hereza i dr. religija, te filozofskoj kritici eli
nai razumsku osnovu
-
GNOSTICI (2. ST.) prvi pokuavaju spoznajom doi do objavljene istine vjere i uspostaviti filozofiju
kranstva s osnovnim problemom odnosa vjere i uma. Bili su nesustavni, ugrozili sigurnost religioznog uvjerenja
i izazvali reakciju branitelja vjere .

APOLOGETI brane izvorno religijsko uvstvo i pretpostavljaju ga svakoj znanstvenoj i filozofskoj spoznaji.
Tako TERTULIJAN (160-220.g.) credo quia absurdum ( vjerujem jer je nevjerojatno).

PATRISTIKA (gr.pat- otac) uenje crkvenih otaca, koji najprije brane kranstvo protiv religija pogana, a
zatim filozofski utemeljuju i izgrauju kransko uenje, razdoblje od 1. do 8. st.- glavni predstavnik crkvenih
otaca Aurelije Augustin.

AURELIJE AUGUSTIN
- iz Numidije (Afrika), veliki kranski filozof,
- bio pristalica manihejskog nauka koji nauava o neprestano borbi dobra i zla, svjetla i tame.
Sumnjam, dakle jesam = izlaz iz skepse, razrjeenje sumnje ( zato je Augustin prethodnik novovjekovnog
miljenja koje poinje s Descartesovom nepobitnom istinom Mislim, dakle jesam.)

-Zagovara TEOCENTRIZAM vjerovanje da je Bog u svemu, sve dobro proizlazi iz njega, a zlo je samo
nedostatak dobroga ( pod utjecajem Platona i novoplatonizma)

- Prvi istaknti voluntarist VOLUNTARIZAM (lat. voluntas = volja) uenje koje volji daje primat nad
razumom. Suprotan je intelektualizmu. Vidljiv u Augustina, Duns Scota, Schopenhauera, Nietzschea.

-NEBESKA I ZEMALJSKA DRAVA (De Civitate Dei O dravi bojoj)

osniva filozofije povijesti: pita se o smislu povijesnih dogaaja.

- Suprotstavlja nebesku i zemaljsku dravu. Konani cilj povijesti je uspostava nebeskog kraljevstva.

- Crkvi dao voditeljsku ulogu. Na putu spasenja ovjeku je potrebna milost Boja, a Crkva posreduje izmeu
ovjeka i Apostola. Brine o svakom pojedincu kako se ne bi propao u grijehu.

SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA
- Kraj starog vijeka (poetak srednjeg vijeka) 476.g.- propau Zapadnog Rimskog Carstva do 15. St.
- Zabrana i zatvaranje svih filozofskih kola u Ateni- odluka cara Justinijana 529. god.
- feudalizam (na vrhu kralj = vladar; na dnu proizvoai = kmetovi)- u poetku partikularan, kasnije jaaju
centralistike drave ( od Karla Velikog, 800. god., obnova Zap. Rimskog C.)
- Crkva jedan od glavnih oslonaca feudalnog sustava; mona crkvena i svjetovna institucija
- Treba razlikovati biskupe feudalce od franjevaca i dominikanaca (ive od milostinje; otro osuuju svjetovne i
crkvene bogatee)
- 1096.-1270 Kriarski ratovi
- 12. st. prva sveuilita (Bolonja, Pariz, Oxford, Cambridgeu, Prag, Krakov)
- Zanimanje za drugaija pitanja : Odnos Boga oca sa Sinom i Duhom Svetim; odnos ovjeka i Boga; problemi
slobodne volje, grijeha, kazne, milosti, rtve, otkupljenja, spasa, zagrobnog ivota
- ZNANOST nema slobodan razvoj

FILOZOFIJA PODREENA TEOLOGIJI. u slubi Crkve (za razliku od Grke); gubi smisao za izvorni
kozmos i prouavanje prirode , sve promatra kao stvorenja Boja; krani ovaj svijet doivljavaju kao prolaznost;
mjesto tjelesnosti i grijeha, patnje.

SKOLASTIKA (scolasticus = uitelj) je srednjovjekovna kranska filozofija ; filozofija postala predmet

kolskog poduavanja, a ne istraivanja. Filozofija objanjava i brani dogme.
Cilj nije nai istinu, ve shvatiti i opravdati ve danu , objavljenu istinu.

Argumentira se na temelju: Biblije, miljenja crkvenih otaca i crkvenih koncila, a posebno Aristotela
S vremenom dobila negativan predznak
Nije jedinstveno razdoblje, prouavat emo ju s obzirom na dvije teme: 1.) odnos vjere i uma
2.) problem univerzalija

Razvija se MISTIKA nastoji pojedinca intuitivnom spoznajom dovesti do jedinstva i ljubavi s Bogom

1.) ODNOS VJERE I UMA

Tj. pitanje religije i znanosti, teologije i filozofije- temeljno pitanje skolastike filozofije
Dilema (ve kod Augustina): dolazi li vjera nakon istraivanja ili pak najprije vjerovati, a tek zatim istraivati??
za Augustina vjera preduvjet istraivanja. Ali evanelje kae: Ja sam put, istina i ivot.- - dakle treba traiti, a
vjera e doi kao zavretak traenja . zato Augustin izrie dvostruku formulu: intellige ut credas,crede ut intelligas
= spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao.

Ivan Scot Eriugena (9. St.)

ekstremni realist zasutpa platonistiko i novoplatonistiko uvjerenje to je neto openitije to vie jest, to je
realnije ide od najopenitijeg prema opem do pojedinanog

Universalia ante res univerzalije prije stvari

Autoritet je zasnovan na umovanju i treba potvrdu uma, dok umovanje nije utemeljeno na autoritetu.
Um zasnova istinu, autoritet bez uma nema snage.
Um ima prednost, premda je za nas autoritet Biblije vremenski prvi i nepovrediv. Autoritet crkvenih
otaca prihvaamo zato to je zasnovan na valjanu umovanju. Ako se autoriteti razilaze odluuje ovjek na
temelju samostalnog istraivanja vlastitog uma.
Filozofija nije podreena teologiji!!

Anselmo Canterburyjski
Ne nastojim spoznati da bih vjerovao, nego vjerujem da bih spoznao.
- Vjerovanje je poetak znanja i filozofskog istraivanja
- Vjera ipak treba potvrdu znanja, dokaze, ali pravo miljenje ne moe proturjeiti vjerovanju
- Najvei misterij vjere ostaje bez dokaza i nespoznatljiv je

Petar Abelard
 Zastupa umjereni nominalizam, tj. konceptualizam ope postoji u umu kao pojam trai sklad vjere i uma-
kritizira ontoloki dokaz od Anselma- kako moemo dobiti ideju beskonanosti ako svijet nije beskonaan, kako
dobijemo ideju Boga, ako ne postoji poto imamo ideju , imamo i Boga
- Sumnjajui dolazimo do istraivanja, istraivajui spoznajemo istinu
Traimo ktitiko rjeenje navodei za i protiv argumente (pro et contra, sic et non)

U sukobu s Crkvom jer tvrdi da presuda biskupa nita ne vrijedi ako nije u skladu s Bojom pravinou.
- Racionalist- eli spoznati temelj vjere i izloiti ih dokazima ljudskog razuma, koji je iznad autoriteta- zato je on
nositelj prosvjetiteljske tendencije u srednjem vijeku

- Obnovio etiku kao fil. disciplinu: provodi konkretne analize moralnog prosuivanja na ivotnim primjerima: nije
grijeh poeljeti enu, nego pristati na tu udnju; nije za osudu elja ve pristanak na tu elju. Grijeh se sastoji u
nakani a ne u udnji koju ovjek moe prevladati svojom voljom .
- Moralno dobro i zlo samo je u savjesti ovjeka

ARAPSKA SKOLASTIKA- ista temeljna obiljeja kao i kranska (nije samostalna i slobodna, ve je
ograniena islamskom religijom)
-najistaknutiji mislioci arapske filozofije za razliku od kranskih skolastitika nisu bili klerici, ve svjetovni ljudi
(esto lijenici) sa zanimanjem za filozofiju priroda

- na Zapadu najistaknutiji Ibn Sina (Iranac) poznat kao Avicena

Ibn Rud (Cordoba) poznat kao Averroes najslavniji komentator Aristotela...

ZRELA SKOLASTIKA (1200.-1300.)

bolje poznavanje Aristotela; samo djelomino slaganje uma i vjere

Roger Bacon
Enciklopedijskog obrazovanja; predvidio razvoj novovjekovne tehnike:brod plovi pomou stroja, kola bez
zaprege, avion..
- Kritizira crkvenu hijerarhiju zbog moralne pokvarenosti i neznanj
- Kada je njegov zatitnik papa Klement IV umro, bio je osuen za magijanje i skoro do smrti proveo u
samostanskom zatvoru
- Odbacio tradicionalno, za skolastiku karakteristino pozivanje na autoritete; usmjerio se na prouavanje prirode
koju spoznajemo iskustvom: promatranjem i eksperimentiranjem prethodnik renesanse i novovjekovnog duha-
on je vjerovao da utemeljuje teologiju
- Razlikuje - izvanjsko iskustvo: na kojem se zasniva filozofija kao eksperimentalna spoznaja prirode i
unutarnje iskustvo :koje ekstazom vodi do doivljaja natprirodnih pojava

Bonaventura - talijanski franjevac

pretpostavio nadmo vjere nad znanou (u pitanjima istina vjere, ne u pitanjima istina uma)

Avlbert Veliki divio se Aristotelu

Objava je iznad uma i nije u proturjeju s njome 1. u kranskoj skolastici odvaja filozofiju od teologije
- Najpotpunije izlae uenje o dvostrukoj istini ( znanost i religija)

Toma Akvinski
12. St. aristotelovac- njegovo shvaanje:
----Universalia in rebus univerzalija je u stvarima UMJERENI REALIZAM
- Ope se individualno oblikuje u svakoj pojedinanoj stvari
predstavlja vrhunac skolastike (s njime ona zavrava) spojio Aristotelovu filozofiju s kranskom vjerom
- Bog je savren i svemogu, spoznaje sebe i stvara svijet, uzrok je i cilj svega
- Istina ne moe proturjeiti istini

ROSCELIN
ekstremni nominalist ope nije nita realno postoji samo pojedinane stvari, a ope je samo rije, ime
(nomen), prazan zvuk (flatus vocis) kojim imenujemo i povezujemo vie pojedinanih stvari ideje su realne
--- Universalia post res opi pojmovi se javljaju poslije stvari
- Kae da postoje 3 boga, a ne 1 : postoje jabuke, kruke, ali ne i voe!

Duns Scot - nominalist

- Provodio analizu argumenata za i porotiv
Suprotno gledite od Tome Akvinskog i njegovog intelektualizma- konani zaokret skolastike i poetak odlunog
odvajanja filozofije od teologije, znanja od vjere, razuma od volje

William Occam
-nominalist
Zbog heretikog nauavanja o siromatvu Krista i apostola- optuen, pobjegao i papinskog zatvora, pa
djelovao u Pisi i Mnchenu pod zatitom kralja Ludviga Bavarskog

- Zastupa tezu da papa nije nepogreiv; iznad njega je autoritet Biblije

- U svjetovnim stvarima drava je iznad crkve ( Toma A. Dravu je podredio crkvi)
- Porie odrivost skolastikog problema odnosa vjere i uma znanost i vjera su heterogeni
- Razlikuje spoznaju i objavu
- OKAMIZAM je kritika skolastike tradicije; uenje zabranjeno u 14. st. ,ali se ipak odralo

2.) PROBLEM UNIVERZALIJA

3.)
Pitanje univerzalija sredinje je pitanje rane skolastike ( i kasnije)
- Da li su opi pojmovi (universalia) neto realno ili nisu i kakav je njihov odnos prema pojedinanim stvarima to
je staro pitanje OPEG I POJEDINANOG (raspravljali prije: Sokrat, Platon, Aristotel idr) PODIJELO JE
SREDNJOVJEKOVNE MISLIOCE oko tzv. REALISTIKOG, odnosno NOMINALISTIKOG GLEDITA
( u periodu od 9-14. st.)
- REALIZAM - ekstremni = universalia ante res ( ope je realno prije pojedinanog)
(nauavaju Eriugena i Anselmo) gleite koje zastupa platonistiko i novoplatonistiko
uvjerenje da ope postoji realno, prije i nezavisno od pojedinanih stvari, kao jedinstvena
supstanca.

-umjereni = universalia in rebus ( ope je u pojedinanom)-

(zastupa Toma Akvinski) priznaje opem egzistenciju, ali tako da se opa bit
individualno
oblikuje u svakoj pojedinanoj stvari

- NOMINALIZAM - ekstremni = nomen ( ope je ime, rije)

- (Roscelin ) ope nije nita realno (samo je rije kojom imenujemo pojedinane stvari), dakle postoje samo
pojedinane stvari

-umjereni ili KONCEPTUALIZAM= universalia post res ( ope je u razumu)

(Abelard) ope postoji u umu kao pojam (conceptus), a ne realno odvojeno kao
samostalni bitak

NOMINALIZAM - ugrozio neke temeljne dogme kranskog uenja:

- dogmu o Bojem trojedinstvu ( 3 boanske osobe: Otac, Sin, Duh Sveti su jedna osoba, a prema nominalistikom
miljenju su tri odvojena boga)
- dogmu o istonom grijehu i o iskupljenju svih ljudi Kristovom rtvom
- dvoji oko sakramenta priesti- sumnja da se kruh i vino (zadravajui svojstva pojedinanih stvari) mijenjaju
svoju bit i postaju tijelo i krv Isusa Krista
 REALIZAM dobro i lako objanjava crkvene dogme...

Crkva otro osuuje nominalizam, opredijelila se za realizma ( ali nije bila svjesna da realizam sadrava
panteistiku pretpostavku i zakljuak)

Herman Dalmatin (12. St.)- najstariji hrvatski znanstvenik i filozof svjetskog ugleda

NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA
- 15. i 16. st.
- nova slika svijeta i ovjeka; oslobaanje crkvene vladavine i njezinih autoriteta
- RENESANSA= preporod
- Odvajanje filozofije od teologije; znanosti od religije, spoznaja od dogme, razuma od vjere
- Oslanja se na razum, iskustvo, opaanje, istraivanje, eksperiment, indukciju i matematiku
- Usmjerena na ovladavanje i iskoritavanje prirode, ali i smisao za ljepotu prirode i ljudskog tijela
- Dante Alighieri Boanstvena komedija utemeljuje talijansku knjievnost na narodnom jeziku
Francesco Petrarka , Giovanni Boccaccio, Rabelais, Cervantes i Shakespeare
Umjetnost: Bruneleschi, Alberti, Donatello, Piero della Francesca, Rafael, Leonardo, Michelangelo, Tizian
U Hrvatskoj: Marko Maruli, Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Marin Dri, Petar Zorani
- Nikola Kopernika okrenuo geocentrinu sliku svijeta
- Galileo Galilei osniva klasine mehanike
- Hrvatski renesansni mislioci: Marko Maruli, Matija Vlai Ilirik, Frane Petri
- Znanstvena dostignua: Gutenberg (tiskarski stroj 1440.)... Znanje je mo!
- ANTROPOCENTRIZAM- ovjek cilj i mjerilo svih vrednota
- Gospodarski i kulturni procvat ; porast robno-novane privrede
- Kolumbo 1492. ; Vasco da Gama 1498. Oko Rta dobr nade doao do Indije, 1522. Zavren Magellanov put oko
svijeta
- Jaanje nacionalne svijesti oblikuju se snane nacionalne drave (Eng. , Franc., panj.)
- 1453. zavrava stogodinji rat izmeu Engleske i Francuske i Turci osvojili Konstantinopol (= pad Istonog
Rimskog Carstva)
- Oivljavanje antike

Nicolo Machiavelli
- Il principe ( Vladar)
politiki realizam
utemeljio novovjekovnu filozofiju politike (cilj opravdava sredstvo)

REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA
- Doba vjerskog preporda
G. Savonarola u Firenci pokrenu pobunu protiv moralne iskvarenosti pape i visokog sveenstva,ali protiv
svake slobodarske misli uope (pogubljen kao heretik)
Martin Luther u Njemakoj pokret REFORMACIJE protiv korumpiranosti i pokvarenosti crkvene
hijerarhije
-odvajanje od Rima
-obnova izvorne istoe evaneoskog kranstva
-protivnik filozofije: obacuje razum i znanje ipak potaknuo slobodu misli
- PROTUREFOMACIJA poetak u panjolskoj (jo u 13.st.)
INKVIZICIJA- kao sud i kazneni postupak Katolike Crkve protiv heretika

Giordano Bruno - Pod utjecajem panteizma N. Kuzanskog i F.Petriai Kopernika

- Odbacuje sve slubene autoritete jedini autoritet treba biti razum i slobodno istraivanje.
- rtva inkvizicije
 Beskonanost = sredinja tema njegove spekulacije
- Svijet je jedan, jedinstven i beskonaan: sastoji se od MONADA MINIMA (atoma koji su centri sila)

- Mikrokozmos je ogledalo makrokozmosa spoznaja ne samospoznaja ovjeka

Bog nije izvan svemira, nije transcedntan, on je dua svemira; uzrok j i poelo sveg ;
Priroda je Bog u stvarima.
HOMO FABER = ovjek kao radnik svojim trudom gradi odreuje svoj ivot, sudbinu i sreu

- Zbiljski svijet je jedini kojemu ovjek pripada

EMPIRIZAM I RACIONALIZAM

Francis Bacin(1561.-1626.)
Prirodu svladavamo ako joj se pokoravamo
- Tei velikoj obnovi i preobrazbi znanosti i ivota
- Novi organon

Cilj znanosti i filozofije: opskrbiti ljudski ivot novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom,
poveati ovjekovu mo nad prirodom, jer znanje je mo.

Kritika stare logike: dobro postavljen cilj-jedan od uvjeta mogueg napretka u znanosti ali i onda kada
je cilj dobro postavljen, ljudi mogu ii pogrenim putem drei se tradicije, knjiga i miljenja autoriteta

Prava i jedina metoda je INDUKCIJA

nije indukcija jednostavnim nabrajanjem, ve jedinstvo eksperimenata i racionalne
sposobnosti, sposobnosti prikupljanja i preraivanja (kao u pela)

Prvo je potrebno duh osloboditi svih zabluda i predrasuda koji su kao idoli nagomilani u ljudskoj svijesti
i ometaju spoznaju istine
RAZLIKUJE 4 IDOLA:
IDOLI PLEMENA = zasnovani na ljudskom rodu- ovjek po svojoj prirodi grijei u
spoznaji, unosi vie reda u svijet nego to ih ima; usklauje sve sa svojim prijanjim
uvjerenjima
IDOLI SPILJE = zablude koje ini pojedinac kao pojedinac zbog manjkavosti svoje
prirode, odgoja, proitanih knjiga, autoriteta, sklonosti novome i divljenja starome
itd.
IDOLI TRGA = najneugodniji rezultat su meusobnog odnosa ljudi,
sporazumijevanja, govora, slobode i neprecizne upotrebe rijei
IDOLI TEATRA = posljedica filozofskih dogmi i teorija (izmiljenih drama), nekritiki
prihvaenih naela pojedinih znanosti i pogreaka u postupku dokazivanja

RENE DESCARTES
- otac novovjekovne filozofije
- Rasprava o metodi
- Osniva analitike geometrije; velike zasluge za optiku (otkrio je zakon loma
svjetlosti), mehaniku (uveo je pojam veliine gibanja i naelo odranja sveukupne
koliine gibanja), refleksiologiju i psihologiju

PROBLEM METODE
- ovjek je sposoban spoznati istinu, ali osnovno je pitanje postupak istraivanja
- Kritika skolastike logike
 4 PRAVILA METODE:
1.)Naelo da nita ne prihvaamo kao istinito osim onoga to spoznajemo jasno i razgovijetno (
D. rui sve autoritete)
2.) Analitiko naelo: potekou treba ralaniti na jednostavne dijelove
3.) Naelo sinteze: red i postupnost od jednostavnoga k sloenome
4.) Naelo provjeravanja potpunosti postupka

- svaki ovjek svojim razumom moe razlikovati istinu od zablude

- u sve sumnja (u matematike dokaze, u postojanje svijeta, stvari, Boga, vlastito tijelo) ali upravo dok
sumnja, dok misli da je sve pogreno- on jest

= Cogito ergo sum = Mislim, dakle jesam

-ovjek je misaono bie temelj racionalistikog gledita

- ne odbacuje osjetilno iskustvo ali daje primat racionalistikog postupka (utjecaj matematike onog
doba) = logika primarnost razuma
- samo razum moe odrediti to je istinito

-istim miljenjem mogue je deduktivno, neovisno o iskustvu, spoznati zbilju = to su

APRIORNE SPOZNAJE ili UROENE IDEJE jer mi u nama samima imamo sposobnost da ih
izazovemo.

DEDUKCIJA (za D.)postupak izvoenja istina iz prvih intuitivnih, oitih istina- u jednostavnim
zakljucima dedukcija se svodi na intuitivan uvid, u sloenim situacijama potrebno ja nabrajanje ili
indukcija

Bog je jamac istinitosti ako sumnjam, znai da nisam savren, jer je spoznaja savrenija od sumnje.
Ideju bia savrenijeg od moga moglo je u mene usaditi jedino to savreno bie,

DUALIZAM razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo; misleu stvar i protenu stvar
- ali Bog je apsolutna supstancija (jamac istinitosti) slabost njegovog dualizam
Nije uspio rijeiti (to postaje polazna toka Spinozina monizma)

Baruch de Spinoza Red i veza ideja jesu isto kao red i veza stvari

EKSKOMUNICIRALI iz idovske zajednice

Utjecajem Hobbesa
- najnaprednijih rjeenja velike Francuske revolucije

Ui da u prirodnom stanju svaki pojedinac u borbi za samoodranje ima prirodno pravo na sve to
moe- ali ljudima je potrebna uzajamna pomo

-bitnost ivljenja u zajednici tako se ljudi odriu dijela prirodnog prava i obvezuju se na pokornost
vlasti, koja tako postaje jamcem poretka ta pokornost nije apsolutna
 = graani podanici mogu zamijeniti vlast ako ona radi protiv njihovih interesa
= svrha drave je sloboda, a ne strah od nje : U slobodnoj dravi svakome je
doputeno misliti to hoe i govoriti to misli.

SREDINJI POJAM NJEGOVE FILOZODIJE:

POJAM SUPSTANCIJE ona je uzrok sama sebe (causa sui)

MONIZAM- supstancija je jedna = to je Bog ili priroda, beskonana stvaralaka vjena priroda
svega to jest (razlika od Descartesovog dualizma)
Supstancija ima beskonano mnotvo ATRIBUTA (svojstva), koji su jednako tako beskrajni kao i
boanska beskrajna supstancija, bit koje oni neposredno izraavaju
- Nita nema atribute jer je nita, neto ima atribute, a Bog ima sve atribute
- LJUDI spoznaju 2 atributa: PROTENOST I MILJENJE

MODUSI (stanja supstancije) natura naturata - konane, ograniene, jedna drugom uzrokovane
pojedinane stvari, stvorena priroda,
- ovjek je modus prirode; dua i tijelo dvije su strani iste biti; odlike duha i
odreenja tijela jedna su te ista stvar promatrana pod atributom miljenja
ili pod atributom protenosti

-Svijet je proet jedinstvenom zakonitou

RED IDEJA ODGOVARA REDU STVARI;
SPOZNAJA JE, DAKLE, MOGUA

Etiku- izloio geometrijskim nainom (iz definicije i aksioma dolaze postavke, a svaka je postavka
dokazana pozivanjem na definicije, aksiome ili ve dokazane postavke)

Iskljuuje teologiju - Svijetom vlada nepromjenjiva zakonitost, prirodni red kojim je sve nuno
odreeno - racionalistiki stav
SLOBODA je spoznajna nunost = jasnom i razgovijetnom, matematikom spoznajom adekvatnom
spoznajom stvari
- spoznajemo pod vidom vjenosti ovjeka se oslobaa afekata, tj. neadekvatne spoznaje pod vidom
vremena
Spoznaji zamuenoj afektima i strastima suprotstavlja najviu intuitivnu spoznaju Boga: intelektualnu
ljubav prema Bogu ili prirodi (amor dei intellectualis)
= racionalizam i panteizam

Njegova fil. Bila potisnuta i zaboravljena

U 18. st. njegovu fil. oivljavaju Lessing, Herder i Goethe

Gottfreid Wilhelm Leibniz

-njemaki filozof, jedan od posljednjih znaajnih polihistoriara; osniva Berlinske akademije znanosti
(1700.g.)
- pravo, diplomacija, unaprijedio matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geologiju, psihologiju i tehniku
- istodobno i neovisno Newtonu utemeljio je infinitezimalni raun = viu matematiku
- prethodnik suvremene matematike (simbolike) logike
- pokuavao provesti ideju ujedinjenja Europa i ujedinjenja crkve- izmiruje mehaniki i teoloki nazor
na svijet , ujedinjenje znanstvenih i teolokih interesa
- suprotstavlja se mahanicizmu tog doba pluralizmom, kontinuitetom i perfekcionizmom

RACIONALIST - Lockeovu empiristiku tezu U razumu nema niega to proje nije bilo u
osjetilima- dopunjuje:
U razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima, osim samog razuma
PROBLEM SUPSTANCE sredinje pitanje fil. 17. St. (Descartes i Spinoza = uzrok same sebe)
- Bit supstance nije protenost , nego sila, aktivnost, stalna elja za usavravanjem
( utjecao na Kanta, Fichtea, Schellinga i Hegela - tj. na klasini njemaki idealizam)
Djela: Monadologija , O principu individue
MONADE - svijet se sastoji od beskrajnoga mnotva duhovnih atoma ( monada)
=neprotene, cjelovite i individualne supstancije, one su ista aktivnost, samodjelatnost
= su SREDITA SILA imaju MO PERCEPCIJE I MO POUDE (uvjetuje prijelaz
od jedne percepcije k dr.)
= svaka je potpuno samostalna, zatvorene u sebe, nema meusobnog utjecaja
(utjecaj je moguu samo uz pomo Boga) one su ista aktivnost
= svaka monada predouje cijeli svijet ona je jedinstvo u mnotvu
MIKROKOZMOS JE OGLEDALO MAKROKOZMOSA

razlikuje: GOLE ILI NAJNIE MONADE - nejasna slika svijet

DUE ILI NAJVIE -II - - apercepcija svijeta ili samosvijesti ( jasna i
razgovijetna predodba)

PRESTABILIRANA HARMONIJA- Bog je pri stvaranju svijeta predvidio i uskladio svaki in

monade. Djeluju kao da postoji uzajamni utjecaj
Due djeluju prema svrenim zakonima
Tijela djeluju prema zakonu tvarnog kretanja

SVA NAA PROSUIVANJA TEMELJE SE NA dvama naelima: PROTURJENOSTI I

DOVOLJNOG RAZLOGA

Thomas Hobbes(1588.-1679.)
Homo Homini Lupus = ovjek je ovjeku vuk
- Leviathan
- Ljudi su po prirodi jednak
- Iz jednakosti proizlazi strah
- Izvan dravne zajednice stalno vlada rat svakog protiv svakog
- Svrha drave je pojedinana sigurnost
Drava nastaje drutvenim ugovorom (nije boanska tvorevina)
- tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti suverena Hobbes izraava interese i
potrebe drutva koje treba snanu dravnu vlast koja jami graanski mir
- Iz straha svatko nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to
-dok nema zajednike vlasti i zakona, ljudi su u ratu svaki protiv svakoga ovjek je ovjeku vuk
DRUTVENIM UGOVOROM ljudi svladavaju nedostatke prirodnog stanja mnotvo razumom
ujedinjeno u jednu osobnost nazvanu DRAVA
SUVEREN nositelj te osobnosti ima APSOLUTNU VLAST, a podanici ne mogu mijenjati oblik
vladavine jer je ugovor neopoziv!

John Locke (1632.-1704.)

otac liberalizma -- njegove ideje imale veliki utjecaj na kljuna politika zbivanja u Europi i americi
u 18. stoljeu, ali i na ideju demokracije openito
-Ogled o ljudskom razumu i Dvije rasprave o vladi

Nema nieg u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima.

Osniva spoznajne teorije kao sustavne filozofske discipline: Moja je namjera istraiti podrijetlo,
nedvojbenost i doseg ljudske spoznaje.
Nije prvi koji raspravlja o tim problemima, ali ih prvi postavlja kao sredinje pitanje
filozofije

Kritika uroenih ideja- usmjerena je donekle i prema Descartesu i Leibnizu, ali je bila i pretpostavka za
Lockovu empiristiku tezu
EMPIRISTIKO GLEDIT (Nije prvi filozof empirizma, ali je prvi sustavno razvio empiristiku
spoznajnu koncepciju-zato se smatra utemeljiteljem empirizma)
- Na je duh u poetku tabula rasa (prazan bijeli papir bez sadraja)
- Sva naa spoznaja potjee iz iskustva, koje je dvostruko:
1.) izvanjsko iskustvo-osjetilno iskustvo (izvor u
osjetilima)
2.) unutarnje iskustvo-refleksija (izvor u radnjama
naeg duha)

Primarne i sekundarne kvalitete (prvotne i drugotne kvalitete) razlikuje u svojoj spoznajnoj teoriji
Prvotna svojstva (npr. vrstoa, protenost, oblik, pokretljivost, mirovanje) neodvojiva su od tijela
neovisno o njegovu stanju i veliini. Ideje tih prvotnih kvaliteta dobivamo preko vie osjetila.
Takve su ideje (dojmovi, doivljaji) objektivne slike kojima su uzori svojstva to realno postoje u
tijelima.
Drugotna svojstva nisu nita u samim predmetima, ve su sile koje njihovim primarnim kvalitetama
u nama proizvode razliite osjet, npr. boje, zvukove, okus, itd. Ideje drugotnih kvaliteta dobivamo
pojedinim osjetilima. Takve idje (npr. modro, slatko, toplo) nisu objektivne slike, nego su subjektivni
dojmovi onoga u tijelima to u nama proizvodi te ideje.

Tri stupnja spoznaje:

Intuitivna najvia, najjasnija i najsigurnija; sastoji se u neposrednom opaanju, slaganju ili neslaganju
dviju ideja
Demonstrativna - zakljuivanjem (dokazivanjem) otkriva slaganje ili neslaganje ideja uz pomo
drugih ideja
Senzitivna (osjetna) otkriva pojedinanu egzistenciju konanih bia izvan nas, a moe se smatrati
spoznajom ako se o njoj misli u irem smislu

Drutveno-politiki nazori
Locke se s liberalistikog gledita suprotstavlja Hobbesovoj tezi o potrebi apsolutne vlasti.
Prirodno stanje odlikuje jednakost meu ljudima i sloboda; prirodni zakon - razum ui ljude da su
jednaki i da ne smiju nanositi tetu jedan drugome. Nezgoda je toga stanja to se svatko mora sam
brinuti za njegovo odranje, a pojedinci bi mogli biti pristrani u rjeavanju svojih sporova. Taj
nedostatak moe se otkloniti drutvenim ugovorom kojim se svaki pojedinac odrie onog svog
prirodnog prava da sam branih i odrava prirodno stanje. Tako se uspostavlja drava koja treba potvrditi
i odrati razumno prirodno stanje, da jami ivot, slobodu i vlasnitvo. Locke zagovara potrebu podjele
vlasti na zakonodavnu (koja je najvia), izvrnu i federativnu (koja se odnosi na vanjsku politiku.

Trajni je suveren samo narod, a suverenitet je neotuiv. Narod zakonodavcu privremeno

povjerava zakonodavnu vlast, ali je moe i silom uzeti natrag ako zakonodavac iznevjeri
povjerenje koje mu je bilo dato.
Locke opravdava pravo naroda na revoluciju!

GEORGE BERKELEY (1685.-1753.)

porie postojanje materije,tj. tjelesne supstancije, koja je temeljni kamen ateizma

NOMINALISTIKO GLEDITE- materija kao i sve apstraktne ideje nije drugo do zvuk
praznog imena
Sljedbenik i kritiar J. Lockea -kritika: razlikovanje primarnih i sekundarnih kvaliteta
Lockeovo razlikovanje prvotnih i drugotnih kvaliteta prevladava Berkeley kao
nedosljedno i utvruje da su te kvalitete vrsto meusobno povezane, pa
subjektivnost drugotnih uzrokuje subjektivnost prvotnih. I primarne kvalitete kao i
sekundarne samo su u duhu.

EMPIRISTIKO gledite doveo je do subjektivnog idealizma

-predmeti su nae spoznaje ideja, a ideje su svi nai doivljaji:

BIT= BITI OPAEN

-osim ideja postoji i DUH koji ih doivljava. Ideje, pa ni one utisnute u osjetila, ne postoje izvan duha
koji ih doivljava.
- za osjetne stvari postojati ne znai drugo nego biti opaen (percipiran)
-odbacuje mogunost stvaranja apstraktnih ideja ili pojmova o stvarima (ideja kretanja uope, boje
uope, tijela, ovjeka, ivotinje uope), odnosno mogunost odvajanja u mislima onog to odvojeno
uope ne moe postojati

SUBJEKTIVNI IDEALIZAM poetno gledite- postoji samo duh koji opaa i kompleksi ideja
(osjeta) koje on doivljava, nema materije, sve stvari postoje samo u duhu vodi k SOLIPSIZMMU
gledite prema kojemu postoji samo Ja sa svojim doivljajima i nita vie (solus, ipse jedaini,
sam).solupsizam je kao koncepcija teorijski neoboriv!
- izbjegava zakljuak solipsizma jer tvrdi da je Bog izvor osjeta.