FILOZOFSKE DISCIPLINE I

PERIODIZACIJA POVIJESTI
FILOZOFIJE
 PODJELA FILOZOFSKIH
DISCIPLINA
1. METAFIZIKA:
a) Ontologija
b) Filozofska kozmologija
c) Filozofska teologija
d) Filozofska antropologija
2. GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA)
3. ETIKA
4. ESTETIKA
5. FILOZOFIJA POLITIKE
 METAFIZIKA
 Bavi se svijetom kao cjelinom i postojanjem u
najopćenitijem smislu
 od grčkih riječi meta (iza, iznad) i fysis
(priroda)
 Aristotel je svoju “prvu filozofiju” odredio kao
učenje o prvim izvorima i uzrocima bića
 Dobila je ime po tome što su Aristotelovi
učenici njegovu “prvu filozofiju” svrstali iza
fizike (meta ta fizika).
 Dijeli se na ontologiju, filozofsku teologiju,
filozofsku kozmologiju i filozofsku
antropologiju
ONTOLOGIJA
Što uopće postoji? Postoji li univerzalna
zakonitost svega u svijetu i kakva je to
zakonitost? Je li bitak jedan, a svijet
jedinstven ili postoji više načela?
 Opća metafizika
 Učenje o bitku
 Biće jest ono što jest, bez obzira na način na
koji jest
a) živo biće ( npr. učenik, košarkaš, pas )
b) neživo biće ( npr. oblak, vjetar, kiša, čamac)
 Bit = ono po čemu nešto jest baš to što
jest
 Razlikujemo:
1. OPSTANAK ( EGZISTENCIJU) to da
nešto jest ( da olovka jest)
2.BIT (ESENCIJU) to što nešto jest ( da
je to olovka)
 Bitak je bit bića kao bića; ono po čemu jest sve
što jest.
 Bitak je ono što omogućuje postojanje svakog
bića. U bitku je sve sadržano pa je bitak izvor
svakog postojanja.
 Bitak je uopće činjenica da nešto jest. Bitak nam
se ne otkriva, on uvijek samo jest, ne otkriva nam
svoje uzroke, ne kaže nam zašto jest, ali znamo
da jest jer vidimo da ima života.
 Bitak znači ono “biti”, ono “jest”
Ontološke koncepcije
 MONIZAM
Jedno načelo/jedna supstancija
Jedan je temelj svega
 DUALIZAM
Postoje dva međusobno samostalna i različita
načela svega ( Descartes – misaona i protežna
supstancija )
 PLURALIZAM
više načela ili supstancija ( Empedoklo – 4
elementa – voda, vatra, zrak i zemlja )
 Ontološke koncepcije prema
temeljnom određenju bitka
 MATERIJALIZAM
- bitak je materijalan (voda, atomi, elementi)
- materija je primarna
- duh, svijest i mišljenje su sekundarni,
izvedeni; to su samo oblici postojanja materije
- materija jest ono što postoji u prostoru i
vremenu, neovisno o subjektu i što može
djelovati na naša osjetila izazivajući osjete
 Ontološke koncepcije prema
temeljnom određenju bitka
 IDEALIZAM = bitak je nematerijalan ( bog,
ideja, volja, svijest)
1. OBJEKTIVNI IDEALIZAM
U osnovi svega nalazi se nematerijalno načelo
na koje se sve može svesti,neovisno o čovjeku
2. SUBJEKTIVNI IDEALIZAM
ne postoji vanjski svijet koji bi bio neovisan od
naše spoznaje
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA
 Što je čovjek? Po čemu je čovjek
čovjek?
 Je li čovjek pretežno tjelesno ili
pretežno duhovno biće?
 Po čemu se čovjek razlikuje od životinje?
Je li u toj razlici sadržana bit čovjeka?
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA
 Filozofija čovjeka
 Smatra se temeljnom filozofskom
disciplinom jer je čovjek od početka bio
osnovni filozofski problem
 Nastaje paralelno s krizom modernog
čovjeka (vrijeme Prvog svjetskog rata)
 Max Scheler, Helmuth Plessner i Arnold
Gehlen
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA
 Sloboda je bit čovjeka i njegovo
temeljno određenje – po tome se
razlikuje od svih ostalih bića
 Uz slobodu dolazi i odgovornost
 Čovjek je taj koji daje smisao svom
opstanku i ujedno je odgovoran za svoj
svijet, za sebe sama i svoju sudbinu
 Za naše vrijeme karakterističan je bijeg
od slobode? Što bi to bilo?
 GNOSEOLOGIJA
(EPISTEMOLOGIJA)
 Što je izvor naše spoznaje? Je li to um ili
iskustvo?
 Ima li pitanja na koja spoznaja ne može
dati odgovor ili takva pitanja ne postoje?
 Navedite primjere različitih vrsta
spoznaje!
 GNOSEOLOGIJA
(EPISTEMOLOGIJA)
 Dolazi od grč. riječi gnosis – spoznaja i
episteme – znanje
 istražuje podrijetlo, izvjesnost i doseg
ljudske spoznaje
 Osnivač John Locke ( 17. stoljeće )
 IZVORI SPOZNAJE
 EMPIRIZAM
- iskustvo je izvor sveg našeg znanja
- John Locke: Naš duh je tabula rasa
RACIONALIZAM
- prava osnova spoznaje je um
- Rene Descartes
 IZVORI SPOZNAJE
 SENZUALIZAM
- osjetno iskustvo je glavni izvor
spoznaje
KRITICIZAM ( Kant )
- sinteza empirizma i racionalizma
INTUICIONIZAM – intuicija glavni izvor
spoznaje
 IZVORI SPOZNAJE
 IRACIONALIZAM
- glavni izvori spoznaje su neracionalni
izvori
- dijeli se na:
1. VOLUNTARIZAM ( volja glavni izvor
spoznaje)
2. MISTICIZAM ( glavna spoznajna moć u
ekstazi)
 VRIJEDNOST I DOSEG SPOZNAJE
 DOGMATIZAM
- gledište koje smatra da je moguća
sigurna spoznaja istine
- on znači i svako prihvaćanje nekih
temeljnih istina, a da one nisu provjerene
SKEPTICIZAM – nije moguće spoznati
objektivnu istinu pa je mudro suzdržavati
se od izricanja tvrdnji
 ETIKA
 Što je moral? Čime je uvjetovan?
 Filozofija morala
 Ispituje podrijetlo, svrhu, motive i
norme moralnog djelovanja
 ETIKA
 IZVOR MORALNOG DJELOVANJA

- HETERONOMNA ETIKA
Moralna načela nemaju svoj izvor u
čovjeku, već u nečemu izvan njega,
najčešće u bogu
- AUTONOMNA ETIKA
Čovjek je izvor pravila ili zakona vlastitog
djelovanja
 KONCEPCIJE OVISNO O TOME
KAKO SE SHVAĆA DOBRO
EUDAIMONIZAM - Motiv i cilj ljudskog
djelovanja je sreća, blaženstvo, radost
HEDONIZAM - Užitak je cilj života
UTILITARIZAM - Najveća moguća korist
najvećeg broja ljudi
PERFEKCIONIZAM - Motiv i svrha
moralnog djelovanja je usavršavanje
 ESTETIKA
 Što je lijepo? Što je ljepota?
 Koja je razlika između umjetnički i
prirodno lijepog?
 Kako nešto prosuđujemo kao lijepo?
 Koja je funkcija umjetnosti?
 Filozofija lijepog i umjetnosti
 Ispituje bit,uvjete i kriterije stvaranja,
doživljavanja i prosuđivanja lijepog
odnosno umjetnosti
 ESTETIKA
 ODNOS FILOZOFIJE I UMJETNOSTI

ZAJEDNIČKO: Obje izražavaju nazor o

svijetu i životu
RAZLIKA: Umjetnost prikazuje svijet i
život pomoću mašte i osjećaja, a
filozofija ima kritički stav pri
prikazivanju
 FILOZOFIJA POLITIKE
 Kakav je odnos pojedinca i društva?
 U kakvom su odnosu interes pojedinca i
interes društva?
 U kakvom su odnosu čovjek i čovjek?
 Što je država i čemu služi?
 Bavi se problemima političke zajednice
 PERIODIZACIJA POVIJESTI
FILOZOFIJE
 ANTIČKA FILOZOFIJA
A) KOZMOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE
FILOZOFIJE
Miletska škola
Pitagorejska škola
Heraklit
Elejska škola
Posrednici ( Empedoklo i Anaksagora)
Atomisti
B) ANTROPOLOŠKO RAZDOBLJE
GRČKE FILOZOFIJE

Sofisti
Sokrat
Kirenska i kinička škola
C) ONTOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE
FILOZOFIJE

Platon
Aristotel
 D) ETIČKO RAZDOBLJE
HELENISTIČKO – RIMSKE
FILOZOFIJE

Stoicizam
Epikurejska škola
Skepticizam
E) RELIGIOZNO RAZDOBLJE
HELENISTIČKO – RIMSKE
FILOZOFIJE

Židovska filozofija religije

Novoplatonizam
KRŠĆANSKA FILOZOFIJA

Aurelije Augustin
 SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA
 Ivan Scot Eriugena ( 810. – 880.)
Anselmo Canterburyjski (1033. – 1109.)
Petar Abelard ( 1079. – 1142.)
Roger Bacon ( oko 1210. do oko 1292.)
Bonaventura ( 1221. – 1274.)
Albert Veliki ( 1193. ili 1206. do 1280.)
Toma Akvinski ( 1225. – 1274.)
Duns Scot ( 1266.ili 1274. do 1308.)
William Occam ( oko 1300. do oko 1350.)
Herman Dalmatin
NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA
A) FILOZOFIJA RENESANSE

Giordano Bruno
Frane Petrić
Matija Vlačić Ilirik
NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA
B) EMPIRIZAM I RACIONALIZAM

Francis Bacon
Rene Descartes
Baruch de Spinoza
Gottfried Wilhelm Leibniz
Thomas Hobbes
John Locke
George Berkeley
David Hume
NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA
C) PROSVJETITELJSTVO

Voltaire
Jean Jacques Rousseau
Lamettrie
Paul Holbach
Ruđer Bošković
NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA
D) KLASIČNI NJEMAČKI IDEALIZAM

Immanuel Kant
Johann Gottlieb Fichte
Friedrich Wilhelm Joseph Schelling
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
 SUVREMENA FILOZOFIJA
Arthur Schopenhauer
Soren Kierkegaard
Friedrich Nietzsche
Karl Marx
Auguste Comte
J.S.Mill
H.Spencer
 SUVREMENA FILOZOFIJA
Bertrand Russel Max Scheler
Ludwig Wittgenstein Helmuth Plessner
Rudolf Carnap Arnold Gehlen
Karl Popper Karl Jaspers
John Dewey Jean – Paul Sartre
William James Martin Heidegger
Henri Bergson H.G. Gadamer
Edmund Husserl Max Horkheimer
 SUVREMENA FILOZOFIJA
Herbert Marcuse
Ernst Bloch
Jurgen Habermas
Michel Foucault
Jacques Derrida
Jean – Francois Lyotard
John Rawls