FILOZOFIJA =ljubav prema mudrosti (filia=ljubav; sofia=mudrost) pitanje o bitku, svijetu, istini, moralnosti ljudskog djelovanja i smislu ivota

a -filozofski sustav mora biti metodoloki osiguran kao obrazloen, dosljedan i neproturjean FILOZOFIJA I ZNANOST razlike: -filozofija metoda argument -znanost metoda dokaz (empirijski-promatranje i eksperiment; formalni) -znanost postavlja spec. pitanja, a filozofija opde pitanja -prednosti filozofije: upravljenost cjelini, izvorna kritika svijest o pretpostavkama, tj. spoznaja bitnih izvora i uzroka bida, i humanistika vizija smisla -koristi filozofije: mudrost, kritiki odnos, zdrava sumnja, prethodnica znanosti, ideja ljudske jednakosti nije znanstvena injenica slinosti: -cilj: opisati svijet -kritike, istraivake, racionalne ZNANSTVENI NAPREDAK -u znanosti u jednom trenutku postoji samo 1 teorija koja se smatra istinom, sve dok se ta teorija ne dokae krivom, tj. otkrije se nova teorija koja zamjenjuje staru FILOZOFIJA I RELIGIJA razlike: -filozofija = racionalna argument -religija = iracionalna objava ili udo slinosti -nedokazivi -neempirijski FILOZOFSKE DISCIPLINE -podjela prema Aristotelu: 1. teorijska bavi se nunim, vjenim i onime to ovjek nije uzrokovao 2. praktika bavi se ljudskim djelovanjem 3. poietika bavi se ljudskim stvaralatvom FILOZOFSKA DISCIPLINA FILOZOFSKI PROBLEM -metafizika: -svijet postojanje 1. opda metafizika = ontologija to uopde realno postoji? to je bide? to je bit? 2. posebne metafizike: a) kozmologija Ima li fiz. svijet poetak? Ima li jedn. strukturu? kozmos kaos b) teologija Postoji li bog? c) antropologija/fil. uma Kakav je odnos duha i tijela? to je sa skladom volje? -epistemologija / gnoseologija (znanje) Na koje sve naine spoznajemo? to moemo spoznati? -etika (moral) Kako se treba odnositi prema drugima? -filozofija politike emu slui drava? Imaju li ljudi prava? -estetika (lijepo) to neki predmet ini umjetnikim djelom?

METAFIZIKA fil. disciplina o onome to je iznad i preko granica iskustvene danosti -Aristotel: prva filozofija -objanjenje svijeta otkriti osnovne uzroke i principe svijeta -meta ta fizika iza fizike, iza materijalnog ONTOLOGIJA -opda metafizika; uenje o bitku B B B (bide, bit, bitak) BIE (egzistencija) sve ono to postoji -u metafizikom smislu bide je temljni objekt istraivanja i osnovni izvor spoznaje -ivi i neivi predmeti, pojedinani, prolazni -mnotvo nastoji se svesti na temeljni princip BIT (esencija) sutina, tj. ono to ini da neto jest to to jest -postoji samo u naim glavama; zajednidke karakteristike, nuna svojstva BITAK ono po emu sve postojede jest -bitak konstituira zbiljnost bida -bit nije dostatna da sama ostvari neko bide, nego je za to potreban in (stvaralako djelovanje) bitka ONTOLOKE KONCEPCIJE kvantiteta (broj) bitka: 1. monizam sve to postoji da se svesti na samo 1 princip 2. dualizam 2 meusobno nesvodljiva naela 3. pluralizam vie naela kvaliteta bitka: 1. materijalizam bitak je materijalan (duh, svijest i miljenje) 2. idealizam bitak je idealan, nematerijalan (ideja, duh, svijest, volja, Bog) a) objektivni - utemeljuje idejni bitak kao objektivnu stvarnost nezavisnu o ljudskom umu ili svijesti b) subjektivni utemeljuje svijest kao tvorbeni bitak ideja kako o metafizinosti tako i o materijalnosti EPISTEMOLOGIJA / GNOSEOLOGIJA John Locke Moja je namjera da istraim podrijetlo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje. ljudska spoznaja je utvrivanje istine o svijetu i o sebi samima izvor spoznaje: 1. empirizam osjetilno iskustvo (percepcija) je izvor spoznaje 2. senzualizam krajnji izraz empirizma; ekstremni empirizam 3. racionalizam izvor spoznaje je isti ratio = razum; R. Descartes 4. kriticizam sinteza (spoj) empirizma i racionalizma, uma i osjetila, sadraja i oblika; Immanuel Kant 5. intuicionizam izvor spoznaje je neposredan duhovni uvid, osjedaj, bez dedukcije 6. iracionalizam izvor spoznaje je iznad ljudske duhovne i umske modi a) voluntarizam spoznaja ovisi o volji za spoznajom b) misticizam izvor spoznaje su ekstatini doivljaji i vizije

izvjesnost i doseg spoznaje: 1. dogmatizam svijet spoznajemo kakav je objektivno po sebi temeljem neprekoraiovih istinitih postavki; mogude je spoznati istinu 2. skepticizam nemoguda je objektivna spoznaja pa je pogreno bilo kojem stajalitu prepisivati istinu; nemogude je spoznati istinu 3. kriticizam viditi prethodno navedeno teorije istine 1. korespodencija slaganje misli i stanja stvari u vanjskom svijetu; propozicija X je istinita ako i samo ako je X stanje stvari 2. koherencija istinitost nekog suda ne ovisi o njegovom odnosu prema vanjskom svijetu, ved prema dr. sudovima; posljedica = relativizam

ETIKA fil. disciplina koja ispituje podrijetlo, motive, norme i svrhe moralnoga djelovanja i prosuivanja morala; filozofija morala MORAL skup napisanih pravila i obiaja koja odreuju meusobne odnose ljudi, oblik ponaanja i odreeni oblik ivota u nekoj drutvenoj zajednici usvaja se odgojem i ivljenjem u nekoj drutvenoj sredini i oslanja se na uoblienu savjest (skup naela moralnoga procjenjivanja) pojedinaca -drutvo procjenjuje moralnost sankcijama: odobravanjem ili neodobravanjem, prijekorom ili bojkotom vrste etike s obzirom na temeljnu vrijednosnu odrednicu: 1. heteronomna kao temeljnu vrijednosnu odrednicu uzima da je izvor moralnosti izvan ovjeka pa dobivamo eudajmonistike etike 2. autonomna kao temljnu vrijednosnu odrednicu uzima da je izvor moralnosti u ovjeku samom i ovjek je izvor svake etike norme -kant: moralni zakoni trae bezuvjetno vaenje vrste etike s obzirom na odreenje najvieg dobra: 1. eudajmonizam cilje je ljudskog djelovanja sreda i blaenstvo 2. hedonizam uitak je cilj ivota 3. utilitarizam svrha djelovanja je korist pojedinca i zajednice 4. perfekcionizam cilj djelovanja je u ostvarenju savrenstva 5. Kantova etika cilj je ljudskoga djelovanja u postizanju vrline iz osjedaja dunosti prema uroenom moralnom zakonu i takvo djelovanje predstavlja kategoriki imperativ (bezizuzetnu nunost) ESTETIKA filozofija lijepog i filozofija umjetnosti i raspravlja o lijepomu u umjetnosti i prirodi -ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doivljavanja i prosuivanja lijepog, odn. umjetnosti -metafiziki utemeljena estetika dri da je umjetnost natprirodan dar ovjeku dok estetika izvedena iz umjetnosti same dri da je izraz ljudskog duha u nekom materijalnom sredstvu izraavanja (zvuk, boja, oblik, kamen, bronca...) FILOZOFIJA POLITIKE korijeni su ved u starogrkoj definiciji (Aristotel) o ovjeku kao politikom bidu (zoon politikon) ija se narav moe ostvariti tek u zajednici (polis) s drugim ljudima

ANTIKA FILOZOFIJA -Grka, oko 7. st. p. n. e.; mit filozofija nov nain objanjenja svijeta KOZMOLOKO RAZDOBLJE -kozmos = ureen svijet (kaos = nema pravilnosti) to je ARHE? temelj svijeta / poredak stvari; iz ega je sve nastalo i na to se moe svesti Zbiva li se ita u svijetu? (kretanje-nastajanje-nestajanje) to ostaje trajno, nepromjenjivo? MILETSKA KOLA monizam, jedinstvenost svijeta, priroda odreena kao fysis (svijet) Tales pramatelj svega je voda -materijalizam, monizam, hilolizam [svaka je Anaksimen pramatelj svega je zrak stvar proeta ivotom; materija se poinje gibati Anaksimandar pramatelj svega je apeiron sama od sebe (sve je nastalo od oivljene materije) -kvalitativno neodredljiva beskonanost -zemlja, zrak, voda, vatra PITAGOREJSKA KOLA bit svega je harmoninost odnosa meu brojevima, brojevi imaju simbolinu mistinu ulogu u svemu postojedem, broj 10 je simbol prirodne harmonije -idealni svijet matematskih oblika via je razina stvarnosti, a svijet osjetilne danosti samo je njena kopija; brojevi predstavljaju (pasivni) uzor stvarima -pitagorejska epistemologija osnovni izvor spoznaje je razum (racionalizam) -nadahnuli Platona s 2 stvari: 1. dua je besmrtna reinkarnacija 2. koncepcija idealne drave -Pitagora, Filolaj HERAKLIT -u osnovi svega je kretanje (bit); u sreditu kretanja je vatra i predstavlja simbol promjene -sve se mijenja, nastaje i nestaje, sve je u toku i razvoju, sve se krede -svaka stvar u sebi nosi svoju suprotnost -uredba i harmonija kretanja svijeta utemeljena je na zakonu (LOGOS) svjetski zakon, red, vlada svijetom; zbiva se kao jedinstvo i borba suprotnosti vrste spoznaje: 1. priroda se voli prikrivati, stoga odjetila daju nepouzdana svjedoenja 2. prava spoznaja je racionalna ona spoznaje logos i sklad i borbu suprotnosti ELEJSKA KOLA izraziti racionalizam, svijet osjetilne realnosti je privid, kombinacija monoteizma i panteizma Ksenofan -sve (to pan) je jedno, oblika kugle, nije nastalo nego je vjeno i nepokretno (bog ili svijet) -monizam, panteizam (bog je svijet) Parmenid -osjetilna spoznaja je prividno miljenje, a istina (aletheia) spoznatljiva je samo racionalnim miljenjem -bitak jest, nebitak nije; izvan bitka nita ne postoji -Jedno je te isto: misliti i biti

-to moe zvati po imenu, o emu moe misliti postoji bit ili bide -o emu ne moe misliti ne postoji nebitak, nita -bide ne moe postati nebide pa tako nema kretanja -2 vrste spoznaje: 1. mijenje osjetilna spoznaja 2. miljenje razumna spoznaja Zenon -Zenonone apordije ili paradoksi u kojima je pobijao mogudnost kretanja (sudovi koji u sebi sadre proturjenost) -svoenje na apsurd (reductio ad absurdum) POSREDNICI svojevrsni prijenosnici znanja izmeu tadanjih filozofskih kola i sintetiati znanja Heraklit Posrednici Parmenid -nema bitka sve je u bivanju -postoji bitak, ali kao mnotvo -bitak postoji nema bivanja nepromjenjivih, vjenih osnova svijeta -pluralizam -monizam -promjena ne podrazumijeva nastajanje i nestajanje (kao kod Parmenida), nego se objanjava kretanjem, spajanjem i razdvajanjem nepromjenjivih osnova Empedoklo -teorija elemenata: voda, vatra, zemlja, zrak 2 sile: ljubav spaja, mrnja razdvaja Anaksagora -ima bezbroj vrsta kvalitativno razliitih sjemena (supstancija, estica) -NUS (svjetski um): najida tvar odvojena od svih drugih, u vjenom je gibanju i krajnji je uzrok svakog gibanja, tj. dao je poticaj na prvo svrhovito ureenje svemira telos ATOMISTI Leukip osniva kole Demokrit -ideja o mogudnosti beskonanoga dijeljenja bida je pogrena jer se dijeljenje mora zaustaviti na nedjeljivim esticama, tj. atomima -temeljna gradivna bida iz kojih je sastavljeno svako bide: nepromjenjivi, nedjeljivi, neunitivi, nenastali, ogranieni, tjelesni, tvrdi, puni, masivni, nezamjetljivi, ne moemo ih percipirati... -njihova suprotnost je je prazan prostor, nebide u smislu odsuda materijalnog bida -atomi se kredu sami od sebe u prostoru -determinizam sve je unaprijed odreeno, bududnost je predvidiva, nita se ne dogaa sluajno

ANTROPOLOKO RAZDOBLJE -Atena sredite filozofije; ovjek u sreditu interesa -praktina filozofija moral, politika, zakoni, odgoj -Kako postidi vrlinu(ARETE)?; nomos dogovoreni zakon (pravo); fysis odreen prirodnim zakonima SOFISTI umijede logikoga izvoenja i uvjeravanja; ovjek je mjera svih stvari (homo mensura); etiki relativizam -retorika govornika vjetina; tehnika uvjeravanja (argumentiranja, dokazivanja, pobijanja) -argumentacija pro et contra iscrpljuje sve razloge i proturazloge (teza-antiteza) -Protagora, Gorgija, Trasimah -kritiari: Sokrat, Platon, Aristotel -senzualizam skepticizam (apistemologija) sve sumnja -istina je relativna u odnosu na pojedinca -bududi da sve ovisi o poziciji iz koje se neto promatra, svakoj se tezi moe pronadi jednako uvjerljiva antiteza ETIKI RELATIVIZAM provjena dobra i zla ovisi o promatrau i njegovim interesima oni jai se mogu izboriti za svoje interese (Trasimah, Hipija) -religijski relativizam agnosticizam SOKRAT PREDSOKRATOVCI -postupanje po etikim pravilima (moralnost)je smisao ivota; mjera svega za ovjeka je umni uvid -bududi da istina nije relativna ni savjest i svijest o moralu ne moe biti relativnha; cilj miljenja je spoznaja opdeg -Platonovi dijalozi: Apologija (Obrana Sokratova), Kriton i Fedon sokratovski dijalog -dijalektiko miljenje Sokratov paradoks Znam da nita ne znam. ne znam nita znam da moja ostala vjerovanja ne zadovoljavaju kriterije znanja; znam neto znam koji su kriteriji znanja