1) ovjek je mjera svega. Objasni koji je smisao ima ta teza u sofista, a koji u sokrata.

2) Kako sokrat odreuje znanje, to je znanje?to misljenje?

znanje je mjera svega, Znam da nita ne znam
ivot bez propitivanja nije vrijedan ivljenja
3) to je majeutika
4) majeutika- Sokratova metoda kojom se iz sugovornika dokaznim postupkom
izvlai istina
5) Etiki relativizam- Protagora tvrdi da ono to se meni ini istinitim, to je za mene
istinito, ono to se tebi ini istinitim, to je za tebe istinito , i tako za svakog pojedinog
ovjeka
6) vrlina je smisao ivota- Spoznaj samoga sebe
Sokratova vrijednost- umni uvid to je spoznaja umom, a rezultat te spoznaje je pojam
7) ETIKI INTELEKTUALIZAM- dobro djelovanje je dobro prema znanju, a loe je in
neznanja
8) SOFISTI
svoje znanje prodavali za novac, prvi profesionalci, uitelji znanja, predstavnici:
Gorgija i Protagora
9) Ope znaajke
ovjek je u sreditu prouavanja, osnovno pitanje: ima li to ope vrijedno to bi
vrijedilo neovisno o vremenu, kraju i ljudima, u 5 st. pr. Kr. obrat od filozofskog
zanimanja o kozmosu na pitanje o ovjeku
10) Platonova djela? najpoznatiji dijalozi: Drava, Simpozij, Fedon, Fedar, Teetet
11) Platonovo uenje? IDEJE su vjene i nepromjenjive, one su bit svega
Izvor,uzrok i uzor svega = paradigme stvari
najvia ideja je ideja dobra, Dobro je ono po emu neto jest i po emu jest to to
jest.
npr. Stolar je stolar ako je dobar stolar; po tom dobru on uope jest stolar; ako nije
dobar stolar; onda on zapravo uope nije stolar
12) Umna spoznaja dolazi iz svijeta ideja nasuprot mnijenja koje nazivamo doksa
Vrste umne spoznaje:Ideja,predodba,pojava
13) Razlikujemo 4 stupnja stvarnosti:ideju- npr. ideju trokuta, predodbu- matematiko
ostvarenje, pojavu- pojedinani predmet oblik trokuta, sjenu- tog predmeta u vodi
14) Dijalektika ideje su realne biti stvari
15) Cilj drave je srea svih graana, srea zajednice
16) 3 stalea:
proizvoditelji zemljoradnici, zanatlije i drugi koji ostvaruju proizvodna dobra za sve
pripadnike
vojnici -uvari- brane dravu od neprijatelja
Vladari- mudraci- upravljaju dravom
17) Pravednost se sastoji u tome da svatko radi svoj posa
18)
19) prvi sistematiar prvo daje povijesni pregled i kritiku
polihistoriar nema podruja ljudskog duha kojemu nije dao temelj
20)
 21) Logiki spisi:Organon (orue)Prva filozofija: Metafizika Etiki spisi:Nikomahova
etika,Eudemova etika
Politiki spisi: Politika Retoriki spisi:, Retorika,Poetika Djala
22) Odreenje istine? Tvar (graa, materijal) je pasivna mogunost, potencija za
savrenstvo, usavravanje.
Oblik je ono bitno, bit po kojoj neto jest to to jest, cilj, znaenje
Stvar je oblikovana tvar, Npr. kamen je tvar u mogunosti moe biti stup,ploa,
hramali mi dajemo samo jedan oblik
23) ovjek je nuno politiko bie, ovjek je zoon politikon, ovjek nuno ivi u zajednici
svrha politike je ope dobro
Odgoj graana je temeljna funkcija drave
24) teorija adekvacije- nae miljenje i vanjski svijet se podudaraju, adekvacijom
dolazimo pomou uma, trpni um sakupljamo grau, opaamo, djelatni um
obavljamo istu misaonu aktivnost
25) 1. Etike vrline vrline volje, vrline zlatne sredine Npr. traimo sredinu, suviak-
rasipnost, manjak- krtost
2. Dijanoetike vrline- vrline uma, npr. znanje, razboritost, veemo je uz spoznaju
26) Razlikuje 4 uzroka u svijetu koji mogu objasniti svaku pojavu:
uzrok materije- kamen
uzrok oblika ili forme - to je nastalo, hram, ploa, stup
uzrok kretanja- promjena tj. oblikovanje
uzrok svrhe- zato smo to ba tako uinili?
27) KIRENJANI 4. st. Aristip nauavali su HEDONIZAM- dobro je isto to i uitak, a
zlo isto to i bol
Smisao je ivota u osjetilima, tjelesnim zadovoljstvima
Glavno naelo: to vie ugode
KINICI Antisten i Diogen
- isticali su bespotrebnost kao ideal
Zanimljivosti:
Diogen spavao u bavi
Kad je vidio da moe piti iz ruke odbacio au
- nauavali jednostavan i oskudan ivot u skladu s prirodom
- znanje je potrebno samo toliko koliko slui djelovanju

28) Helenistiko rimska filozofija Ope znaajke

- osvajanje Aleksandra Velikog poinje mijeanje i isprepletanje razliitih kultura
(Rimljani 146. pokorili Grku, Grka je kultura osvojila Zapad)
- 31. g.pr.n.e. osnivanjem rimskog carstva zapoinje rimsko razdoblje
- Helenizam kulturno- povijesno razdoblje prevladavanja grkog duha koji doivljava
promjene
- Sredite: Atena
- Filozofija okret prema etikim pitanjima
- naglaava se praktina uloga filozofije
- propau polisa graani gube svoj tradicionalni okvir ivota
 - postavlja se pitanje zajednike, ope sree drutva
- Temeljno pitanje : pitanje sree pojedinca, kako ovjek, ako je mudar moe postii
duevni mir
- Znanje postaje sredstvom, a filozofija mudrou
29

30) Stoici? 4. st.pr. n.e.- 2. st.n.e., osniva Zenon iz Kitiona

Uenje

Filozofija dijeli se na: logiku, fiziku i etiku

Logika- razvili su logiku sudova, te su shvatili nunost slijeda konkluzije iz premisa

(zakljuak je valjan ako iz premisa slijedi konkluzija)

Fizika- je osnova, a etika je cilj

Stoika je slika svijeta heraklitska:

svime vlada logos, svjetski um, stvaralaka vatra, bog, Zeus, sudbina, providnost

- sve se dogaa nuno odreeno je sveopom zakonitou: u svakoj stvari prebiva u obliku
sjemena kao spermatiki logos,dio

boanskog uma svijeta, spoznaja je mogua jer je ljudski um dio svjetskog uma, iste je grae
kao i logos svijeta

Etika mudar ovjek prihvaa nuan poredak u svijetu i ivi prema njemu

Stoiki mudrac 4 vrline:

razboritost

hrabrost

pravednost

umjerenost

31. HEDONIZAM- dobro je isto to i uitak, a zlo isto to i bol

32. Skepticizam? Ope znaajke

traje od 4. st. pr. Kr. do 2. st. Kr.

utemeljitelj je Piron
 njegove spise sabrao Sekst Empirik

njegovo djelo:

Pironove postavke

on utvruje da su teza i antiteza

uvijek u ravnotei

smatraju da mi ne moemo doi do

nikakve sigurnosti ve je sve relativno

33. Epikurejske skole?

djelovala je od 4. st.pr. Kr.

utemeljitelj kole je Epikur

filozofija se bavi uenjem o uitku

smatraju da je dobro i zlo u osjeanju, a sa smru prestaje osjeanje

Epikur tei znanosti o prirodi tj. fizici

Epikur uinio poznatim Demokritovo uenje o atomima

Epikur smatra za razliku od Demokrita da nije sve nuno nego postoji i sluajno