MODERNE METODE

ODREĐIVANJA I PREDVIĐANJA
NACIONALNOG PROIZVODA

Ivana Kolačko
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

 je makroekonomski indikator koji pokazuje

vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih
u zemlji tijekom određenog razdoblja, izraženo u
novčanim jedinicama.
 temeljna svrha izračunavanja bruto domaćeg
proizvoda je dobiti uvid u gospodarsku aktivnost
države
 Prethodnik BDP-a je bruto nacionalni proizvod
METODE MJERENJA BRUTO
DOMAĆEG PROIZVODA
 PROIZVODNA METODA MJERENJA BDP-a
 zbroj dodanih vrijednosti svih industrijskih
sektora gospodarstva i poreza na proizvode
umanjen za subvencije.
 DODANA VRIJEDNOST je razlika između
vrijednosti proizvodnih dobara i usluga i troškova
materijala koji su se upotrebijili za proizvodnju tih
dobara i usluga.
FORMULA :
BDP= DV + PP
 DOHODOVNA METODA
 BDP se također može izraziti i kao zbroj ostvarenih
dohodaka od kapitala i rada.
 dohoci od rada se sastoje od plaća, nadnica, i
dohodaka samozaposlenih.
 Kapitalni dohoci se sastoje od plaćanja vlasnicima
fizičkog kapitala (tvornice, strojevi) i "nevidljivog
kapitala" (npr. patenti).
 Dohoci od kapitala se još mogu podijeliti na profite
poduzetnika, rente plaćene vlasnicima zemlje ili
nekretnina, prihod od kamata na obvezn

 FORMULA:
BDP = BP + KA + RE + PF + AM + NP
 RASHODOVNA METODA
 Zbroj ukupnih izdataka za robu i usluge svakog
sektora potrošnje
 Za izračunavanje bruto domaćeg proizvoda po rashodnoj
metodi potrebni su podaci o konačnoj potrošnji kućanstava i
države /KP/, bruto investicijama /BI/, promjenama zaliha
/PZ/, izvozu roba i usluga /IZ/ i uvozu roba i usluga /UV/ u
određenom razdoblju.

 FORMULA:
 Y = C + I + G + (X −M)
KOMPONENTE BDP-A
 OSOBNA POTROŠNJA
 predstavlja prvu i najznačajniju stavku obračuna bruto
domaćeg proizvoda po rashodnoj metodi
 FUNKCIJA POTROŠNJE – prikazuje odnos između
potrošnje i raspoloživog dohotka
 Izdaci za konačnu potrošnju potrošnju kućanstava dijele se na
tri kategorije i to:
• Trajne robe
• Netrajne robe
• Usluge
NETO IZVOZ
 predstavlja razliku između izvoza i uvoza roba i usluga.
 Ako je izvoz veći od uvoza iskazuje se trgovački suficit i
on poveća bruto domaći proizvod.
 ako je izvoz manji od uvoza onda se iskazuje trgovački
deficit i on smanjuje bruto domaći proizvod.
BRUTO INVESTICIJE I NETO
INVESTICIJE
 BRUTO INVESTICIJE su one koje su
namijenjene zamjeni postojećeg istrošenog
kapitala i stvaranju novog, a financiraju se
iz amortizacije i akumulacije.

 NETO INVESTICIJE su namijenjene proširenju

postojećeg kapitala, a financiraju se iz akumulacije
One su jednake razlici između bruto investicija i
amortizacije.
POTROŠNJA DRŽAVE
 Potrošnja države su izdaci države za kupnju dobara
poput izgradnje infrastrukturnih objekata /ceste,
željezničke pruge, zračne luke, elektroopskrbni objekti i
sl./, plaće državnih službenika i sl.
 svoju potrošnju iz ostvarnih poreza i drugih državnih
prihoda koje su prihodna strana državnog ili lokalnog
proračuna.
 Promjena BDP-a Republike Hrvatske
od 2013. do 2016. godine
4

3
3
2 2.3
Stopa promjene (%)

0 -0.1
-0.6

-1

-2

-3

-4
2013. 2014. 2015. 2016.
Godina
NOMINALNI I REALNI BDP
 NOMINALNI BDP
 mjera ukupne vrijednosti proizvedenih finalnih
roba i usluga iskazanih u stvarnim, tržišnim
cijenama.
 nestabilnost u cijenama (npr. inflacija) mogu dovesti
do pogrešnih zaključaka - iskrivljeno mjerilo
vrijednosti.
 FORMULA:
 = količina finalnih proizvoda x tekuće cijene tih proizvoda
REALNI BDP
 Realni BDP je onaj izražen u stalnim
(nepromjenjivim) cijenama i uklanja utjecaj
promjene cijena ili inflacije.
 Da bismo dobili realni BDP, dijelimo nominalni
BDP indeksom cijena poznatim pod nazivom
BDP deflatorom

FORMULA:
BDP DEFLATOR
 prosječna cijena proizvedenih finalnih proizvoda
STABILNOST CIJENA
 pokazatelj opće razine cijena je INDEKS POTROŠAČKIH
CIJENA
 prosječne cijene konzumiranih proizvoda - mjeri trošak
života
 cijena proizvedenih dobara nije jednaka cijeni dobara
koja se troše (CPI≠BDP deflator)
 neka dobra se ne prodaju potrošačima nego
poduzećima, državi ili inozemstvu
 neka dobra koja kupuju potrošači se ne proizvode u
zemlji već se uvoze
 CPI pokazuje trošak određene skupine dobara i usluga
kroz vrijeme, tzv. potrošačke košarice
POTENCIJALNI BDP
 je dugoročni trend realnog BDP-a. On predstavlja
dugoročni proizvodni kapacitet ekonomije ili
maksimalnu količinu koju ekonomija može
proizvesti dok cijene ostaju stabilne.
 potencijalna se proizvodnja može nazvati i
proizvodnja s visokom razinom zaposlenosti.
 kada ekonomija posluje sa svojim potencijalom,
nezaposlenost je niska i proizvodnja visoka.
BDP JAZZ
razlika između potencijalnog i stvarnog BDP-a
naziva se jaz BDP-a → veliki jaz BDP-a znači
da ekonomija zaostaje i da ne posluje na granici
proizvodnih mogućnosti; silazne putanje
ekonomije zovu se:
 – recesije kada je jaz malen
 – depresije kada je jaz velik.
STOPA INFLACIJE
 Stopa inflacije je stopa promjene opće razine
cijena i mjeri se ovako u godini t:

 Indeks cijena (oznaka P)- mjera je prosječna

razine cijena.
 inflacija se javlja kada opća razina cijena raste.

 Situacija suprotna inflaciji je deflacija, u kojoj

dolazi do pada opće razine cijena.
STOPA NEZAPOSLENOSTI
 je omjer broja nezaposlenih (N) i ukupno
raspoloživih resursa radne snage(RS) izražen kao
postotak.
 Ona oslikava stanje gospodarstva, uspješnost
gospodarske politike, te je mjerilo težine
socijalnih teškoća i razlika u društvu.
 stopa nezaposlenosti se kreće u skladu s
poslovnimciklusom, odnosno u vrijeme recesije i
depresije raste, a u vrijeme ekspanzije opada
 Stopa nezaposlenosti Republike Hrvatske
od 2013. do 2016. godine
20.0

18.0

16.0 17.3 17.3

Stopa nezaposlenosti (%)

14.0 16.2

12.0
13.1
10.0

8.0

6.0

4.0

2.0

0.0
2013. 2014. 2015. 2016.

Godina
LITERATURA
KNJIGE I STRUČNI ČASOPISI:
 P. A. Samuelson i W. Nordhaus: Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992., str. 396-496, 566-620
640-660
 J. K. Galbraith: Kako je Keynes prispio u Ameriku, izvor u P. A. Samuelson, ed.:
“Ekonomska čitanka”, NZMH, Zagreb, 1975., str. 135-143
 A. Marshall: Načela ekonomike, CKD, Zagreb, 1987., str. 415-456
 D. Krueger: Makroekonomika, Ekonomski fakultet u Zagrebu, 2009.
 https://sites.google.com/site/dusanpavlovic1985/ekonomska-
teorija/makroekonomija/makroekonomski-pokazatelji (Dostupno: 30.11.2017.)
 http://www.effect.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1311%3Abruto-
domai-proizvod&Itemid=106 (Dostupno: 30.11.2017)
 https://hrcak.srce.hr/file/47273 (Dostupno: 30.11.2017)
 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52017SC0076(Dostupno:
30.11.2017)
 http://www.ekonomskirjecnik.com/definicije/bruto-domaci-proizvod-bdp.html
 https://www.investopedia.com/terms/g/gnp.asp (Dostupno: 30.11.2017)
 http://foreignpolicy.com/2011/01/03/gdp-a-brief-history/ (Dostupno: 01.12.2017)
 http://www.investinganswers.com/financial-dictionary/economics/gross-domestic-product-
gdp-1223 (Dostupno: 01.12.2017)
 https://www.investopedia.com/articles/markets-economy/092716/gpd-really-accurate-
measure-economic-growth.asp (Dostupno: 01.12.2017)
Hvala na pažnji!