Što je filozofija

 Nema opće prihvaćene definicije filozofije, no:

o Uvijek je pitanje o bitku, svijetu i istini
o U rezultatu nazor o svijetu i istini
 Različito se određuje predmet i pojam
 Gradi sliku svijeta, nastajanje spoznavanja totaliteta svijeta
 Pita po čemu je čovjek čovjek, traga za smislom i vodiljom života
 Izvorno značenje: „ljubav prema mudrosti“
 Određuje se kao istraživanje, traganje za smislom
 Filozofija je metodična i dokazuje svoje spoznaje
 Fil. da bi bila Fil. mora biti djelo uma i kritičkog spekulativnog
mišljenja jer tada postaje znanstvenim pojmovima izražen nazor o
svijetu i životu
Izvori filozofije
a) Divljenje, čuđenje
o Oni što se drugima čini samo po sebi razumljivim
b) Sumnja, potresenost
c) Komunikacija
o Postiže se svrha filozofije (želi biti saslušana, priopćena)
d) Ekstaza, znanost, umjetnost, svakidašnji život

Filozofski problemi i filozofske discipline

 Teorijska, praktična i poetička filozofija
o Nastale razmatranjima usmjerenih prema posebnim pitanjima
1. Teorijske discipline – ontologija, gnesologija, filozofija prirode...
2. Praktične discipline – etika, filozofije politike/ prava/ povijesti...
3. Poetičke discipline – estetika, retorika, filozofija tehnike...
Metafizika i ontologija
 Metafizika istražuje ono što je prvo i posljednje
 Što je: bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, uzrok, svrha...
 Aristotel je prvu filozofiju odredio kao učenje o prvim izvorima i
uzorcima bića
 Ime dobiva jer Aristotelovi učenici prvu filozofiju svrstavaju iza fizike
 Fizika (fysis): učenje o prirodi
o Fysis: sve ono što jest, ono što se kreće
 Metafizika pita za biće u njegovu bitku, znanost o onome s druge
strane fizičkog, tj. o onome što bićima pripada po njihovoj biti
Ontologija
 Ontologija (ili opća metafizika) je učenje o bitku
 Biće (postojeće) – sve ono o čemu se može reći da jest
 Bit (suština) – ono po čemu nešto jest baš to što jest
 Bitak – ono po čemu jest sve što jest, tj. ono po čemu bića jesu
o Bitak je bit bića kao bića
 Prvo filozofsko pitanje: što jest? Što je bitak?
o Je li bitak jedinstven, dvojak ili mnoštven?
 Ontološke koncepcije:
a) Monizam – sve je u svojoj osnovi jedno, raznolikosti svode na
jedno načelo; zbilja je jedinstvena, jedan je temelj svega
b) Dualizam – gledište s dva međusobno nesavladljiva samostalna
različita načela svega
c) Pluralizam – pretpostavlja više načela, osnova i supstancija
  Ontološko gledište prema temeljnom određenju bitka:
a) Materijalizam – bitak je materijalan, materija je
primarna, a svijest i mišljenje sekundarni
b) Idealizam – bitak i osnova svega je ideja, misao, mišljenje,
duh, svijest, volja, bog, a pojavna bića su izvedena
i. Objektivni I. – idejni bitak je objektivna zbiljnost,
neovisna od čovjeka i čovjekove svijesti
ii. Subjektivni I. – naša svijest je primarna, zbilja je
idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta
Spoznajna teorija ili gnoselogija
 Izvor spoznaje razlikuje nekoliko osnovnih odgovora i koncepcija:
a) Empirizam – iskustvo je izvor svog našeg znanja, duh je tabula
rasa – „neispisan list papira po kojem iskustvo urezuje“
b) Senzualizam – krajnji empirizam, samo je osjetno iskustvo
glavni izvor spoznaje
c) Racionalizam – do bitnih spoznaja dolazimo umovanjem, čistim
mišljenjem i prava je osnova spoznaje razum, um (intelekt, ratio)
d) Kriticizam – prevladava empiristički i racionalistički
dogmatizam; kritička sinteza empirizma i racionalizma;
spoznaja je sinteza sadržaja i oblika; objekt spoznaje daje
spoznaji njen sadržaj
e) Intuicionalizam – do najdubljih, najvažnijih životnih spoznaja
dolazimo intuicijom, neposrednim gledanjem, neposrednim
uvidom
f) Iracionalizam – upućuje na neracionalne (nerazumske,
iracionalne) izvore kao glavne izvore spoznaje
i. voluntarizam: daje prednost volji nad razumom;
ii. misticizam: spoznajnu moć vidi u ekstazi, sjedinjenju s
apsolutnim
 S obzirom na pitanje vrijednosti spoznaje i dosegu (granicama)
spoznaje razlikujemo:
a) Dogmatizam – smatra mogućnost sigurne spozanje isitne,
odnosno da svijet i stvari spoznajemo kakve su o sebi; znači
prihvaćanje nekih temeljnih istina, a da one nisu provjerene
b) Skepticizam – nije moguće spoznati objektivnu istinu, zato je
mudro suzdržavati se od izricanja tvrdnji
c) Kriticizam – pomiruje proturječja i jednostranosti dogmatizma
i skepticizma

Etika
 Filozofija morala
 Filozofska disciplina koja ispituje podrijetlo, motive, norme i svrhe
moralnog djelovanja i prosuđivanja
 Heteronomna etika: izvor morala je izvan čovjeka
 Autonomna etika: izvor morala je u samom čovjeku, on sam
određuje normu kojoj će se pokoravati
 Iz shvaćanja svrhe moralnog djelovanja razlikujemo koncepcije
„dobra“:
a) Eudajmonizam – cilj ljudskog djelovanja je sreća, blaženstvo
b) Hedonizam – užitak je cilj života
c) Utilitarizam – svrha djelovanja je korist pojedinca ili zajednice
d) Perfekcionizam – cilj je usavršavanje

Estetika
 Filozofija lijepog i umjetnosti
 Raspravlja o lijepom u prirodi i umjetnosti
 Ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja
lijepog i umjetnosti
 Povijest filozofije
 Periodizacija povijesti filozofije:
a) Antička filozofija
 Kozmološko razdoblje grč. fil.
 Antropološko razdoblje grč. fil.
 Ontološko razdoblje grč. fil.
 Etičko razdoblje helenističko-rimske fil.
b) Srednjovjekovna filozofija
 Problem odnosa vjere i uma
 Rasprava o problemu univerzalija
c) Novovjekovna filozofija
 Filozofija renesanse
 Empirizam i racionalizam
 Prosvjetiteljstvo
 Klasični njemački idealizam
d) Suvremena filozofija

Antička filozofija
Početci filozofije
 I prije filozofije čovjek je pokušavao odgovoriti na pitanja o svijetu
oko sebe, postanku svijeta, poretku stvari, svom položaju u svijetu i
smislu života
 Prvi odgovori mitske predodžbe (mitovi), rezultati su fantazije i
neobrazložena izvođenja, a ne kritičkog mišljenja usmjerenog prema
spoznaji
 Filozofija se ne razvija iz mita, nego protiv mita; ona je nastajanje
dosljedna mišljenja da racionalno otkri tajne života i svijeta
Grčka kolijevka filozofije
 Javlja se krajem 7., početkom 6.st. stare ere u Grčkoj (bogata
materijalna i duhovna kultura)
 Solonovom i Klistenovom reformom (549. i 509.) razvijena
robovlasnička demokracija i pravna jednakost i osobna sloboda svih
Helena; sloboda ličnosti bitan uvjet mogućnosti filozofije; grčki duh
oslobađa se mitskih predodžbi i kreće slobodnom istraživanju
 Grčka je filozofija izvorna, samonikla; Grci prvi koji znanju i spoznaji
daju znanstveno i spekulativno obilježje; grčka filozofija je uzdizanje
refleksijom i mišljenjem slobodna duha

Kozmološko razdoblje grčke filozofije

Miletska škola
 U gradu Miletu djeluju prvi grčki filozofi
 Osnovna pitanja koja postavljaju: što je pratemelj svega, prauzrok
(arhe), pratemelj svijeta?
 Ako se sve mijenja i je prolazno, a nešto je nepromjenjivo i trajno, što
je to nepromjenjivo, pratvar; koje je prirodno počelo osnova prirode
 Fil. Dimenzija i vrijednost učenja miletske šk. – prirodno počelo je
samo po sebi dovoljno, nešto ne može iz ništa nastati
 Tales (624.-547.): >otac grčke filozofije<, polihistoričar, matematičar,
astronom, prirodnjak, graditelj, političar, trgovac, ugledni građanin
Mileta – uči da je sve voda
 Anaksimen (588.-524.): bitak svega je zrak, a zgušnjavanjem i
razrjeđivanjem zraka nastaje sva raznolikost pojavnih oblika svijeta
 Anaksimander (650.-546.): ne zadovoljava se konkretnom tvari, nego
stvara spekulativan pojam; praosnova svega je apeiron (nešto
beskonačno, kvalitativno neodređeno); iz beskonačnog (neiscrpnog)
apeirona izdvajanjem suprotnosti toplog i hladnog nastaju konkretne
tvari
  Miletski filozofi zastupaju monističko i materijalističko gledište;
smatraju da je svaka stvar prožeta životom (hilozoizam); tvorci su
pojma prirode (fysis), teze o povezanosti prirode, o jedinstvu
prirode; njihovim učenjem dominira kategorija jedinstva svijeta
 Ljudima je svojstveno da svu zbilju svedu na što manju jedinicu,
stoga je izražena snažna monistička tendencija na početku filozofije

Pitagorejska škola
Pitagorejska škola
 Djelovali u južnoj Italiji, gradu Krotonu
 Organizirani kao “red“ (pitagorejski savez), sekta sa strogom
disciplinom odricanja i obredima mistično-moralnog nadahnuća
o Smisao života je u pročišćivanju duše i oslobađanje od tijela
 Imali obvezu da intenzivno intelektualno žive
Predstavnici
 Utemeljitelj škole: matematičar Pitagora (580.-500.)
 Vrhunac škole u 5.st.pr.Kr. s Filolajem na čelu, a više stoljeća duboko
i trajno utjecala na grčku kulturu
Filozofsko učenje: „Svijet je harmonija i broj“
 Polazili od svojih praktičkih i teorijskih uvida iz područja matematike,
glazbe i astronomije
 Akustična mjerenja otkrila sklad odnosa koji se mogu brojčano izraziti
 U matematici su brojevi i brojevni odnosi prvi i najvažniji;
proučavanjem svemira otkrili brojčana pravila i sklad nebeskih tijela
 Praktična djela i tehnička umijeća imaju prisustvo:
o Broja-mjere-količinskog odnosa
 Zaključuju da je broj bit svega
 Brojevi su počelo prirode, vječni i nepromjenjivi; prapočela svih tvari
o Čitav je svemir harmonija i broj
 >svaka spoznaja ima broj, bez njega se ništa ne spoznaje i ne shvaća<
 Jedino je vrijedno spoznati broj i brojne odnose
 Matematička spoznaja je uzor spoznaje i znanja uopće
 Kategorija kvantiteta osnova je kategorija pitagorejske filozofije