1.

PODRIJETLO NAZIVA
filia (ljubav) + sofia(mudrost) = ljubav prema
mudrosti
Prva upotreba riječi:
a) Pitagora – po predaji
b) Heraklit – teza povjesničara
Riječ su u stalnu uporabu uveli: SOKRAT i
PLATON
 2. ODREĐENJE POJMA FILOZOFIJA
- nema općenito prihvaćene definicije ni sadržajnog određenja s
kojim bi se većina suglasila
- filozofi su različito određivali predmet i pojam filozofije
a) Filozofija je na znanstvenim pojmovima izgrađen NAZOR O
SVIJETU i NAZOR O ŽIVOTU
NAZOR O SVIJETU – gradi sliku svijeta, nastoji spoznati cjelinu
svijeta, prve osnove svega, pita se o razlogu i podrijetlu stvari
uopće
NAZOR O ŽIVOTU – u svom središtu ima čovjeka kao čovjeka,
pitanja o osnovama, razlozima i svrhama njegova postojanja,
pitanje o smislu života, o tome po čemu je čovjek čovjek
b) Filozofija traga za smislom svijeta i čovjeka
Mit i religija kao traganje su MONOLOG, filozofija je DIJALOG
c) Filozofija proučava cjelokupnu stvarnost koristeći razum te
sustavno organizirajući znanje do kojeg je došla
d) Filozofija je domišljen sustav misli
e) Filozofija se bavi temeljnim, najopćenitijim pitanjima postojanja
 3. IZVORI FILOZOFIJE
a) ČUĐENJE (DIVLJENJE)
- svaki se čovjek u početku čudi da su stvari ono što jesu…
- iz divljenja proizlazi pitanje i spoznaja
b) SUMNJA (DVOJBA)
- iz dvojbe u ono spoznato proizlazi kritičko ispitivanje
- produktivna sumnja kojoj je cilj samostalno propitivati i doći do istine
c) POTRESENOST
- emotivna reakcija na život i svijet
- iz potresenosti čovjeka i svijesti o njegovoj izgubljenosti proizlazi
pitanje o samome sebi…
d) KOMUNIKACIJA
- komunikacija znači povezivanje i istinsko razumijevanje ljudi među
sobom
- filozofija teži da nešto saopći, da bude saslušana
“Ali ja postojim samo kad sam s drugima, sam nisam ništa.” K. Jaspers
e) EKSTAZA, RELIGIJA, UMJETNOST, ZNANOST I SVAKIDAŠNJI ŽIVOT
 4. ODNOS FILOZOFIJE I ZNANOSTI

ZNANOST je
- skup svih metodički stečenih i sistematski
sređenih ZNANJA,
- a ujedno i DJELATNOST kojom stječemo ta
znanja.