to je filozofija?

ne postoji openito prihvaena definicija (potekoa) filozofija ljubav prema mudrosti MUDROSLOVLJE (gr.) Ja sam filozof! (Pitagora) Ciceron je to spomenuo, ali nije nuno istinito bio je jedno vrijeme Pitagorejac (ne vjeruje mu se jer se misli da je bio zanesen) filozofija nastaje u Grkoj 7./ 6.st.pr.Kr. Karl Jaspers (20.st.), njemaki filozof nije se kolovao za filozofiju, po zanimanju lijenik o smatrao da se neke pojave u medicini ne mogu rijeiti, pa se okrenuo filozofiji o u svom tekstu govori o suprotnim miljenjima koja se javljaju kroz povijest

HERAKLIT (6./5. st.pr. Kr.)

sauvano stotinjak fragmenata jedan od najutjecajnijih filozofa u samim poecima ove discipline fr. 35 filozof je onaj koji ljubi mudrost te mora imati znanje o Koji ljube mudrost valja da vrlo mnogo znadu! fr. 40 priznaje da neki ljudi znaju mnogo, ali nisu mudri o nauene injenice ne znae mudrost, znanje mudrost o Mnogoznalost ne ui mudrosti jer bi nauila: Hesioda i Pitagoru, Ksenofonta i Hekateja fr. 50 logos univerzalni kozmiki zakon o filozof tei spoznati logos, ono to je bit svega (ne ono svakodnevno), trai se istraivanje temelja univerzuma o ljubi mudrost, zna, ali nije presudno, trai smisao logosa Ako posluate, ne mene, nego logos, mudro je priznavati, da je sve jedno.

HERODOT (5.st.pr.Kr.)
djelo Povijest Povijest (I, 30.) Solonu putuje iz ljubavi prema mudrosti kae da je filozof osoba koja istrauje iz ljubavi i elje za znanjem, a filozofirati znai istraivati iz elje za spoznajom

PLATON (5./4.st.pr.Kr.)
neznalice misle da mu nita ne nedostaje, ne zna da ne zna! o I ba je neznanje neto grozno, jer je, nimalo razborito i plemenito kakvo jest, uvijek zadovoljno sobom. mudraci smatraju se bogovima; loe ne tee za mudrou, jer ve jesu mudri o To je naime stoga to nijedan bog nije filozof i ne tei za tim da bude mudar, jer on to ve jest. filozofi smatraju se izmeu mudraca i neznalica, posjeduju svijest o neznanju, to je motiv za spoznaju

djelo Drava kritiko razmiljanje, propitivanje iz ljubavi prema spoznaju filozofirati uvijek biti na putu; filozofi su uvijek u pokretu, za razliku od statinih mudraca i neznalica o Filozofi su oni koji mogu domaiti ono to se uvijek u istome istovjetno nalazi. ele shvatiti bit svih predmeta; ovjek je u sredi. ANTROPOCENTRIZAM

ARISTOTEL (4.st. pr.Kr.)

znanost najspoznatljivije, a to su prva poela (temelji) i uzroci filozofija najvia znanost, a u odnosu na ostale je nadreena (postoji hijerarhija) o izabiru je zbog znanja radi njega samoga (teorija) o dobit emo odgovor radi ega je sve, koja je svrha svega jedino se u filozofiji moe dobiti odgovor; ANTROPOCENTRIZAM

APOSTOL PAVAO (1.st.po.Kr.)

izvrsno je poznavao rimsko-grku filzofiju, kao i teoriju idovstva ludost mudrost (svijeta) svijet je poganski (gr-rim. svijet) Bog personalno shvaanje (osoba) postavlja kriterije razliitosti izmeu ludosti i mudrosti knez mira (Krist) knez ovog svijeta (Sotona)

TERTULIJAN (2./3.st.po.Kr.)
vjerujemo jer imamo povjerenja u autoritet koji nam neto objavljuje Vjerujem jer je apsurdno. (Credo quia absurdum) preostaje nam drugi spoznajni stav; vjerujemo u Objavu povjerenje u Istinu istina = dobro srednjovjekovna filozofija obiljeena je TEOCENTRIZMOM

AURELIJE AUGUSTIN (4./5.st.po.Kr.)

Ja elim spoznati Boga i duu. Zar nita vie? Savreno nita vie! TEOCENTRIZAM, do Renesanse

novovjekovna filozofija 16.st. - 1831.g. o 16.st. filozofija renesanse o 17.st. empirizam i racionalizam o 18.st. filozofija prosvjetiteljstva o 1781.g. 1831.g. njemaki klasini idealizam o od 1831.g. suvremena filozofija

REN DECARTES (1596. 1650.)

1. znaajni predstavnik racionalizma filozofija: Savreno znanje o svim stvarima to ih ovjek moe spoznati... ograniava filozofiju na prouavanje onoga to je dostupno ljudskom umu, na ono to ljudski um moe shvatiti (pojmiti) filozofija ima praktinu funkciju ... kako bi se bolje snalazio u ivotu...

THOMAS HOBBES (1588. 1679.)

predstavnik empirizma Filozofija je racionalna spoznaja djelovanja o racionalna neto to moemo dosegnuti razumom vano je spoznati uzrono-posljedine veze, jer onda moemo manipulirati posljedicama (djelovanjima) Cilj spoznaje je mo. mo nad prirodom (da bi smo si olakali ivot)

Zajedniko Descartes-u i Hobbes-u filozofija ima PRAKTINU FUNKCIJU

IMMANUEL KANT (1724. 1804.)

prijelazna figura izmeu filozofije prosvjetiteljstva i njemakog klasinog idealizma 1781.g. Kritika istog uma radikalna promjena u filozofiji (Kantov kopernikanski obrat) Filozofija je ideja savrene mudrosti koja nam pokazuje krajnje svrhe ljudskog uma. 4 PITANJA: 1. to mogu znati? (koliko ovjek moe spoznati? Granice spoznaje) 2. to trebam initi? (to je ispravno, moralno? A to krivo?) 3. emu se smijem nadati? (treba dati odgovor na ovjekov odnos s transcendentnim biem) 4. to je ovjek? (prva 3 pitanja odnose se na ovo, najvanije kljuno) na 1. pitanje odgovara metafizika, na 2. moral, na 3. religija, a na 4. antropologija 4 filozofske discipline ne zanima ga kolska filozofija (povijest i injenice), ve ono to ona uistinu jest RELIGIJA za Kanta RACIONALNA (FILOZOFSKA) TEOLOGIJA o filozofska disciplina koja prouava transcendentno (nadnaravno) bie Boga; samo u granicama ljudske spoznaje o to nije DOGMATSKA RELIGIJA

JOHANN GOTTLIEB FICHTE (1762. 1814.)

Kakvu emo filozofiju izabrati ovisi dakle o tome kakav je netko ovjek. o kakav je netko ovjek, takvu filozofiju ima o svaki ovjek pridodaje filozofiji neto svoje, subjektivno krajnje individualno (subjektivno) shvaanje filozofije romantiarske ideje ovjek se raa kao filozof Zato ni ta znanost meu ve 'odraslim' mukarcima ne oekuje mnoge gorljive pristae. o filozofija je primjerenija mlaima (mogu doi do idealizma)

GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL (1770. 1831.)

Filozofija je njezino doba izraeno u mislima. o filozofija uvijek nastaje u suvremenom trenutku; refleksija onog trenutka u kojem nastaje (perspektiva sadanjosti)

FRIEDRICH WILHELM JOZEF SCHELLING (1775. 1854.)

njemaki klasini idealizam romantiarske ideje, utjecaj Hlderlina

KARL MARX (1818. 1883.)

Filozofi su svijet samo razliito tumaili, ali radi se o tome da ga se izmijeni. o izvor 11. teza o Fenerbachu (nj. teolog i filozof; Marx ga kritizira) o prigovor dotadanja filozofija se temelji na tumaenju svijeta teorija tumaenje je pasivno ne zahvaa ljudski ivot Marx eli promjenu svijeta znai radikalno mijenanje drutvenih odnosa o to se dogaa posredstvom revolucije filozofija bi tada bila ona snaga koja pokree revolucije; ispunjenje F kau da je Marxovo shvaanje filozofije: Miljenje revolucije FILOZOFIJA PRAKSE

LUDWIG WITTGENSTEIN (1889. 1951.)

austrijskog podrijetla, vei dio ivota proveo na Oxfordu o vezan je uz anglosaksonsku filozofiju pravac ANALITIKE FILOZOFIJE (20.st.) djelo: Tractatus Logico Philosophicus o predloio je osebujno shvaanje filozofije filozofija logika analiza jezika (misli) o misli sve ono to mislimo izraavamo jezikom; dok logika analiza pojanjava ono nejasno u jeziku ideja svoenje filozofije na logiku analizu

KARL JASPERS (1883. 1951.)

bavio se psihoanalizom, a tek kasnije filozofijom tekst: Filozofski nain iovta 4

o ovjek je izgubljen u tehnikom svijetu samozaborava o trebamo postati svjesni samih sebe; svog podrijetla

filozofija znanost nauk podjela znanosti: o REALNE (empirijske, iskustvene) bave se ljudskim iskustvom o FORMALNE (npr. logika, matematika) ZNANOST skup svih metodiki steenih i sistemskih znanja, a ujedno i djelatnost kojom tom znanosti stjeemo o znanstvene discipline mogu imati samo partikularnu spoznaju (fizika, kemija, antropologija) o interdisciplinarnost kombiniranje znanosti da bi se dolo do generalne spoznaje razlika izmeu realnih znanosti i filozofije: REALNE ZNANOSTI 1. iskustvene ili empirijske naravi postavljaju emprijska pitanja 2. tematski reducirane znanstvena spoznaja je uvijek partikularna 3. metodiki apstraktne istrauju samo ono to se moe istraiti metodama (koje su pouzdane i egzaktne) FILOZOFIJA 1. neempirijske nije iskustvena ve ona propituje uvjete svakog ljudskog iskustva 2. spoznaja totaliteta prouava totalitet (cjelinu) iskustva 3. nije metodiki apstraktna

POVIJESNI RAZVOJ o 7./6. st.pr.Kr. (Grka) mitoloko tumaenje svijeta VS. filozofsko miljenje (znanstveno miljenje) o 5.st.pr.Kr. 1. filozofski sustavi Platon (metafiziar) i Aristotel poetak odvajanja znanosti (znan. disciplina) i filozofije o srednji vijek nema kritikog razmiljanja, teoloki pogled na svijet o novi vijek Kopernik, Galileo, Kepler, Newton promjena paradigme kauzalno-deterministika slika svijeta o 19.st. odvajanja i razvoj drutvenih znanosti (sociol. i psihol.) o 20.st. odvajanje i razvoj logike (Frege)

PITANJA I ODGOVORI (Domaa zadaa br.1): 1. Pregledno ispiite granice znanosti. Znanstvena spoznaja je partikularna (usmjerena na odreene predmete prouavanja), ne moe odrediti ciljeve ivota (ne postavlja vrijednosti), ne moe nam odgovoriti na pitanje o vlastitom smislu 2. Pregledno ispiite zato je znanost nuna filozofiji. 5

Znanost je metodiki i kritiki ista, daje spoznaju o predmetima daje znanje o pojavama (injenice). Filozofija mora priznati znanstvene naine razmiljanja (njihove granice i put kojim su doli do tog razmiljanja) 3. U emu je specifinost filozofije? Da bi filozofirali nije dovoljno znati ono to nas znanost ui nego sami moramo razmiljati izvan granica znanosti, ali prihvatiti znanstveno miljenje (stav). 4. to sve uvjetuje ovjekovu izgubljenost i samozaborav? ovjekovu izgubljenost uvjetuje kad bez ljubavi bulji u prazninu, kada se pojedinac nalazi u mraku. ovjekovu samozaborav uvjetuje prezaposlenost poslovima, tehniki svijet, osjeaj kao da je ovjek dio stroja, a sklonost samozaboravu lei u nama samima prihvaanje koloteine i obiaja bez razmiljanja i kritinosti. 5. to znai odluka da se ivi na filozofski nain? Odluka da se ivi na filozofski nain znai otrgnuti se od koloteine, postati svjestan vlastitog podrijetla te na temelju toga traiti put do samog sebe, a zatim pomoi sebi u unutranjem djelovanju. 6. Kojim putovima vodi takav nain ivota? to znai komunikacija? Filozofski nain ivota vodi putem meditacije (u usamljenosti) svih naina osvjeivanja, a zatim komunikacija s ljudima sporazumijevanja u zajednikom radu, razgovoru i utnji. Komunikacija nam omoguuje da spoznamo istinu. Trebamo stalno traiti komunikaciju, bez ustruavanja, jer istina poinje udvoje, a sve to nije ostvareno u komunikaciji to shvatimo sami za sebe, po Jaspersu, ne znai nita. SAMOZABORAV - neznaje o sebi samima - rjeenje: meditacija (da moemo ii u komunikaciju) i komunikacija (dobivamo povratne informacije) - filozofski nain ivota biti svjestan problema i rjeenja - filozofiranje biti na putu samospoznaje Domaa zadaa br.2 Zadnji ulomak teksta znanstveno praznovjerje (staviti u kontekst odnosa znanosti i filozofije) U filozofiji je potrebno stalno iznova sve preispitivati i kritiki razmiljati kako bi spoznali sami sebe i svijet koji nas okruuje. Tko se vie ne udi, ne pita. Zato to smatra da zna, a kao to je Platon rekao za neznalice on ne zna da ne zna i zato smatra svoje znanje, tj. neznanje, dovoljnim, jer ne shvaa da ne zna. Tko znanstveno znanje smatra za spoznaju bitka kao takva i u cjelini, zapao je u neku vrstu znanstvenog praznovjerja. Bitak1 oznaava sve ono to jest, a znanost kao takva ima partikularnu spoznaju, u usporedbi s filozofijom koja ima spoznaju totaliteta. Stoga filozofija nema nikakve granice, osim same ljudske spoznaje, za razliku od znanosti koja je ograniena znanstvenim metodama. Na primjer znanost ne moe otkriti ima li ovjek duu ili ne, dok filozofija moe o tome voditi polemike i filozofirati.
1

BITAK filozofska kategorija koja oznaava sve ono to jest, cjelokupnost svih realnih predmeta i iskustava, ono to omoguuje postojanje svakog bia

SLINOSTI - nazor (tumaenje) o svijetu, ovjeku i ivotu - univerzalnost bave se vjenim pitanjima i temama - povijesnost ne zastarijevaju o povijest filozofije je filozofija sama po sebi, kao i povijest umjetnosti (mora se znati ta povijest povijest pripada samom predmetu) RAZLIKE - umjetnost je proizvod mate, dok je filozofija nastaje uz pomo kritikog razmiljanja

vjera u transcendentno (ono to nadilazi oveka, nadnaravno) bie o vjerujemo jer imamo POVJERENJE u autoritet!

SLINOSTI - nazor o svijetu, ovjeku i ivotu - tumaenje (interpretacija) svijeta, ovjeka i ivota - rasvjetljenje egzistencije pokuavaju pojedincu dati odgovor na temeljna egzistencijalna pitanja RAZLIKE - RELIGIJA objava (npr. prva Boja zapovijed Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene) taj iskaz ne proizlazi iz ljudskog promiljanja NAD-UMNI ISKAZ o Ne ubij! rezultat je kritikog razmiljanja stavovi moraju imati racionalno objanjenje, utemeljenje, do njih smo doli logikom argumentacijom, to je strogo pojmovno miljenje UMNI ISKAZ Nad-umne iskaze uzima u obzir teologija, a umnima se bavi filozofija - Nad-umne iskaze prihvaamo vjerom (povjerenje), jo 2 stava agnostici2 i ateisti3, a kod umnih iskaza cilj je spoznaja (proces), kojom dolazimo do znanja obrazloeno vjerovanje

AGNOSTIK osoba koja pristaje uz agnosticizam (izraz koji obuhvaa veoma razliite pravce, npr. transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr., koji zastupaju gledite da je stvarnost nemogue spoznati) 3 ATEIST onaj koji pristaje uz ateizam (odricanje od religije i vjerovanja koja iz nje proizlaze, objanjavanje ukupnog materijalnog i duhovnog svijeta bez nadnaravnog bia)

sve zapoinje filozofskim pitanjem odgovor (podlijee kritici obrazloenje, polemika...) novo pitanje novi odgovori stvara se problemsko podruje specijalizirani dio nakon nekog vremena problemsko podruje postaje filozofska disciplina

ARISTOTELOVA PODJELA FILOZOFIJE

on je prvo promiljao o odnosu ovjeka prema svijetu trostruk nain: o teorija opaamo i promatramo stvari; spoznaja zbog nje same o praksa ovjek djeluje u svijetu o proizvodnja oblikovanje, stvaranje

3 grane filozofije:
TEORIJSKA (nauk o biu za Aristotela) o metafizika, filozofija prirode, spoznajna teorija (17.st.), antropologija (19.st.) PRAKTINA (nauk o ljudskom djelovanju ispravnom djelovanju) o etika, tzv. genitivne filozofije, tj. filozofije neega filozofija politike, fil. prava, fil. odgoja, fil. znanosti, socijalna filozofija POIETIKA (nauk o oblikovanju zanatsko tehnika i tehnologija, i umjetniko) o Poetika, retorika, estetika filozofskih umjetnosti (obuhvaa poetiku), filozofija tehnike

Aristotel prva filozofija (nauk ili uenje o prvim izvorima i uzrocima bia te o vrhovnom biu Bogu) uvijek e pisati metafizika o bavi se najapstraktnijim pojmovima 1.st.pr.Kr. Andronik, knjiniar htio je dati redoslijed Aristotelovim djelima o smatrao je da fiziku treba prvo prouavati (kako bi nauili zakone prirode to nas okruuje), a zatim prve filozofije koje je stavio iza fizike o gr. meta iza; u prijevodu metafizika znai iza fizike, to bi trebalo pojanjavati podrijetlo naziva (takoer postoje i druge teorije porijekla) razvila se u 2 grane: o OPA METAFIZIKA (ontologija Christian Wolff, 17.st. dao naziv)

o SPECIJALNA METAFIZIKA
o NAUK O DUI (metafizika psihologija ili racionalna psihologija) filozofska ili racionalna teologija ono to moemo spoznati na temelju racionalnog premiljanja dogmatska teologija koja polazi od nadumnih iskaza 8

(disciplina teoretske filozofije koja prouava) nauk o biu i bitku BIE sve ono to postoji; sve ono to jest; ono to ima egzistenciju

Jesu li sljedee rijei bia? ovjek, Trnoruica, ljbav, tulipan, ideja pravednosti, Bog, olovka, pojam trokut, nitavilo ODGOVOR: Jesu! o bie je sve ono to postoji bez obzira na nain na koji postoji o 2 temeljna naina postojanja bitka: REALNO i IREALNO -

BIT sr, esencija; ono po emu neto jest ba to to jest BITAK bit bia kao bia, ono po emu jest sve to jest bie PRAVCI (uenje, nauk ili stajalite):
o MONIZAM bitak je jedan, tj. jedinstven o DUALIZAM bitak je dvojstven sve to se moe svesti na 2 principa, ali se ne mogu svesti jedan na drugi o PLURALIZAM bitak je viestruk

OBZIROM NA GRAU BITKA:

MATERIJALIZAM bitak je neto materijalno, a sve ostalo je sekundarno (duh, miljenje, svijest); materija je primarna IDEALIZAM bitak je neto nematerijanlo (idejno, tj. idejne naravi), materija je skundarna

ARISTOTEL (4.fragment) o poetku gr. filozofije, govori o 1. filozofiji

veina filozofa razmilja o poelu, temeljima o BITKU, time zapoinje filozofija o smatraju da bitak ima tvarnu narav (materija, tvar) MATERIJALIZAM o ne slau se oko koliine materije (tvari) koja ini bitak

TALES otac grke filozofije (7/6.st.pr.Kr.)

promatra prirodu eli ju objasniti, trai uzroke u samoj prirodi novi pristup o prije Talesa mitoloka slika svijeta mit daje odgovor Talesovo rjeenje je VODA MONIZAM

PITAGOREJCI (5.fragment)
bavili se matematikom (ona izraava kvantitativni odnos) o izraz tog odnosa je BROJ, zaetak IDEALIZMA

imali su mistiku brojeva savren broj = 10 (sklad u univerzumu) svijet je isti za sve, nije ga stvorio ni Bog, ni ovjek ...uvijek je bio i bit e vatra vjeno iva... = MONIZAM

HERAKLIT (6. fragment)

EMPEDOKLO (7. fragment) 4 ELEMENTA (vatra, voda, zemlja, zrak)

sve se moe svesti na njih oni su materijalni = MATERIJALIZAM oni su vjeni i nepromjenjivi u svojoj biti = PLURALIZAM

LEUKIP i DEMOKRIT (8.fragment)

...drali su da su poela brojem beskrajna i drali da su nerazrezljiva i nepovrediva... PLURALIZAM Atomi (razliiti) u praznini tijela MATERIJALIZAM

BARUCH (Benedict de) SPINOZA (10.fragment)

supstancija dovoljna samoj sebi; MONIZAM svaka druga stvar ima uzrok postojanja izvan te stvari empirijski neprovjerljivo spelulacija (filozofski termin)

PLATON (11.fragment)
postoje ideje i predmeti (pojave) IDEJE su orginalne, primarne IDEALIZAM PREDMETI dio materijalnog svijeta, kopija (reprodukcija); ne moe postojati bez ideje sekundaran

! BIBLIJA FRAGMENTI IDEALIZAM + MATERIJALIZAM

1. Bog (osoba) stvara sve TRANSCENDENTAN 4(nadilazi sve to je stvorio); nije identian onome to je stvorio 2. bog (duhovni princip, impersonalni princip) 1 duhovni princip nalazi se u svemiru i sve to postoji je bog PANTEIZAM5; bog je IMANENTAN6 o 1. i 2. teorije su nespojive, nepomirljive; transendentan imanentan

SCHELLING (14.fragment)
Priroda je vidljivi duh, duh je nevidljiva priroda duh = priroda (nevidljiva i vidljiva) IDEALIZAM

HEGEL (15. i 16. fragment)

umno = zbiljsko, zbiljsko = umno supstancija materije je teina; supstancija, bit duha je sloboda IDEALIZAM

Transcendentalan koji je prije svakog iskustva, odnosi se na uvjete spoznavanja predmeta koji su po postanku prije iskustva; prediskustven 5 Pantezam religiozno-filozofsko uenje u kojem se priroda promatra kao oitovanje boanstva, uenje prema kojemu je Bog sve to postoji 6 Imanntan 1. koji je sadran u biti neke pojave, a ne potjee od nekog djelovanja izvana, koji proistjee iz same naravi koga ili ega, uroen 2. koji je sadran u nekoj pojavi, koji ne prelazi tu pojavu i ostaje njome ogranien

10

problem spoznaje kao disciplina utemeljena je u 17.st. John Locke u anglosaksonskim zemljama naziv EPISTEMOLOGIJA teorija znanja i znanosti; ua disciplina od spoznajne teorije o filozofska teorija o znanju; kako se znanje uspostavljuje u znanosti o spoznajna teorija iri pojam od epistemologije SPOZNAJNA TEORIJA - bavi se problemom spoznaje: o proces spoznaje o rezultat spoznaje ZNANJE (mora biti istinito!)

PROUAVA: - izvor spoznaje - opseg (doseg) spoznaje - izvjesnost (sigurnost) spoznaje - problem istine

IZVOR SPOZNAJE (pravci unutar SPOZNAJNE TEORIJE): a) EMPIRIZAM iskustvo izvor spoznaje ljudski um (duh) je tabula rasa; prazna ploa pri roenju koja se puni iskustvima predstavnici: John Locke, Thomas Hobbes b) SENZUALIZAM radikalni empirizam, ui empirizam osjetilno iskustvo izvor spoznaje (pouzdane spoznaje!) c) RACIONALIZAM razum (ratio) jedini pouzdani izvor spoznaje predstavnik: Ren Descartes d) IRACIONALIZAM izvor spoznaje je neto iracionalno postoji vie stajalita unutar iracionalizma VOLUNTARIZAM volja je nadreena razumu; razum funkcionira samo kada ga pokrene volja MISTICIZAM in ekstaze, ekstaze mistino stanje u kojem se dua spaja s izvorom svega postojeeg (stanje sveznanja) e) KRITICIZAM Immanuel Kant Kritika istog uma prevladavanje empirizma i racionalizma u Kantovom uenju f) INTUICIONIZAM

11

 INTUICIJA spoznajna mo; neposredan uvid duhom u bit stvari bez racionalne analize (poniranje duhom u bit) IZVJESNOST (SIGURNOST) SPOZNAJE a) DOGMATIZAM sigurna, objektivna spoznaja je mogua b) SKEPTICIZAM za svaku tvrdnju moe se nai protu-argument objektivna spoznaja nije mogua jer su argumenti za i protiv jednake vanosti, stoga nema opredjeljenja c) AGNOSTICIZAM bit je nespoznatljiva, bit stvari ne moemo prepoznati znanje nije mogue, a sve ostalo je uvjerenje...

SPOZNAJA:
OSJETILNA RACIONALNA (razumska, umna)

PITAGOREJSKA KOLA (1. fragment)

bez broja se nita ne moe shvatiti, ni spoznati BROJ temelj svega; prihvaamo ga kao bit svega, a spoznajemo ga RACIONALNO (do bti dolazimo racionalno)

HERAKLIT (2.fragment)
osjetilna spoznaja je varljiva; ne prikazuje stanje zbilje na nekinain biramo to emo uti ili vidjeti ono to spoznajemo osjetilima uzimamo zdravo za gotovo kao stvarnost logos emo spoznati razumom

DEMOKRIT (3. fragment)

osjetilna spoznaja je mrana; kad se s njom ne moe vie spoznati dolazi do prave spoznaje (racionalne) istina mnijenje (ono to nam osjetila govore) priin sve se sastoji od atoma i praznine

predsokratovska filozofija 7./6.st. pol. 5.st.pr.Kr. svi racionalisti i materijalisti SOFISTI prosvjetitlji Grke, 1. profesionalni uitelji Grke

PROTAGORA (4.fragment)
najpoznatiji sofist ovjek je mjera svih stvari... ANTROPOCENTRIZAM svaki ovjek je drugaiji, to je onda objektivno? ako je ovjek relativan, po tome bi i istina trebala biti relativna suprostavljanje stavova SKEPTICIZAM

12

sofisti tvrde da je spoznaja relativna, no ako uvedemo Boga u priu on je apsolutno mjerilo

BIBLIJA (7.fragment)
Isus je izvor spoznaje IRACIONALIZAM

FRANCIS BACON (8. fragment)

2 puta do pronalaenja istine: o 1. odmicanje od osjeta i pojedinanosti k najopenitijim sudovima, a zatim traiti nepokolebljive istinitosti i na temelju toga SREDNJE SUDOVE o 2. izvoenje sudova iz osjeta i pojedinanosti, a zatim uzdizanjem dolazimo do NAJOPENITIJIH SUDOVA INDUKTIVNA METODA treba ii korak po korak (neprekidno i postupno) k najopenitijem; Bacon je utemeljio ind. metodu EMPIRIZAM

REN DESCARTES (10.fragment)

INTUICIONIZAM svojim duhom ovjek moe spoznati da postoji, da misli, itd. pojam DEDUKCIJE zakljuivanje koje se izvodi iz sigurno poznatog nije dovoljno imati zdrav razum, glavno ga je pravilno primjenjivati o Nijedna stvar na svijetu nije bolje raspodijeljena od zdravog razuma. (...); Nije dovoljno imati zdrav razum, nego je glavno pravilno ga primjenjivati. (...)

JOHN LOCKE (11. fragment)

EMPIRIZAM sva graa razuma i spoznaje dolazi iz ljudskog iskustva (temelj) izvor spoznaje: o promatranjem vanjskih osjetnih predmeta o promatranje unutranjih radnji naeg duha

JOHN LOCKE (12.fragment)

o stupnjevima spoznaje: o intuitivni stupanj = intuicija pomou nje razlikujemo ... duh ponekad opaa slaganje ili neslaganje diju ideja smjesta pomou njih samih, bez posredovanja neke tree o demonstrativni stupanj = zakljuivanje (kad intuicija ne moe spoznati), putem izvanjskog poticaja (3. ideje) o senzitivna (osjetna) spoznaja pojedinane egzistencije spoznaja

IMMANUEL KANT (13. fragment)

osjetilnom spoznajom spoznajemo samo pojave predmeta, ali o njima samima nita ne znamo

WILLIAM JAMES (15. fragment)

13

istina = kako e se ona ostvariti? to e se s njom dogoditi u praksi? to bi bilo da je to la? ISTINA je ono to moemo potvrditi, potkrijepiti i provjeriti; ono to ne moemo je LA to je praktina razlika

GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ, Monadologija (13 fragment nova knjiga, str. 56)
princip proturjenosti princip dovoljna razloga 2 vrste istina istina uma i istina iskustva o osnovni principi

JOHN DEWEY (18 fragment nova knjiga, str. 56)

EMPIRIZAM Bolji je gram iskustva nego tona teorije.

Filozofija morala, refleksija moralnih normi MORAL skup nepisanih pravila o ponaanju u nekoj zajednici s obzirom na princip dobra o dajemo norme/naela to je dobro, a to nije ZAKON skup pisanih pravila, a posljedica prekraja je kazna MORAL posljedica prekraja je sankcija

3 TIPA ETIKA:
1. DESKRIPTIVNA opisuje to je dobro 2. NORMATIVNA daje pravila/norme; propisuje to je dobro 3. METAETIKA propituje zato neto smatramo dobrim, a zato ne

PITANJE O IZVORU MORALA:

1. NAELO AUTONOMIJE ovjek moe samostalno spoznati to je dobro, a to zlo izvor je u ovjeku 2. HETERONOMIJA dobiva od drugog to je dobro, a to zlo izvor je izvan ovjeka 3. TEONOMIJA izvor morala je Bog ETIKA VRLINE - prva etika koja se javlja u povijesti vrlina/ krepost - grka etika vrline i kranska etika vrline ETIKA DUNOSTI DEONTOLOKA ETIKA - moralno je samo ono to inimo iz dunosti - Immanuel Kant ETIKA DOBARA ili TEOLOKE ETIKE - moralno djelovanje ima svrhu SVRHA MORALNOG DJELOVANJA: 14

EUDAJMONIZAM blaenstvo, srea UTILITARIZAM korist PERFEKCIONIZAM samousavravanje

BIBLIJA Deset Bojih zapovijedi (1.fragment)

nadumni iskazi; kranska etika vrline; moralni zakoni; naelo TEONOMIJE (izvor morala je Bog) po tipu etike je NORMATIVNA (propisuje to je dobro, daje pravila/norme) dijelom se odnose na odnos prema Bogu, a dijelom na odnos prema drugim ljudima

MATEJ i IVAN (2.fragment)

dvije zapovijedi ljubavi o ljubavi prema Bogu i prema blinjima kranska etika vrline ljubav je najvea vrlina; TEONOMIJA

ABELARD (3.fragment)
bio je srednjovjekovni filozof rana skolastika Stoga nije grijeh poeljeti enu, nego pristati na tu udnju o elja da se uini neto to nije doputeno nije grijeh, ve pristanak (nakana) na to to nije doputeno Bog doista ne prosuuje injenice, nego nakanu za razliku od ljudi koji prosuuju injenice

ARISTOTEL (7.fragment)
U svim je stvarima sredina hvalevrijedna, a krajnosti su prijekorne. o zlatna sredina Krjepost je sredina izmeu dvaju poroka, izmeu vika i manjka. o krjepost je vrlina etika vrline

EPIKUR (8.fragment)
cilj blaenog ivota je tjelesno zdravlje i duevni mir HEDONIZAM (ugode duha) PRODUHOVLJENI HEDONIZAM ivjeti ugodno = ivjeti razborito, estito i pravedno

1. ANTIKA FILOZOFIJA (7./6.st.pr.Kr. 529.g.)

a) GRKA FILOZOFIJA (7./6.st.pr.Kr. 322.g.pr.Kr.); 322.g. smrt
Aristotela

o kozmoloko o antropoloko 15

o ontoloko b) HELENISTIKO RIMSKA FILOZOFIJA (322.g.pr.Kr. 529.g.) etiko razdoblje (orijentacija) religiozno razdoblje (orijentacija)

2. SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA (6.st. 15.st.)

PATRISTIKA ( 6.-9.st.) SKOLASTIKA (9.-15.st.)

3. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA (16.st. 1831.g.)

FILOZOFIJA RENESANSE (16.st.) EMPIRIZAM i RACIONALIZAM (17.st.) PROSVJETITELJSTVO (18.st.) KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM (1781. 1831.g.)

4. SUVREMENA FILOZOFIJA

filozofija lijepog i filozofija umjetnosti

LJEPOTA
ne moe se definirati PLATON ideju lijepog poistovjeuje s idejom dobra i istine, tj. s izvorom bitka - ne poistovjeuje ljepotu s umjetniki lijepim KANT lijepo ono to se svia bez koristi, bez racionalnog rasuivanja (pojma), a ujedno je i predmet ope privlanosti SCHELLING ljepota je ono beskonano prikazano kao konano HEGEL definira ljepotu kao osjetilnu pojavu ideje SCHELER i HARTMANN ljepota je dio sustava vrijednosti (uz dobrotu, istinu...)

UMJETNOST
PLATON oponaanje lijepih stvari koje su kopije ideja ARISTOTEL umjetnost je stvaralako i oplemenjujue oponaanje stvarnosti KANT umjetnost = forma aktivnu stvarnu ulogu ima subekt SCHELLING spoznaja onoga najvieg; izvorna harmonija subjekta i objekta - isto, sveto, korisno = ak vie od moraliteta HEGEL osjetilno prikazivanje ideje; njezin sadraj je ideja SCHOPENHAUER bezinteresni doivljaj koji oslobaa ovjeka NIETZSCHE najpotpunije prihvaanje ivota i ovjekovog oitovanja; smisao ivota GADAMER nezamjenjivo vrelo istine

16

CROCEU

Platon , Ijon, Gotba, Fedar (1. fragment)

... neto to je,prvo, vjeno i to niti postaje niti propada, niti se mnoi niti ga nestaje; ... LJEPOTA samo po sebi lijepo ESTETIKA ODOZGO mogue je razviti metafiziku lijepoga (ideja lijepog promatramo njezin odraz) Lijepe stvari su lijepe jer sudjeluju u ideji ljepote kao njezine kopije, a umjetnika djela kao oponaanje tih kopija, jo su dalje od ideje o Umjetnost je tek trea od istine!

Aristotel, O pjesnikoj umjetnosti (2. fragment)

Pjesnitvo je vie filozofska i ozbiljnija stvar nego historiografija o pjesnitvo prikazuje vie ono ope; historiografija prikazuje ono to je pojedinano tragedija je oponaanje ozbiljne (dostojne) radnje koja otmjenim govorom i licima koja djeluju, a ne pripovijedaju izaziva saaljenje i strah ESTETIKA ODOZDO prvo je analizirao umjetnike tvorevine da bi doao do ideje ljepote, tj. izveo je estetske norme iz same umjetnosti

I. Kant (3. fragment)

lijepo je predmet ope privlanosti te nam se svia bez interesa

F.W.J. Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma (4.fragment)

umjetnost je dokument filozofije stalno ju dokumentira o harmonija subjektivnog i objektivnog o prikazuje objektivnim ono to filozof moe prikazati samo subjektivno dovodi ovjeka do spoznaje najvieg onakvog kakvog jest

G.W.F. Hegel, Estetika (5. fragment)

lijepo osjetilna pojava ideje u umjetnosti osjetilno se oduhovljava, a duhovno = osjetilno o sadraj = ideja; oblik = osjetilni slikovni lik iskljuuje prirodno lijepo = postoji samo umjetnika ljepota ( u duhu roena i u njemu preporoena)

F. Nietzsche (8. fragment)

naivnost dosadanjeg miljenja = Nita nije lijepo, samo je ovjek lijep. o prva istina, temelj estetike druga istina = nita nije runije od ovjeka koji izobliuje o granice estetikog suda (1. i 2. istina)

17

B. Croce, Estetika (9. fragment)

forme ljudske spoznaje: o intuitivna intuicija = izraz o logika ljepota = izraz; runo = neuspio izraz

18

KOZMOLOKO RAZDOBLJE (7./6.st.pr.Kr. pol. 5.st.pr.Kr.)

zapoinje u Maloj Aziji jonska struja - MILETSKA KOLA (Tales, Anaksimandar i Anaksimen) materijalizam - HERAKLIT (Efez) - ATOMISTI (Leukip i Demokrit) Isto u J. Italiji i Siciliji italska struja - PITAGOREJCI redovnika zajednica - ELEJSKA KOLA - POSREDNICI (Empedoklo, Anaksagora)

MITOLOKO SHVAANJE SVIJETA sve nastaje iz kaosa! - teogonije (najstariji izvor grke mitologije, Heziodov spjev o postanku bogova) - kozmogonija (skup mitova koji opisuju postanak svemira i svijeta Zemlje) sada zapoinje drugo, novo shvaanje svijeta univezum (kozmos) treba shvatiti kao neto ureeno (sreeno), a ne kaotino unutar kozmosa vlada RED, ZAKONITOST i POREDAK KOZMOS kozmologija naziv kozmoloko razdbolje, ili (jonski) filozofi prirode ne ukljuuje sve filozofe, ili predsokratovci (nastupa oko pol. 5.st.pr.Kr.)

PRVE GRKE FILOZOFSKE KOLE

MILETSKA KOLA dobila je ime po gradu Miletu (str. 275. i 276. u staroj knjizi) TALES bavio se matematikom, a prouavajui prirodu postavio je pitanje: to je prapoelo (praelement ili pratvar)? o za Talesa je to voda monizam i materijalizam ANAKSIMEN zrak (monizam i materijalizam); 2 sile: zgunjavanja i razrjeivanja ANAKSIMANDAR apeiron (beskonano, neogranieno, neodreeno) materijalno; pojmovno miljenje (nema u prirodi)

19

 PITAGOREJSKA KOLA PITAGOREJCI organizirani kao red pitagorejski savez prvi koji su se poeli baviti matematikom i dalje je razvijali smatraju da je matematika prapoelo svih stvari A jer su u
matematici brojevi, po prirodi, prvi, imilo im se da zapaaju u brojevima, vie nego u vatri i zemlji i vodi, mnoge slinosti s bitkom i s onim to postaje. kvantitativni odnosi Tako je, primjerice, jedan odnos brojeva pravednost, drugi je dua i um (nus), drugi (opet jo) zgodna prilika, a od ostalih (Stvari tako rei sve (stoji) u slinu (odnosu).

u brojevima su vidjeli odnose i zakone harmonije smatrali su da su elementi brojeva ujedno i elementi svega itav je svemir harmonija i broj SVIJET JE HARMONIJA I BROJ polazili su od svojih praktinih teorijskih uvida matematike, glazbe i astronomije u matematici su brojevi i brojevni odnosi ono pravo i najbitnije sklad odnosa odnos duljine ice i visine tona broj je bit svega: brojevi su poelo prirode, vjeni i nepromjenjivi Sve to se spoznaje ima broj, jer se bez njega ne moe nita ni shvatiti ni spoznati. MATEMATIKA RACIONALNA SPOZNAJA kategorija kvantitete (kolikoe) osnovna je kategorija pitagorejske kole miletska kola (materijalno) savren broj 10 Budui da (im) se ini da je broj 10 saven i
da obuhvaa itavu prirodu brojeva, tvrde da i (tjelesa) koja lutaju po nebu ima 10; ali zato to ih vide samo 9, oni izmiljaju protuzemlju kao deseto. zaetnici IDEALIZMA

20

ivio je u gradu Efezu (u Maloj Aziji) epiteti koji ga prate: taman, mraan puno legendi o njegovom ivotu, jer je ivio samotnjaki nejasnost fragmenata, jer nema jezine potpore u grkom jeziku morao je koristiti usporedbe predmet tumaenja

SVE TEE
Heraklit otkriva neprekidnu promjenu, kretanje kao bit stvari vatru oznaava praelementom, ali mu je ona simbol vjenog kretanja postoji kruni tok izmjene tvari; promjena je apsolutna sve se mijenja, nastaje i nestaje, sve je u tijeku i razvoju, sve se kree FRAGMENTI: 6, 49, 88, 91 3 dimenzije: PROLOST SADANJOST BUDUNOST Sadanjost ne postoji, jer je potrebno zaustaviti vrijeme nemogue CIKLIKO SHVAANJE VREMENA (Grka) linearno shvaanje vremena od kranstva nadalje retorika postoji na temelju ciklikog shvaanja vremena (savrenstvo govora postoji, jedino to preostaje dostii to savrenstvo) FRAGMENTI: 60, 103 30. fragment vatra je simbol promjene, svijet je vjean (ciklus)

HARMONIJA KOJA TEI PROTIVNOSTII

svaka stvar nosi u sebi svoju suprotnost; sve je puno suprotnosti koje se slau svijet je harmonija i borba suprotnosti kao ona to se oituje u luka i lire (fr. 51) tek po suprotnosti neto se uope spoznaje, a i jest to to jest FRAGMENTI: 8 zapamti!, 10, 23

LOGOS VLADA SVIJETOM

LOGOS jedinstveni svjetski zakon, red, ustroj; stalan ritam dogaanja, sveopa zakonitost, koji nuno odreuje sve zbivanje zakon reda kao naelo drutvenog ivota ljudi: Narodu se valja boriti za svoj
zakon kao za zidove svoje

logos se zbiva kao jedinstvo i borba suprotnosti Borba (rat) diferencira ljude prema njihovoj drutvenoj vrijednosti; ona, dakle, ima ulogu pokretaa ljudskih odnosa to je oblik u kojem se logos oitje kao zakonitost u drutvu FRAGMENTI: 1, 2, 32, 45, 72, 89

PRIRODA SE VOLI PRIKRIVATI

spoznati istinu nije jednostavno Premda je logos ono zajedniko, ono 'jedno u
svemu', ipak veina ljudi ne shvaa logos, ne spoznaje ga, nego ive kao da svatko ima svoju vlastitu pamet mnogoznanje ne ini ovjeka pametnim Granice due ne e, idui, pronai, pa ako i svim putovima prolazi: tako dubok logos ima

21

SPOZNAJA
po Heraklitu prava spoznaja je RACIONALNA ona otkriva jedinstvo u mnotvu, ope u pojedinanome; tek ona spoznaje logos i sklad i borbu suprotnosti kao istinu o svijetu osjetilna spoznaja je zadovoljava jer daje nepouzdano svjedoenje, ako je dua barbarska, ako nije oplemenjena FRAGMENTI: 54, 107, 123

22