Filozofija odgoja 1

Sofističko odgajanje – sofizam

doc. dr. sc. Katica Knezović
Katedra za filozofiju i sociologiju
Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 14. studenog 2022.

 Sofistika – izvrtanje riječi i vrijednosti

 nastaje u vremenu kad je Grčka

spremna voditi politiku velike sile
 potrebni su znalci
 sofisti nude obrazovati takve znalce
 obećali su poučavati aretê – krepost
 suprotnost – samo spretnost, vrsnost
koja je bila za sve sposobna – panurgia
 Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

 skupina mislilaca i učitelja

 nisu činili školu u uobičajenom
smislu riječi
 nisu zastupali zajedničke,
jedinstvene teorije i stajališta
 istaknutiji sofisti: Protagora, Gorgija,
Hipija, Trazimah, Antifont i Prodik
Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

 putovali su od grada do grada

nudeći pouku iz
- retorike
- lingvistike
- etike
- politike i dr.
Sofisti – način poučavanja

 izlaganja
 pro i contra – dijalektika
 odgovori na pitanja slušatelja
 opovrgavanja na temelju
ispitivanja sugovornika
Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

Retorika – vještina
 pisanja

 govorenja

 nastupanja

A to je potrebno političkom vođi!

 Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

Opasna načela: želja…

da se nešto postane
da se bude prvi
da se zgrabi vlast i zadrži je
da se nametne /sebe, svoju vlast, mišljenje…
da se zagospodari životom
da se uživa u životu…
U tu svrhu sve je bilo ispravno!!!
 Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

Načelo sofista:
spretan govornik mora biti sposoban

lošiju stvar učiniti boljom,

ali ne rasvjetljavanjem istine, nego

jednostavno uvjeravanjem.
 Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

Platonov ukor:
 vama uopće nije stalo ni do stvari,

ni do istine, ni do prava,
 vama je samo stalo do vlasti.

 U osnovi vi ste bez svakog uvida u

istinu i vrijednosti čovjeka;

 i stoga vi niste vođe nego zavodnici.
Sofisti (grč. σοφισταί)
Grčka, 5. – 4. st. pr. Kr.

 filzofija politike i filozofija prava

– međusobno prožimanje

 problematiziraju odnose
vladavine, prava i poretka,
obveze i interese pojedinca
 Antifont iz Atene (5. st. pr. Kr.)
 politička zajednica (polis) – uspostaviti na načelima
prirodnog zakona
 prirodna jednakost među ljudima – rađaju se
slobodni i jednaki, bez obzira na podrijetlo i imovinsko
stanje
 pozitivni zakon – u institucionalnom obliku prisila je
nad pojedincem /štetan za pojedinca i cjelinu jer je on
nesretan!
 zalagao se za preispitivanje demokracije i njezine
primjene u polisu
 uvjet blagostanja svakog pojedinca /životni zakon
živog organizma
 Sofističko naučavanje…
 nemaju jedinstven filozofski pristup –
stariji i noviji sofisti
 kritički i skeptički pristup tradiciji i
religiji – relativizam i skepticizam
 istražuju gnoseološke i etičke pojmove
istinitog, općevaljanog i ispravnog
 u središte proučavanja stavljaju čovjeka
i antropološke filozofske probleme
 Sofističko naučavanje…

 Relativizam – za svaku se tezu mogu naći barem

neki, više ili manje uvjerljivi argumenti

 Spoznajni relativizam – nema sigurne i

objektivne istine (različita mišljenja, argumenti)
 Etički relativizam – ako nema sigurne istine,
ne može se znati što je dobro, a što zlo, pa onda
ni dobro nije nešto objektivno, nego subjektivno
 Protagora iz Abdere
(oko 481. - 421.)
 „Čovjek je mjera svih stvari: onih koje
jesu da jesu, onih koje nisu da nisu!”
 homo mensura – opravdanje relativizma – ne
postoji objektivna istina (nije mjerilo spoznaje ili
vrednovanja stvar po sebi nego ljudski doživljaj te stvari)
 optužen zbog djela O bogovima –
- nemogućnost spoznaje o bogovima;
- nejasnoća same stvari i kratkoća života
Gorgija (483. - 375.)

 „Nema istine,
 a da je ima, ne bi se mogla spoznati,
 a kad bi se mogla spoznati, ne bi bila
priopćiva!”
 Sofistika…
 doživljava svoj povratak u današnjem sociologizmu
u kojem sociologija kao znanost postaje ideologijom:

 ne postoje nikakve trajne istine i vrijednosti,

već se usmjeruje na čisto faktično, na duh vremena,
samovolju, vlast i povijest
 novinarskom dijalektikom zatire se kritičko
mišljenje – sve do pedagogije, prava i politike –
što je uvijek bilo poprište sofista
 Sofisti – protivljenja
 zaljubljenici riječi (philologoi)
 ali ne i ljubitelji mišljenja i njegove mudrosti
(philosophoi)

 nedostaje im zrelost duha, svijest o istini i

osjećaj za vrijednost ćudorednog uma
 sofistika – više voli privid nego bitak
 u svjetonazoru koji je usmjeren samo na
uspjeh i moć, egoizam postaje nužnost
 Sofisti – protivljenja

 naplaćivanje pouke (Platonovi dijalozi)

 osnovni im je cilj pobjeda u

argumentaciji radi materijalne
koristi, a ne istina i vrlina (Platon i Sokrat)
 sofistički argumenti – prividno
valjani (Aristotel „Sofistička opovrgavanja”)
 Sofizam (gr. σóφισμα)…
 dosjetljivo otkriće; pametna ili lukava izmišljotina
 lukavstvo, dosjetka
 „Općeprihvaćen naziv za pogrešan
zaključak, namjernu logičku pogrešku
koja se čini da se oponent zbuni, prevari
ili dovede u smutnju.
 Katkada je izravan, katkada uvijen,
virtuozno izveden, duhovit zaključak.”
Sofizam, u: S. Kutleša (ur.), Filozofski leksikon, Zagreb, 2012, 1074.
 Sofizam (gr. σóφισμα)…
 pogrješan zaključak izveden tako da se doima kao ispravan
 lukavo domišljanje radi obrane neke neodržive tvrdnje
 hotimična logička pogreška (za razliku od paralogizma)
 sofistička varka – pojedini sofisti su je razvili tako da se u raspravi
protivnik zaplete u protuslovlja te napokon navede na apsurdne
odgovore

 najpoznatiji sofizmi: Sorit (Hrpa), Ćelavi, Krokodil, Lažljivac…

 Pokriveni: „Možeš li prepoznati ovoga pokrivenog čovjeka?” „Ne.” –
„To je tvoj brat. Dakle, ne možeš prepoznati svojega brata.”
 Rogati: „Što nisi izgubio, to imaš?” „Da.” „Rogove nisi izgubio?”
„Ne.” „Dakle, imaš rogove.”
 Sofizam (gr. σóφισμα)…
Protagora i učenik
Sofist Protagora poučavao je Euatla advokatskoj vještini. Pogodili su se
da učenik plati odmah polovicu školarine, a ostatak kad dobije prvu
parnicu. Budući da po završenom školovanju učenik nije vršio
advokatsku praksu, učitelj ga je tužio sudu:
PROTAGORA: Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine. Jer ako izgubiš
parnicu, platit ćeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platit ćeš mi po našoj
pogodbi.
EUATLO: Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio.
Ako izgubim, neću ti platiti jer smo se dogovorili da platim tek kada
dobijem prvu parnicu.
Sofistička proto-etika

 priprema moralnoga sustava

 opći ethos – običajnosna
ustaljenost
 racionalnost djelovanja – moral
 racionalnost promišljanja
djelovanja – etika
Ethos – ηθός i εθός / mores

Sofoklo (496.? – 406.)

 ηθός – karakter, značaj, druga narav…

Aristotel (384. – 322.)

 εθός

– kako je neko živo biće naviklo živjeti u

svojoj sredini (habitus! – stanište!)
Ciceron (106. – 43.)
– obje riječi ethosa prevodi kao:
 mores – philosophia moralis (sive ethica)
Etika…

TEORIJA
= Spoznavanje moralnoga djelovanja
PRAKSA
= Oblikovanje moralne svijesti

umski utemeljiti koncepciju

- dobroga ljudskog djelovanja
- dobroga življenja
Izvori za poznavanje sofista
 Gorgija: O onome što nije
 Anonimni spisi
 Platon: Protagora, Gorgija, Država I,
Hipija veći, Hipija manji, Eutidem,
Sofist, Teetet
 Aristotel: Sofistička opovrgavanja
 Sofisti – preporučena literatura

 Guthrie, W.K.C.: Povijest grčke

filozofije, III: Sofisti – Sokrat, Zagreb,
2006.
 Kutleša, S. (ur.): Filozofski leksikon,
Zagreb, 2012.
 Sofisti – obvezna literatura

 Milenko A. Perović, Sofistička proto-etika,

Filozofska istraživanja, 36 (2016) 1, 25-33;
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=244803

 Delia Steinberg Guzmán, Filozofija i sofisti, Nova

Akropola (02.2015),
http://nova-akropola.com/filozofija-i-psihologija/filozofija/filozofi-i-sofisti/
 Josip Kribl, Sofizmi — manipulacije i religija,
Crkva u svijetu, 19 (1984) 1, 71-84;
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128657