Teorije motivacije

1. Teorije potreba
a.Hijerarhija potreba – Abraham Maslow
b.Teorija samodeterminacije – Deci i Ryan
2. Teorija motivacije za postignućem
3. Teorija vlastite vrijednosti
4. Atribucijska teorija
4. Atribucijska teorija
 Što su atribucije?

• Uzroci koje pripisujemo svom i tuđem ponašanju

• Teorija atribucija objašnjava kako i zašto ljudi

objašnjavaju nečije ponašanje
Zašto se ova beba smije?
Bezobrazni?
 Teorija atribucije
uzroci uspjeha i neuspjeha

unutarnji vanjski
trajni

SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA

promjenjivi

TRUD SREĆA
 Dobila sam pet!
uzroci uspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Pametna sam Matematika nije teška

promjenjivi
SREĆA
TRUD
Pitala me baš ono što
Puno sam učila
sam naučila
 Dobila sam pet!
uzroci uspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Pametna sam Matematika nije teška

promjenjivi
SREĆA
TRUD
Pitala me baš ono što
Puno sam učila
sam naučila

Veće očekivanje uspjeha u budućnosti

 Dobila sam pet!
uzroci uspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Pametna sam Matematika nije teška

promjenjivi
SREĆA
TRUD
Pitala me baš ono što
Puno sam učila
sam naučila

Manje očekivanje uspjeha u budućnosti

 Dobila sam jedinicu!
uzroci uspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Glupa sam Matematika je teška

promjenjivi
TRUD SREĆA
Nisam dovoljno Pitala me baš ono što
učila nisam naučila
 Dobila sam jedinicu!
uzroci uspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Glupa sam Matematika je teška

promjenjivi
TRUD SREĆA
Nisam dovoljno Pitala me baš ono što
učila nisam naučila

Niža očekivanja budućeg uspjeha

 Mogućnost kontrole
uzroci neuspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Glupa sam Matematika je teška
promjenjivi
TRUD SREĆA
Nisam dovoljno Pitala me baš ono što
učila nisam naučila

Viša očekivanja budućeg uspjeha

 Naučena bespomoćnost
• Pojava jakog osjećaja manje vrijednosti i
nedjeletvornosti zbog ponovljenog neuspjeha koji se
pripisuje sposobnostima
Naučena bespomoćnost
Kada u školi dobiješ lošu ocjenu je li to zato što si glup(a)
ili zato što nisi dovoljno učio(la)?

• Kad dobijem lošu ocjenu, mislim da nisam dovoljno učio.

I to sam ja kriv jer sam lijen.

• Nisam dovoljno učila. Prekinula sam učenje i nahranila

psa. Nisam naučila sve. Nisam sve prepisala s ploče.

• Zato jer ne učim pa onda dobijem lošu ocjenu. Zašto?

Zato jer se igram, gledam TV, slušam radio, igram se s
bratom. Ja mislim da sam malo glupa zato jer ne učim.
• Kad dobijem lošu ocjenu ne mislim da sam glupa. Jer
ako sam pametna i dobijem lošu ocjenu to ne mora
značiti da sam glupa. Nisam dovoljno učila. Neki učenici
misle ako vježbaju kod kuće i dobiju lošu ocjenu da su
glupi, a neki koji ne uče kod kuće i dobiju pet da su
pametni. Ako ti je mozak dovoljno razvijen i dobro pamtiš
sve možeš naučiti. Ali uz trud.

• Kad dobijem lošu ocjenu to znači da nisam učila. Može

biti da mi se ne da ili nisam pazila. Ili nisam raspoložena.
 Zašto (ni)sam uspio?
Osnovna atribucijska pogreška

JA TI (ON)

sposoban sam imao si sreće

marljiv sam bilo je lako

nisam imao nesposobna

sreće ljenčina
bilo je teško
 Mogućnost kontrole
uzroci neuspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Glupa sam Matematika je teška

promjenjivi
TRUD SREĆA
Nisam dovoljno Pitala me baš ono što
učila nisam naučila
 Mogućnost kontrole
uzroci neuspjeha

unutarnji vanjski
trajni
SPOSOBNOST TEŽINA ZADATKA
Glupa sam Matematika je teška

promjenjivi
TRUD SREĆA
Nisam dovoljno Pitala me baš ono što
učila nisam naučila
Čemu pripisujete ishod ispita?

Moje s
znanje r
e
ć
a
Čemu pripisujete ishod ispita?

znanje

strah

profesor
pitanja
pismeni
Čemu pripisujete ishod ispita?

znanje

strah
pitanja
pismeni/
Raspoloženje
profesora usmeni
 Kulturalne razlike

• sposobnosti su dovoljne • sposobnosti su preduvjet

• Moraš puno učiti? • Moraš puno učiti!
• Moraš puno raditi? • Moraš puno raditi!
 3 skupine violinista – MuzA, Berlin

• zvijezde svjetske klase

• dobri profesionalci
• budući učitelji

svi počeli svirati s oko 5 god.

(Ericsson, Krampe i Tesch-Römer, 1993.)

 3 skupine violinista – MuzA, Berlin
Koliko sati ste do sada vježbali?

• zvijezde svjetske klase

• dobri profesionalci
• budući učitelji

svi počeli svirati s oko 5 god.

2-3 sata tjedno do oko 8 god.

(Ericsson, Krampe i Tesch-Römer, 1993.)

 3 skupine violinista – MuzA, Berlin
Koliko sati ste do sada vježbali?

• zvijezde svjetske klase

• 9 god: 6 sati
• 12 god: 8
• 14 god: 16
• 20 god: > 30
• ukupno: 10.000 sati
• dobri profesionalci
• ukupno: 8.000
• budući učitelji
• ukupno: 4.000

(Ericsson, Krampe i Tesch-Römer, 1993.)

 The Beatles
• 1957.: John & Paul
• 1964.: 1. veliki
uspjeh
(nakon 1200
nastupa od po 6-8
sati!)
 Bill Gates

• Napustio Harvard nakon

1. godine
• Osnovao softversku
tvrtku
(iza sebe tada već imao 7
godina praktički
neprestanog
programiranja!)