Kognitivne teorije

motivacije
KOGNITIVNE TEORIJE
MOTIVACIJE
Kognitivne teorije
Teorije kognitivne usklaenosti
Teorije oekivanja
Atribucijska teorija
Teorije kognitivne usklaenosti
Kognitivna konzistencija usklaenost izmeu dogaaja i
vjerovanja, stavova, oekivanja i ponaanja.
Ljudi su motivirani postii konzistentnost (dosljednost),
usklaenost izmeu svoja dva vjerovanja, uvjerenja, oekivanja,
ponaanja
Motivacija je posljedica osjeaja unutarnje neravnotee.

Neravnotea ne nastaje na biolokoj razini, ve na kognitivnoj

(intelektualnoj) (izmeu stavova, vjerovanja, oekivanja i ponaanja)
Teorija ravnotee (Heider, 1958)
Ljudi nastoje zadrati uravnoteenu sliku o:
Sebi
Dogaajima oko sebe
Drugim ljudima
Odnosi meu tim elementima mogu biti u ravnotei.
Ukoliko jesu - nema motivacije za djelovanjem.
Ukoliko nisu - javlja se motivacija za djelovanjem.

CILJ: da osobna slika svijeta bude u skladu sa svijetom

...ili obrnuto: da svijet bude u skladu sa osobnom slikom
svijeta
 Heider - prikaz
Jasna
Jasna
+ -
+ +

Miro Petra
+
Miro Petra
+

RAVNOTEA
NERAVNOTEA

Stanje neravnotee se doivljava

averzivno (kao nagon, glad, e...)
te se javlja motivacija za promjenom.
...ili u koli

Ivan

+ -

Nastavnica
+
Povijest

Ravnoteu moe postii tako da

promijeni svoj stav o nastavnici ili da
promijeni svoj stav o povijesti
Teorija kognitivne disonance,
(Festinger, 1957., prema Vizek Vidovi i sur.
2003.)

Usmjerena na ravnoteu izmeu stavova , uvjerenja i ponaanja.

Doivljavamo neugodu (nemir, neravnoteu...) kada:
dvije spoznaje (ideje) nisu u skladu
nai stavovi nisu u skladu s naim ponaanjem

Takvo stanje zove se kognitivna disonanca

Motivirani smo smanjiti takvo neslaganje

Imate li kakav primjer?

Slika 1
Festinger i Carlsmith (1959)
Istraivanje: dvije grupe ispitanika su radile dosadan posao:
A: Dosadan posao dobar novac 20 $
B: Dosadan posao slab, simbolian novac 1$

Ispitanici su zatim procjenjivali zanimljivost zadatka.

to mislite kojoj je grupi posao bio zanimljiviji?

Grupa B procjenili posao zanimljivijim!

Neravnoteu su pokuali neutralizirati tako to su sebe

uvjeravali u veu zanimljivost posla.
 neusklaenost neugoda i napetost

Cilj - usklaivanje
Djelovanje - ponaanje
ako to iskoristiti u NASTAVI?

Volim o sebi misliti A onda se uhvatim da

da sam moralan uzimam papir s TO u napraviti?
radnog mjesta
K R A D E M!!

Mogu Mogu promijeniti Mogu promijeniti

racionalizirati stav ponaanje
Primjer 2.
Primjer 2

Puenje i zdravlje
Primjena u koli
Nastavu formirati tako da stvara disonancu!!!

Velik interes slaba ocjena?!

Dva ishoda:
a) poveati trud
b) smanjiti interes
esto nastavnici imaju utjecaja i u toj dilemi mogu pomoi (odmoi)
ueniku.
 Teorije oekivanja
Motivacija za djelovanjem ovisi o tri stvari:
oekivanje da e djelovanje dovesti do uspjeha
Npr. uenje, dijeta...
instrumentalnost vjerovanje da postoji veza
izmeu aktivnosti i cilja.
Dijeta dovodi do ....
vrijednosti stupanj u kojem osoba vrednuje
uspjeh aktivnosti.
U 5 dana smravila sam....
 Atkinsonova teorija oekivanja

Prema Atkinsonu tri su temeljna motiva koja svi mi

pokuavamo zadovoljiti. To su:
-neto postii u ivotu (motiv za postignuem)
-pripadati nekome i biti prihvaen od drugih (afilijativni motiv)
-imati odreenog utjecaja, ne biti bespomoan, imati odreenu
kontrolu nad okolinom (motiv za moi).

Ljudi se razlikuju s obzirom na istaknutost ovih motiva.

U procesu obrazovanja posebno mjesto ima motiv za
postignuem.
Motivacija za postignuem
Prema Atkinsonu motivacija za postignuem rezultat je konflikta
izmeu dvije suprotne tenje:
tenja za uspjehom
tenja za izbjegavanjem neuspjeha

Tenja za uspjehom ovisi o: vjerojatnosti uspjeha i poticajnoj

vrijednosti cilja kao i o potrebi za uspjehom.
Ako je bilo koja od ovih jednaka 0 tada nema tenje za uspjehom

Tenja za izbjegavanjem neuspjeha ovisi o: vjerojatnosti

neuspjeha, odbojnosti cilja, strahu od neuspjeha
Atkinson
Ponaanje usmjereno prema postignuu rezultat je
sukoba izmeu dvije suprotne tenje:

TENJA ZA USPJEHOM

CILJ
IZBJEGAVANJE NEUSPJEHA
 Tenja za uspjehom

Motiv za uspjehom Privlanost cilja

Vjerojatnost uspjeha

Ako je bilo koja jednaka 0 tada nema motivacije ka

postignuu.
TP=MUxVUxPVU
 Tenja za izbjegavanjem neuspjeha

Vjerojatnost
neuspjeha

Odbojnost cilja
Strah od neuspjeha
Motivacija za postignuem = TU - TIN

IZAZOV
PRIJETNJA

POSTIZANJE USPJEHA

CILJ
IZBJEGAVANJENEUSPJEHA
 Osobine ljudi s izraenom
motivacijom za postignuem.
Vrsta zadataka - kakve zadatke preferiraju?
Izrazito
Umjereno
Lagani z. teki z.
teki z.
Izabiru zadatke s umjerenom teinom.
Ako je zadatak preteak, mala je vjerojatnost uspjeha,
NPR. Izraunajte u sljedeih 5 sekundi sljedei zadatak: (32x176)/15=?
Ako je zadatak prelagan, uspjeh nije poticajan
NPR: Koliko je 3+5=?
Sklone preuzimanju umjerenih rizika.
Uspjeh vide kao rezultat svog talenta, sposobnosti, ustrajnosti i tekog rada.
Emocije - ponos, zadovoljstvo
Pokazuju manju interpersonalnu osjetljivost
Preferiraju situacije u kojima mogu dobiti povratne informacije o vlastitoj
uspjenosti
Izbjegavaju rutinsko izvoenje zadataka
Osobine ljudi s poveanom tenjom
za izbjegavanjem neuspjeha
Kakvu vrstu zadataka izabiru?
Lagani zadaci
Vjerojatnost rjeenja velika, pa nee doivjeti neuspjeh.
Jako teki zadaci
Vjerojatnost rjeenja malena pa imaju opravdanje
Rjee biraju zadatke prosjene teine, jer nose najveu
mogunost neuspjeha.
Ne prihvaaju izazove kada to treba biti test za njihove vjetine
i sposobnosti
Kada pogrijee, obino vrlo lako odustaju.
Emocije koje utjeu na ove odabire su sram, stid, strah od
neuspjeha, anksioznost.
 Istraivanje (McClleland 1958,
prema Beck, 2003) -
Djeca su bacala prstene na klinove.
A. djeca s visoko izraenom potrebom za
postignuem.
B. Djeca s manje izraenom potrebom za
postignuem
?
Grupa A radije bacala prstenove na klinove
srednje udaljenosti, a grupa B je odabirala
manju ili veu udaljenost.
Broj pokuaja

Grupa A
Grupa B

udaljenost
Dakle ljudi se razlikuju u...
...izraenosti motivacije za postignuem,
odnosno...
...u tenji prema uspjehu
...i tenji prema izbjegavanju neuspjeha

ZATO?
KAKO?
Razvoj motivacije za
postignuem
Murray (1938) t. socijalnih potreba:
Ako roditelj potkrjepljuje postignue djeteta i stavlja ga pred
izazove, razvit e se kod djeteta potreba za postignuem
Slino i McClleland:
Privlae nas podraaji koji su u prolosti bili povezani s hedonistiki
pozitivnim stanjima.
Vea je vjerojatnost da e se osoba zadrati na aktivnosti koja je
pobuivala takva stanja.
U slinim situacijama
ljudi e raditi ono za to su prije bili nagraivani,
a izbjegavati ono za to su bili kanjavani.

HEDONISTIKI PRINCIPI!!!
PRINCIPI UVJETOVANJA!!!
 Razvoj motivacije za
postignuem 2
Ranije rjeavanje Ugodno Budui test
uspjeh
testa iskustvo Vie truda

Kazna Strah Izbjegavanje

Ranije rjeavanje od neuspjeha
Zbog neuspjeha aktivnosti
testa

Nauena Trud je averzivan Ako se povee Gubi se averzivni

s nagradom i
marljivost u poetku uspjehom
karakter
Moe li se djelovati na ovu
motivaciju?
Kako?
Istraivanja: ( Kuhl i Blankenship, 1979).Osobe s niskom motivacijom su u
poetku tono rjeavale lagane zadatke.
Uspijevale su!
Kakve su zadatke birale naknadno?
Birale su sve tee i tee zadatke.
Ljudi mijenjaju svoje aspiracije i ciljeve na nain da ih usklauju sa svojim
prolim iskustvima.
Tipine tendencije:
nakon neuspjeha, razine aspiracija se sniavaju zajedno s ciljevima.
nakon uspjeha cilj se poveava kao i razina aspiracija.
Sjeate li se prie o osjeaju kompetencije i internalnoj 4. INTERNA
motivaciji? MOTIVAC
3. POZITIVNO
SAMOPOIMANJE
2. JA MOGU
SAM
1. JA MOGU
Iz navedenog slijedi...
Kakve zadatke zadavati?
Na poetku davati zadatke koji e omoguiti uspjeh i razvitak
osjeaj kompetencije, a onda postupno poveavati teinu.
Zadaci umjerene teine najbolje za razvitak motivacije za
postignuem (Clifford 1990)
Meutim, potrebne individualne mjere
Vaan je doivljaj uspjeha (postignua)
izgrauje osjeaj kompetencije i samopouzdanje pa se sve
tei zadaci prestaju doivljavati kao prijetnja i postaju izazov.
Ostvarivi ciljevi donose mogunost uspjeha.
 (Covingtonov model)
+PRETJERANO AMBICIOZNI
USMJERENI KA USPJEHU
- Vjeruju u svoje sposobnosti - Dobre sposobnosti
- vjeruju u svoje zalaganje - Dobro sam se spremio
- Pozitivno samopoimanje - Ali bit e to ogroman neuspjeh
- Ako i ne proem nee se svijet sruiti - Ne znam kako u to ikad vie poloiti
- - Ovo je sve ili nita
+
TIN

PRETJERANO RAVNODUNI USMJERENI PREMA IZBJEGAVANJU

To me ne zanima Anksiozni
Ne elim se spremati Bolje da ne izaem,
Ionako neu uspjeti. Samo u pasti i osramotiti se
... nije me ni briga

-
TU
 Model oekivanja uspjeha
(Eccles i Wiegfeld, 1983)
Oekivanje uspjeha ovisi o 3 initelja:
Prethodno iskustvo u slinim situacijama
Uspjeh -----------------neuspjeh
Tumaenje uzroka prethodnog (ne)uspjeha
Unutarnje --------------vanjsko
Percepcijom teine zadatka
Lagani--------------teki
Svi ljudi ne reagiraju jednako
na uspjeh i neuspjeh!!!
Svi ljudi ne reagiraju jednako
na uspjeh i neuspjeh!!!
To je jako frustriralo mnoge istraivae!
To se nije moglo objasniti motivacijom za postignuem.
Kada se desi (ne)uspjeh...
neki se jo vie trude,...
.... a neki jo manje ili odustaju!
Zato?

Oito je da nije bitan samo objektivni uspjeh odnosno

neuspjeh!!!

Razlozi za to su u razliitim vienjima uzroka uspjeha i

neuspjeha.
ATRIBUCIJE
 Atribucije

Npr. Kada vidite da netko padne s bicikla, to ete rei?

Ajme to je smotan, jo nije nauio voziti biciklu!
...a kad vi padnete s bicikla, kako ete to objasniti?
Ma zapeo sam od kameni, bila je skliska cesta, konice mi ne rade
Ili sluajan pad na ulici...vidi ga kako je pao, ajme to je smotan; pala sam jer su
stepenice bile skliske

Tendencija da ponaanja drugih objanjavamo internalnim

osobinama, a svoje ponaanje vanjskim aspektima
temeljna pogreka atribucije.
Pogreka samozatite - tendencija da se preuzmu zasluge za uspjeh, a
krivica za neuspjeh se svaljuje na situaciju .
Ja sam sposoban pa sam uspio, puhalo je jugo cijeli dan pa sam zato pao
Mi smo pobijedili oni su izgubili
Teorija atribucija
Objanjava:
Ljudska tumaenja uzroka svojih ili tuih ponaanja
Uinke tih tumaenja (atribucija) na emocije,
motivaciju i budue ponaanje
Ljudi nastoje razumjeti okolinu i same sebe.
Nastoje odrediti uzroke dogaaja.
Sve to su zapravo atribucije naini na koje ljudi
tumae uzroke dogaaja oko sebe.
Postoje razliite vrste atribucija
Kakve veze atribucije imaju s
obrazovanjem?
Atribucijska teorija (Weiner,
1992)
Weiner je istraivao kako uenici objanjavaju
svoj uspjeh ili neuspjeh.

Kako vi objanjavate svoj (ne)uspjeh?

Uenici objanjavaju svoj (ne)uspjeh na etiri naina:
A)Sposobnost
B) Zalaganje
C) Teina zadatka
D) Sluaj

Pokuao je iz ovih razliitih objanjenja izvui neka

opa naela prema kojima se atribucije formiraju.
Dimenzije atribucija

Tri su glavne dimenzije (kauzalne dimenzije):

Mjesto uzroka (unutarnji ili vanjski razlozi)
Stabilnost (stabilno nestabilno)
Kontrolabilnost (pod kontrolom izvan kontrole)
 MJESTO UZROKA
UNUTARNJE VANJSKO
Mogua Nemogua Mogua Nemogua
kontrola kontrola kontrola kontrola
Trajno Sposobnosti Stavovi Teina
stabilno
STABILNOST zalaganje Npr. vid nastavnika predmeta
UZROKA Vjetine/ Podrka Srea
nestabilno Raspoloenje
znanja drugih sluaj
 Poeljan sklop atribucija
kolskog uspjeha i neuspjeha

DOGAAJ - ATRIBUCIJA EMOCIJE OEKIVANJE - PONAANJE

Uspjeh: ponos, samopotovanje, radni elan

SPOSOBNOST/TRUD oekivanje uspjeha, ustrajnost

Neuspjeh: krivica, poveani trud

PREMALI TRUD mogunost promjene ustrajnost

Poeljni sklop atribucija VISOK MOTIV ZA POSTIGNUEM

 Nepoeljan sklop atribucija
kolskog uspjeha i neuspjeha

DOGAAJ - ATRIBUCIJA EMOCIJE OEKIVANJE - PONAANJE

Uspjeh: ravnodunost, demotiviranost

SREA nejasna oekivanja, slabo zalaganje

Neuspjeh: stid, potitenost, odustajanje

NESPOSOBNOST oekivanje neuspjeha, izbjegavanje

Nepoeljni sklop atribucija NAUENA BESPOMONOST

Poeljno:

Tumaiti uspjeh stabilnim crtama,

Tumaiti neuspjeh nestabilnim
(promjenjivim) faktorima,
(Ne)uspjeh tumaiti faktorima koji
su pod kontrolom uenika
Nastanak atribucija
Kada ete (ne)uspjeh objasniti sposobnostima?
Ako se uspjeh se postie brzo i lako, bez truda, i esto se ponavlja
Ako drugi brzo i lako rjeavaju zadatke koje uenik ne moe rijeiti
Ako se neuspjeh ponavlja
Zalaganje
Ako je potreban naporan i ustrajan rad.
Ako nakon malog zalaganja neuspjeh, a nakon veeg-uspjeh
Teina zadatka
vanjska obiljeja dui rad na zadatku
Sluaj
ako su ishodi nedosljedni
Atribucije i kola
Istraivanja pokazuju da uenici koji
svoj uspjeh pripisuju sposobnostima i zalaganju, a neuspjeh vanjskim
initeljima...
...postiu bolji uspjeh od svojih kolega koji su skloni pripisati uspjeh
vanjskim, nestabilnim, a neuspjeh unutarnjim stabilnim initeljima

Kljuna uloga nastavnika u stjecanju pozitivnih atribucija

Vane su povratne informacije nastavnika o postignuu uenika

Davanje priznanja zalaganju (vidim da se trudi ...) poveava atribucije
zalaganja i samo zalaganje a s tim i vea oekivanja uspjeha
Informacije o sposobnostima vidim da moe ti to. Snaniji efekt na
poetku rada (vidim ja da tebi to ide dobro) (Schunk 1999)
Nauena bespomonost
Covinton: prihvaanje neuspjeha.
Seligman i Mayer (1967):
Eksperimenti na psima: Dvije skupine pasa.
A: zadavali su averzivne podraaje koje su mogli izbjei.
B: zadavali su im averzivne podraaje koje nisu mogli izbjei.
Psi iz A skupine su vrlo brzo nauili izbjegavati okove
Psi iz B skupine nakon nekog vremena prestali pokuavati.

Onda su ih sve stavili u novu situaciju gdje su svi mogli izbjei neugodne
podraaje.
Grupa A je to vrlo brzo nauila,
Meutim, grupa B nije ni pokuala izbjei podraaje ...prepustili sve sudbini

KOJI BISTE VI OPI ZAKLJUAK IZVUKLI IZ OVOG ISTRAIVANJA?

Nauena bespomonost
i ljudi
Istraivanje (Hirito, 1974): pokuao je provjeriti Seligmanove
pretpostavke na ljudima.
U istraivanju su bile dvije grupe ispitanika
A skupina ljudi su bili izloeni averzivnoj buci, ali ispred sebe su
imali tipke s kojima su mogli nauiti kako eliminirati (izbjei taj
podraaj),
B skupina ljudi su bili izloeni averzivnoj glasnoj buci ali nisu mogli
izbjei taj podraaj, to god da su napravili.
Grupa A je ubrzo nauila kako smanjiti buku, a grupa B je
odustala od traenja rjeenja.
U drugom dijelu istraivanja obje grupe su mogle kontrolirati
buku, ali su trebale nauiti kako.
Puno bri i uinkovitiji su bili pripadnici A skupine. lanovima B
skupine trebalo je i vie vremena i pokuaja da to naue
Nauena bespomonost
kod ljudi 2
Neki od nas se ve i u novim situacijama ponaaju kao da nee imati uinka i
ve na poetku odustaju.
Posljedica je ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju vlastitoj nesposobnosti
Osjeaj niske samodjelotvornosti ili samoefikanosti, ili nemoi.
Podcjenjivanje vlastitih sposobnosti i utjecaja
Slabo pamenje prethodnih uspjeha, prenaglaavanje prethodnih neuspjeha

Ljudi nita ne cine jer vjeruju da nemaju nikakvu kontrolu nad situacijom
Na emocionalnoj razini takve situaciju izazivaju najprije ljutnju, a zatim
potitenost .
Kasnije pasivnost, apatija, dosada, anksioznost, sumnja u sebe

VELIKI PAD U USPJENOSTI RJEAVANJA PROBLEMA

 Bespomonost i postignue
(Dweck, 1978)
Uenici s nauenom bespomonosti:
ee izvjetavaju o nesposobnostima kao uzrocima neuspjeha
sklona su neuspjeh pripisati initeljima koje ne mogu kontrolirati
lake i bre odustaju traenja rjeenja.
nastoje im prije obaviti zadatak kako bi izbjegli negativnu prosudbu.
Izbjegavaju izazovne zadatke
na ovim uenicima su se pokazali osobito djelotvorni programi
promjene atribucija

Djeca sa snienom razinom bespomonosti:

informacije o neuspjehu nisu doivljavala osobno
prihvaali ih kao korisne informacije koje e im pomoi da poboljaju
svoj uinak
manje brinu o proteklim neuspjesima i vise su usmjerene na budua
postignua
Bespomonost u terminima
atribucija
Nauena bespomonost nastaje zato to
se uzroci neuspjeha opisuju na sljedei
nain:
Nisu pod kontrolom
Stabilni
Unutarnji ili vanjski
Mijenjanje atribucija
Kljuna uloga nastavnika
Povratne informacije glede zalaganja:
Vidim da se trudi, jo malo i izbjei e ovu pogreku.
Dovode do snanijih atribucija zalaganja i do viih
oekivanja uspjeha (Schunk 1999).
Povratne informacije glede sposobnosti:
ima sposobnosti, kad si ve toliko toga savladao, sad
jo obrati panju na ovo, tebi to ide dobro.
Snaniji efekt ako su uenici primili ove inf. na poetku
rjeavanja zadatka
Koritena literatura
V Vizek Vidovi, V. Vlahovi teti, Majda
Rijavec, Dubravka Miljkovi (2003). Psihologija
obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb
T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija,
Naklada Slap, Jastrebarsko
Beck (2003). Motivacija, teorija i naela,
Naklada Slap, Jastrebarsko
M. udina Obradovi (1990),Nadarenost,
razumijevanje, prepoznavanje,
razvijanje. kolska knjiga, Zagreb.