PODJELA FILOZOFSKIH DISCIPLINA

1. METAFIZIKA:

Ontologija

Filozofska kozmologija

Filozofska teologija

Filozofska antropologija

2. GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA)

3. ETIKA

4. ESTETIKA

5. FILOZOFIJA POLITIKE

Ad 1) METAFIZIKA

Bavi se svijetom kao cjelinom i postojanjem u najopćenitijem smislu

od grčkih riječi meta (iza, iznad) i fysis (priroda)

Aristotel je svoju “prvu filozofiju” odredio kao učenje o prvim izvorima i uzrocima
bića

Dobila je ime po tome što su Aristotelovi učenici njegovu “prvu filozofiju” svrstali
iza fizike (meta ta fizika).

Dijeli se na ontologiju, filozofsku teologiju, filozofsku kozmologiju i filozofsku

antropologiju

1.1. ONTOLOGIJA

Što uopće postoji? Postoji li univerzalna zakonitost svega u svijetu i

kakva je to zakonitost? Je li bitak jedan, a svijet jedinstven ili
postoji više načela?

Opća metafizika
Učenje o bitku

Biće jest ono što jest, bez obzira na način na koji jest

živo biće ( npr. učenik, košarkaš, pas )

neživo biće ( npr. oblak, vjetar, kiša, čamac)

Bit = ono po čemu nešto jest baš to što jest

Razlikujemo:

1. OPSTANAK ( EGZISTENCIJU) to da nešto jest ( da olovka jest)

2.BIT (ESENCIJU) to što nešto jest ( da je to olovka)

Bitak je bit bića kao bića; ono po čemu jest sve što jest.

Bitak je ono što omogućuje postojanje svakog bića. U bitku je sve sadržano pa je
bitak izvor svakog postojanja.

Bitak je uopće činjenica da nešto jest. Bitak nam se ne otkriva, on uvijek samo
jest, ne otkriva nam svoje uzroke, ne kaže nam zašto jest, ali znamo da jest jer
vidimo da ima života.

Bitak znači ono “biti”, ono “jest”

Ontološke koncepcije

MONIZAM

Jedno načelo/jedna supstancija

Jedan je temelj svega

DUALIZAM

Postoje dva međusobno samostalna i različita načela svega

( Descartes – misaona i protežna supstancija )

PLURALIZAM
 više načela ili supstancija ( Empedoklo – 4 elementa – voda, vatra,
zrak i zemlja )

Ontološke koncepcije prema temeljnom određenju bitka

MATERIJALIZAM

bitak je materijalan (voda, atomi, elementi)

materija je primarna

duh, svijest i mišljenje su sekundarni, izvedeni; to su samo

oblici postojanja materije

materija jest ono što postoji u prostoru i vremenu,

neovisno o subjektu i što može djelovati na naša osjetila
izazivajući osjete

Ontološke koncepcije prema temeljnom određenju bitka

IDEALIZAM = bitak je nematerijalan ( bog, ideja, volja, svijest)

OBJEKTIVNI IDEALIZAM

U osnovi svega nalazi se nematerijalno načelo na koje se sve može

svesti,neovisno o čovjeku

SUBJEKTIVNI IDEALIZAM

ne postoji vanjski svijet koji bi bio neovisan od naše spoznaje

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

Što je čovjek? Po čemu je čovjek čovjek?

Je li čovjek pretežno tjelesno ili pretežno duhovno biće?

Po čemu se čovjek razlikuje od životinje? Je li u toj razlici sadržana bit čovjeka?

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

Filozofija čovjeka
Smatra se temeljnom filozofskom disciplinom jer je čovjek od početka bio osnovni
filozofski problem

Nastaje paralelno s krizom modernog čovjeka (vrijeme Prvog svjetskog rata)

Max Scheler, Helmuth Plessner i Arnold Gehlen

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

Sloboda je bit čovjeka i njegovo temeljno određenje – po tome se razlikuje od

svih ostalih bića

Uz slobodu dolazi i odgovornost

Čovjek je taj koji daje smisao svom opstanku i ujedno je odgovoran za svoj svijet,
za sebe sama i svoju sudbinu

Za naše vrijeme karakterističan je bijeg od slobode? Što bi to bilo?

Ad 2: GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA)

Što je izvor naše spoznaje? Je li to um ili iskustvo?

Ima li pitanja na koja spoznaja ne može dati odgovor ili takva pitanja ne postoje?

Navedite primjere različitih vrsta spoznaje!

GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA)

Dolazi od grč. riječi gnosis – spoznaja i episteme – znanje

istražuje podrijetlo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje

Osnivač John Locke ( 17. stoljeće )

IZVORI SPOZNAJE

EMPIRIZAM

iskustvo je izvor sveg našeg znanja

John Locke: Naš duh je tabula rasa

 RACIONALIZAM

prava osnova spoznaje je um

predstavnik: Rene Descartes

IZVORI SPOZNAJE

SENZUALIZAM

osjetno iskustvo je glavni izvor spoznaje

KRITICIZAM ( Kant )

sinteza empirizma i racionalizma

INTUICIONIZAM – intuicija glavni izvor spoznaje

IZVORI SPOZNAJE

IRACIONALIZAM

glavni izvori spoznaje su neracionalni izvori

dijeli se na:

VOLUNTARIZAM ( volja glavni izvor spoznaje)

MISTICIZAM ( glavna spoznajna moć u ekstazi)

VRIJEDNOST I DOSEG SPOZNAJE

DOGMATIZAM

gledište koje smatra da je moguća sigurna spoznaja istine

on znači i svako prihvaćanje nekih temeljnih istina, a da one

nisu provjerene

SKEPTICIZAM – nije moguće spoznati objektivnu istinu pa je mudro

suzdržavati se od izricanja tvrdnji
 Ad 3) ETIKA

Što je moral? Čime je uvjetovan?

Filozofija morala

Ispituje podrijetlo, svrhu, motive i norme moralnog djelovanja

IZVOR MORALNOG DJELOVANJA:

HETERONOMNA ETIKA

Moralna načela nemaju svoj izvor u čovjeku, već u nečemu izvan

njega, najčešće u Bogu!

AUTONOMNA ETIKA

Čovjek je izvor pravila ili zakona vlastitog djelovanja.

KONCEPCIJE OVISNO O TOME KAKO SE SHVAĆA DOBRO

EUDAIMONIZAM - Motiv i cilj ljudskog djelovanja je sreća,

blaženstvo, radost

HEDONIZAM - Užitak je cilj života

UTILITARIZAM - Najveća moguća korist najvećeg broja ljudi

PERFEKCIONIZAM - Motiv i svrha moralnog djelovanja je

usavršavanje

Ad 4) ESTETIKA

Što je lijepo? Što je ljepota?

Koja je razlika između umjetnički i prirodno lijepog?

Kako nešto prosuđujemo kao lijepo?

Koja je funkcija umjetnosti?

Filozofija lijepog i umjetnosti

Ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja lijepog

odnosno umjetnosti

Estetika podrazumijeva i ODNOS FILOZOFIJE I UMJETNOSTI

ZAJEDNIČKO: Obje izražavaju nazor o svijetu i životu

RAZLIKA: Umjetnost prikazuje svijet i život pomoću mašte i

osjećaja, a filozofija ima kritički stav pri prikazivanju

Ad 5) FILOZOFIJA POLITIKE

Kakav je odnos pojedinca i društva?

U kakvom su odnosu interes pojedinca i interes društva?

U kakvom su odnosu čovjek i čovjek?

Što je država i čemu služi?

Bavi se problemima političke zajednice!