FILOZOFIJA: EPISTEMOLOGIJA

Spoznaja i znanje
• filozofska disciplina koja se bavi proučavanjem znanja
• grč. episteme – znanje, logia – znanost/govor
• Što znamo? Kako znamo? Kako znamo da nešto znamo? Što znači znati?
Vrste znanja: znanje da ( teorija) i znanje kako (praksa)
Platonova, klasična definicija: znanje je opravdano istinito vjerovanje
Vjerovanje: stav koji imamo kada smatramo da je nešto slučaj
• Kada je vjerovanje istinito?
• Kada je sud Vjerujem da je Zemlja okrugla istinit?
• znanje ide uz vjerovanje
Opravdanje: argument (razlog) za vjerovanje
• opravdanje izvan suda: Danas je sunčan dan
• opravdanje u samom sudu: Trokut ima tri kuta.
Istina:
1. Korespodencijska teorija
• istiniti su oni sudovi koji korespondiraju s činjenicama
• sud sam po sebi nije istinit ili neistinit; istinit je u odnosu prema onome o čemu
govori
• Kate nosi crveni kaput.
2. Koherencijska teorija
• istiniti su oni sudovi koji su koherentni – usklađeni, logički povezani s drugim, već
postojećim sudovima
• osobna higijena je jako važna želimo li biti zdravi
• trebamo često prati ruke
• + onaj tko često pere ruke brine o svome zdravlju
3. Pragmatička teorija
• istiniti su oni sudovi koji nam omogućuju objašnjavanje svijeta i snalaženje u njemu
• Trenutno je vani mrak.
• Vrijeme je da upalim svjetlo.
Izvori znanja: percepcija, razum, zaključivanje, memorija, intuicija, svjedočanstvo
SOKRAT
poučavao u hodu, nije naplaćivao svoje poduke
znati = razumjeti
znanje = vrlina
metoda spoznaje: dijalektika
• ironija
• majeutika
• definicija pojma
PLATON
• pojmovno i pojavno – pojmovnom odgovara svijet ideja, a pojavnom svijet prolaznih,
pojedinačnih bića
ARISTOTEL
• Drag mi je Platon, ali mi je draža istina.
• za Aristotela postoji samo jedan svijet – onaj u kojem živimo, kojeg jedinog
spoznajemo jer smo tu i sada
• zadaća filozofije – razumjeti postojeći svijet

ZNANJE KAO PRISJEĆANJE

• duša je besmrtna, prije rođenja boravila je u svijetu ideja i ondje promatrala istinu
• kada se spoje duša i tijelo, duša zaboravlja to znanje
• vidljivi svijet podsjeća na svijet ideja: spoznaja = prisjećanje
• metoda dijalektike (razgovora) – potičemo dušu na prisjećanje
• ne spoznajemo ništa novo u ovom svijetu, samo se prisjećamo
Spoznaja i njezina svojstva
▪ unutarnji čin kojim sebi predočavamo neki predmet
▪ proces kojim stječemo neko znanje
▪ jedno od temeljnih svojstava čovjeka
▪ radnja koja se zbiva u našem umu
Spoznajni procesi
▪ osjetilno opažanje
▪ pamćenje
▪ introspektivna svijest
▪ zaključivanje
▪ racionalna intuicija
▪ svjedočanstva
Podjela

A PRIORI A POSTERIORI
znanje neovisno o iskustvu znanje koje dobivamo uz pomoć iskustva

prediskustveno ono što je poslije iskustva

naši oblici misli

Tko sve sudjeluje u spoznajnom procesu?

spoznaja = sinteza subjekta i objekta
▪ subjekt – onaj tko spoznaje, spoznajni nositelj
▪ objekt – ono što subjekt spoznaje; entitet prema kojem je subjekt u nekom odnosu,
prema kojem zauzima neko stajalište
osnovna intencija svakog znanja – težnja prema objektivnosti
RACIONALIZAM
razum – najpouzdaniji način dolaska do znanja
racionalisti ne isključuju iskustvo, samo naglašavaju da mu je razum nadređen
René Descartes
▪ primat i superiornost razuma
▪ Mislim, dakle, jesam!
▪ mišljenje ne postoji bez nekoga tko misli
▪ fundacionalizam – teorija prema kojoj naša znanja počivaju na sigurnim, očiglednim
temeljima koja se dalje ne moraju opravdavati
▪ urođene ideje – pripadaju razumu – Bog, supstancija, uzrok, vrijeme...
Pravila metode
▪ Ništa ne smatrati istinitim ako nije jasno i razlučeno (razgovijetno).
▪ Svaki problem rastaviti na najjednostavnija moguća potpitanja (analiza).
▪ Pri rješavanju problema početi od najjednostavnijega (sinteza).
▪ Težiti potpunosti (sistematizacija).

EMPIRIZAM
znanje stječemo iskustvom
John Locke
▪ ne postoji dokaz o urođenim idejama
▪ Nema ničega u razumu, čega prije nije bilo u osjetilima.
▪ ljudski se duh rađa kao tabula rasa, na kojoj iskustvo ostavlja svoje tragove
▪ svaka naša misao, ideja, odsjaj su onoga što smo jednom čuli i vidjeli

PRIMARNE KVALITETE SEKUNDARNE KVALITETE

svojstva koja posjeduje sam predmet sposobnost predmeta da kod nas izazove
ideju

oblik, veličina, protežnost... boja, okus, miris...

stvarna svojstva stvari samo opisuju kako vanjska zbilja utječe na

naša osjetila
Gottfried Leibniz
▪ urođene ideje = urođene dispozicije
▪ prema njima je je omogućeno od samoga rođenja da putem razuma dođemo do
prave nužne spoznaje
▪ slaže se s Lockeom da je osjetilna spoznaja nužna za stjecanje iskustva, ali smatra da
nije dovoljna
David Hume
▪ temeljni zadatak filozofije – istražiti ljudsku prirodu
▪ 2 vrste percepcije: dojmovi (impresije) te predodžbe (ideje)
▪ Boli nas zub. (imamo neposredan dojam, a prisjećanje na to da nas je zub
bolio je ideja)
▪ odnosi ideja i odnosi činjenica
▪ nužnost i kontigentnost istine
▪ Pitagorin poučak
▪ Sutra će izaći sunce.

PIRONIZAM
Piron iz Elide, Sekst Empirik
priroda stvari je neodrediva
izbjegavanje zauzimanja stava o prirodi stvari (epohe)
• osjetila – npr. slano jelo
znanstvena i moralna stajališta
ne možemo objektivno znati kakve su stvari zapravo
Je li moguće voditi se pojavama kako nam se prikazuju, a pritom ne oblikovati vlastiti stav o
prirodi stvari?
Descartes – metodička sumnja
• kartezijanski skepticizam
• metodička sumnja pomoću koje želi doznati sigurne istine
 • „zli demon” – naše mentalno stanje, sjećanje i percepcija rezultat su obmane zlog
demona
• Možemo li dokazati postojanje vanjskog svijeta?
• neupitna istina: Mislim, dakle, jesam!
• urođena ideja Boga
• temelj svake spoznaje
Putnam – mozgovi u posudi
• ideja znanstvenika koji nam je izvadio mozak, stavio u posudu s hranjivom otopinom
te nas spojio na računalo koje mu šalje električne impulse, a nama se čini da živimo
kao i prije
Prigovori skepticizmu: Moore, Dokaz o postojanju vanjskog svijeta
David Hume
• znanje o idejama i znanje o činjenicama
• Je li naše iskustvo vjerodostojno, ili se samo temelji na običaju, navici?
• načelo uzročnosti
– Russel: Kokica koja svakoga dana gleda kako joj čuvar kokošinjca nosi hranu,
na kraju će zaključiti kako postoji uzročno-posljedična veza između čuvarova
prolaska dvorištem i stavljanja hrane u zdjelu! A što ako čuvar jednoga dana
prođe i zaokrene joj vratom?
• svijest o ograničenju ljudske spoznaje
• načela uobrazilje
KRITICIZAM
Immanuel Kant
Hume ga je probudio iz dogmatskoga drijemeža
• „Zorovi su bez pojmova slijepi, pojmovi bez zorova prazni.”
• kriticizam želi kritički istražiti izvore i granice spoznaje
Kako su mogući sintetički sudovi a priori?
• Koji sudovi izriču nešto novo o subjektu?
– 7 + 5 = 12
– Krug je okrugao.
– Čovjek je kralježnjak.
 • Sintetički sud – sud kojim predikat pridodaje neko novo određenje subjektu, produkt
je iskustva. (Kolači su u kutiji.)
• Analitički sud – sud čiji predikat ne donosi ništa novo o subjektu, nego analizira ono
što je u njemu sadržano. (Cjelina je veća od njezinih dijelova.)
Sintetički sudovi a priori
• ne proizlaze iz iskustva (a priori su)
• prethode mu i omogućuju nova znanja
• samim time i proširuju spoznaju (sintetični su)
• a priori – prediskustveno, naši oblici misli
• a posteriori – poslije iskustva, proizlazi iz njega
• transcedentalno – apriorni uvjet spoznaje; uvjet koji omogućuje iskustvo; oblici naše
svijesti (oblici opažanja i oblici mišljenja)
• zor ili zrenje – opažaj, percepcija, zamjedba
Kopernikanski obrat
• čovjek je u središtu spoznajnog procesa
• objekt spoznaje više nije nepomičan – kruži oko subjekta i ovisi o njegovim
spoznajnim moćima
• primjer s naočalama u boji
• ograničenja naše spoznaje, spoznajni aparati kojima raspolažemo
• prostor i vrijeme – oblici opažanja, nalaze se u našoj svijesti i prethode svakom
iskustvu
• prostor – oblik vanjskog opažanja, vrijeme – unutarnjeg

12 kategorija razuma/vrsta sudova oblici mišljenja = oblici sudova

mi spoznajemo svijet kakav je za nas (s naočalama)
nikada ne možemo spoznati stvar po sebi, nego uvijek spoznajemo samo pojave (fenomene)