IMMANUEL

KANT
(1724 – 1804)
 • Sveučilišni profesor u Konigsbergu, Prusija
• Kriticizmom napravio prevrat u
historiji filozofije

• Kriticizam znači kritičko preispitivanje uma samog, zahtjev

umu da pred sudom sebe sama odredi svoje mogućnosti i
granice.
• TRI KRITIKE:
1. Kritici čistoga uma
2. Kritici praktičnoga uma
3. Kritici rasudne snage

• TRI PITANJA:

}
1. Šta mogu znati?
2. Šta treba da činim?
Šta je
3. Čemu se smijem nadati? čovjek?
 SPOZNAJNI PROBLEMI
• KRITIČKI ODNOS PREMA TRADICIJI
- David Humeov skepticizam

- Racionalizam : subjekt pokušava sam iz sebe neovisno o iskustvu

konstruirati i predmet i istinu o njemu

- Empirizam : svodi subjekat na pasifnu funkciju primanja i

kombiniranja onoga što je primljeno od objekta spoznaje

- Kant otklanja Humeov skepticizam

- Pitanje nije da li je moguća objektivno vrijedna i nužna spoznaja,

nego kako je moguća
 • KRITIČKA SINTEZA EMPIRIZMA I RACIONALIZMA
- Spoznaja je sinteza subjekta i objekta
- Objekt daje sadržaj spoznaje(materija, građa)
- Subjekt daje oblik spoznaje(formu)
- Subjekt od objekta prima utiske i oblikuje iskustvo
- Subjekt nije >>tabula rasa<<

• KOPERNIKANSKI OBRAT
- Kopernikova slika svijeta: nepokretnu Zemlju iz
središta svijeta postavio u kružnu putanju oko
Sunca
- Tako je i Kant okrenuo odnos subjekta i objekta
- Objekt kruži oko subjekta.
- Čovjek dospijeva u središte spoznajnog proces
 TRANSCEDENTALNA ANALIZA
- Transcedentalnih - o iskustvu neovisnih - apriornih -
objektivno vrijednih i nužnih uvjeta naše spoznaje.
- A priori - općost i nužnost koja je neovisna o iskustvu i ne
može se na njemu osnovati.
- Sva spoznaja počinje s iskustvom, ali nije sva iz njega, jer u
iskustvu ima neovianih spoznaja.

OBLICI OPAŽANJA: PROSTOR I VRIJEME

- Prostor je oblik vanjskoga opažaja, a vrijeme unutarnjeg.
- Stvar o sebi nije ni u prostoru ni u vremenu.
- Prostor i vrijeme - naši subjektivni uvjeta doživljavanja predmeta

OBLICI MIŠLJENJA : KATEGORIJE

-Sposobnost razuma je mišljenje, tj. suđenje
- 12 kategorija- pojmova razuma, izvedene iz 12 vrsta suda, povezuje i sređuje
razum sadržaje opažanja
- Kategorija(pojam) kauzaliteta nije svojstvo prirode - stvari kakve su o sebi, nego je
naš subjektivni oblik suđenja, kojim tek postaje mogućeiskustvo
- Čovjek je zakonodavac prirode i on određuje kakvo će iskustvo biti.
 SPOZNAJEMO POJAVE A NE STVARI O SEBI
- Ne možemo spoznati stvari o sebi, nego samo pojave
- Ne doživljavamo objekt nego predmet.
- Neovisno o iskustvu, o stvarima možemo znati ono što
mi u njih stavljamo.

- ISKUSTVO JE GRANICA SPOZNAJE

- Transcendentalni oblici svijesti su ograničeni iskustvom.
- Kant označava :
- a) da su ti oblici svijesti neovisni o iskustvu
- b) da omogućuju iskustvo
- c) da vrijede samo za iskustvo, ne preko njegovih granica

TRANSCEDENTNA UPOTREBA KATEGORIJA

- Um želi da spozna stvar o sebi, zato se uvijek zalijeće preko granica iskustva
- Ideju slobode volje, besmrtnosti duše i savršenog bića utemeljit će praktički um
- >> Morao sam ograničiti znanje da bih dobio mjesto za vjerovanje<<
 ETIČKO
UČENJE
Dvije stvari ispunjaju dušu uvijek novim i sve većim
udivljenjem i strahopoštovanjem, što se više i
ustrajnije razmišljanje bavi njima: ZVJEZDANO NEBO
NADA MNOM I MORALNI ZAKON U MENI
- Kant želi da utvrdi kriterij vrednovanja čovjekova praktičnoga
djelovanja,ukoliko i na tom području ima zakonitosti koja vrijedi općenito

• DOBRA VOLJA
- Dobra volja je ono jedino na svijetu što može biti dobro bez ograničenja
- Volja je dobra po sebi, po htijenju, u sebi nosi ona svoju svrhu, a to je
ispunjenje dužnosti

• DUŽNOST
- je nužnost djelovanja iz poštovanja prema zakonu
- Osjećamo je kao opravdano prisilje
 • KATEGORIČKI IMPERATIV
- Imperativ je formula zapovijedi uma, odnosno predodžba
objektivnogaprincipa ukoliko je za volju obavezan
- Imperativ : hipotetičan i kategoričan
- Hipotetičan – upućuje na kakvo djelovanje kao dobro ukoliko je
sredstvo za što drugo.
- Kategoričan – upućuje na kakvo djelovanje kao po sebi dobro,
sadrži u sebi nužnost
- Čovjek kao umno biće egzistira kao svrha sama o sebi, a ne kao
sredstvo

• SAMOODREĐENJE VOLJE
- Čovjek sam u sebi nosi zakone kojima je podložan
- Samoodređenje – autonomija volje
- Čovjekova volja je sama sebi zakon
- U čovjekovom samoodređenju i samoodgovornosti temelji se njegovo dostojanstvo i
veličina ličnosti
• SLOBODA VOLJE
- Sloboda je pretpostavka odgovornosti i moralnog zakona : oni bi bili
nemogući bez slobode.
- Ona je >> postulat<< zahtjev praktičnog uma
- >>autonomija<< svojstvo volje da bude s ama sebi zakon
- Čovjek pripada u dva svijeta: prirodne nužde i umnom svijetu
- Sloboda obuhvata čitavu sferu praktične filozofije od morala preko prava
do politike
 PROBLEMI ESTETIKE
- Kant razlike tri ljudske aktivnosti: teorijska, praktička i
umjetnostvaralačka
- Doživljaj ljepote zasnovan je na bezinteresnom sviđanju
oblika umjetničkog djela
- Forma čini umjetnost umjetnošću

• PRIZNANJE GRANICA – TEMELJ VALJANOSTI

- Načelo transcendentalne filozofije – svaka čovjekova moć ili stav može
jamstvo svoje valjanosti, svoj temelj naći samo u izričitu priznanju
svojih vlastitih granica
- Norma- daje valjanost i temelj ljudskim moćima
- Nemogućnost da se priroda podredi čovjeku postaje osnovom
estetskog i teološkog suda
HVALA NA PAŽNJI !
<3