Professional Documents
Culture Documents
Teško je navesti specifične razloge za deja vu i opisati to stanje kao pozitivno ili negativno
stanje uma. Dugo vremena u znanstvenim krugovima postojalo je mišljenje da se takav
osjećaj javlja zbog umora i dugotrajnog stresa. Zbog toga su dijelovi mozga odgovorni za
pamćenje i percepciju počeli propadati. Potpuno suprotnu teoriju dao je američki
znanstvenik Burnham. Tvrdio je da nastaje kao rezultat potpunog opuštanja tijela. Po
njegovom mišljenju, u ovom stanju mozak može opažati i obrađivati informacije mnogo brže,
a podsvjesni um već počinje doživljavati one trenutke koji će se upravo dogoditi. Nedavna
istraživanja provedena unutar zidova Sveučilišta u Coloradu, daju osnovu za opravdanje
porijekla deja vu sposobnosti mozga da ponovno stvori nove asocijacije s već poznatim
situacijama sa situacijama koje su još uvijek potpuno nepoznate. Sa stajališta biologije, deja
vu efekt nastaje u temporalnoj regiji mozga, gdje se nalazi hipokampus. Ona je odgovorna za
prepoznavanje informacija i pronalaženje razlika između različitih predmeta i pojava.
Punopravnim radom, osoba je u stanju razlikovati prošlost od sadašnjosti i budućnosti, novo
iskustvo već iskusnog. Znanstvenici vjeruju da se deja vu pojavljuje zbog kvara hipokampusa,
koji dvaput radi istu memoriju. Istodobno, osoba se ne sjeća onoga što mu se prvi put
dogodilo i samo osjeća rezultat drugog, točno istog doživljenog događaja.
Sigmund Freud
On je izrazio svoju hipotezu, vjerovao je da je ovaj fenomen stvarno sjećanje, dugo skriveno
(ponekad namjerno) u podsvijesti. Skrivanje takvih informacija može biti izazvano bolnim
iskustvima određenih okolnosti, ili javnim negativnim mišljenjem, vjerskom zabranom.
Detaljne primjere o deja vu, temeljenim na stvarnim primjerima, opisao je u svojim spisima
"Psihopatologija svakodnevnog života".
Prema Freudu, ljudski um potiskuje sjećanja koja mu se ne sviđaju. Ako ste na primjer imali
jako loše djetinjstvo jer vas je netko od roditelja zlostavljao onda će vaš um htjeti sakriti to
sjećanje od vas.
Što će se sada dogoditi ako ste prošli kroz novu situaciju koja ima neke slične postavke kao
neka sjećanja koja vaš um ne želi da se sjećate?
Vrste deja vu
983. godine dr. Vernon M. Neppe objavio je prvu knjigu u cijelosti posvećenu proučavanju
ove senzacije. U Psihologiji Déjà Vu-a opisao je oko 20 vrsta deja iskustava,
Psiholozi, opisujući fenomen deja vua, razlikuju u njemu 6 najčešćih vrsta koje se mogu
pojaviti u svakodnevnom životu svake osobe.
lažna uspomena, osjećaji, proizlaze iz zvuka ili glasa, čitajući epizodu knjige ali s
velikim detaljima – kao što je prepoznavanje mirisa i zvukova. DEJA VECU
2. Osjećaj da ste imali istu misao ili osjećaj, pod sličnim okolnostima, u nekom
ranijem trenutku. Povezana je s epilepsijom – DEJA SENTI
Déjà vu i epilepsija
Još jedan uvid u uzroke déjà vu-a dolazi iz studija epilepsije. Postoji jaka i
dosljedna veza između déjà vu epizoda i napadaja koji se javljaju kod ljudi s
epilepsijom čije je žarište u medijalnom temporalnom režnju (tip epilepsije koji
oštećuje hipokampus). Hipokampus igra ključnu ulogu u upravljanju kratkoročnim
i dugoročnim pamćenjem. Ljudi koji pate od epilepsije medijalnog temporalnog
režnja „konstantno doživljavaju déjà vu na početku napdaja“ (Martin, Mirsattari,
Pruessner, Pietrantonio, Burneo, Hayman-Abello i Köhler, 2012). Zbog ovog
fenomena su neki stručnjaci pretpostavili kako déjà vu, kao epileptički napad,
može biti rezultat neurološke disfunkcije tijekom koje neuroni u mozgu prenose
signale nasumice i izazivaju stanje u kojem zdravi ljudi doživljavaju lažni osjećaj
poznatosti
Deja vu i shizofrenija