Pučko otvoreno učilište Petar Zrinski

Biološka osnova psihičkih procesa

Seminarski rad – intervju i psiho-edukacija

Što znaš o ljudskom mozgu

Barbara Golemac
Dubrovnik, 2022.
 1. Sažeti prikaz intervjua

Intervjuirana osoba je moja kolegica, ženskog spola, ima 32 godine i radi kao voditelj
hotelskog restorana. S obzirom da nije iz domene stručnih osoba u ovom području, ali je
izrazito zainteresirana na području psihologije, činila mi se kao dobar kandidat. Kolegicu sam
ranije zamolila može li izdvojiti otprilike sat vremena za intervju, i da malo promisli o
ljudskom mozgu. Pregled intervjua slijedi u nastavku.
Ja: možeš li mi reći što znaš o ljudskom mozgu?
Intervjuirana osoba: mislim da je mozak najmisteriozniji, najmanje istražen organ u ljudskom
tijelu, a da je jedan od najbitnijih organa.
Ja: po čemu misliš da je najbitniji, ne bi li prednost dala recimo srcu?
Intervjuirana osoba: Mozak ne možemo transplatirati, pomoću njega upravljamo svim našim
pokretima i radnjama, zadužen je za osjetila, ne može održati svijest bez kisika i krvi,
jednostavno mislim da ima najveći broj funkcija.
Ja: što misliš koliko vremena mozak može izdržati bez kisika, a koliko bez krvi?
Intervjuirana osoba: Mislim da mozak bez kisika može ostati od 4-6 minuta, a bez krvi puno
manje, ne znam točno koliko.
Ja: Misliš li da mozak 4-6 minuta može ostati bez kisika, a da se ne ostave posljedice na
njega?
Intervjuirana osoba: pretpostavljam da se iz minute u minutu povećava oštećenje mozga.
Ja: Koja bi to oštećenja bila?
Intervjuirana osoba: pretpostavljam da dolazi do oštećenja živaca, i onda se dovode u pitanje
mnoge funkcije tijela (pokreti, osjeti).
Ja: Možeš li mi reći dalje što znaš o mozgu?
Intervjuirana osoba: Pročitala sam da teži od 1,3 do 1,4 kg kod prosječnog odraslog čovjeka, i
da veličina mozga nema veze s inteligencijom. Zanimljivo mi je što sam pročitala je da kad
nas boli glava u biti nas ne boli mozak, te da smijanjem aktiviramo čak pet dijelova mozga.
Ja: Misliš li da veličina mozga ima veze s fizionomijom tijela, pa je recimo mozak veći kod
muškaraca?
Intervjuirana osoba: Mislim da nema veze. Negdje sam pročitala da 75% mozga čini voda,
mislim da je to istina, s obzirom da većinu čovjekove tjelesne mase sadrži voda, moguće je da
tako i mozga.
Ja: Što misliš da čini ostalih 25% mozga?
Intervjuirana osoba: znam da sadrži sigurno neurone.
Ja: poznaješ li neke vrste neurona?
Intervjuirana osoba: mislim da postoje različite podjele neurona, meni su prema vrsti
zanimljivi zrcalni neuroni.
Ja: Za što su oni zaduženi?
Intervjuirana osoba: Aktiviraju se recimo kada gledamo drugu osobu kako recimo zijeva, i mi
ćemo početi zijevati. Pročitala sam da su oni zaduženi za oponašanje, glumu ali i za empatiju.
Stoga stariji ljudi počinju gubiti te neurone, i postaju sebičniji.
Ja: to mi je baš zanimljivo, s obzirom da sam kod starijih ljudi primijetila snažan gubitak
empatije.
Intervjuirana osoba: vezano za to pročitala sam da čak autistična djeca, nemaju aktivne te
neurone, stoga neće zijevati nakon što vide osobu da zijeva te teško oponašaju ono što im se
pokazuje. Sigurno si čula za tvrdnju da su muškarci pametniji od žena, što ne misliš da ta
tvrdnja ipak ima veze s veličinom mozga, pa da veličina ipak ovisi o inteligenciji?
Intervjuirana osoba: a možda je i moguće s obzirom da postoji i da se aktivira veći broj
neurona, ili su neki dijelovi mozga bolje razvijeni.
Ja: Prethodno si mi izrekla tvrdnju da kad nas boli glava u biti ne boli mozak. Što misliš da
nas boli?
Intervjuirana osoba: A pretpostavljam da nas bole sinusi, ili možda očni živci. Možda dolazi
do oslabljenja cirkulacije, pa nekad osobno osjećam bol u vratu uz glavobolju.
Ja: Što nisu i ti bolovi povezani s mozgom, zar se bol ne stvara u mozgu?
Intervjuirana osoba: negdje sam pročitala da mozak ne može proizvesti bol.
Ja: Vezano za smijeh, znaš li neke dijelove koji se aktiviraju?
Intervjuirana osoba: pretpostavljam da se aktiviraju neuroni koji potiču osjećaj zabave i sreće.
Vjerojatno se pokreće hormon sreće, manje smo napeti, stoga pada krvni tlak. To su neke
činjenice koje sam pročitala.
Ja: stoga zaključujemo da za bolje zdravlje trebamo što osjećati što više pozitivnih emocija.
Intervjuirana osoba: tako je, slažem se.
Ja: hvala na vremenu!
 2. Zrcalni neuroni

Neuroni su glavna strukturna ali i funkcionalna jedinica središnjeg živčanog sustava.

Uzrokovano raznolikim podražajima neuroni stvaraju, primaju, vode i prenose živčane
impulse na druge neurone ili stanice. Različiti neuroni imaju različite funkcije, jedna od
brojnih vrsta su zrcalni neuroni. (Temelji neuroznanosti, Judas Kostović)
Zrcalni neuroni otkriveni su kod majmuna početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Ti
neuroni aktivirali bi se kada majmun izvodi sličnu ili istu radnju promatrajući izvođenje
drugog majmuna. Kod majmuna ovi se neuroni nalaze u premotornom i parietalnom korteksu,
a kod ljudi inferironom frontalnom korteksu, ventralnom premotornom korteksu i rostralnom
dijelu inferirornog parietalnog lobusa. Dokaz postojanja zrcalnih neurona kod ljudi ne postoji,
a posredan dokaz predstavlja rezultat neurofizioloških istraživanja i istraživanja koja su
provedena pomoću slikovnih prikaza mozga. Znanstvenici su koristili magnetnu stimulaciju
TMS i mjerili motorne evocirane potencijale (MEP). Proveo se eksperiment nad 12 ispitanika
koji su prolazili kroz četiri eksperimentalne procedure: promatranje pokreta hvatanja,
promatranje objekta, promatranje pokreta ruke i detekcije dima. TMS primjenjivan je svaki
put prije prikazivanja stimulansa, i rezultati pokazuju da se pobuđenost aktivira kad ispitanici
promatraju akciju koju izvodi istraživač. Isto tako aktivacija mišića tokom promatranja bila je
slična aktivaciji tijekom same izvedbe i to su istraživači pripisali neuralnom sistemu koji se
aktivira kada promatramo određenu akciju ili izvodimo istu. (Zrcalni neuroni-definicija,
funkcija i povezanost s empatijom, Maida Koso Drljević, 2014, prema Fadiga 1995)
Praćenjem očiju kod dojenčadi sugerira se da se zrcalni neuroni razvijaju prije 12 mjeseci i
da im taj sustav pomaže razumjeti postupke drugih ljudi. Još jedna teza je da se zrcalni
neuroni treniraju putem asocijativnog učenja koje je definirao 1949.g. Donald Hebb te je
poznato kao hebovsko učenje (aktivacija stanica dovodi do izraženog povećanja sinaptičke
snage između stanica). Primjerice ako želimo podići šalicu s kavom, aktiviraju se neuroni da
se ta radnja izvrši. Isto tako znanstvenici Giacomo Rizzolatti i Vittorio Gallese otkrili su da će
se određeni neuroni aktivirati i pri samom gledanju drugog kako obavlja neku radnu. Ti
neuroni nazivaju se zrcalni neuroni, a aktiviraju se kada gledamo, zamišljamo ili čujemo da
netko obavlja nešto. Isti taj mehanizam povezujemo s osjetom tuđe patnje, kada je osjetimo
kao da mi patimo. Empatija se često definira kao prepoznavanje emocija u drugim ljudima,
drugim riječima dublje rečeno empatija je hodanje u „tuđim cipelama“. Empatični misle šire,
osjećaju tuđu bol i patnju ali isto tako i osjećaj sreće i radosti. Primjerice netko priklješti prst
mi osjećamo tu bol, upravo u toj podlozi pretpostavlja se da su zrcalni neuroni. Empatija ima
vrlo važnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije, ljudi reagiraju na teške emocije ali reagiramo
na one ugodne emocije neke osobe. Neuroznanstvenik koji se najviše bavio zrcalnim
neuronima bio je profesor Ramachandran s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, i on je
zrcalne neurone nazivao osnovom civilizacije, i među prvima je sposobnost empatije pripisao
njima. Povezao je zrcalne neurone s poremećajima autizma, smanjenim mogućnostima da se
povezuju s drugim i jasno iščitavaju emocije drugih te imaju smanjen kapacitet za
povezivanje. Ramachandran iznosi tezu da kod osoba s autizmom izostaje zrcalnih neurona.
(https://centarproventus.hr/empatija-i-zrcalni-neuroni/)
Prva teza vezana za funkciju zrcalnih neurona dolazi u vezu s imitacijom, koju ljudi posjeduju
za razliku od većine drugih vrsta. Imitacija je ključna za razvoj socijalnih vještina (govor
tijela, facijalne ekspresije, ciljevi i namjere drugih ljudi). Maida Koso Drljević, 2014, prema
Rizzolatti i Craighero (2004.) Premotorni kortekst aktivira se svaki put kad osoba promatra akciju
druge osobe, na taj način sistem neurona transformira vizualnu informaciju u znanje. Maida Koso
Drljević, prema Rizzolati et al. (2001.) Proučavale su se razlike s obzirom na spol koristeći
neurolingivstičku paradigmu aktivacije mozga, sistem zrcalnih neurona bio je aktivniji kod žena nego
kod muškaraca Maida Koso Drljević, prema Proverbioa, Riva i Zani (2010.)
Istraživači pokušavaju dati odgovor na pitanje da li osobe s koje nemaju mogućnost osjetiti emocije
drugih i razumijeti ih imaju problema s neadekvatnim funkcioniranjem zrcalnih neurona., međutim
problem predstavalja definiranje empatije i nedovoljni dokazi o postojanju zrcalnih neurona.
Razlikujemo motoričku (mentalna reprezentacija, motorni odgovor osobe koja promatra)
kognitivnu(sposobnost da sebi predstavimo mentalno stanje druge osobe-aktivan prefrontalni
kortekst, temporalno parietalnog i temporalnog ) i emocionalnu empatiju (prvi oblik odgovor na
facijalnu i vokalnu ekspresiju, druga forma odgovor na emocionalni stimulans). (Maida Koso Drljević,
prema Blair 2005) Empatija aktivira neurone u parietalnom i inferiornom frontalnom korteksu,
provelo se istraživanje na pacijentima s oštećenjem mozga i osobe koje nisu mogle prepoznati
emociju straha i tuge imali su oštećenje desnog inferironog parietalnog korteksa. (Maida Koso
Drljević, prema Adolphs, Damasio, Tranel i Damasio (1996.)Vezano za autizam, među bihevioralne
poremećaje svrstavaju se deficiti u socijalnim interakcijama, imitaciji, komunikaciji i empatiji. Iz svega
navedenog mogao bi se povezati manjak zrcalnih neurona s autizmom. Relativno je malo dokaza za
postojanje veze između zrcalni neurona i autizma ali se istraživanja nastavljaju., ono što podupire
hipotezu je povezanost su poteškoće s imitiranjem i shvaćanje namjera drugih ljudi. (Zrcalni neuroni i
njihova potencijalna uloga u psihopatologiji ,Ivana Božić, Jakov Milić, Ivona Šijan, 2015) Međutim
temeljni problem kod autistične djece nalazi se u nesposobnosti da organiziraju vlastito intencionalno
motoričko ponašanje. (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3510904/) Psihopatija kao
emocionalni poremećaj i poremećaj ponašanje, ima bitnu značajku smanjenja fnkciuje zrcalnih
neurona, kao i amigdale te inzule. Primjerice prilikom gledanja nasilnih filmova i videa psihipate imaju
smanjen odgovor zrcalnih neurona nego zdravi ljudi, ali prikom istog eksperimenta samo
pokuišavajući se suosječati s tim ljudima nije bilo razlike među njima. .( Zrcalni neuroni i njihova
potencijalna uloga u psihopatologiji ,Ivana Božić, Jakov Milić, Ivona Šijan, 2015)

Definitivno najznačajnija spoznaja je potencijalna uloga zrcalnih

neurona u rehabilitaciji osoba koje su pretrpjele moždani udar.
Naime, poznato je da se u mozgu osobe koja gleda drugu kako uzima
neki predmet i što radi s njim stimuliraju isti neuroni koji bi se aktivirali i
kada bi osoba sama izvodila istu radnju, odnosno aktivira se sustav
zrcalnih neurona. Na taj način bi se opetovanim pokazivanjem određene
radnje mogao ubrzati oporavak motoričkih funkcija što bi u konačnici
moglo dovesti do bržeg oporavka od moždanog udara. (https://recipe-
cpsa.com/zrcalni-neuroni-stanice-koje-citaju-misli/)

I empatija se uči
Postojanje zrcalnih neurona jest preduvjet za sposobnost empatije, no, sâmo postojanje ne znači
nužno i da će se empatija razviti. Kada se govori o neuronima poznata je uzrečica “ako se ne
koriste zakržljaju” (engl. “Use it or lose it”), a ista se može primijeniti i na zrcalne neurone. Kao i
druge vještine empatija se najbolje uči odmalena i ugledajući se na značajne odrasle osobe. Ako
smo okruženi empatičnim ljudima usvojit ćemo empatička ponašanja poput:

 – mogućnost da stavimo po strani vlastiti pogled na svijet te razumijevanje kako na stvari

gleda druga osoba;

 – vrednovanje tuđe perspective;

 – odmak i propitivanje vlastitih stavova;

 – aktivno slušanje;

 – pitati se što bi druga osoba voljela napraviti.

Osim kroz spomenuto empatija se razvija i kroz književnost, likovnu i glazbenu umjetnost, kroz
socijalizaciju i druženje.

Kroz život razvijamo različite sposobnosti i vrline. Neke od njih se mogu mjeriti ocjenama,
financijskim uspjehom, različitim nagradama i postignućima. Povezivanje s drugima kroz empatiju
ne ostavlja tako vidljiv trag u društvu ali ostavlja trag u srcima ljudi. Ako želite razviti nešto
posebno u svojemu životu, neka to bude empatija, jer je upravo empatija najvažnija vrlina.
Empatija dovodi do bolje povezanosti s drugima, osjećaja pripadanja i zajedništva i bogatijeg i
ispunjenijeg emotivnog života. A ispunjeni pojedinci čine sretno i zadovoljno društvo.
https://centarproventus.hr/empatija-i-zrcalni-neuroni/

https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/36786990/zrcalni_neuroni_sophos-with-cover-page-v2.pdf?
Expires=1669751935&Signature=fIR~hDZ1XkJ7cUWQRDQwk0Ogrh5HdcGGjHMnutonaSgGsdtM932r
wxSh0sJCOOGOs9Ovo3wFLV2iBuZSg~K~DiPNj4OQcOBkxvqih25VrSK-
o1LPOB48pcdlsrhgrbHt~U1ggZ8FkEOzK~ZXG3Q1uESSq5HmtHLZzU0eHF9hG4ups7LhNXk2MOGT7i57
~V2VBisgosXPPKreqwdxHTPW7xoJjVN1ZE95qg-
JeBD4DQh21~hJ8dTjsiypW4H7aFnIl7zX1OZr26XYyLO~~5dNuimorVQzTv-
siqA8LpUOIdGMtfV2xoo9Zuji5sw5tf3IhHDV7qAwIFaAro3ChPb9og__&Key-Pair-
Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/hormonski-poremecaji/poremecaji-hipofize

https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/hipotalamus-funkcija-i-bolesti-endokrinog-
sustava
file:///C:/Users/Barbara/Downloads/bozic-2015-zrcalni_neuroni_i_njihova_potencijalna-kbco_216-
publishedversion-wxokwk-s.pdf

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3510904/

https://www.news-medical.net/health/What-are-Mirror-Neurons.aspx

https://www.scientificamerican.com/article/the-mirror-neuron-revolut/

https://www.scientificamerican.com/article/the-mirror-neuron-revolut/