STANJE SVIJESTI, NAGONI,

VOLJA

Mentor: Sead Kahri

Radila:

Buro Lamija
Medicinska kola Zenica, oktobar 2016

SVIJEST
Svijest povezuje cjelokupnost psihikih procesa u odreenom
vremenu, oznaava znjanje o onome to se dogaa u vlastitom
duhu.
Svijest je povezana sa: planiranjem, definiranjem prioriteta,
usmjeravanjem panje, pretraivanjem dugotrajne memorije...
U psihijatriji se promatra sposobnost orijentacije u vremenu i
prostoru, prema sebi i drugima. Ako je osoba sposobna da daje
ispravne podatke o sebi i drugima to nazivamo ispravnom
svjesti, u suprotnom govorimo o poremeenoj tj. pomuenoj
svijesti. Razlikujemo kvalitativne i kvantitativne poremeaje
svijesti.
Kvantitativni poremeaji svijesti su: koma, sopor i somnolencija
Koma- je stanje dubokog patolokog sna iz kojeg se bolesnik ne
moe probuditi nikakvim podraajima. Kontinuitet svijesti je
potpuno prekinut. U klinikoj praksi se graduiraju stepeni kome,
u stanju duboke kome su pogaeni svi refleksi, ali su postojane
vitalne funkcije.
Sopor- stanje svijesti u kojem je kontinuitet svijesti poremeen,
ali je uz jake podraaje mogue uspostaviti kratkotrajno stanje
svijesti. Pacijent reaguje otvaranjem oiju, pokretom
ekstremiteta ili kratkim odazivom. Pacijent na pitanja je u
mogunosti dati samo potvrdan ili odrian odgovor. Nakon to
prestane podraaj, prekida se kontinuitet svijesti.
Somnolencija- je najlaki stepen poremeaja normalnog,
budnog stanja. Potrebni su jai podraaji kako bi pacijent
reagovao na njih. Pacijetova panja je oslabljena, on izgleda
bezvoljno, pospano, usporeno, orijentacija je u veini sluajeva
ouvana, a po prestanku podraaja pacijent pada u san.

Kvalitativni poremeaji su: delirij, delirantni sindrom, konfuzno

stanje, sumrano stanje, somnambulizam, hipnoza
Delirij- nema povezanosti izmeu fizikih funkcija i psihikog
doivljavanja.
Delirantni sindrom- dezorijentiranost, strah, psihomotorna
uzbuenost.
Konfuzno stanje- nesigurna orijentacija, smetenost i zbunjenost,
tee prepoznavanje osoba i objekata oko sebe. Nekad se javlja
kao posljedica reakcije na stresnu situaciju
Sumrano stanje- ne postoji svijest o vlastitom JA, svijest je
maksimalno suena, obino nastupa naglo i naglo iezava,
obino nije uoljivo stanje od strane drugih ljudi, ali popraeno
je amnezijom.
Somnambulizam(mjesearstvo)- nepotpuno buenje, u takvom
se stanju osoba nou die iz postelje, hoda, moe izai vani,
javlja se kod djece, histerinih osoba i moe nalikovati epilepsiji.
Hipnoza- umjetno, sugestijom izazvano stanje suene svijesti.

Nagoni
Nagoni su naslijeeni i naueni obrasci ponaanja specifini za
vrstu.
Poremeaji nagona- 1. VITALNI NAGONI- Nagon za hranommoe biti povean ili smanjen. Povean kod npr trudnica, a
smanjen kod izofreniara
Nagon za ivljenjem- sklonost samoubistvu, vjeanjem i sl.
Spolni nagon- razlikujemo nekoliko poremaja pedofilija,
nekroflija, voajerstvo i sl.
Roditeljski nagon- tenja za osnivanjem porodice i potomstva
nad kojom e osoba imati skrbnitvo
2. SOCIJALNI NAGONI
Afilijalni nagon- potreba da se ivi u zajednici sa drugim ljudima
Altruistiki nagon- Potreba za pomaganjem drugima bez

obavezne recipronosti
Nagon za igrom- potreba za razonodom
Nagon za autofirmacijom- tenja za bivanjem prihvaen od
strane drugih u zajednici
Nagon za samoaktualizacijom- teja za ostvarenjem mogunosti

Volja
Volja je sposobnost pokretanja i upotrebe psihike energije radi
realizacije odabranog cilja, kao i koenja neprihvatljivih elja.
Poremeaji volje:
Hiprebulija-jaka volja
Hipobulija- slaba volja
Abulija- nedostatak volje
Ambitendencija- podvojenost linosti
Automatska poslunost- osoba automatski prihvata naredbe
drugih ljudi
Negativizam- osoba ne radi ono to se od njega zahtijeva
Katatoni nemir- stalna pokretljivost, nemirnost
in u afektu- radnja koja proizilazi iz jakog afektivnog uzbuenja
Manirizam- nepotrebne, bizarne radnje, mimika, gestikulacija i
nain izraavanja