Filozofija i psihoanaliza

3. izvjetaj o radu: Freud XVIII. Predavanje Fiksiranje na traumu. Nesvjesno

U ovom predavanju Freud se vraa na sluajeve koji su opisani u prethodnom, sedamnaestom predavanju. Kae kako obje pacijentice pokazuju odreenu fiksaciju na jedan dio prolosti, to ih ometa u sadanjosti i budunosti. Prva pacijentica radi otuenja od supruga ponavlja proces koji ga u njenim oima uzdie i opravdava, i to je sprijeava u nastavku ljubavnog ivota. Kod druge pacijentice erotska vezanost za oca koja je nastala jo prije puberteta ima istu posljedicu, ne eli se udavati jer bi se tako morala odvojiti od njega. To su tipine znaajke neuroze, i moe se vidjeti da se svaki bolesnik tim simptomima bolesti vraa u odreeno razdoblje svoje prolosti. Kod nekih se ak odabire doba ranog djetinjstva, ili doba kada su jo bili dojenad. No ta oboljenja mogu nastati i kao traumatske neuroze koje su posljedica po ivot opasnih situacija. Traumatske neuroze nisu u osnovi iste kao spontane, no podudaraju se u tome to kod traumatskih neuroza dolazi takoer do fiksiranja, ali na trenutak traume a ne na neko prolo razdoblje ivota. Kod traumatskih neuroza trauma se esto obnavlja u snovima, i ispostavlja se da dolazi do potpunog premjetanja osobe u tu situaciju. Traumatski doivljaji su oni koji u kratkom vremenu donose toliko snane podraaje da savladavanje i dovravanje samog dogaaja ne uspjeva na uobiajen nain iz ega zatim proizlaze trajni poremeaji u pobuivanju energije. To nas navodi na to da dogaaje na koje su fiksirani nervozni pacijenti takoer karakteriziramo kao traumatine. Nesvjesni duevni procesi mogli bi se opisati na primjeru prisilne neuroze, kada osoba nije svjesna povezanosti prisilne radnje sa dogaajem koji ju je izazvao i radi toga ima potrebu konstantno ponavljati tu odreenu radnju. Takoer bez obzira na osjeaje koje ta radnja izaziva u pacijentu i dalje se mora obaviti. Same prisilne predodbe i nagoni (simptomi) nisu nesvjesni, nego su nesvjesni psihiki preduvjeti koji se izvode iz analize i tada osvjeuju pacijentu. Kada se nesvjesni procesi osvijeste tada simptomi nestaju, i to je princip tarapije kod histerije i neuroza. Pod smisao simptoma shvaaju se dojmovi i doivljaji iz kojih proizlazi, i namjere kojima slui. Dojmovi stiu izvana, nekad su nuno bili svjesni, ali kroz zaborav mogu postati nesvjesni. A tenja simptoma je uvijek endopsihiki proces koji je vjerojatno prvo bio svjestan, ali opet nije morao nikada postati svjestan i tako ostaje u nesvjesnom.