SNOVI I RAD NA SNOVIMA

UVOD

Ljudi su snove oduvijek smatrali pomalo misterioznima, u snovima doivljavamo mnogo vie
i intenzivnije nego u budnom stanju, nude nam se mogunosti da uvijek nanovo
proivljavamo situacije i dogaaje koji mogu biti vezani uz svakodnevni ivot, ali i ne
moraju; zna se dogoditi da sanjamo nekoga ili neku situaciju i da idui dan ta osoba ili splet
okolnosti se pojave u stvarnom ivotu.

Za Freuda su snovi predstavljali kraljevski put u nesvjesno. Pearls se slagao sa Freudom,

tovie tvrdio je da su snovi kraljevski put ka integraciji, ak je govorio da detaljna
analiza samo jednog sna moe dati dovoljno materijala za cijelu terapiju. On je vjerovao da su
snovi egzistencijalna poruka ili izjava i da razliiti aspekti sna predstavljaju sve aspekte budne
osobe, iako u razliitim nivoima svjesnosti. Stoga se svi snovi sastoje od projekcija nekih
aspekata samog sanjara. Getalt psihoterapija se ne bavi promiljanjima uzroka fenomena,
nego vie fenomenima samima. Snovi se promatraju kao dio doivljavanja koji sa sobom nosi
nove mogunosti a, po getalt pristupu, mogunosti treba osvijestiti, stvoriti kontakt izmeu
svjesnog Ja i konkretnog sadraja izvan Ja a sam kontakt e dati smisao i znaenje onome
to se dogaa.

MALO POVIJESTI I SUVREMENIH ISTRAIVANJA

Kroz itavu povijest, snovi su fascinirali ovjeka, a on se uvijek trudio da dekodira njihove
poruke: jo prije 3000 g. proroansko tumaenje snova i njihovo koritenje u terapeutske
svrhe se prakticiralo u Mezopotamiji. U Grkoj je postojalo 420 eskulapskih hramova koji su
sluili u svrhu inkubacije: ljudi su spavali na zemlji, umotani u krvavu ivotinjsku kou, meu
zmijama koju su se smatrale svetim molei bogove za snove koji su trebali da ih izlijee od
bolesti.

San se od davnina koristio kao pokazatelj postojeih ili nadolazeih mentalnih ili fizikih
bolesti. Jo stara Kineska medicina govori o odnosu bolesti i snova. Ayurvedska medicina
promatra odnos razliitih struktura ljudi (vata, pita....) i odgovarajuih snova. Tibetanska
medicina vrlo precizno odreuje toni vremenski period od trenutka sanjanja nadolazee smrti
do smrti.
Egipani su prvi koristili takozvane procese inkubacije snova koji su bili priprema za
primanje snova koji su dolazili od boga. Takvi snovi su bili iscjeljujui ili su nosili poruku
nakon to su bili interpretirani. Proces inkubacije bi zapoinjao izvajanjem snivaa, esto
odabranih ljudi, u posebne hramove. Snovi koji se javljaju na taj nain tumaili su se od
strane nadarenih i obuenih ljudi i smatrali su se znaajnim i za pojedinca i za grupu.
Egipatska iskustva su se prenijela u Grku gdje se grade posebni hramovi posveeni
iscjeljenju i sanjanju.

Jednog dana kralj je usnuo san i osjetio je da je znaajan. Svaki od onirologa dao je
drugaije tumaenje i kralj je bio zbunjen. Ali, desilo se da se svako od 24 pretskazanja
obistinilo to je na briljantan nain demonstriralo poliseminu vieznanu prirodu nesvjesnog
jezika koji poprima mnogo razliitih ili slinih znaenja (kao to su sveti tekstovi ili Grimove
bajke).

idovi su smatrali da su neinterpretirani snovi isto to i neproitana pisma tj. uvreda za onog
tko je pismo napisao. Ali tko je taj tko je napisao pismo? Da li je san izraz nesvjesnog onog
koji sanja (Freud) ili je to poruka koja dolazi odnekud drugo?

Moda se radi o kolektivnom nesvjesnom (Jung), transpersonalnom (Grof, Descamps) ili

boanskom nadahnuu koje e objasniti snove koji slue kao opomena?

Danas je poznato da samo vie vrste sanjaju. Hladnokrvne ivotinje (ribe, gmizavci) nikad ne
sanjaju, ali se njihov ivani sustav samoregenerira tokom ivota. Tako su one ograniene na
uroene instikte i nisu u stanju nauiti ili stei uslovljene reflekse. Psihoterapija im ne moe
biti od koristi za razliku od maaka, pasa, konja ili delfina ( koji dok spavaju imaju samo
jednu aktivnu hemisferu).

Tokom sna ivotinje su prilino ranjive: privremeno su gluhi i paralizirani. Ne iznenauje to

to da bi se moglo sanjati potrebna je odreena sigurnost. Tako npr. krave sanjaju tri puta vie
dok su u tali nego dok su na poljima. Veliki mesoderi, sigurni u sebe, 40% vremana koje
spavaju provedu sanjajui dok se njihova manje sigurna lovina jedva usudi da sanja neto vie
od 5% vremena koje provede spavajui. ovjek provede 20% vremena tokom spavanja u
snovima to je oko 100 minuta svake noi kojih se on moe sjeati ili ne. Svi imaju snove, ali
samo 8 minuta nakon buenja 95% sadraja sna se zaboravlja. Fetus poinje sanjati u
materici sedam mjeseci nakon zaea, a mozak novoroeneta nastavlja da se razvija tokom
60% tog vremena. Trudna ena sanja dva puta vie nego inae kako bi pratila neurogenezu
svog djeteta. Nije nemogue da neki od ovih snova dovedu do nesvjesne transmisije
odreenih ivotnih iskustava koji e doprinijeti poznatoj nasljednosti steenih karakteristika
koje se ne prenose genetski, putem DNK, ve se mogu prenositi putem citoplazmatine
mitohondrije, jednako kao i rano pamenje tokom paradoksalnog sna (Ginger,1987).

RAD NA SNU

Cilj rada na snu (prema Pecoti, 2007.) je upoznavanje i dijalog sa snovima da se artikuliraju i
private poruke proizale iz trenutnog aktualnog tumaenja koje moe biti:

Bukvalno ono koje se oslanja na poznatu simboliku (kua=dua, cvijet=srea)

Psiholoko pronalaenjeodnosa sna sa realnom psiholokom situacijom sna
(najei pristup u psihoterapiji)
Dijaloko ukljuuje ko-kreativan proces svih uesnika i elemenata sna (sniva,
terapeut, san, polje)

U gestalt terapiji snovi se ne interpretiraju tj. ne prevode u smislene cjeline koristei neki
simboliki jezik. S obzirom da se gestalt terapija zasniva na principu ovdje i sada, to znai
da i san treba prevesti u sadanjost aktualizirati ga, pribliiti mu se to je vie mogue,
omoguiti onome tko je sanjao da jo jednom izbliza doivi san, kako bi sam osjetio i
shvatio koji su to aspekti vlastitog iskustva jo relevantni za njegove odnose s drugim ljudima
ili s djelovima vlastite osobnosti. Svaki dio sna smatra se dijelom osobe koja sanja, ak I ako
su ti dijelovi proicirani na druge osobe, ivotinje, stvari, pojave svaki dio sna moe biti
subject a ne samo objekt dogaanja. U radu sa snovima se polazi od pretpostavke da je
subjektivni svijet svake osobe toliko specifian, da svaka simbolika ili drugaija
interpretacija subjektivnoga doivljaja od strane vanjskoga autoriteta samo smeta mogunosti
da osoba sama doe u kontakt s intuitivnim znaenjem vlastitog doivljaja. Getalt princip
promatranja odnosa figure i pozadine u sklopu rada na snovima znai promatranje
meusobnih odnosa pojedinih dijelova sna, kao i promatranje odnosa dijelova sna prema
cijelini.

Postoje mnogi naini da se radi na snovima u terapiji. Nije potrebno da san bude zavren.
Sasvim je mogue raditi sa dijelovima sna ili sa osjeanjima koje je klijent imao budei se,
posebno zato to ono ega se sjea esto sadri nezavrene poslove koji se pojavljuju. Perls
(1969) je jasno istaknuo da interpretacija nema udjela u radu sa snovima u getaltu. On je
naglasio da samo sniva moe pronai znaenje sna kroz istraivanje i eksperiment. On je
vjerovao da snovi, pogotovo oni koji se ponavljaju, nose poruku za snivaa, koja se moe
otkriti. Poruka moe biti objava ili opis klijentovog sadanjeg ivota ili pitanja sa kojima se
suoava. Jasno je da repetitivni san u kome vas prate ili jure ima drugaiju potencijalnu
poruku nego san u kojem ste sami u praznoj kui. Perls je takoer vjerovao da san moe
sadravati ontoloku poruku o samom postojanju kao to je smrt ili otjelovljenje.

Iz perspektive getalta svaki aspekt, dogaaj, tema ili proces u snu predstavlja neki aspekt
klijenta i njegovog ivota. Stoga terapeut poziva klijenta da istrai san iz svakog ugla.

METODE ISTRAIVANJA

1. Primjena fenomenolokog metoda tijekom sluanja sna

Ono to treba da terapeuta zanima jest samo da otkrije klijentovu prirodnu energiju i interes i
da uoi gdje se energija zaglavljuje ili izbjegava. Dok teraput radi sa klijentom, takoer ne
zaboravlja da ostane fokusiran na svjesnost o ovdje i sada. Vano je zapamtiti da u snovima,
kao i u ivotu, slike, simboli i metafore imaju jedinstveno znaenje za svaku osobu. Vae
znaenje simbola moe biti potpuno drugaije od znaenja koje daje sniva. Prvi zadatak je,
stoga, da se istraivanjem uslova u polju sazna da li postoji neto to je trenutno bitno, da
pitate klijenta to njemu znae predmeti, rijei, simboli, ljudi. Koje asocijacije ima? Takvi
detalji koji se istrauju esto pripadaju pozadini, iz figura/pozadina polarnosti I najee su
nosioci znaajnih informacija za klijenta. Jednom kada se dovedu u focus klijentove panje
otkrivaju nove perspective klijentove subjektivne i objektivne realnosti. Usmjeravanje na
pozadinu sna znai prepoznati i istraiti. Takoer, ponavljajui snovi se odnose na poruke koje
nismo spremni da ujemo. Ovi snovi prestaju ili se mjenjaju kada postanemo osjetljivi za
poruke. Slino znaenje imaju snovi koji se pamte ili kojih se sjeamo.

2. Predlaganje klijentu da san ispria u sadanjosti

kao da se deava sada, koristei ja i sadanje vreme. Ovo doivljaj ini neposrednijim,
intenzivnijim, ukljuuje ne samo snivaa ve I terapeuta u atmosferu sna. Radei na snu na
ovakav nain promatramo san kao I bilo koju drugu temu u terapijskom procesu I terapeut
moe da povlai paralelu izmeu snivaevog identiteta u snu I realnosti tretirajui ih kao
projekcije, retrofleksije I polarnosti.
 3. Rad na iskustvu kao da klijent govori stvarnu priu

Dok se san ponovo pria, terapeut e svakako biti u mogunosti da vidi mnogo tema i figura
koje se pojavljuju, kao to su promjene boje glasa, fizike reakcije, modifikacije kontakta, itd.
Tada se klijenta moe pozvati na svjesnost.

4. Predlaganje klijentu da san izrazi neverbalno

Ovo podrazumjeva doivljavanje sna kroz tjelesno izraavanje, na primer, zauzimanjem

razliitih tjelesnih poloaja, kretanjem po prostoriji ili putanjem nekog glasa. Ovo takoer
moe znaiti koritenje plastelina ili crtanje slike koja predstavlja san.

5. Predlaganje klijentu da ponovo ispria san iz perspektive svakog lika ili predmeta

Ovo moe omoguiti da se zapone sa aspektom sna koji je od najveeg interesa za klijenta, a
zatim da se radi na djelovima koji su udaljeniji ili tei. Dok klijent radi na razliitim
karakterima u snu, esto e doi do spontanih saznanja, iznenadnih uvida ili identifikacija.
Ovim se razjanjava koja su znaenja i simbolika prisutni, ali su izvan svesnosti.

Ponekad e klijentima biti teko da se identificiraju sa zastraujuim, agresivnim ili

neprijatnim aspektima sna. U stvari, klijenti se esto najtee identificiraju sa onim dijelovima
kojih su se najvie odrekli. Bit e im potreban blagi podsticaj da preuzmu te odreene uloge.
Ovo moe biti posebno korisno, poto veina tih projekcija sadre ogromnu energiju i mo
koje su bile vezane za otuivanje i projekciju.

6. Kreiranje dijaloga ili eksperimenta izmeu likova ili predmeta u snu

Pearls je smatrao da je san projekcija snivaevog selfa I da je svaki element sna

potencijalna mogunost za otkrivanje nedovoljno svjesnih aspekata. Kada se klijent kroz
eksperimentalno istraivanje identificira sa udaljenim ili odbaenim aspektima selfa,
mogue je da se zapone process integracije I prihvaanja onoga to jeste. Tako nastala
svjesnost je integrirajua I iscjeljujua I ona jest cilj gestalt terapijskog procesakoji za
posljedicu ima integraciju, iscjeljenje, jedinstvenost bia I njegovo potpunije I smislenije
postojanje u razliitim, hijerarhijskim poljima. Terapeut trai od klijenta da se identificira
sa razliitim dijelovima sna I da uspostavi dijalog izmeu njih. Promatranje dijaloga,
prepoznavanje, izdvajanje i ponavljanje znaajnih reenica ili pokreta dovodi do
svijesnosti o:potrebama, identifikacijama I znaenjima u realnosti klijenta, te do aktivnosti
koje odgovarajuovom procesu I njima shodnih posljedica. Pomjeranja I obrti u onome to
 se naglaava, na to se fokusiramo, jedan je od velikih prednosti gestalt metoda. Fokus se
odreuje na osnovu onoga to je vano iz terapeut/klijent odnosa u tom trenutku I u tom
kontekstu. Pravac zavisi od senzitivnosti na specifian odgovor koji slijedi nakon
konkretne intervencije. James Simkin nastavlja pearlsovo stanovite I smatra da je sve u
snu aspect selfa. Dok spavamo, mi ustvari piemo svoj skript I govorimo o sebi. Za gestalt
terapeute san je egzistencijalna poruka o tome: kako postojimo, kakva je priroda naeg
postojanja, koja je tema kojom se trenutno bavimo na razliitim nivoima.

7. Eksperimentiranje sa kreiranjem drugaijeg zavretka sna

Ovo je posebno korisno kod nonih mora. Moete predloiti klijentu da zamisli kako je jai ili
moniji ili da dozove neku sliku ili osobu da ga podri. Tada moe ponovo proi kroz san
(vjerovatno nekoliko puta) sa razliitim zavretkom.

8. Otkrivanje koju poruku san nosi o terapeutu ili o terapiji

U ovom sluaju san moe biti klijentova retrofleksija neega to mu je teko da izrazi. Isadore
From je vjerovao da su svi snovi, izmeu ostaloga, komunikacija sa terapeutom o terapiji.
Dok sluate san, razmiljajte koja je poruka za vas sadrana u njemu. Na primjer, da li san
govori o uvanju, strahu ili iznevjerenosti ili o seksualnoj privlanosti prema misterioznom
strancu. Da li ovo za vas ima nekog odjeka o tome to se deavalo na posljednjoj seansi? Da li
vam klijentov san pokuava rei neto to ne moe lako da se prizna ovdje i sada?

Sve navedene tehnike su takoer pogodne za rad na fantazijama ili dnevnim sanjarenjima koje
takoer mogu predstavljati elje, konflikte i nezavrene poslove koji su na ivici klijentove
svjesnosti. Dobro je imati na umu da i terapeut moe imati osjeaj to to nedostaje ili to je
izbjegnuto u snu (na primer, suprotna polarnost nekog osjeanja, lan porodice koji
nedostaje).
LITERATURA:

1. JOYCE, P. & SILLS, C. : Vetine getalt savetovanja i psihoterapije

2. PEARLS, F., HEFFERLINE, R., GOODMAN, P. : Getalt terapija (Biblija)
3. YONTEF, G. : Svjesnost, dijalog i proces Eseji o getalt terapiji
4. PECOTI, L. Zapisi sa getalt naprednih grupa