Uporaba Sredstava Prisile

D. krti: Meunarodni pravni standardi kojima se ureuje policijska uporaba sredstava prisile... UDK 343.
2 Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 1/2007, str. 187-214. 351.74.085(100)
Primljeno 15. oujka 2007. Struni lanak
Mr. sc. Draen krti*
MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI KOJIMA SE UREUJE POLICIJSKA UPORABA SREDSTAVA PRISILE I OPA NAZNAKA NEKIH POREDBENIH PROPISA
Nacionalni propisi uporabu sredstva prisile propisuju u rasponu od gotovo neograniene ovlasti na uporabu sredstava prisile, ukljuujui i vatreno oruje, do krajnje restriktivnih propisa kojima se uporaba sredstva prisile ograniava na krajnju nudu i nunu obranu, pa ak i ue od toga. Standardi o uporabi sredstava prisile koje su postavili Ujedinjeni narodi i Vijee Europe odreuju minimum ogranienja uporabe sredstva prisile u suvremenom demokratskom drutvu prihvatljiv za sve demokratske drave. Iz analize nekih zakona o policiji zemalja lanica Vijea Europe, uzimajui u obzir postojanje razliitih policijskih struktura i sredstava za organizaciju policije, moe se zakljuiti da su zakoni o policiji dijela tranzicijskih drava zadrali tradicionalnu formu, ali su u odredbe o uporabi sile, prvenstveno vatrenog oruja, na odgovarajui nain implementirane odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima s prateim instrumentima. Odredbe o uporabi sile u hrvatskom zakonu o policiji ne mogu se svrstati u tu skupinu zakona. Odredbe o uporabi sredstava prisile i vatrenog oruja nisu mijenjane pa je nuno sustavno i temeljito ureenje uporabe sredstava prisile, posebno uporabe vatrenog oruja.
1. UVOD Glavni ciljevi policije u demokratskom drutvu upravljanom vladavinom prava jesu odravanje javnog mira, zakona i reda u drutvu, zatita i potovanje osobnih prava i sloboda, prevencija kaznenih djela i borba protiv kriminala, otkrivanje kaznenih djela i pruanje pomoi i uslunih funkcija graanima. Odravanje mira, zakona i reda u drutvu klasini su opi ciljevi odgovornosti policije. Pokriva ih irok spektar policijskih aktivnosti u provoenju
Mr. sc. Draen krti, Policijska uprava karlovaka
187
D. krti: Meunarodni pravni standardi kojima se ureuje policijska uporaba sredstava prisile... Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 1/2007, str. 187-214.
zakona u odnosu drave i pojedinca kao i u odnosu pojedinaca. Potovanje osobnih osnovnih prava i sloboda sadranih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima podrazumijeva obvezu ouvanja tih prava i postojanje ogranienja policiji u ostvarenju njezinih ciljeva. Policija u obavljanju policijskih poslova mora potovati pravo svakog na ivot, iako obavljanje policijskih poslova moe dovesti do gubitka ivota kao posljedice policijske uporabe sile. Jedan od osnovnih ciljeva policije u demokratskom drutvu - borba protiv kriminala, u najveem dijelu drava lanica Vijea Europe nije iskljuivo zadaa policije.1 Obavljanje tih zadaa od policije zahtijeva odravanje odreene ravnotee izmeu efikasnosti policije i potovanja temeljnih ljudskih prava poinitelja, ali i drugih osoba, rtve i svjedoka. Radi obavljanja policijskih poslova policija moe uporabiti silu samo kad je prijeko potrebna i samo u mjeri koja je nuna za postizanje legitimnog cilja. Usluni aspekt policije vie je povezan sa stajalitem policije prema javnosti nego davanjem policiji irokih uslunih funkcija kao dodatka njezinim tradicionalnim obvezama. Policija je javna ustanova koje se rad zasniva na Ustavu i/ili zakonu i drugim propisima koji se donose u skladu s Ustavom i zakonom. Zakon i drugi propisi koji ureuju rad policije moraju biti dostupni javnosti, jasni i precizni. Policijske aktivnosti uvijek moraju biti poduzimane u skladu s nacionalnim zakonima i meunarodnim standardima koje je odreena drava prihvatila.2
2. MEUNARODNI PRAVNI IZVORI Meunarodni pravni izvori predstavljaju standarde uinkovitog policijskog postupanja i zatite ljudskih prava. Uinkovit rad policije ne smije se temeljiti na krenju temeljnih ljudskih prava, a policija moe i mora biti uinkovita uz potovanje ljudskih prava.3 Propisi kojima je propisan zakoniti rad policije moraju uvaavati standarde potovanja ljudskih prava, naelno propisanih konvencijama, preporukama i deklaracijama meunarodnih organizacija, UN, Vijea Europe i strukovnih policijskih organizacija. Radi zatite ljudskih praPrema preporukama Vijea Europe br. R(83)7 o sudjelovanju javnosti u kaznenoj politici i br. R(87)19 o organizaciji prevencije kriminala, ekasna prevencija kriminala zahtijeva sudjelovanje cijele zajednice, ukljuujui i graane. 2 Europski kodeks policijske etike, Preporuka Vijea Europe (2001)10 od 19. rujna 2001., usvojena na 765. sjednici zamjenika ministara. 3 Smatram da uinkovitost djelovanja policije nije neto to treba odvajati od zatite ljudskih prava, ve se ona odnosi na uinkovitost u zatiti ljudskih prava, iako bi se, na prvi pogled, ta tema mogla protumaiti kao raspravljanje o tome kako policija moe biti uinkovita uz potpunu zatitu i ouvanje temeljnih ljudskih prava i sloboda onih prema kojima djeluje. Horvati, ., Kazneno pravo i druge kaznene znanosti, odabrani radovi, U ime ljudskih prava, Zagreb, 2004., str. 677.
1
188
va, policijski slubenici moraju biti educirani o znaenju zatite ljudskih prava i prihvatiti zatitu prava osoba prema kojima postupaju kao osnovno polazite prije donoenja odluke o primjeni policijskih ovlasti.4 Policijske ovlasti mogu se i moraju provoditi uz potpunu zatitu ljudskih prava, a poznavanje i primjena propisa ne smije i ne moe biti zapreka uinkovitosti rada policije.
2.1. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima5 najznaajniji je izvor o ljudskim pravima. Za policijsko postupanje svakako su vane odredbe lanka 6. Pakta. Tim se odredbama titi pravo na ivot, trai se da to pravo bude zatieno zakonom i zabranjuje proizvoljno liavanje ivota. Pravo na lienje ivota samo u iznimnim sluajevima moe biti derogirano zakonom radi nune obrane i zakonitog postupanja slubenika odgovornih za primjenu zakona. Drave potpisnice Pakta pozivaju se na ukidanje smrtne kazne, zabranu izvrenja smrtne kazne za osobe koje u vrijeme poinjenja kaznenog djela nisu navrile 18 godina i trudnim enama. Odredba u lanku 9. Pakta u biti sadrava odredbe ustanove habeas corpus. Odredbom su propisuje sustav uvjeta za uhienje odnosno privremeno ogranienje slobode osoba pod sumnjom da su poinile kazneno djelo: 1. Nitko ne smije biti lien slobode osim zbog razloga i po postupku koji su propisani zakonom. 2. Osoba liena slobode mora u trenutku lienja slobode biti upoznata s razlozima lienja slobode i sadrajem optube. 3. Osobe liene slobode ili pritvorene zbog sumnje na poinjenje kaznenog djela moraju biti u najkraem roku izvedene pred sud. 4. Osoba liena slobode ima pravo da o lienju slobode odluuje sud. 5. Osoba nezakonito liena slobode ima pravo na kompenzaciju. U vezi je s lienjem slobode i odredba lanka 10. Pakta, koja postavlja uvjete postupanja s osobama lienim slobode.
Policija ne moe zbog toga to stalno vodi rauna o zatiti ljudskih prava djelovati u strahu da ne pogrijei ili ne djelovati da ne bi neto uinila i tako djelovala suprotno ljudskim pravima. Za rukovoenje je stoga neobino vano samopouzdanje, temeljeno na osobnosti pojedinca i na visokim profesionalnim standardima. Policijski rukovoditelj mora imati ugraen osjeaj o osobnoj vrijednosti i neovisnosti, mora biti sposoban suoiti se sa skupinama ili pojedincima u drutvu i, dodao bih, treba imati svoj nain opravdanog tumaenja odnosa policijske uinkovitosti i zatite ljudskih prava. Prema tome, policija mora ugraivati reekse i instinkt glede zatite ljudskih prava. To se moe nauiti, ali se mora i njegovati, a to je polazite svega. Horvati, ., Kazneno pravo i druge kaznene znanosti, odabrani radovi, U ime ljudskih prava, Zagreb, 2004., str. 682. 5 Narodne novine Meunarodni ugovori, 12/1993.
4
189
2.2. Temeljna naela za uporabu sile i vatrenog oruja za slubenike koji provode zakon Temeljna naela za uporabu sile i vatrenog oruja za slubenike koji provode zakon sadravaju minimalne standarde za policijsku uporabu sile i vatrenog oruja i svrstavaju se meu najvanije dokumente koje vlade drava lanice trebaju uzeti u obzir i cijeniti unutar svojih nacionalnih zakonskih i praktinih okvira.6 Termin slubenik koji provodi pravo7 ukljuuje sve slubenike zakona, imenovane ili izabrane koji obavljaju policijske ovlasti, posebno ovlasti uhienja i zadravanja. To daje iroke mogunosti interpretacije i ukljuuje vojno i drugo sigurnosno osoblje kao to su imigracijski slubenici kad primjenjuju neku ovlast. Svaki slubenik koji provodi pravo dio je sustava kaznenog pravosua kojeg je cilj prevencija i kontrola kriminala. Temeljna naela detaljnije su razraena u dokumentu koji je usvojen 1998. godine - Deset temeljnih standarda ljudskih prava za slubenike koji provode pravo.
2.3. Deset temeljnih standarda ljudskih prava za slubenike koji provode pravo Deset temeljnih standarda ljudskih prava za slubenike koji provode pravo Ujedinjenih naroda, kao globalne meunarodne organizacije, temeljni su meunarodni izvor standarda za postupanje policijskih slubenika, ukljuujui i uporabu sile. Obuhvaaju: pravo svih na jednaku zakonsku zatitu bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, posebno od nasilja i prijetnji; postupanje sa rtvama sa aljenjem i uvaavanjem i osobito zatitom njihove sigurnosti i privatnosti; uporabu sile kad je prijeko potrebna i u najmanjoj mjeri s obzirom na okolnosti; izbjegavanje uporabe sile kad se nadziru nezakonita ali nenasilna okupljanja, a za rasprivanje nasilnog okupljanja uporaba sile u najmanjoj potrebnoj mjeri; zabranu uporabe smrtonosne sile osim kad je nuna radi zatite ivota policijskog slubenika ili ivota drugih; uhienje osoba samo kad za to postoji zakonska osnova; osiguranje svim uhienima pristup promptnom izvjeivanju obitelji i zakonskih zastupnika kao i nunoj medicinskoj pomoi; humano tretiranje zadranih, zatitu od arbitrarnog liavanja ivota i obvezu izvjetavanja nadreenog i dravnog odvjetnika o svim krenjima osnovnih standarda. Uporaba smrtonosne sile odnosno vatrenog oruja mora biti preBasic Principles on the use of Force and Firearms by Law Enforcemet ofcials, usvojena na 8. kongresu UN u Havani od 27. kolovoza do 7. rujna 1990. godine. 7 Law Enforcement Ofcials.
6
190
cizno odreena jer ukljuuje rizik od usmrenja ili ozbiljnih ozljeda. Implementacija tih osnovnih standarda izmeu ostalog znai da policijski slubenici mogu uporabiti vatreno oruje samo radi: samoobrane ili obrane drugih od opasne prijetnje smru ili ozbiljne ozljede; sprjeavanja poinjenja osobito ozbiljnog kaznenog djela koje ukljuuje ozbiljnu prijetnju za ivot; uhienja osobe koja predstavlja takvu opasnost i prua otpor ovlasti policijskog slubenika ili radi sprjeavanja bijega te osobe. U svakom sluaju, namjerna smrtonosna uporaba vatrenog oruja moe biti koritena samo kad je prijeko potrebna radi zatite ivota. Pravila i propisi za uporabu vatrenog oruja moraju sadravati smjernice koje odreuju: okolnosti pod kojima je policijski slubenik ovlaten nositi vatreno oruje i propisuju vrstu vatrenog oruja i streljiva; osiguranje da se vatreno oruje koristi samo u odreenim okolnostima i na nain koji e smanjiti rizik od nepotrebnih ozljeda; zabranjuje uporabu vatrenog oruja i streljiva koji uzrokuju nepotrebne ozljede ili predstavljaju nepotreban rizik; propisuje kontrolu skladitenja i izdavanja vatrenog oruja i streljiva, ukljuujui postupak osiguranja odgovornosti policijskog slubenika za oruje i streljivo koje mu je izdano; osiguranja davanje upozorenja, ako je primjereno, prije uporabe vatrenog oruja i osiguranja sustava izvjeivanja i ispitivanja kad god policijski slubenik uporabi vatreno oruje u obavljanju svoje dunosti. 8
2.4. Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda9 vana je za kazneno pravo. Odredbe materijalnog prava sadrane su u vie lanaka, a spomenut emo i poblie navesti samo lanke 1. i 5. koji sadravaju odredbe o pravu na ivot i pravu na sigurnost. Pravo na ivot iz lanka 6. Pakta detaljnije se razrauje u odjeljku 1.1., lanku 2., pa je namjerno lienje ivota bilo doputeno samo u izvrenju smrtne kazne u zemljama koje za najtea kaznena djela propisuju smrtnu kaznu.10 Konvencija je od usvajanja 4. studenoga 1950. u Rimu, dopunjena Protokolom br. 6 koji je usvojen 28. travnja 1983. u Strasbourgu. Taj protokol o ukidanju smrtne kazne ne iskljuuje smrtnu kazna za djela poinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti. Potpisnice Kon8 10 Basic Human Right Standards for Law Enfocement Ofcials UN, studeni 1998, AI idex POL 30/04/98. 9 Narodne novine Meunarodni ugovori, 6/1999, 8/1999. 10 Republika Hrvatska svrstava se u red abolicionistikih drava i ta odredba ima izravnu primjenu u hrvatskom kaznenom pravu.
191
vencije suglasile su se o potrebi ukidanja smrtne kazne u svim okolnostima te izrazile volju drava potpisnica Konvencije i Protokola br. 6 da usvajanjem, potpisivanjem i ratificiranjem sporazuma odnosno Protokola br. 13 ukinu smrtnu kaznu u svim okolnostima. Potpisivanjem i ratificiranjem Protokola br. 13 Republika Hrvatska postala je jedna od zemalja u kojoj je u potpunosti ukinuta smrtna kazna.11 lanak 2. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sadrava zabranu namjernog liavanja ivota i postavlja zahtjev da svaiji ivot bude zatien zakonom. Drugi stavak lanka 2. glasi: Liavanje ivota nee biti tretirano u suprotnosti s odredbama ovog lanka kad je rezultat uporabe sile koja nije nita manja nego apsolutno neophodna: a. u obrani osobe od nezakonitog nasilja; b. u cilju izvoenja zakonitog uhienja ili sprjeavanja bijega zakonito uhiene osobe; c. u zakonito poduzetoj akciji radi slamanja nemira ili pobune. S odredbama Konvencije, dakle, nije u suprotnosti lienje ivota upotrebom sile koja je u skladu s odredbama lanka 2. stavka 2. Konvencije. lanak 2. Konvencije primarno ne definira sluajeve kad je doputeno namjerno ubiti pojedinca, ali opisuje situacije kad je doputeno uporabiti silu koja moe rezultirati nenamjeravanim ishodom, liavanjem ivota. Uporaba sila, ipak, mora biti ne vie nego apsolutno neophodna za postizanje jednog od ciljeva izraenih u tokama a, b ili c. Konkretno, sila mora biti proporcionalna za ostvarenje ciljeva postavljenih u stavcima a, b ili c. Pravo na oduzimanje slobode kao iznimka od prava na slobodu propisano je na slian nain kao i u lanku 9. Pakta. Konvencija u lanku 5. donosi odredbe o ogranienju prava na slobodu. Oduzimanje slobode doputeno je u postupku propisnom zakonom.12 Ostala prava osoba lienih slobode identina su pravima navedenim u odredbama Konvencije. Zemlje potpisnice obvezale su se odredbe Konvencije na odgovarajui nain ugraditi u nacionalna zakoProtokol br. 13 usvojen je 3. svibnja 2002. u Vilniusu, a Republika Hrvatska je Protokol br. 13 potpisala 2. srpnja 2002. Protokol br. 13 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda objavljen je u NN Meunarodni ugovori, 14/2002., a za Republiku Hrvatsku stupio je na snagu 1. srpnja 2003. 12 a) ako je zatvoren u skladu sa zakonom nakon presude nadlenog suda, b) ako je zakonito uhien ili pritvoren zbog nepotovanja zakonitog sudskog naloga radi osiguranja izvrenje neke zakonom propisane obaveze, c) ako je zakonito uhien ili pritvoren radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nuno radi sprjeavanja izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova poinjenja, d) ako se radi o zakonitom zatvaranju maloljetnika radi izricanja odgojne mjere nadzora ili njegovu zakonitu pritvoru radi dovoenja nadlenoj sudskoj vlasti. lanak 5. stavak 1. Konvencije. Toke e) i f) su izostavljene.
11
192
nodavstva. Usklaenost odredaba nacionalnih zakonodavstva s odredbama Konvencije podlona je naknadnoj provjeri Europskog suda za ljudska prava. Tijekom dosadanjeg djelovanja Europski sud za ljudska prava (i prije Komisija) razvio je kriterije prema kojima se ravna pri ispitivanju zakonitosti i legitimnosti mjera drave kojima se zahvaa u temeljna prava ovjeka, a testira se prema modelu koji ukljuuje: 1. ispitivanje postojanja zakonske osnove za primjenu mjere u domaem pravu, 2. je li nacionalni propis na temelju kojega je primijenjena mjera takav da ispunjava uvjete prema kojima se moe uzeti kao zakon (tj. da odreuje osnove i doseg te nain primjene mjere), 3. zakon mora smjerati postizanju legitimnog cilja mjere (posebice ako se imaju u vidu ciljevi iz lanaka 5. i 8. Konvencije), 4. mjera mora biti konkretno obrazloena, utemeljena na jasnim razlozima, usmjerena postizanju odreenog cilja, 5. razmjerna postizanju cilja i 6. nuna s obzirom na konkretne okolnosti.13 Zemlje potpisnice Konvencije odnosno ugovorne strane obvezne su podvrgnuti se konanoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.14 Jedno od najvanijih obiljeja primjene Konvencije je djelovanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Pravila sadrana u Konvenciji imaju svoju praktinu primjenu i nadogradnju u sudskoj praksi toga suda, a njegove su odluke obvezujue za nacionalna zakonodavstva zemalja potpisnica. Presude Suda, osim svoje pravne snage za usklaivanje domaih zakonodavstava zemalja potpisnica sa standardima zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda propisanih Konvencijom, daju i materijalnu i moralnu satisfakciju osobama kojima su iz bilo kojeg razloga ljudska prava i temeljne slobode ograniene primjenom propisa koji nisu usklaeni s Konvencijom ili djelovanjem odreenih dravnih organizacija protivno propisima.
2.5. Deklaracija o policiji i Europska policijska povelja Za djelovanje policije u demokratskim drutvima znaajne su Deklaracija o policiji15 i Europska policijska povelja16 koje navode naela kojima bi se
Pavii, B.: Komentar zakona o kaznenom postupku s prilozima, tree izdanje, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Biblioteka Zavoda za kaznene znanosti, Moenica, Rijeka, 2002., str. 677. 14 lanak 46. Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. 15 Deklaracija o policiji Rezolucija 690/1979. Parlamentarne skuptine vijea Europe. 16 Europsko vijee sindikata policije.
13
193
trebali rukovoditi policijski slubenici u izvravanju svojih policijskih zadaa kao i opa naela o statusu policajaca. Dokumenti sadravaju odredbe koje naglaavanju potrebu jasnog definiranja statusa policije i policajaca unutar zajednice. Deklaracija o policiji naglaava etiku policijskog postupanja i djelovanje policije u ratu i drugim izvanrednim stanjima, dok Europska policijska povelja naglaava odnos policije prema zajednici. Deklaracija o policiji i Europska policijska povelja na prihvatljiv nain ureuju navedena pitanja i meusobno se nadopunjuju. Europska policijska povelja iscrpljuje se u nekoliko deklarativnih odredaba u kojima se na uopen nain govori o odnosu policajaca prema zajednici, obazrivom i korektnom postupanju prema graanima, pomoi graanima te potrebi odupiranja zloupotrebi, samovolji, diskriminaciji i korupciji. Povelja naglaava prava policajaca na pridruivanje sindikatima i drugim udruenjima. Etiki kodeks u glavnim crtama sadrava naela navedena u povelji. Deklaracija o policiji, nasuprot deklarativnim odredbama Europske policijske povelje, sadrava odredbe o etici policijskog postupanja, koje se odnose na obveze policajca, prava policajca i obveze pravnog sustava.
2.6. Europski kodeks policijske etike Deklaracija o policiji rani je pokuaj osiguranja etikih standarda policije, a Europski kodeks policijske etike njezina je nadogradnja. Europski kodeks policijske etike sadrava i smjernice za policijske intervencije i uporabu sile u obavljanju policijskih poslova. Europski kodeks policijske etike, sukladno Konvenciji za zatitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, propisuje obvezu policije da potuje svaije pravo na slobodu.17 Uporaba sile, koja moe rezultirati usmrenjem osobe kao nenamjeravanim ishodom uporabe sile koja je apsolutno nuna, tzv. no more then absolutely necessary standard. Polazite za policijske intervencije ukljuujui i uporabu sile treba biti utemeljeno na pravu. Arbitrarna uporaba sile ne moe biti prihvaena. Policijska uporaba sile uvijek se mora smatrati iznimnom mjerom i, kad postoji potreba za njom, ne smije se uporabiti u veoj mjeri nego to je to apsolutno nuno i mora biti razmjerna legitimnom cilju koji njome treba postii. Nikakvu fiziku silu ne bi trebalo uporabiti ako nije nuno potrebna, oruje ne bi trebalo uporabiti ako nije nuno potrebno. Nacionalni zakoni i propisi moraju sadravati odredbe o uporabi sile na naelima prijeke potrebe i razmjernosti.18 Policija je kao organizacija i svaki pripadnik policije obavezan je ex officio kontrolirati zakonitost prije i tijeku svojih intervencija. Ocjena zakonitosti nije ograniena samo na
17 18
Europski kodeks policijske etike, Preporuka Vijea Europe (2001)10, lanak 35. Ibid., lanak 37.
194
nacionalne zakone, ve ukljuuje i meunarodne standarde o ljudskim pravima.19 Europski kodeks policijske etike, osim navedenog, vezano uz uporabu sile propisuje da e pripadnici policije kao i obini graani biti podvrgnuti istim zakonima, a iznimke mogu biti opravdane samo razlozima odgovarajueg obavljanja policijskog posla u demokratskom drutvu.20 Kodeks, uz niz odredbi o obuci pripadnika policije, donosi odredbu da se u praktinu obuku policije za uporabu sile ukljue naela Europske konvencije o ljudskim pravima kao i relevantne odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.21 Tom odredbom daje se veliko znaenje stajalitima Suda o uporabi sile, stvara se pravo koje se dijelom zasniva na presedanima i koje postaje dio standarda koje policija u uporabi sile mora potovati. Stoga judikatura Europskog suda za ljudska prava daje obvezujue tumaenje standarda uporabe sile koja je nita manja nego apsolutno potrebna u obavljanju policijskih poslova.
3. JUDIKATURA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I VRHOVNOG SUDA SAD-a Za potrebe ovog rada posebno su zanimljive presude Europskog suda za ljudska prava i amerikog Vrhovnog suda koje se odnose na primjenu sredstava prisile, posebno primjenu sile koja dovodi do smrti osobe, kao i na uporabu sile pri uhienju. Presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u sluaju Tzekov protiv Bugarske22 Sud utvruje standarde za uporabu vatrenog oruja radi sprjeavanja bijega poinitelja kaznenog djela. U konkretnom sluaju, radi sprjeavanja bijega poinitelja imovinskog kaznenog djela, nakon usmenog upozorenja i upozoravajueg hica, policijski slubenik uporabio je vatreno oruje i naboje s plastinim zrnom. Poinitelj je zbog uporabe vatrenog oruja s plastinim zrnom (stop catridges) zadobio ozljede ranu zbog penetracije zrna i slomljeno rebro straga koje nisu ugrozile njegov ivot. Sud je nakon razmatranja utvrdio da National Police Act omoguuje policijskim slubenicima uporabu vatrenog oruja za uhienje pojedinca neovisno o ozbiljnosti kaznenog djela koje je osoba navodno poinila ili o opasnosti koju predstavlja. Prema National Police Act, pripadnici slube sigurnosti mogu smatrati da je zakonito pucati u svakog bjegunca koji se nije zaustavio nakon
19 20 21 22
Ibid, lanak 38. Ibid.., lanak 5. Ibid., lanak 29. Case Tzekov v. Bulgaria, Application no. 45500/99.
195
upozorenja. Jednostavno upozorenje bilo je dovoljno da nacionalni sud utvrdi da je uporaba vatrenog oruja bila posljednje sredstvo. Osim toga u odgovarajuoj bugarskoj legislativi nije odreeno koja teta mora nastupiti da bi omoguivala zakonito uhienje. Sud smatra da je pravni okvir za policijsku uporabu vatrenog oruja u to vrijeme nedostatan da zatiti pojedinca od neopravdanog posezanja u njegov tjelesni integritet. Bugarska je nadalje openito propustila pridravati se obveza da sprijei takvo posezanje propisano lankom 3. Sud nikada nije bio uvjeren da su policijski slubenici imali osnovu vjerovati da je osoba koju su traili radi uhienja poinila zloin nasilja ili je bila opasna pa ju je trebalo uhititi bez obzira na oteenje i mogue nepopravljive posljedice. Dokazi pruaju osnovu za uvjerenje da je policija mogla pokuati uhititi osumnjiene bez uporabe vatrenog oruja. Sud nalazi da je nedovoljna priroda zakonskog i administrativnog okvira za zatitu osobnog tjelesnog integriteta osoba i da je pri uhienju policija ponovo uspostavila koritenje sile koja nije bila nuno potrebna i proporcionalna. Presudom u sluaju Nachova i drugi protiv Bugarske23 Europski sud za ljudska prava donosi standard za uporabu sile radi uhienja nenaoruanih osoba koje su pobjegle s izdravanja kazne zatvora izreene zbog poinjenja nenasilnog kaznenog djela. Tijekom potrage, nakon lociranja osoba u stambenom objektu, policajci su okruili objekt i pozvali osobe na predaju. Kako su one i nakon usmenog upozorenja i ispaljivanja upozoravajueg hica i dalje bjeale, uporabljeno je vatreno oruje. Vijee dri da lanak 2. Konvencije zabranjuje uporabu oruja za uhienje osoba koje su osumnjiene za poinjenje nenasilnog kaznenog djela, koje nisu naoruane i ne predstavljaju prijetnju za policajce koji uhiuju ni za druge osobe. Drava je odgovorna u okolnostima ovog sluaja za liavanje ivota krenjem lanka 2. Konvencije budui da je za uhienja gospodina Angelova i gospodina Petkova koritena smrtonosna sila. Krenje lanka 2. bilo je nadalje pogorano injenicom da je pretjerana uporaba vatrene moi koju su uporabile vlasti rezultat proputanja planiranja i kontrole operacije uhienja u skladu s odredbama lanka 2. Istragu su karakterizirale ozbiljne i neobjanjive pogreke i inkozistentnosti i njezin je pristup bio pogoran time to se primjenjivao domai pravni standard koji nije komparabilan s no more then absolutly necessary standardom koji zahtijeva lanak 2. paragraf 2. Konvencije. Standard za uporabu sile, vatrenog oruja prema osobi koja dovodi u opasnost ivot policajca i drugih osoba utvren je presudom Europskog suda za ljudska prava u sluaju Bubbins protiv Ujedinjenog Kraljevstva.24 Michael Fizgerald na upozorenje policajca da baci i odloi pitolj podigao je ruku u kojoj je bio pitolj i odmah otiao natrag u stan. Poslije se povremeno s pitoljem
23 24
Case of Nachova and otrhers v. Bulgaria, Application no. 43577/98 and 43579/98. Case of Bubbins v. The United Kingdom, Applications no. 50196/99.
196
pokazivao na stranjem kuhinjskom prozoru. Policajci B. i D. vie su ga puta pozivali da odloi pitolj i izie iz prostorija. U meuvremenu prikupljani su podaci o stanaru i utvreno je on posjeduje imitaciju vatrenog oruja. Tijekom akcije policajac A. zatraio je da se zabiljei da je stanar dolazio do prednjih vrata i mahao pitoljem, nije otvarao vrata i podizao je pitolj kroz staklo. Nakon nekoliko minuta slino izvjee podnio je i drugi policajac. Pola sata poslije stanar je iz prizemlja otiao u stranju sobu na prvom katu i kroz prozor uperio pitolj prema policajcu D., koji je bio sa stranje strane iza vozila. Stanar je gurnuo pitolj kroz otvoreni prozor, a zatim ga nakon povika policajca povukao. Nekoliko sekundi poslije stanar se pojavio na prozoru tako da su ga policajci mogli vidjeti u potpunosti. Nakon toga zauzeo je dvoruni stav za gaanje pitoljem prema van i nianio prema policajcima sa stranje strane prostorija. Policajac B. ugledao je cijev pitolja koji je bio uperen prema njemu i povikao: Naoruana policija. Bacite pitolj ili ete biti pogoeni. Stanar je ostao u prijeteem poloaju. Policajac B. zatim je stisnuo okida svoje puke i ispalio jedan metak koji je stanara pogodio u prsa. Pitolj Michaela Fizgeralda bio je replika pitolja Colt .45. Izgledao je kao pravi pitolj i samo vrlo paljiv pregled otkriva da je replika. Nakon ispitivanja svih okolnosti sluaja, Sud je utvrdio razumnu sumnju da je u konkretnom sluaju policajac B. iskreno bio uvjeren da je njegov ivot bio u opasnosti i da je bilo nuno da puca u stanara radi zatite svog ivota i ivota svojih kolega. Sud smatra da uporaba smrtonosne sile u okolnostima ovog sluaja, iako u velikoj mjeri vrijedna aljenja, nije bila nerazmjerna i nije prelazila apsolutnu potrebu da otkloni rizik za ivot policajca B. i ivot njegovih kolega. Stajalite amerikog Vrhovnog suda o uporabi vatrenog oruja prema osobama u trenutku njihova zatjecanja u izvrenju kaznenog djela ili kad je potrebno sprijeiti bijeg osobe za koju postoji osnova sumnje da je poinila kazneno djelo u bitnom se ne razlikuje od stajalita Europskog suda za ljudska prava u sluaju Tzekov protiv Bugarske. U sluaju Tennessee protiv Garnera25 policija ja zaprimila dojavu da je provala u tijeku. Nakon dolaska na mjesto dogaaja vidjeli su enu na trijemu kue koja je gestikulirala prema susjednoj kui. Rekla im je da je ula lomljenje stakla koje je netko razbio na susjedovim vratima. Policajci su uli tresak vrata i vidjeli nekoga kako tri kroz stranje dvorite. Sumnjivaca koji je bjeao zaustavio je lanac na ogradi. Uz pomo svjetiljke policajac nije vidio obiljeje oruja i reasonably sure predoio si je da je Garner nenaoruan. Dok je Garner bio uuren pri dnu ograde, policajac je uzviknuo: Policija, stani! i krenuo nekoliko koraka za njim. Garner se tada poeo penjati preko ograde. Uvjeren da e Garner
25
Tennessee v. Garner, 471 U.S. 27. oujka 1985., www.4lawschool.come/criminal/garner.
htm.
197
preskoiti ogradu kako bi izbjegao hvatanje, policajac je pucao u njega. Zrno je pogodilo Garnera straga u glavu i on je preminuo. Uz njegova je pronaen novanik i deset dolara. Odluka Vrhovnog suda postavlja standarde za uporabu smrtonosne sile radi sprjeavanje bijega osobe koja je osumnjiena za poinjenje kaznenog djela. Sila moe biti koritena za sprjeavanje bijega kad policajac ima razloga vjerovati da sumnjivac predstavlja znaajnu prijetnju za ivot ili teko ozljeivanje policajca ili drugih osoba. Taj dio zakona postavlja ogranienja za uporabu smrtonosne sile. Uporaba smrtonosne sile nije opravdana osim: a) ako se uhiuje zbog poinjenja kaznenog djela; b) ako je osoba koja obavlja uhienje ovlateni policajac ili osoba koja joj pomae vjeruje da je ovlateni policajac; c) ako akter vjeruje da primjena sile nije stvaran rizik za ozljeivanje nedune osobe i d) ako akter vjeruje: 1. da zloin za koji se poduzima uhienje ukljuuje uporabu ili prijetnju uporabom smrtonosne sile ili 2. da postoji stvaran rizik da e osoba koju treba uhititi prouzroiti smrt ili ozbiljne ozljede ako bi njezino uhienje bilo odgoeno. Sud je dakle postavio pravilo da se smrtonosna sila ne moe koristiti za zaustavljanje odnosno hvatanje osumnjiene osobe osim ako je policajac siguran da osumnjieni predstavlja veliku opasnost, prijetnju usmrenjem ili tekom ozljedom za policajaca ili druge osobe.
4. ZAKONI O POLICIJI Uporaba sile i ostali policijski poslovi propisuju se zakonom. Zakoni koji ureuju djelatnost policije u europskim dravama sadravaju odredbe kojima se policiji daje ovlast da radi izvrenja policijskih poslova moe primijeniti silu. Za Republiku Hrvatsku od posebnog su interesa propisi zemalja lanica Vijea Europe i Europske unije. Zemljama lanicama Vijea Europe zajedniko je to su pristupanjem u lanstvo Vijea Europe prihvatile zajednike dokumente koji ih obvezuju na potovanje prihvaenih normi ponaanja u organizaciji i djelovanju nacionalnih policija i uz ostalo postavljaju okvire policijske primjene sredstava prisile u obavljanju policijskih poslova. Analizom zakona o policiji obuhvaene su dvije, u svojoj osnovi razliite, strukture propisa o primjeni sredstava prisile: propisi koji policiji opim odredbama daju ovlast primjene sile i sredstava prisile pri obavljanju policijskih poslova uglavnom u zemljama s duom demokratskom tradicijom i propisi koji policiji detaljnim propisima daju ovlast na uporabu sredstava prisile, propisuju uvjete za uporabu sredstava prisile i posebna ogranienja uporabe sredstava prisile uglavnom u tranzicijskim zemljama. 198
4.1. Zakoni o policiji nekih tranzicijskih i posttranzicijskih26 zemalja Zakoni o policiji tranzicijskih zemalja lanica Vijea Europe propisi su kojima se policiji daje ovlast za primjenu sredstava prisile i sadravaju odredbe kojima se propisuju opa naela u obavljanju policijskih poslova, odredbe koje odreuju sredstva prisile, odredbe o opim uvjetima za primjenu sredstava prisile, odredbe o posebnim uvjetima za primjenu svakog ili nekog od sredstava prisile i ogranienja uporabe sredstava prisile te odredbe o primjeni sredstava prisile prema skupinama osoba. U nekim od zakona propisuju se detalji uporabe sredstva prisile, navode pojedini modaliteti i uvjeti za uporabu tih modaliteta ili se za pojedina sredstva prisile upuuje na druge propise zakonskog ranga kojima se propisuju modaliteti njihove uporabe.27 Zahtjev da se propisom zakonske razine propiu sva sredstva prisile kojima se u izvravanju policijskih poslova mogu koristiti policijski slubenici dovodi do opirnog popisa oruja, opreme i drugih sredstava ili se navodi samo dio sredstva prisile u rasponu od najblaeg do najteeg i uvjeti za njihovu uporabu. Uporabu sredstava prisile ograniava nekoliko odredaba. Prvo ope ogranienje odnosi se na sve policijske poslove i postavlja zahtjev da primjena policijske ovlasti, pa i uporaba sredstava prisile, ne smije izazvati vee tetne posljedice od onih koje bi nastupile da policijska ovlast nije primijenjena odnosno obvezna je primjena one policijske ovlasti kojom se s najmanje tetnih posljedica u najkraem vremenu postie njezin cilj.28 Sljedee ogranienje odnosi se na obvezu primjene najblaeg sredstva prisile koje jami uspjeno obavljanje policijskog posla zbog kojeg je primijenjena sila. Postavlja se i zahtjev da se pri uporabi sile nanese to manje ozljeda i uzrokuje to manja teta. Obveza upozorenja prije uporabe sredstava prisile postoji samo ako se upozorenjem ne bi dovelo u pitanje izvrenje slubene radnje. Sredstva prisile oznaena su kao posljednje sredstvo koje policijski slubenici mogu uporabiti prilikom izvrenja svojih zadaa, kad su ostala sredstva nedostatna. Odredbe o uporabi sredstva prisile u tranzicijskim zemljama vrlo su sline strukture. U odredbama veeg dijela analiziranih zakona koje ureuju primjenu sredstava prisile najprije se navodi ovlast policijskih slubenika da se u obavljanju policijskih poslova mogu koristiti prisilom odnosno sredstvima prisile i navode se sredstva prisile, i to redoslijedom od najblaeg do najteeg.
Pod posttranzicijskim zemljama razumijem bive istonoeuropske tranzicijske zemlje koje su postale lanicama Europske unije. 27 Law Nr. 8553, date 25.11.1999. ON THE STATE POLICE OF ALBANIA, Article 47. (The use of arms). The police employee use the arms under their disposal in cases and provisions dened by the Law nr. 8290, date 24.02.1988. On the Use of Firearms. 28 Zakon o policiji, NN 129/2000., lanak 21. stavak 2.
26
199
Nakon nabrajanja dijela sredstva, prema pravnoj tradiciji pojedine drave, slijede propisi kojima se odreuju uvjeti za primjenu svakog sredstva prisile i grupacije sredstava prisile. Dio propisa, bez prethodnog nabrajanja sredstava prisile koje su policijski slubenici u obavljanju policijskih poslova ovlateni uporabiti, u istoj odredbi navodi sredstvo prisile i nakon toga uvjete za njegovu uporabu.29 Odredbe o uporabi sredstava prisile prema skupini osoba i uporabi sredstava prisile pod jedinstvenim zapovjednitvom obuhvaaju vei broj standardnih sredstava prisile, ali i sredstva prisile koja se primjenjuju iskljuivo prema skupinama osoba i prema zapovijedi nadreenog policijskog slubenika. Najblae sredstvo prisile sama je prijetnja primjenom sredstva prisile odnosno upozorenje o namjeri koritenja prisilom, kad postoje uvjeti za njezinu uporabu. Prijetnja uporabom sredstva prisile ili upozorenje o namjeri uporabe sredstva prisile, ali i sama prisutnost policijskih slubenika, posebne policijske opreme, vozila i drugih sredstava na odreenom mjestu psihika je prisila dostatnog intenziteta da odreeni broj osoba odvrati od namjeravanih radnji i osigura uinkovito izvrenje policijskih ovlasti. Pod sredstvima prisile, bez iznimke, razumiju se razni modaliteti primjene tjelesne snage bez posebnih naznaka definicije pojma, od uporabe borilakih vjetina do razrade zahvata, udaraca i udaraca nogom.30 Slubena policijska palica, sredstva za vezivanje, slubeni policijski psi, slubeni policijski konji, ureaji za prisilno zaustavljanje vozila, mlazovi vode i vatreno oruje standardna su policijska sredstva prisile koja se navode u gotovo svima zakonima o policiji. Osim standardnih policijskih sredstava prisile, pojedini zakoni navode i propisuju vei ili manji broj sredstava prisile, kao to su sredstva za aktivnu i pasivnu obranu policije, svjetlosna i zvuna sredstva za odvraanje panje, plinsko oruje, posebne vrste oruja, posebne vrste streljiva, nepenetrirajui projektili ispaljeni iz vatrenog oruja, standardno policijsko gumeno streljivo, plastino zrno, eksploziv i eksplozivna sredstva, pirotehnika sredstva, oklopljena vozila, posebna vozila ukljuujui avione i helikoptere, zatitne ograde, sredstva za zaprjeivanje, naprave za prikrivene prepreke, priprema kontrole mase motornim vozilima i priprema kontrole mase kemijskim sredstvima, posebnim sredstvima za bojenje, suzavcem, iritantnim plinovima, omamljujuim sredstvima, elektrinim omamljujuim sredstvima, standardnom policijskom mreom za hvatanje svjetine i zatitnim ogradama, kojima se proiruju popisi standardnih sredstva prisile. Osim posebno odreenih termina koriste se i opisni termini kao to su fizika, tehnika i kemijska sredstva
Act XXXIV of 1994. on the Police. Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 Redarding the Police Force, lanak 50. stavak 1. toka a) - Slovaka
30 29
200
uporabljiva za svladavanje ili pratnju osoba i zaustavljanje vozila,31 naprave za otvaranje prostorija koje su zauzele osobe koje kre zakon,32 tehnika sredstva za sprjeavanje odvoenja vozila.33 Propisuju se i sredstva za pasivnu zatitu: zatitna kaciga, tjelesni oklop i drugi tipovi odjee za zatitu od zrna, balistiki titnici i drugi titnici otporni na udarce i druga oprema za zatitu koja se ne koristi za aktivnu zatitu, ukljuujui zatitu od plamena, posebno odijelo i titnik za lice za zatitu od otrih sredstava. Sredstva za aktivnu zatitu: lisice, kaput i stolica za obuzdavanje te slubeni psi i oprema za policijske operacije: svjetlosna i zvuna oprema, ureaji za oznaivanje i bojenje za posebne namjene, suzavac i dimna bomba, ureaji za miniranje za posebne namjene koji se koriste protiv osoba, sredstva za zaustavljanje vozila, oklopna vozila i druga vozila za posebne namjene te policijski avion.34 Policija se u obavljanju policijskih poslova, pa i kad je rije o uporabi sile, koristi raznim tehnikim sredstvima, transportnim sredstvima, orujem i streljivom, eksplozivom, zatitnim sredstvima i drugom opremom kojom se koriste i druge slube, organizacije, institucije, pa i graani. Ona nisu samo i iskljuivo policijska oprema, projektirana i proizvedena iskljuivo za policijsku uporabu. Neka od tih sredstava dodatno su modificirana i prilagoena za specifine policijske potrebe i uporabu za obavljanje policijskih poslova. Prihvatljiva je definicija kojom se predmeti i ureaji za civilnu uporabe smatraju posebnom opremom policije samo kad se koriste u policijskim operacijama.35 Posebnim odredbama svih zakona propisana je uporaba vatrenog oruja, posebnih vrsta vatrenog oruja i posebnih vrsta streljiva kao i eksplozivnih sredstava kao najteih sredstava prisile. Uporaba prijetnje vatrenim orujem i ispaljivanjem upozoravajueg hica, kao posebno sredstvo prisile, doputena je radi odbijanja napada, svladavanja otpora i sprjeavanja nereda, sprjeavanja ulaska neovlatene osobe u uvane prostorije i radi sprjeavanja ilegalnog prelaska dravne granice.36 U pravilu se propisuje ispaljivanje upozoravajueg
Police Act of 6th April 1990, Ofcial Journal 1990, No. 192, title 1873, Art. 15.Poljska 32 THE LAW OF THE REPUBLIC ARMENIA ON POLICE, adopted 2004., source COPOL LAWS (2004) 01, Strasbourg 22. July 2004. Co-operation programme to strengthen the rule of law. 33 Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 regarding the Police Force, lanak 50. stavak 1. toka f) - Slovaka 34 Police Act (21.04.93 entered into force 06.05.93 - RT I 1993, 20, 355), Passed 20 September 1990 (RT1 1990, 10, 113),entered into force 1 March 1991, amended by the following Acts RT = Riigi Teataja = State Gazette, Riigikogu = the parliament of Estonia, poglavlje V. Oruje i posebna oprema policije, 14. stavak 4. 35 Ibid., poglavlje V. Oruje i posebna oprema policije, 14. stavak 5. 36 Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 regarding the Police Force Slovaka, lanak 60. stavak 1. toka f).
31
201
hica prije uporabe vatrenog oruja i ispaljivanje hica radi davanja znakova i poziva u pomo. U pravilu, analizirani zakoni, na prvom mjestu, doputaju uporabu vatrenog oruja radi zatite ivota i zdravlja ljudi, bilo da je rije o ivotu i zdravlju policijskog slubenika ili druge osobe. Okolnosti pod kojima je ivot ovjeka doveden u opasnost neki zakoni posebno navode kao razlog uporabe vatrenog oruja prema ovjeku. Te okolnosti mogu biti razliite, a njihovo je zajedniko obiljeje ugroavanje ljudskog ivota i zdravlja pod kriminalnim okolnostima. Vatrenim orujem doputeno je koristiti se prema vozilu ako nema druge mogunosti za zaustavljanje vozila voza kojeg nepromiljeno vozi i ozbiljno i opasno ugroava ivot i zdravlje osoba i ne zaustavi li vozilo nakon ponovljenih znakova koji su mu dani u skladu s posebnim propisima37 odnosno ne zaustavi li sredstvo transporta, oteujui ga, ako voza svojim ponaanjem stvara aktualnu opasnost za ivot i zdravlje osoba i ne predaje se na zahtjev policijskog slubenika da zaustavi sredstvo transporta i ako nema drugog naina za uhienje vozaa.38 Propisuje se i uporaba vatrenog oruja prema ivotinjama koje ugroavaju ljudski ivot.39 Odredbe ne sadravaju potanja pravila o uporabi vatrenog oruja radi zatite ivota i zdravlja ljudi. Uporaba vatrenog oruja radi zatite ivota i zdravlja ljudi nije upitna ni prema odredbama opih propisa o nunoj obrani i krajnoj nudi. Odredbe o uporabi vatrenog oruja u nunoj obrani kojima se policijskom slubeniku daje pravo da udari osobu vatrenim orujem u nunoj obrani kao i kad se bori protiv napadaa kojeg ne moe svladati drugim sredstvima, iznimka je od pravila o uporabi vatrenog oruja prema njegovoj osnovnoj namjeni.40 Uporaba vatrenog oruja radi otklanjanja napada protiv imovine doputena je kad je napad istodoban s izravnom prijetnjom ljudskom ivotu, zdravlju ili slobodi.41 Navoenje okolnosti kod kojih je mogue ugroavanje ivota i zdravlja ljudi, kao to su sumnja da odreena osoba ili osobe pripremaju oruani otpor,42 izvrenje nekog kaznenog djela, kanjivog djela, devijantnog ponaanja, ljudske radnje uope koja prethodi, koja je istovremena ili slijedi naknadno, nije
37 283/1991 Coll, ACT, Regulation the Police of the Act Czech Republic, sekcija 39. stavak 1. toka (f) 38 Law on Police Latvia, 14. dio, stavak 2. toka 6. 39 Ibid., stavak 2. toka 7., Police Act of the Republic of Azerbaijan, sekcija 26. stavak IV. toka 7. 40 Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 redarding the Police Force - Slovaka, lanak 59. 41 Police Act of 6th April 1990, Ofcial Journal 1990, No. 192, title 1873. - Poljska, lanak 17. stavak 1. toka 5. 42 THE LAW OF THE REPUBLIC ARMENIA ON POLICE, adopted 2004., source COPOL LAWS (2004) 01, Strasbourg 22. July 2004. Co-operation programme to strengthen the rule of law, lanak 31. stvak 1. toka 4.
202
od znaenja. ivot i zdravlje ljudi, pa tako i policijskog slubenika, mogu biti ugroeni u raznim okolnostima pri obavljanju policijskih poslova, pa radi zatite ivota i zdravlja ljudi uvijek treba, pod uvjetima navedenim u opim propisima, biti doputena uporaba vatrenog oruja. Uporaba vatrenog oruja, prema odredbama nekih zakona, policijskim slubenicima doputena je i kad uhiuju osobu zateenu u trenutku poinjenja kaznenog djela ili u pokuaju bijega,43 radi sprjeavanja bijega opasnog poinitelja koji ne moe biti zaustavljen na drugi nain,44 radi zadravanja osobe koja ini kazneno djelo ili je poinila kazneno djelo ope prirode, a koja prua otpor ili pokuava pobjei ili radi sprjeavanja bijega osobe koja je zakonito pritvorena zbog poinjenja kaznenog djela ope prirode.45 Citirani propisi ne navode obiljeja kaznenih djela i uopeni su propisi koji policijskim slubenicima daju vrlo iroke mogunosti uporabe vatrenog oruja prema osobama koje smatraju poiniteljima kaznenih djela ili opasnim poiniteljima kaznenih djela. Uporaba vatrenog oruja propisuju se radi sprjeavanja izvrenja kaznenih djela ili sprjeavanja bijega poinitelja odreenih kaznenih djela, za sprjeavanje ili zaustavljanje djelovanja koje uzrokuje javnu opasnost, teroristiki akt ili otmicu aviona, za sprjeavanje djela usmjerenih na nezakonito prisvajanje vatrenog oruja ili eksploziva46 i za oslobaanja talaca,47 prema osobama koje su razumno sumnjive da su poinile kazneno djelo teroristikog napada, otmicu radi dobivanja otkupnine ili zahtjeva za odreeno ponaanje, nasilne krae, nasilnog napada, namjere nanoenja ozbiljne tjelesne ozljede, silovanja, podmetanja vatre ili namjere prijetnje javnoj sigurnosti, ivotu i/ili zdravlju.48 Neke drave propisuju uporabu vatrenog oruja prema poiniteljima odreenih skupina kaznenih djela i za sprjeavanje bijega poinitelja kaznenih djela navedenih u pojedinim glavama kaznenog zakona. Vie zemalja nastalih nakon raspada bive Jugoslavije u nacionalnim zakonima o policiji prihvatilo je sustav propisa o uporabi vatrenog oruja prema poiniteljima odreenih kaznenih djela i radi sprjeavanja bijega poinitelja kaznenih djela prema visini zaprijeene kazne za ta kaznena djela. Republika Slovenija propisuje uporabu vatrenog oruja prema poiniteljima kaznenih djela zateenih u izvrenju kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od deset godina i sprjeavanje bijega osobi
Ibid., lanak 31. stavak 1. toka 3. 283/1991 Coll, ACT, Regulation the Police of the Act Czech Republic, sekcija 42. stavak 1. toka (d) 45 Ministry of Interior Act, in force since 01.05.2006. Promulg. Ofcial Gazette, No. 17 of 24. february 2006, amend. Ofcial Gazette, No. 30 of 11 april 2006. god. Art 74. - Bugarska 46 Act XXXIV of 1994. on the Police - sekcija 54. stavak 1. toka e). 47 Ibid. Uporaba vatrenog oruja, 15. stavak 2. toka 3. 48 Police Act of 6th April 1990, Ofcial Journal 1990, No. 192, title 1873, Art. 15.- Poljska
44 43
203
koja je uhiena zbog izvrenja takvog kaznenog djela. Ogranienje uporabe vatrenog oruja prema poiniteljima kaznenih djela odnosi se samo na osobe koje su uhiene na temelju sudskog naloga ili za koje je izdan nalog za uhienje, zbog poinjenja kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju deset godina ili tea. Protiv tih osoba doputeno je uporabiti vatreno oruje samo ako je u nalogu za uhienje navedeno da policijski slubenik moe u sluaju bijega te osobe uporabiti vatreno oruje.49 Ogranienje uporabe vatrenog oruja samo ako je takvo doputenje navedeno u nalogu za uhienje osobe, kao i uporaba vatrenog oruja prema uhienoj osobi radi sprjeavanja bijega, ovise samo o visini zaprijeene kazne zatvora, ali ne i o vrsti kaznenog djela.50 Zakon o policiji Republike Hrvatske doputa uporabu vatrenog oruja prema osobi radi sprjeavanja izvrenja kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju pet godina i vie, radi sprjeavanja bijega osobe zateene u izvrenju kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog izvrenja takvog kaznenog djela, radi sprjeavanja bijega osobe koja je uhiena zbog izvrenja kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zavora deset godina ili tea ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog bijega s izdravanja kazne zatvora za ta kaznena djela.51 Proirenje ovlasti uporabe vatrenog oruja prema poiniteljima kaznenih djela radi sprjeavanja izvrenja kaznenog djela ili radi sprjeavanja bijega poinitelja kaznenog djela kao i radi sprjeavanja uhienja poinitelja kaznenog djela navoenjem visine zaprijeene kazne neznatno suava broj kaznenih djela zbog kojih je prema poinitelju mogue uporabiti vatreno oruje, ali i dodatno komplicira propise jer sastavni dio propisa postaju katalozi kaznenih djela koji se razlikuju u visini zaprijeene kazne za odreena kaznena djela, a da nije postavljen uvjet za uporabu vatrenog oruja da poinitelj ugroava ivot i zdravlje ovjeka ili da bijegom dovodi u opasnost ivot i zdravlje ovjeka. Zakon o policiji Republike Srbije uporabu vatrenog oruja propisuje i za sprjeavanje bijega osobe zateene u poinjenju kaznenog djela za koje se kazneni progon poduzima po slubenoj dunosti i za koje je propisna kazna zatvora u trajanju deset godina ili tea, a u sluaju neposredne opasnosti za ivot i radi sprjeavanja bijega osobe koja je zakonito liena slobode ili za koju je izdan nalog za liavanje slobode zbog kaznenog djela za koje se progon poduzima po slubenoj dunosti i za koje se moe izrei kazna zatvora u trajanju deset godina ili tea, i to u sluaju neposredne opasnosti za ivot.52
Zakon o policiji, Uradni list RS 70/2005., lanak 52. Act XXXIV of 1994. on the Police, sekcija 54. stavak 1. toka h) za hvatanje, sprjeavanje bijega poinitelja kaznenih djela protiv drave (sekcija X. Kaznenog zakona) ili protiv ovjeanstva (sekcija XI. Kaznenog zakona), 51 Zakon o policiji NN 129/2000. lanak 62. stavak 1. toke 2., 3. i 4. 52 Slubeni glasnik Republike Srbije 101/2005., lanak 100. stavak 1. toke 3. i 4.
50 49
204
Zakon o unutranjim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona uporabu vatrenog oruja izjednauje s uporabom smrtonosne sile53 i doputa je radi sprjeavanje bijega osobe zateene u izvrenju kaznenog djela i sprjeavanja bijega osobe liene slobode i osobe za koju je izdan nalog za lienje slobode, ako bijeg te osobe izravno ugroava neiji ivot i ako se na drugi nain ne moe sprijeiti bijeg osobe za koju se moe osnovano zakljuiti da namjerava napasti osiguravanu osobu.54 Slian pristup propisivanju uporabe vatrenog oruja radi uhienja ili sprjeavanja bijega osobe koja je privremeno uhiena ili slui zatvorsku kaznu kad uzrokuje opasnost za ljudski ivot i zdravlje, kad postoji razumna sumnja da moe uporabiti vatreno oruje, eksploziv ili drugi opasni alat i kad postoji razumna sumnja da je osoba koja se liava slobode poinitelj kaznenog djela s elementima nasilja nalazimo u Policijskom zakonu Poljske.55 Osim vatrenog oruja kojim su opremljeni policijski slubenici, kad su prema zakonu ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oruja prema osobi, policijski slubenici ovlateni su uporabiti posebne vrste oruja, streljiva ili eksploziva. Pri uporabi vatrenog oruja vrijede ogranienja koja se odnose na uporabu oruja prema osobama koje se nalaze u skupini osoba ili prema odreenim kategorijama osoba odredivih prema dobi, spolu ili tjelesnim nedostacima, u prostorijama, prostoru i transportnim sredstvima s eksteritorijalnim statusom, u prostorijama s opasnim i eksplozivnim tvarima, osim kad je rije o nunoj obrani. Neki od navedenih zakona sadravaju odredbe o uporabi vatrenog oruja prema osobi radi zaustavljanja vozila u neposrednoj blizini dravne granice koje se nije zaustavilo nakon ponovljenih znakova policijskog slubenika,56 kad zaustavljaju vozilo, a voza oito ne namjerava potovati zapovijed policajca da zaustavi vozilo,57 radi otklanjanja nasilnog, izravnog i nezakonitog napada tiene osobe, dokumentacije koja sadrava informacije klasificirane kao dravna tajna, novca ili drugih vrijednih objekata,58 za odbijanje oruanog
Smrtonosna sila je sila za koju se opravdano moe oekivati da dovede do smrti li tee tjelesne ozljede. lanak 43. stavak 5.: Pucanje iz vatrenog oruja na ili u pravcu lica ili prema vozilu u pokretu predstavlja uporabu smrtonosne sile. lanak 43. stavak 5. Zakona o unutranjim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona, Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, 6/97. 54 lanak 44. stavak 1. toke 3. i 4. Zakona o unutranjim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona. 55 Police Act of 6th April 1990, Ofcial Journal 1990, No. 192, title 1873. - Poljska, Art. 17. stavak 1. toka 9. 56 283/1991 Coll, ACT, Regulation the Police of the Act Czech Republic, sekcija 39. stavak 1. toka g). 57 THE LAW OF THE REPUBLIC ARMENIA ON POLICE, adopted 2004., lanak 31. stavak 1. toka 8. 58 Police Act of 6th April 1990, Ofcial Journal 1990, No. 192, title 1873. - Poljska, lanak 1. toka 8.
53
205
napada usmjerenih na javne ustanove od ivotnog interesa za funkcioniranje drave ili javnu opskrbu.59 Zakoni o policiji, kako je ve navedeno, sadravaju odredbe o postupanju policijskih slubenika prije uporabe sredstava prisile, tijekom uporabe sredstava prisile i o postupanju policijskih slubenika nakon uporabe sredstava prisile. Odredbama nekih od analiziranih zakona obveza je policijskog slubenika koji je uporabio sredstva prisile da prui prvu pomo i urno organizira medicinsku pomo. Navodi se i obveza prijave uporabe sredstava prisile i obveza da se u odreenim sluajevima o postupanju nakon prijave o uporabi sredstava prisile bez odgode obavijesti dravni odvjetnik.60 Policijski slubenik koji je uporabio sredstva prisile u skladu sa zakonom nee biti dran odgovornim.61 Neki zakoni osim odredbi o iskljuenju odgovornosti policijskog slubenika koji je uporabio sredstva prisile u granicama ovlasti sadravaju i odredbe o osiguranju besplatne pravne pomoi policijskom slubeniku koji je uporabio sredstva prisile u granicama ovlasti kao i osobi koja mu je ovlateno pomagala u obavljanju policijskih poslova protiv koji se vodi kazneni postupak,62 a ta se zatita proiruje i na prekrajni i na parnini postupak i nakon prestanka radnog odnosa, pod uvjetom da je uporaba sredstva prisile bila zakonita.63 U suprotnom sluaju otvaraju se pitanja kaznene, stegovne i odtetne odgovornosti policijskog slubenika.64 Zakonita uporaba sredstava prisile postaje temelj za uvoenje novog samostalnog razloga iskljuenja protupravnosti, kao to su odredbe lanka 32. Kaznenog zakona RH.
4.2. Zakoni o policiji demokratskih zemalja Naelni pristup propisivanju ovlasti o uporabi prisile uobiajen je u zakonima o policiji zapadnoeuropskih demokratskih drava. Zakoni o policiji sadravaju samo jednu odredbu ili najvie nekoliko odredbi kojima je propisana uporaba sredstava prisile, bez navoenja svakog sredstva prisile, uvjeta
Act XXXIV of 1994. on the Police, sekcija 54. stavak 1. toka f. Law on the Police Activities, 17. october 2000. No. VIII-2048. As amendmend by 12 december 2000. No. IX-74, lanak 23. stavak 8. Tuitelj e biti odmah obavijeten o policijskoj uporabi prisile koja je uzrokovala smrt ili ozljedu osobe. (Litva) 61 Ibid., lanak 23. stavak 7. 62 Zakon o policiji, NN 129/2000., lanak 68. 63 lanak 47. Zakona o unutranjim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona. 64 Za pitanja kaznene odgovornosti vidi uperina, M., Kaznenopravni poloaj policijskih slubenika tijela unutarnjih poslova u hrvatskom materijalnom kaznenom pravu, Kaznenopravno-kriminalistika biblioteka Vladimir Bayer, Zagreb, 2001.
60 59
206
za njihovu primjenu i ogranienja uporabe sredstava prisile. Navode se samo opa naela obavljanja policijskih poslova. U austrijskom Zakonu o policiji odredbe o uporabi sredstava prisile navode se u dva lanka. Slubenik slube javne sigurnosti ovlaten je okonati opasan napad izdavanjem izravne zapovijedi i prisilnim mjerama.65 Prema odredbama, slubenik slube javne sigurnosti ovlaten je primijeniti izravne prisilne mjere koje su propisane federalnim zakonom ili uredbom donesenom na temelju federalnog zakona. Slubenik slube javne sigurnosti prije uporabe upozorit e osobu da e primijeniti izravne prisilne mjere. Zahtjev za izricanjem upozorenja nije obvezan u sluaju samoobrane ili prekidanja opasnog napada izdavanjem izravne zapovijedi i prisilne mjere ako postoje izgledi da e to bi nuno za obranu napadnutog zakonskog interesa. Uporaba vatrenog oruja kao izravne prisilne mjere prema osobi doputena je primjenom Zakona o uporabi vatrenog oruja iz 1969. Slubenik slube javne sigurnosti ovlaten je uporabiti fiziko nasilje prema stvarima ako je to potrebno radi primjene njegove ovlasti, pri emu e poduzeti potrebne mjere tako da osobe ne budu izloene opasnosti.66 Norveki Zakon o policiji u odredbama o uporabi sredstva prisile obvezuje policijske slubenike da izvravaju policijske zadae kroz informiranje, savjete, zapovijedi ili upozorenja i poduzimanjem regulatornih ili preventivnih mjera. Policijski slubenici ovlateni su uporabiti jaa sredstva prisile ako se pretpostavlja da su slabija sredstva nedovoljna ili neodgovarajua ili ako su neka sredstva bila neuspjena. Upotrijebljena sredstva moraju biti nuna i razmjerna teini situacije, u skladu sa svrhom poduzete radnje i opim okolnostima. Policija e radnje poduzimati poslovno i pravedno kako nitko tko je objekt policijske intervencije ne bi bio izloen vie nego to je potrebno radi obavljanja policijske radnje. Policija moe uporabiti silu koja je nuna i primjerena obavljanju policijskih dunosti.67 Finski Zakon o policiji propisuje da policijski slubenici pri obavljanju slubene dunosti imaju pravo uporabiti potrebnu silu koja je opravdana za svladavanje otpora, udaljavanja osobe, sprjeavanje bijega osobe kojoj je ograniena sloboda kretanja, uklanjanje prepreka ili odvraanje neposredne prijetnje, opasnog djelovanja ili dogaanja. Kod prosuivanja opravdanosti uporabe prisilnih sredstava u obzir treba uzeti znaenje i hitnost policijskog djelovanja, opasnost koja je nastala protivljenjem osobe kao i drugih
Federal Act on the Organization of Security Administration an the Exercise of Security Police Services (Security Police Act Sicherheitspolizeigesetz), Federal Law Gazete (FLG) No. 566/1991 as Amendemend by FLG I No. 158/2005. Chapter 33, Termination of Dangerous Attacks. 66 Ibid., Chapter 50, Direct Coercive Maesures. 67 Lov om politiet, Act no. 53. av 4 August 1995 relating to the Police, Chapter II, Obavljanje policijske dunosti, Section 6, General rules on performance of police duties.
65
207
imbenika koji utjeu na cjelokupnu procjenu situacije. Odredbom o uporabi sredstava prisile propisuje se mogunost da na zahtjev policijskog slubenika graani pruaju pomo policijskom slubeniku. Osoba koja ovlateno pomae policijskom slubeniku pod vodstvom policijskog slubenika moe uporabiti svako potrebno sredstvo prisile koje odobri policijski slubenik u okviru svojih ovlasti. Odredbe o nunoj obrani i krajnjoj nudi navedene su u Kaznenom zakonu.68 vedski Zakon o policiji policijskom slubeniku radi obavljanja slubenog posla doputa uporabu sile ako su druga sredstva nedostatna i ako je to s obzirom na okolnosti opravdano. Sila moe biti uporabljena radi prijetnje, radi sprjeavanja bijega osoba kojima je u skladu sa zakonom oduzeta sloboda, radi sprjeavanja kaznenog djela ili ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i vrijedne imovine ili kad postoji rizik za okoli, radi osiguranja obavljanja radnji prema Zakonu o kaznenom postupku, radi zaustavljanja vozila ili drugog prometnog sredstva za transport, radi osiguranja prostora ili prostorija, radi provoenja mjera prijeko potrebnih za odravanje javnog reda koje nije mogue provesti bez uporabe sile. Sila moe biti uporabljena prema osobama ako policijski slubenik ili osoba koja mu ovlateno pomae savladava otpor pri osiguranju obavljanja radnji prema Zakonu o kaznenom postupku i radi osiguranja prostora ili prostorija. Pri uporabi sile policijski slubenici duni su se rukovoditi odredbama poglavlja 24. Kaznenog zakona koji ureuje uporabu sile primarno u pogledu nune obrane, prema osobi koja postupa protuzakonito i pri postupanju iz nude.69 Odredbe koje se odnose na samoobranu i djelovanje u nudi u poglavlju 24. Kaznenog zakona primjenjuju se na sve graane i prema tome i na policijske slubenike. Pravo na uporabu sile u samoobrani neto je vee nego pravo na uporabu sile prema Zakonu o policiji, koji propisuje da policijski slubenici mogu uporabiti silu u mjeri u kojoj je opravdana. Prema tome, ako policijski slubenik uporabi veu silu nego to je opravdano prema Zakonu o policiji, ona moe jo uvijek biti zakonita prema odredbama koje se odnose na samoobranu, pod uvjetom da nije oito neopravdana. Ipak, prije veih zahtjeva postavljenih policijskim slubenicima nego drugim ljudima, razliita razina odstupanja tih dviju odredbi ne bi trebala biti pretjerano naglaena.70
68 Police Act (493/1995; amendments up to 315/2001 included), Section 27, Use of forcible means. 69 The Police Act with comentary, The Swedish national Police Board, 1999. Section 10, Use of force. 70 Police Act (493/1995; amendments up to 315/2001 included), str. 44.
208
4.3. Postulat zakonskog reguliranja uporabe sredstava sile: prednosti i nedostaci Uporaba sredstava prisile standardno podlijee ustavnom zahtjevu da sredstvo prisile bude propisano zakonom, da budu propisani uvjeti za uporabu svakog sredstava prisile te naini i modaliteti njegove uporabe. No, takav pristup onemoguuje dinamino uvoenje novih, lakih sredstva prisile u policijsku uporabu koja, s tehnike strane, nedvojbeno pruaju veu sigurnost policijskom slubeniku te osiguravaju minimalne posljedice osobi prema kojoj su sredstva prisile uporabljena. Uporaba sredstava prisile doputena je prema naelu zakonitosti. Policijski slubenici mogu uporabiti sredstvo prisile koje je propisano zakonom i za koje su u zakonu navedeni uvjeti za uporabu.71 Uvoenje novog sredstva prisile, koje nije uvijek u funkciji jaanja represivne funkcije policije, ve moe predstavljati blae sredstvo prisile uporaba kojeg je potencijalno manja opasnost za ivot i zdravlje osobe protiv koje se primjenjuje i uporaba kojeg je manji rizik od povrede za policijske slubenike, zahtijeva izmjene zakona odnosno propisa zakonskog ranga. Ako je u odredbama zakona i odredba prema kojoj policijski slubenici mogu uporabiti i druga sredstva prisile, gubi se smisao propisivanja sredstva prisile propisom zakonskog ranga i time se otvara mogunost uvoenja novog sredstva prisile propisima nieg ranga.72 Nabrajanje moguih sredstava prisile i uvjeta za njihovu uporabu dovodi do glomaznih i nepovezanih propisa, koji bez obzira na opseg ne rjeavaju praznine u odreenim podrujima. Praznine u propisima o policijskoj uporabi sile rjeavaju se opim propisima. Zahtjev za potovanjem naela zakonitosti policijskom slubeniku ne doputa, kad su ispunjeni uvjeti za uporabu sredstva prisile, uporabu sredstva kojim bi se inae bilo doputeno koristiti radi obrane vlastitog tjelesnog integriteta ili tjelesnog integriteta druge osobe. Ako su, primjerice, ispunjeni svi uvjeti za uporabu palice, koja iz odreenog razloga u odreenom trenutku nije dostupna policijskom slubeniku, moe li uporabiti drugo priruno sredstvo sline kvalitete? Prema odredbama nune obrane, policijski slubenik bio bi ovlaten uporabiti bilo koje sredstvo. Bio bi vezan jedino pravilima nune obrane. Nema razloga da policijski slubenik ima manja prava djelovanja u nunoj obrani od bilo koje druge osobe. Prosudba opravdanosti uporabe takvog sredstva ne bi bila mogua prema odredbama o uporabi sredstava prisile navedenih u zakonu o policiji, ve prema odredbama opeg propisa o nunoj obrani. Neke su drave prepoznale taj problem i rijeile ga tako da je prema odredbama zakona policijskom slubeniku u
Usp. Pavii, B.- Vei, P., Komentar Kaznenog zakona, drugo, promijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 1999., str. 133. 72 Zakon o policiji, Uradni list RS 70/2005.
71
209
nudi doputeno koristiti se sredstvima prisile na nain koji nije uobiajen za uporabu tog sredstva prisile niti je uporaba sredstva prisile na taj nain predviena.73 Doputa se i uporaba bilo koje dodatne mjere za odbijanje napada ili uklanjanje izvora prijetnje.74 Maarski Zakon o policiji u odredbama sekcije 52. stavka 1. izriito navodi: Policijski slubenici mogu uporabiti vatreno oruje u skladu s ovim zakonom osim u sluajevima nune obrane i krajnje nude, ime se ovlast na uporabu vatrenog oruja izravno, osim sluajeva nune obrane i krajnje nude, proiruju i odredbama Zakona o policiji. Proirenje zakonskih uvjeta za uporabu vatrenog oruja kao jednog od sredstava prisile prema osobama, koji se ne mogu podvesti pod institute opih propisa nune obrane i krajnje nude niti se mogu podvesti pod standard apsolutno potrebne sile, nije prihvatljiva za suvremeno demokratsko drutvo.75 Uporaba vatrenog oruja prema osobama koje su zateene u izvrenju kaznenih djela, koje su u bijegu s mjesta izvrenja kaznenih djela, bez obzira na to jesu li ta djela odreena samo pojmom kaznenih djela ili su dani okviri zaprijeenih kazni za ta kaznena djela, a da pritom nisu ugroeni ivoti i zdravlje ljudi, predstavlja proirenje uporabe vatrenog oruja odnosno sile koje moe dovesti do ozbiljnih ozljeda i smrti osobe koje ne moe biti pokriveno odredbama opeg propisa o krajnjoj nudi i nunoj obrani. Zakonodavac osim interesa zatite ivota i zdravlja ljudi u isti rang stavlja odreena dobra, motiviran ideolokim razlozima ili imperativom borbe protiv kriminala, i time omoguuje policiji neogranienu i arbitrarnu uporabu vatrenog oruja. Takve odredbe u zakonima o policiji, ili u zakonima uope, stvaraju temelje za posebne razloge iskljuenja protupravnosti uvedene u suvremeno kazneno pravo u razdoblju totalitarnih reima. Zakonita uporaba sredstava prisile tako postaje temelj za uvoenje novog samostalnog razloga iskljuenja protupravnosti, kao to su odredbe lanka 32. Kaznenog zakona RH. Svrha postojanja tog propisa iscrpljuje se na iskljuenju protupravnosti za uporabu sredstava prisile koja su propisana zakonom i za koje se zakonom ureuje postupak njihove primjene. 76
73 Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 regarding the Police Force Slovaka, lanak 59. Uporaba vatrenog oruja za udaranje: Policajac je ovlaten udariti osobu vatrenim orujem u neophodnoj nunoj obrani kao i u pravilu kad se bori protiv napadaa koji se ne moe savladati drugim sredstvima. 74 Law on the Police Activities, 17. october 2000. No. VIII-2048. As amendmend by 12 december 2000. No. IX-74, lanak 23. stavak 6. Ako policajac ne nosi posebnu opremu ili vatreno oruje, moe se koristiti bilo kojom dodatnom mjerom za odbijanje napada ili eliminaciju prijetnje. 75 Europski kodeks policijske etike, Preporuka (2001) 10, usvojena na 765. sastanku zamjenika ministara 19. rujna 2001., toka 35. 76 Usp. Pavii, B.- Vei, P., Komentar Kaznenog zakona, drugo, promijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 1999., str.142.
210
Propisi kojima se rjeava pitanje odgovornosti i utvrivanja zakonitosti uporabe sredstava prisile u nekim tranzicijskim dravama, ukljuujui i RH, manjkavi su, nedostatni i nepotpuni pa je mogue arbitrarno utvrivanje zakonitosti uporabe prisile. Suprotno od zakona tranzicijskih zemalja, zakoni o policiji demokratskih zemalja propisuju uporabu prisile u obavljanju policijskih poslova, razloge uporabe prisile, naela i ogranienja uporabe prisile. Zakonitosti se ocjenjuje prema odredbama o nunoj obrani ili krajnoj nudi. Policijski slubenici u jednakoj su poziciji kao i graani. Zakoni o policiji Norveke i vedske to izriito i navode. vedski Zakon o policiji zakonitu uporabu prisile propisuje i ue od odredbi o nunoj obrani. Polazi od injenice da su policijski slubenici posebno uvjebani i raspolau posebnim vjetinama te mogu uporabiti silu u mjeri koja je opravdana pa ako policijski slubenik uporabi veu silu nego to je opravdano prema Zakonu o policiji, ona moe jo uvijek biti zakonita prema odredbama koje se odnose na samoobranu, pod uvjetom da nije oito neopravdana. Zakoni o policiji ne navode sredstva prisile, policijsku opremu ni uvjete i modalitete za njihovu primjenu. Modaliteti uporabe prisile kao i oruje i oprema koju tom prilikom mogu uporabiti policijski slubenici propisani su drugim zakonima i propisima. 5. ZAKLJUAK Potreba policijske uporabe prisile nije upitna. Ona je nuna za funkcioniranje pravne drave u demokratskom drutvu. Nacionalni propisi uporabu sredstva prisile propisuju u rasponu od gotovo neograniene ovlasti na uporabu sredstava prisile, ukljuujui i vatreno oruje, do krajnje restriktivnih propisa kojima se uporaba sredstva prisile ograniava na krajnju nudu i nunu obranu, pa ak i ue od toga. Standardi o uporabi sredstava prisile koje su postavili Ujedinjeni narodi i Vijee Europe odreuju minimum ogranienja uporabe sredstva prisile u suvremenom demokratskom drutvu prihvatljiv za sve demokratske drave. Iz analize nekih zakona o policiji zemalja lanica Vijea Europe, uzimajui u obzir postojanje razliitih policijskih struktura i sredstava za organizaciju policije, moe se zakljuiti da su zakoni o policiji dijela tranzicijskih drava zadrali tradicionalnu formu, ali su u odredbe u uporabi sile, prvenstveno vatrenog oruja, na odgovarajui nain implementirane odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima s prateim instrumentima, zatim Temeljnih standarda uporabe vatrenog oruja UN i presedani Europskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda SAD-a. Odredbe o uporabi sile u hrvatskom Zakonu o policiji ne mogu se svrstati u tu skupinu zakona. Odredbe o uporabi sredstava prisile i vatrenog oruja nisu 211
mijenjane pa je stoga nuno temeljito preurediti uporabu sredstava prisile, posebno uporabu vatrenog oruja. Pri ureenju uporabe prisile i vatrenog oruja potrebno je potovati odredbe Konvencije i Temeljnih standarda uporabe vatrenog oruja UN i presedane Europskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda SAD-a odnosno standard uporabe sile koja nije nita vie nego apsolutno nuna. Propisi o obavljanju policijskih poslova, ukljuujui i propise o uporabi prisile zakonskog ranga, moraju biti formulirani s dovoljno preciznosti, moraju biti dovoljno jasni. Taj zahtjev ne iskljuuje detaljne propise o radu policije, kao to su pravilnici i uredbe utemeljeni na zakonu i usklaeni sa zakonom. Svi propisi, bez obzira na rang, moraju biti dostupni graanima kako bi oni mogli biti upoznati s posljedicama primjene tih propisa. Propisi moraju drati korak s promjenjivim okolnostima, mora postojati dobra ravnotea izmeu detalja i fleksibilnosti policijskih propisa o obavljanju policijskih poslova. Temeljno je naelo vladavine prava da se zakon primjenjuje na sve graane, ukljuujui i one koji provode zakon. Vano je osigurati da se na djelatnike policije primjenjuju isti zakoni kao i na druge graane, a iznimke mogu biti opravdane samo razlozima odgovarajueg obavljanja policijskog posla u demokratskom drutvu. U tom pogledu, potrebno je preispitati zakonitu uporabu sredstva prisile kao posebnog razloga iskljuenja protupravnosti.
LITERATURA 1. Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku s prilozima, tree izdanje, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Biblioteka Zavoda za kaznene znanosti, Moenica, Rijeka, 2002. 2. Horvati, ., Kazneno pravo i druge kaznene znanosti, odabrani radovi, U ime ljudskih prava, Zagreb, 2004. 3. uperina, M., Kaznenopravni poloaj policijskih slubenika tijela unutarnjih poslova u hrvatskom materijalnom kaznenom pravu, Kaznenopravno-kriminalistika biblioteka Vladimir Bayer, Zagreb, 2001. 4. Basic Principles on the use of Force and Firearms by Law Enforcemet officials, 8. kongres UN, Havana, 1990. 5. Deklaracija o policiji Rezolucija 690/1979 Parlamentarne skuptine Vijea Europe 6. Preporuka Vijea Europe (2001)10 od 19. rujna 2001., usvojena na 765. sjednici zamjenika ministara 7. 10 Basic Human Right Standards for Law Enfocement Officials UN, studeni 1998, AI idex POL 30/04/98 8. Case Tzekov v. Bulgaria, Application no. 45500/99 9. Case of Nachova and otrhers v. Bulgaria, Application no. 43577/98 and 43579/98 10. Case of Bubbins v. The United Kingdom, Applications no. 50196/99 11. Tennessee v. Garner, 471 U.S. 27. oujka 1985. 12. Law Nr. 8553, date 25.11.1999. ON THE STATE POLICE OF ALBANIA 13. Law on the Police Activities, 17. october 2000. No. VIII-2048. As amendmend by 12 december 2000. No. IX-74 (Litva)
212
14. Act XXXIV of 1994. on the Police (Maarska) 15. Police Act of 6th April 1990, Official Journal 1990, No. 192, title 1873 - Poljska 16. THE LAW OF THE REPUBLIC ARMENIA ON POLICE, adopted 2004, source CO-POL LAWS (2004) 01, Strasbourg 22. July 2004. Co-operation programme to strengthen the rule of law 17. Police Act (21.04.93 entered into force 06.05.93 - RT I 1993, 20, 355), Passed 20 September 1990, (RT1 1990, 10, 113), entered into force 1 March 1991, amended by the following ActsRT = Riigi Teataja = State Gazette, Riigikogu = the parliament of Estonia 18. 283/1991 Coll, ACT, Regulation the Police of the Act Czech Republic 19. Ministry of Interior Act, in force since 01.05.2006. Promulg. Official Gazette, No. 17 of 24. february 2006, amend. Official Gazette, No. 30 of 11 april 2006. god. Art 74. (Bugarska) 20. Zakon o policiji, NN 129/2000. 21. Zakon o policiji, Uradni list RS 70/2005. 22. Zakon o policiji, Slubeni glasnik Republike Srbije 101/2005. 23. Zakon o unutranjim poslovima Tuzlansko-podrinjskog kantona, Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona 6/97. 24. Federal Act on the Organization of Security Administration an the Exercise of Security Police Services (Security Police Act Sicherheitspolizeigesetz), Federal Law Gazete (FLG) No. 566/1991 as Amendemend by FLG I No. 158/2005. Chapter 33, Termination of Dangerous Attacks (Austrija) 25. Lov om politiet, Act no. 53. av 4 August 1995 relating to the Police (Norveka) 26. The Police Act with comentary, The Swedish national Police Board, 1999. 27. Police Act (493/1995; amendments up to 315/2001 included) 28. Act No. 171/1993 Col. of 6 July 1993 redarding the Police Force Slovaka 29. NN Meunarodni ugovori 12/93. 30. NN Meunarodni ugovori 06/99. 31. NN Meunarodni ugovori 08/99.
Summary INTERNATIONAL LEGAL STANDARDS AND NATIONAL LAW REGULATING THE USE OF MEANS OF COERCION BY THE POLICE National rules regulating the use of means of coercion range from granting nearly unlimited authorisation for the use of means of coercion, including firearms, to extremely restrictive regulations that limit the use of means of coercion to necessity and self-defence, or regulations that are even more restrictive. The standards on the use of means of coercion set by the United Nations and the Council of Europe establish minimum restrictions in the use of means of coercion in modern democratic societies, which are acceptable to all democratic states. From the conducted analysis of several law enforcement acts of member states of the Council of Europe, taking into account the existence of different law-enforcement structures and means of organising law enforcement, the conclusion may be reached that some transition countries have kept the same format of their law enforcement acts, but have suitably included into their provisions the provisions of the European Convention on Human Rights and accompanying instruments regulating the use of force, primarily firearms. The provisions on the use of force set out in the Croatian Police Act cannot be categorised in this set of laws. The use of firearms against persons caught in the act of committing criminal
213
offences and who flee from the scene of crime (regardless of whether this is defined solely by the term criminal offence or whether the framework sanctions for these criminal offences are prescribed) without presenting a threat to the life and health of persons, broadens the use of firearms or force. This eventuality might lead to serious injury or death, and cannot be covered by the provisions of the general rule on necessity and self-defence. The provisions on the use of means of coercion and firearms have not been amended, which indicates the need to systematically and thoroughly regulate the use of means of coercion, especially the use of firearms. The regulations on conducting law enforcement activities, including rules on the use of legal coercion, must be suitably worded and sufficiently clear. This requirement does not exclude detailed regulations on the work of the police, such as rulebooks and ordinances based on the law and harmonised with the law. All regulations, regardless of their level, must be in the public domain, so that the public is informed about the consequences of the application of the regulations. The regulations must keep pace with changes in circumstances, and a good balance should be struck between detailed and flexible police rules regulating the performance of lawenforcement activities.
214

Uporaba Sredstava Prisile

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uporaba Sredstava Prisile

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. krti: Meunarodni pravni standardi kojima se ureuje policijska uporaba sredstava prisile... UDK 343.

Primljeno 15. oujka 2007. Struni lanak

Mr. sc. Draen krti*

Mr. sc. Draen krti, Policijska uprava karlovaka

Tennessee v. Garner, 471 U.S. 27. oujka 1985., www.4lawschool.come/criminal/garner.

You might also like