1.

Šta je kriminologija i kakav je kriminalnopolitički značaj etiologije kriminalnog

ponašanja ?

Kriminologija se označava kao samostalna disciplina u sustavu znanosti koja svojim

sustavom metoda proučava pojavne oblike i uzroke kažnjivih ponašanja. Zadatak
etiologije je da odgovori na pitanje zašto se neko kažnjivo ponašanje ostvarilo
,pronaći pravi uzurok ili tzv. KRIMATOGENI FAKTOR .

2. Koji je veliki teoretičar smatrao da je zadatak države izgradnja najboljeg

mogučeg zakonodavstva kojim če sesprječavati odnosno suzbijati
kriminalitet... istodobno osiguravajuči temeljna prava pojedinca ?

1,A.Feurbach 2,Franz von Listz 3,c.Montesqueu

3. Načelo ograničenja kaznenopravne prisile u suprostavljanju kriminalitetu

podrazumjeva neke značajke ?

Razlikujemo 5 načina :

1. Kaznenopravna prisila se propisuje za ona ponašanja koja su toliko pogibljena za

ustavom zaštićene vrijednosti da se njihova zaštita ne može ostvariti bez takve
prisile.

2. Ograničenje zbog srazmjernosti kaznenopravne sankcije i težine kaznenog djela.

3. Ograničavanje sadržaja kaznenopravnih sankcija i načina njihove primjene prema

počinitelju kaznenog djela,samo u mjeri koja odgovara vrsti kaznenopravne sankcije
i njezinoj posebnoj svrsi .

4. Ograničenje s obzirom na krivnju i dob počinitelja

5. Kaznenopravna prisila mora biti ograničena samo na osobu počinnitelja kaznenog

djela .
 4. Teološki sadržaj politike suprostavljanju kriminalitetu ?

Racionalna i planirana organizacija društvenih djelatnosti usmjerena na suzbijanje

kriminaliteta i delikvencije,praktična djelatnost preventivne i represivne ,pravne i
izvanpravne naravi odnosno sadržaja te istovremeno samostalna znanstvena
disciplina s posebnim predmetom ,metodološkim sistemom,teorijskim i praktičnim
dijelovima.

5. Pojam i osnovna polazišta prevencije kao jedneod temeljnih orjentacija

politike suprostavljanju kriminalotetu?

Pojam prevencije pretpostavlja ukupnost planski osmišljenihi organizirano

poduzetih mjera kojima se nastoje ukloniti ili barem smanjiti izravni odnosno
neizravni uzroci kažnjivih ponašanja, posebno onih najtežih.

Polazišta: 1. Kažnjiva ponašanja su individualna i društvena pojava sa značajnim

osobnim ali i društvenim uzrocima,pa je suzbijanje kriminaliteta moguće
prvenstveno djelovanjem na njihove uzroke. 2.Borba protiv kriminaliteta ne može
se ograničiti samo na kaznenopravnu sferu odnosno tjela kaznenog pravosuđa,već
suzbijanju kriminaliteta valja pristupiti s pozicija šireg društvenog konteksta uz
sudjelovanje svih relevantnih društvenih subjekata.3. Tradicionalna tjela kaaznenog
pravosuđa odnosno odgovarajuća upravna tjela – policija,državna
odvjetništva,sudoviustanove za izvršenje kaznenopravnih sankcija –ostaju
inicjatori,organizatori i uopće nosioci borbe protiv kriminaliteta, čije je djelovanje
obilježeno značajnim preventivnim aspektima.

6. Politika suprostavljanju kriminalitetu je ?

a) Pravna znanost
b) Društvena znanost
c) Kriminalistička znanost
d) Kriminološka znanost
7. Pitanja prognoze postpenalne pomoći i srodna pitanja spadaju u oblasti
odnosa politike suprostavljanja kriminalitetu i koje znanosti ?
a) Kriminalistike
b) Kaznenog materjalnog prava
c) Forenzike
d) Kaznenog procesnog prava
e) Penologije
8. Djelovanje nakon se djelo desi osnova je kojeg oblika prevencije ?
a) Prevencije post judicem
b) Postpenalne prevencije
c) Prevencije ante delictum
d) Prevencije post delictum
9. Nemogučnost propisivanja ili izricanja sankcija u neodređenom trajannju
veže se za načelo ?
a) Pravne države
b) Zakonitosti
c) Individualizacije
d) Ograničenja kaznenopravne prisile
10. Koje se kazne danas smatraju ključnim u represiji kriminaliteta ?
a) Kazna zatvora i dugotrajnog zatvora
b) Novčana i kazna zatvora
c) Kazna zatvora i mjere sigurnosti
d) Novčana i mjere sigurnosti
e) Novčana i odgojne mjere