Pojam, predmet I zadaće kriminalistike

 Kriminalistika je disciplina koja sistemski istražuje naučne metode I

pravila iskustva u neposrednom spriječavanju, otkrivanju I razjašnjavanju
pojava krivičnih djela I utvrđivanju njihovih počinitelja.
 Usmjerena je na gnoseološko-informacijske sadržaje I izvore ,
mogućnosti,način I sredstva saznanja o činjenicama koje su predmet
istraživanja.
 Kriminalistička procedura-strukturni, teleologijski(nauka o srhovitosti) I
realni sadržaj.
 Krivično djelo ima svoju objektivnu(vrijeme,mjesto,tok,sredstva,itd.) I
subjektivnu stranu(motiv,specifičnosti ličnosti počinitelja,oblik
krivnje,itd)
 Mikroanaliza- analiza pojedinačnog krivičnog djela
 Makroanaliza -analiza ukupnosti pojava krivičnih djela
 4 stajališta koja proučavaju pitanje samostalnosti kriminalistike kao
nauke:
 a)ne ispunjava uslove koji su neophodni da bi joj se priznalo značenje
samostalne nauke
 b)samo nekim područjima kriminalistike se priznaje značenje samostalne
nauke-neophodan razvoj teorijske kriminalistike
 c) samostalna nauka-skup znanja, predmet istraživanja,zakonitosti I
metode
 d)kriminalistika,u pravilu, uže područje prirodnih I tehničkih nauka

 Predmet kriminalistike

 Kriminalistika smjera razjašnjenju pojave krivičnog djela .

 U središtu pažnje kriminalistike je otkrivanje krivičnog djela , razjašnjenje

okolnosti u kojima je to djelo počinjeno , utvrđivanje počinitelja I neka
druga pitanja.
 Post delictum I ante delictum

 Sličnosti I razlike krivičnog(materijalnog I procesnog) prava I

kriminalistike su u metodološkom pristupu predmetu istraživanja .

 Krivično ( m I p ) pravo se bavi krivičnim djelom sa stanovišta pravne

nauke, a kriminalistika razmatra činjenične strukture.

 Kriminalistika se bavi pojavom krivičnog djela kao objektom

istraživanja,a krivično pravo pravnim propisima o krivičnom djelu.

 Kriminalistika razmatra proceduru istraživanja kao stvarnu strukturu,a

krivično procesno pravo pravne propise koji uređuju krivični postupak.

 Krivično procesno pravo se ne bavi prevencijom krivičnih djela jer to nije

u njihovom domenu.

 Kriminalistika u svom istraživanju polazi od obavijesti , poruke,

informacije, povezane s krivičnim djelom. Ona smjera rekonstruisanju
događaja iz prošlosti na temelju sistemskog prikupljanja obavijesti.

 Predmet razmatranja kriminalistike je ispitivanje signala, nositelja

poruke, pravila nastanka, prikupljanja, ispitivanja I ocjene obavijesti, te
njenog korištenja u informacijskim sistemima izvanpostupne(operativne)
djelatnosti I krivičnog postupka, zatim odnosima vezi toga.

 Polazišna kategorija u određenju predmeta kriminalistike je obavijest

povezana s kaznenim djelom, ili kriminalistička poruka, informacija,
podatak.

 Obavijest, podatak je središnja kategorija u kriminalistici

 Izvori obavijesti su : osobe, fizički predmeti, isprave, medijske poruke itd.

 Krivično djelo je društvena pojava, samim tim je I kriminalistika

društvena nauka
  Kriminalistika koristi izvorne metode drugih nauka I prilagođava ih
posebnim ciljevima.

 Kriminalistika uključuje više složenih cijelina:

a) Poznavanje pojava krivičnih djela

b) Razrada metodologije izvođenja radnji kojima se otkrivaju I
razjašnjavaju krivična djela
c) Upotreba naučnih metoda u posebne kriminalističke svrhe
d) Prilagodba kriminalističkih radnji posebnim obilježjima krivičnih djela
 Važno je da se povećanje stepena učinkovitosti krivičnopravne zaštite
postiže uz stalan obzir prema potrebi očuvanja temeljnih ljudskih prava I
sloboda I suzbijanja pojava koje su protivne ne samo formalnim
zakonskim propisima već I standardima zaštite nepovredivosti ljudskog
bića .
 Krivično pravo je sistem zakonskih pravnih propisa kojim se utvrđuju
uslovi za primjenu kazni I drugih krivičnih sankcija prema počiniteljima
krivičnih djela, a u cilju zaštite društvenog I ekonomskog uređenja
određene države.
 Krivično djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao
krivično djelo, čija su obilježja propisana zakonom I za koje je zakonom
propisana krivičnopravna sankcija.

Zadaće kriminalistike
 Formalni nivo kriminalističke djelatnosti- pravila postupanja u
razjašnjavanju(vjerovatnog) krivičnog djela, krivična odgovornost
počinitelja, uslovi izricanja krivičnih sankcija I donošenja odluka o drugim
mjerama predviđenim krivičnim pravom
 Stvarni nivo kriminalističke djelatnosti- otkrivanje I prikupljanje posebnih
kriminalističkih signala I prerade pomoću odgovarajućih simbola I
znakova u kriminalističku informaciju.
 Krivično procesno pravo je sistem pravila postupanja u razjašnjavanju
(vjerovatnog) krivičnog djela , krivične odgovornosti počinitelja , uvjeta
izricanja kaznenih sankcija I donošenja odluka o drugim mjerama
predviđenim krivičnim pravom.
 Krivični postupak u najširem smislu kao stvarna pojava izražava se u
konkretnim odnosima između subjekata postupka kao posebna
interakcija, u konkretnoj izvedbi postupne radnje, u planiranju I
organizovanju rada u konkretnom prdmetu, riječju, u svrhovitoj, pravno
uređenoj djelatnosti usmjerenoj utvrđivanju istine.
 Profesionalni sudionik krivičnog postupka mora posjedovati :
a) Operativno znanje o stvarnim pojavama zločina
b) Znanje o sredstvima prikupljanja spoznaja
c) Znanje o optimalnoj cjelini radnji koje tvore krivični postupak o
konkretnoj kaznenoj stvari

 Posjedovanje operativnog znanja o stvarnim pojavama zločina ( 3 su

središnja cilja)
a)postizanje istinitosti utvrđenja u krivičnom postupku
b)zaštitu temeljnih prava I sloboda
c) djelotvornost krivičnog sistema kao mehanizma društvene odbrane od
zločina

 Kriminalistika nije isključivo policijska nauka

 Heuristička kriminalistika- otkrivanje krivičnog djela I počinitelja,

inventivna, slobodna djelatnost

 Silogistička kriminalistika- dio kriminalistike posvećen sadržaju,

modalitetima, odabiru procesnih radnji, svrhovitom planiranju vođenja
krivičnog postupka, sistemskom razjašnjenju krivičnog djela I krivične
odgovornosti, izradi odluka I drugim stvarnim aspektima konkretnog
krivičnog postupka
 Sistem kriminalistike

 Tradicionalni pristup

 Dihotomna struktura- kriminalistička taktika I kriminalistička tehnika

 Ubrzani razvoj discipline doveo je do razvoja kriminalističke metodike

koja je posebni dio taktike

 Trihotomija- kriminalistička taktika, tehnika I metodika

 Trihotomija je važna za stvaranje posebnih metodičkih cjelina

kriminalističkih saznanja

 Kriminalistika je nauka o stvarnim , činjeničnim pojavama. Nije skup

odvojenih saznanja tehnike, taktike I metodike, već jedinstven, povezan,
složen naučni sistem.

 Shvatanje kriminalistike kao (društvene) pravne nauke ili prirodno-

tehničke nauke

 Stajalište o pripadnosti kriminalistike integralnoj kriminologiji kao

sveobuhvatnoj nauci o zločinu (njemačka, austrija)

Kriminalistika kao sadržaj didaktičkog programa

 Kriminalna strategija- učenje o ostvarivanju utvrđenih pravnopolitičkih

ciljeva u području spriječavanja I suzbijanja krivičnih djela cijelovitim,
planiranim, usklađenim I dugoročnim mjerama
 Kriminalna strategija- granično polje kriminalistike , kriminologije I
kriminalne politike
 Kriminalistička tehnika sistemski prikuplja I istražuje metode različitih
egzaktnih nauka I saznanja s drugih područja nauke I vještina radi
njihove prilagodbe I upotrebe u svrhe kriminalističkog istraživanja

 Neke od cjelina kriminalističke tehnike:

1. Identifikacijske metode
2. Ispitivanje tragova koje uključuje klasifikaciju tragova
3. ispitivanja iz humane medicine , veterinarstva, biologije
4. … psihologije I pedagogije
5. ….hemije I fizike
6. …ostalih prirodnih I matematičkih nauka
7. …humanih nauka
8. Vještine
9. Znanja koja još nemaju općepriznatu znanstvenu vrijednost

 Kriminalistička taktika sistemski razmatra iskustva I saznanja o

najprikladnijem razjašnjenju okolnosti krivičnog djela I utvrđivanju
njegovog počinitelja
 Kriminalistička fenomenologija se uzima također kao posebni dio
kriminalističke taktike. Ona ispituje pojavnost krivičnih
djela(morfologija), karakteristike počinitelja(kriminografija) I način
ostvarenja konkretnih krivičnih djela(tehnika zločina)
 Kriminalistička metodika(posebna taktika) vrlo razgranato I dinamično
područje kriminalistike
 Razvila se postupkom specijalizacije, prilagodbama taktičkih pravila,
posebnim obilježjima skupina krivičnih djela ili čak pojedinih krivičnih
djela
 Metodika je najvažnije I najdinamičnije područje kriminalistike
 RAZLIKOVANJE SILOGISTIČKE KRIMINALISTIKE I KPPA?????
 Kriminalistika I druge discipline

 Kriminalistika vs. kriminologija

 Kriminologija- fenomenološka kauzalno-genetička disciplina-pojavni
oblici I uzroci
 Kriminalistika- sredstva I metode razjašnjavanja krivičnih djela(otkrivanje
I izvođenje dokaza
 U skupini krivičnih nauka razlikuju se krivičnopravne I druge (nepravne,
kriminalistika I kriminologija)
 Naučna zadaća kriminalistike je eruiranje? Sredstava I metoda nužnih za
razjašnjenje krivičnog djela, prvenstveno za otkrivanje I izvođenje dokaza
u kontekstu krivičnog djela I počinitelja
 Kriminalistika I neke druge nepravne krivične discipline poput socijalne
patologije I kriminalne pedagogije razlikuju se predmetom I pristupom
izučavanju
 Sudska (forenzička) medicina I psihijatrija I kriminalistika u snažnom su
međusobnom doticaju I ispreplitanju. Sudska medicina je naučna
disciplina koja sistemski istražuje medicinske pojave u svrhu korištenja
prikupljenih spoznaja u primjeni pravnih propisa. Povezanost ove dvije
discipline se ogleda u stvaranju novih disciplina(medicinska
kriminalistika). Najvažnija doticajna pitanja kriminalistike I sudske
medicine se nalaze u području traseologije, identifikacije I metodike.
 Značajne podatke kriminalistika pruža I disciplini politike suzbijanja
kriminaliteta. Kriminalistika se bavi izučavanjem mjera neposrednog
istraživanja pojava krivičnih djela
 Kriminalistika nije pomoćna disciplina u odnosu na krivično(procesno)
pravo . predmet kriminalistike je bitno drukčiji I širi od predmeta
krivičnog procesnog prava
 Krivično procesno pravo služi utvrđivanju postojanja krivičnog djela I
počinitelja
 Brojne veze postoje između prirodnih I tehničkih nauka I kriminalistike u
području kriminalističko-tehničkih metoda(biologija, fizika, hemija,
medicina, itd)
  Sociologija pruža polazišta kod objašnjavanja nastanka pojave koja je
predmet istraživanja oblikovanjem niza varijabli koje se vrlo prikladno
mogu koristiti za svrhe kriminalističkog istraživanja.
 Sociologija posredstvom metoda odabira prikladnih mjera daje osnovu
za stvaranje prognozivnih sudova koji su posebno važni u području
preventivne kriminalistike
 Statistička istraživanja su zbog svoje važnosti dovela do stvaranja
posebne kriminalne statistike
 Niz ekonomskih metoda se primjenjuje u kriminalističkom istraživanju

Razvoj kriminalistike
-Razvoj kriminalistike možemo posmatrati kao razvoj kriminalistike kao nauke,
kao prakse
-U brojnim se izvorima historija kriminalistike posmatra kao historija policijske
službe
- Javlja se tumačenje gdje se historija kriminalistike prikazuje razvojem
kriminalističkih ustanova
Razvoj kriminalistike kao prakse kaznene represije je moguće prikazati
oslonom na razvojne stadije dokaznog sistema:
1. etnička faza- ocjena dokaza na osnovu ličnih I iskustvenih saznanja
2. religijska faza- dokazne provjere putem različitih iskušenja
3. faza reakcije na religijsku- formalna ocjena dokaza, značaj
priznanja( tortura), saglasna izjava dva vjerodostojna svjedoka
4. faza slobodnog sudijskog uvjerenja- slobodna ocjena dokaza, sudac ima
obavezu iznošenja obrazloženja odluke,

predznanstveni period razvoja kriminalistike:

-kriminalistika je kao samostalna naučna disciplina nastala krajem 19.og
stoljeća . Do tada je primjena naučnih saznanja u otkrivanju I razjašnjavanju
zločina bila prigodna?, bez sistematskog okvira
Period nastanka naučne kriminalistike
- nastanak naučne kriminalistike se prvenstveno veže za ime Hansa Grossa
I objavljivanje djelan1893.( ime djela?)
- pojava ovog djela je značila početak stvaranja sistema samostalne
naučne discipline
- nagli razvoj prirodnih I društvenih nauka, intenzivna društvena kretanja I
pojava složenijih oblika zločina su uticali na razvoj kriminalistike
- u kratkom vremenu kriminalistika je oblikovala svoj sistem, stvorila
metodološku osnovu I izvršila uticaj na praksu
- kriminalističke ustanove su također imale veliki značaj; policijski
kriminalistički laboratoriji, kriminalistički I kriminološki zavodi I naučni
instituti
- najstarije ustanove:
- institut za naučnu policiju I kriminologiju ( Lozana)
- kriminološki institut Graz
- institut za kriminologiju Beč
- FBI laboratorij
- Policijsko- kriminalističko-tehnički laboratorij Lion
- BKA institut

Temeljne odrednice I načela kriminalistike

- Kriminalistička djelatnost je ostvarenje državne kaznene vlasti u vrlo
osjetljivom području razjašnjavanja postojanja krivičnog djela I
utvrđivanja počinitelja
- Kriminalistička akcija mora biti uklopljena u temeljne odrednice koje
imaju svoj pravni I deontološki okvir
- Pravni okviri kriminalističke djelatnosti su sva pravna pravila koja
direktno ili indirektno određuju kriminalističku djelatnost
- Pravni okvir poduzimanja mjera:
- Tjelesni pretresi I pregledi
- Lišenje slobode
- Pretres prostorija
- Uvid u kompjuterske baze podataka
- Pregled I obdukcija leša
- Privremeno oduzimanje predmeta
- Zabrana raspolaganja ili vršenje prava
- Oduzimanje ovlaštenja
- Nadzor nad sredstvima komuniciranja itd.

- Deontološki okviri djelimice izviru iz pravnih pravila

- Nije moguće pravila postupanja kriminalista propisati u svim detaljima
- U detaljima koji izmiču mogućnosti prethodnog predviđanja, ističe se
važnost opštih rukovodnih načela, standarda poduzimanja pojedine
radnje
- Deontologija ističe važnost razvijanja stručnih sposobnosti,
profesionalne odgovornosti, objektivnosti, kritičnosti I niza drugih
osobina
- Formalna I stvarna struktura učenja o ljudskim pravima polazi od opštih
filozofskih stajališta koja se oblikuju u teoriji ljudskih prava, okvirno
- uklapaju u materijalno I postupno zakonodavstvo, te konkretno
razrađuju u kriminalističkoj proceduri
- kriminalistička radnja koja je u suprotnosti s temeljnim odredbama nije
prihvatljiva
- ustav savremene demokratske države mora biti usklađen s
odgovarajućim međunarodnim aktima: Evropska konvencija o zaštiti
temeljnih ljudskih prava I sloboda 1950., opšta deklaracija o pravima
čovjeka, međunarodni pakt o građanskim I političkim pravima iz 1966.
itd.
- U pomenutim se aktima ustrojava niz standarda koji se direktno ili
indirektno odnose na kriminalističko postupanje(principi postupanja
policijskih službenika) :
- Zakonitost u postupanju
- Poštivanje ljudskih prava
- Jednakost službenog pristupa svakoj osobi u jednakoj situaciji
- Suzdržanost u upotrebi prisile(legitimnost, neophodnost, razmjernost,
postupnost, preciznost, selektivnost)
- Obaveza čuvanja tajne
- Isključenje ponižavajućeg, okrutnog I nečovječnog postupanja
- Pravo odbijanja nezakonitog naloga
- Obaveza pomaganja osobi u pogibelji
- Otpor podmićivanju
- Stalno učenje u materiji zaštite ljudskih prava
 - Krivično pravo utvrđuje krivična djela kojim se zabranjuje zloupotreba
kriminalističkih radnji: zloupotreba položaja, iznuđivanje iskaza,
nezakonito lišavanje slobode, odavanje službene tajne, neovlašteno
snimanje, prisluškivanje, povreda tajnosti pisama, lažno prijavljivanje,
krivotvorenje isprava, prevara u službi itd.

- Radnje dokazivanja u krivičnom postupku u BiH su:

-Pretresanje stana, prostorija I osoba
-Privremeno oduzimanje predmeta I imovine
-Ispitivanje osumnjičenog
-Saslušanje svjedoka
-Uviđaj I rekonstrukcija
-Vještačenje

Posebne istražne radnje:

-namijenjene su otkrivanju krivičnih djela organizovanog kriminala, mogu se
odrediti protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim
osobama učestvovala ili učestvuje u činjenju KD iz čl. 117 ZKP BiH, ako se na
drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njjhovo pribavljanje bilo povezano s
nesrazmjernim poteškoćama
- nadzor I tehničko snimanje telekomunikacija
- pristup kompjuterskim sistemima I kompjutersko sravnjavanje podataka
- nadzor I tehničko snimanje prostorija
- tajno praćenje I tehničko snimanje osoba I predmeta
- prikriveni istražitelj I informator
- simulirani otkup predmeta I simulirano davanje potkupnine
- nadzirani prevoz I isporuka predmeta krivičnog djela
- Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje su :
- Krivična djela protiv integriteta BiH
- Krivična djela protiv čovječnosti I vrijednosti zaštićenih međunarodnim
pravom
- Krivično djelo terorizma
- Krivična djela za koje se prema zakonu može izreći kazna zatvora od tri ili
više godina
- OSL? Mogu prema ZKP:
- Prikupljati potrebne izjave od osoba
- Izvršiti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika I prtljage
- Ograničiti kretanje na određenom prostoru za vrijeme potrebno da se
obavi određena radnja
- Poduzeti potrebne mjere u vezi sa utvrđivanjem identiteta osoba I
predmeta
- Raspisati potragu za osobom I stvarima za kojima se traga
- U prisustvu odgovorne osobe pretražiti određene objekte I prostorije
javnih državnih organa, javnih preduzeća I ustanova, obaviti uvid u
njihovu određenu dokumentaciju
- Poduzeti druge potrebne mjere I radnje. Na osnovu prikupljenih izjava I
dokaza koji su otkriveni, ovlaštena službena osoba sačinjava izvještaj koji
dostavlja tužiocu

Temeljna načela
- U detaljima koji izmiču mogućnosti prethodnog predviđanja, ističe se
važnost opštih rukovodnih načela, standarda poduzimanja pojedine
radnje
- Načelo zakonitosti( obaveza diskrecije, čuvanje službene tajne I
humanizam), kriminalistička radnja može biti poduzeta: samo u okviru
djelatnosti istraživanja krivičnog djela, kad su ispunjene pretpostavke za
obavljanje te radnje I ako je ona ostvarena u okvirima zakona
- Načelo objektivnosti ( savjesnost, odgovornost I kritičnost u radu)
- Načelo metodičnosti ( kriminalistička radnja- planiranje), metodičnost
uključuje program izvedbe sa svim tehnologijskim, komunikacijskim,
informatičkim I drugim komponentama
- Načelo operativnosti( brzina, koordiniranje, prilagodba stvarnim
prilikama) modaliteti izvedbi pojedinih radnji. Sposobnosti I vještine
- Načelo srazmjernosti- odabir konkretne radnje mora biti obavljen uz
uvažavanje težine konkretnog djela, stvarnih prilika I alternativa koje
eventualno postoje, da se isti cilj s jednakom djelotvornošću postigne uz
najmanju mjeru zahvata u ličnost čovjeka