PRAVNI ASPEKTI PRIKUPLJANJA OBAVIJESTI OD GRAĐANA

Termini kojima se označava prikupljanje obavijesti od građana?

Razgovor, obavijesni razgovor, informativni razgovor, neformalni razgovor, ispitivanje,
intervju, kriminalistički intervju, istražni intervju, prikupljanje obavijesti od građana, policijsko
saslušanje, policijsko ispitivanje.

Modly definira kriminalistički intervju kao oblik razgovora koji je planiran i usmjeren na dobivanje
određenih obavijesti. Temelji se na znanstvenim osnovama.
Kriminalistički intervju karakterizira:
- Točno određeni cilj razgovora
- Postojanje plana o vrsti i redoslijedu pitanja koja su unaprijed pripremljena
- Bilježenje odgovora i simptomatske slike ispitanika

Koje discipline doprinose svojim spoznajama razvoju krim. intervjua?

Kriminalistika, psihologija, komunikologija, kazneno materijalno i kazneno procesno pravo,
policijsko pravo, sudska psihijatrija, kriminologija

Uloga pravnih disciplina u krim. Intervjuu?

- Određuju područje dopustivosti primjene kriminalističkog intervjua.
- Propisivanjem nekog ponašanja kao zabranjenog određuju predmet prikupljanja obavijesti
tj. koje elemente zabranjenog ponašanja bi trebali uzeti u obzir i utvrđivati njihovo
postojanje.
- One određuju i formalna pravila koja se moraju poštivati kod prikupljanja obavijesti.

Uloga specifičnih kriminalističkih znanja za provođenje krim. Intervjua?

Ona čine razliku u kompetencijama kriminalista za prikupljanje obavijesti od drugih
stručnjaka iz drugih profesija.
- Općim krim. znanjima (saznanja o načinu počinjenja KD, sredstvima počinjenja,
okolnostima, vremenu i mjestu počinjenja, žrtvi i počinitelju te motivima) dolazimo do
potrebnih činjenica za kazneni postupak
- Po Specijalističkim znanjima prikupljanje obavijesti provodi PS s potrebnim znanjem, a to
potrebno znanje čini razliku tj. specifičnost kompetencije kriminalista naspram drugih
stručnjaka

Načini na koje spoznaje psihologije i psihijatrije mogu doprinijeti kvaliteti krim. intervjua?
Spoznaje psihijatrije i psihologije pridonose razlučivanju Da li su prikupljene obavijesti plod
stvarnog zapažanja neke osobe ili njene bolesti, te su važne za ocjenu prikladnosti
poligrafskog ispitivanja kao metode vjerodostojnosti iskaza.
S tim znanjima se prepoznaju osnovni oblici duševno bolesnog i psihopatskog ponašanja te se
u skladu s tim prilagođava taktika koja se koristi.

Zakonski akti koji reguliraju prikupljanje obavijesti od građana:

Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima,
Zakon o sudovima za mladež, Prekršajni zakon,
- Podzakonski akt: Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika