UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Albina Kriještorac

Primjena posebnih istražnih radnji u kriminalistici

Mentor: Prof. dr. Eldan Mujanović

Sarajevo, januar 2018,

 2

Sadržaj

Uvod................................................................................................................................................ 3

1. Zakon o krivičnom postupku o vrste posebnih istražnih radnji i uvjeti za njihovu primjenu
Error! Bookmark not defined.

2. Posebne istražne radnje koje predviđa ZKP BiH .................................................................. 5

3. Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija ........................................................................ 6

3.1. Dokazna vrijednost tehničkih snimaka telekomunikacije........................................................ 7

4. Nadzor i tehničko snimanje prostorija ..................................................................................... 8

5. Tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa
njima ............................................................................................................................................... 8

6. Prikriveni istražitelj i informator ...............................................Error! Bookmark not defined.

Zaključak....................................................................................................................................... 11

Literatura ....................................................................................................................................... 12
 3

Uvod

Tema mog rada je “Primjena posebnih istražnih radnji u kriminalistici". Savremene

tehnologije su pronašle svoju primjenu i u procesnim radnjama. Kroz mjere posebnih istražnih
radnji upotrebom savremenih tehnologija nastojale su se otkloniti poteškoće u otkrivanju i
dokazivanju teških krivičnih djela. Svrha ovih mjera ogleda se u uspješnom i efikasnom
suprostavljanju ugrožavanja nacionalne sigurnosti, organizovanom kriminalu i terorizmu, a ista
podrazumijevaju primjenu određenih specifičnih metoda, koje nisu svakodnevne i uobičajene
kod „konvencionalnog kriminaliteta“. Ove mjere nazvane su posebne istražne radnje, kao mjere
tajnog prikupljanja podataka o najtežim oblicima kriminaliteta.

Posebne istražne radnje (specijalne istražne tehnike, prikrivene istražne mjere),

predstavljaju istražnu djelatnost do koje se dolazi (ultima ratio) u slučaju istraživanja teških
krivičnih djela kada na drugi način nije moguće pribaviti dokaze ili bi njihovo pribavljanje
predstavljalo nesrazmjernu teškoću. Potreba za uvođenjem posebnih pravila - posebnih istražnih
radnji javila se jer tradicionalne metode suprotstavljanja kriminalitetu, posebno organizovanom
kriminalitetu nisu u potpunosti djelotvorne i efikasne u suzbijanju ove negativne društvene
pojave.

Teoretičari i praktičari današnjice često se služe i nazivom prikrivene istražne radnje koje
su prefiks prikrivene dobile zbog činjenice da, sa jedne strane služe suzbijanju najsloženijih
oblika kriminaliteta gdje se u prvom redu misli na organizovani kriminalitet, dok sa druge strane
njihova primjena podrazumijeva i zadiranje i ogranjičavanje osnovnih prava i sloboda čovjeka.
Već duže vrijeme se u BiH raspravlja o posebnim istražnim radnjama, i to kako iz ugla njihovih
rezultata pri otkrivanju i dokazivanju krivičnih djela, tako i iz ugla zaštite osnovnih prava i
sloboda čovjeka
 4

1. Zakon o krivičnom postupku o vrste posebnih istražnih radnji i uvjeti za njihovu

primjenu (čl. 130. ZKP FBiH, čl. 226. ZKP RS, čl. 116. ZKP BD)

Član 116. Vrste posebnih istražnih radnji i uvjeti za njihovu primjenu (čl. 130. ZKP FBiH, čl.
226. ZKP RS, čl. 116. ZKP BD) “Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s
drugim osobama učestvovala ili učestvuje u učinjenju krivičnog djela iz člana 117. ovog zakona
mogu se odrediti posebne istražne radnje, ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi
njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama. Istražne radnje iz stava 1. ovog
člana su: nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, istražni postupak 147 pristup
kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i tehničko snimanje
prostorija, tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, prikriveni istražitelj i informator,
simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, nadzirani prijevoz i isporuka
predmeta krivičnog djela. Istražne radnje iz stava 2. tačke a. ovog člana mogu se odrediti i prema
osobi za koju postoje osnovi sumnje da učinitelju, odnosno od učinitelja krivičnog djela iz člana
117. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivičnim djelom, odnosno da učinitelj koristi
njeno sredstvo telekomunikacije. Na razgovore osobe iz stava 1. ovog člana i njenog branitelja
shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji osumnjičenog i branitelja. Pri izvršavanju
istražnih radnji iz stava 2. tačke e. i f. ovog člana policijski organi ili druge osobe ne smiju
preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na učinjenje krivičnog djela. Ako su
takve aktivnosti poduzete, ta okolnost isključuje krivično gonjenje podstrekavane osobe za
krivično djelo izvršeno u vezi s ovim radnjama.”

Član 117. Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje (čl. 131. ZKP FBiH,
čl. 227. ZKP RS, čl. 117. ZKP BD) “Istražne radnje iz Člana 116. stav 2. ovog zakona mogu se
odrediti za krivična djela: protiv integriteta Bosne i Hercegovine, protiv čovječnosti i vrijednosti
zaštićenih međunarodnim pravom, terorizma, za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora
najmanje tri godine ili teža kazna.” Član 118. Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih
radnji (čl. 132. ZKP FBiH, čl. 228. ZKP RS, čl. 118. ZKP BD) “Istražne radnje iz člana 116.
stava 2. ovog zakona određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog
 5

Tužitelja koji sadrži: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana
116. stava 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje
zahtijevaju preduzimanje radnji, navođenje radnje koja se zahtijeva i način njenog izvođenja,
obim istražni postupak 148 i trajanje radnje. Naredba sadrži iste podatke kao i prijedlog
Tužitelja, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje. Izuzetno, ako se pismena naredba ne može
dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, može se započeti s izvršavanjem mjere iz
člana 116. ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak. Pismena
naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja
usmene naredbe. Istražne radnje iz člana 116. stava 2. tačke a. do d. i g. ovog zakona mogu
trajati najduže do mjesec dana, a iz posebno važnih razloga mogu se, na obrazloženi prijedlog
Tužitelja, produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere iz tačke a. do c. mogu trajati ukupno
najduže šest mjeseci, a mjere iz tačke d. i g. ukupno najduže tri mjeseca. Zahtjev za radnju iz
člana 116. stava 2. tačke f. ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za
svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.
Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog Tužitelja iz stava 1. ovog člana čuvaju se u
posebnom omotu. Tužitelj i sudija za prethodni postupak će sastavljanjem ili prijepisom
zapisnika bez navođenja osobnih podataka prikrivenog istražitelja i informatora ili na drugi
odgovarajući način, spriječiti da neovlaštene osobe, osumnjičeni i njegov branitelj otkriju
identitet prikrivenog istražitelja i informatora. Sudija za prethodni postupak mora pismenom
naredbom, bez odlaganja, obustaviti izvršenje poduzetih radnji ako su prestali razlozi zbog kojih
su radnje određene. Naredbu iz stava 1. ovog člana izvršava policijski organ. Preduzeća koja vrše
prenos informacija dužna su Tužitelju i policijskim organima omogućiti provođenje mjera iz
člana 116. stava 2. tačke a. ovog zakona.”

2. Posebne istražne radnje koje predviđa ZKP BiH

Posebne istražne radnje koje predviđa ZKP BiH su:

nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija,
pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
nadzor i tehničko snimanje prostorija,
 6

tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,

prikriveni istražitelj i informator,
simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,
nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

Sve ove radnje mogu se primjeniti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da učiniocu,
odnosno od učinioca krivičnog djela prenosi informacije u vezi s krivičnim djelom, odnosno da
počinitelj koristi telekomunikacijsko sredstvo te osobe. Po pravilu, komunikacija osumnjičenog i
njegovog branioca ne može biti predmet primjene posebnih istražnih radnji.

Za posebne istražne radnje: nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija,pristup kompjuterskim

sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,nadzor i tehničko snimanje prostorija određeno je
da najduže mogu trajati šest mjeseci dok posebna istražna radnja simulirani otkup predmeta i
simulirano davanje potkupnine može biti određena samo jednokratno.

3. Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija

Telefonski razgovori koji se ostvaruju putem mobilne ili fiksne telefonije mogu se nadzirati
postavljanjem odgovarajućih elektronskih (prislušnih) uređaja na:

- telefonskom aparatu (fiksni ili mobilni telefonski aparat),

- telefonskim linijama (wiretapping),
- u telefonskim centralama i
- prisluškivanje je moguće obaviti i bez neposrednog povezivanja na kabl, pomoću minijaturnih
indukcionih kalema koji se postavljaju u njihovoj blizini.
Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija (electronic surveillance) sastoji se u tajnom
nadziranju i tehničkom snimanju telefonskih razgovora lica i drugih oblika elektronske
komunikacije lica na daljinu, kada za to postoje potrebni zakonski uslovi. Prema tome, nadzor i
tehničko snimanje telekomunikacija odnosi se na sva tehnička (elektronska) sredstva (npr.,
stacionirana, mobilna, digitalna, tonska, slikovna i sl.), koja se koriste preko preduzeća za
održavanje usluga u telekomunikacijskom prometu. Svakako, ova istražna radnja obuhvata i
elektronsku poštu (e-mail), kao i druge oblike komuniciranja koji se odvijaju preko
kompijuterskih uređaja i drugih sistema informacijske tehnologije. U tom smislu, smatra se
 7

ispravnim stav da se nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija odnosi i na nadzor

komunikacija koje se prenose putem kompijutera. Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija
predstavlja jednu od najvažnijih posebnih istražnih radnji u suprotstavljanju organizovanom
kriminalitetu iz dva razloga: prvi, dokazna vrijednost ove posebne istražne radnje je nesporna, jer
vlastite riječi osumnjičenog najbolje dokazuju njegova djela i namjere i drugo, elektronski
nadzor omogućava djelovanje prije izvršenja krivičnog djela, ukoliko se primjenom ove tehnike
otkrije planiranje i pripremanje njegovog izvršenja. Pored toga, što ova posebna istražna radnja
predstavlja jednu od savremenih i dragocjenih krivičnoprocesnih dokaznih mehanizama, nadzor i
tehničko snimanje telekomunikacija je vrlo osjetljiva tehnika, jer ograničava pravo čovjeka na
nepovredivost „telekomunikacijskog komuniciranja“ i pravo na privatnost i poštivanje privatnog
života. O složenosti ove posebne istražne radnje govori i stav da prikupljanje podataka o tome ko
je koga nazivao u određenom vremenu, ili sa kojeg telefonskog priključka, odnosno prikupljanje
popisa telefonskih brojeva koje je nazivala osumnjičena osoba ili sa kojeg su nazivali
osumnjičenu osobu – predstavlja vid posebne istražne radnje nadzora i tehničkog snimanja
telekominukacija. Zbog toga, prikupljanje podataka koji se mogu označiti kao evidentiranje
telefonskih brojeva i telefonskih razgovora osumnjičene osobe predstavlja nadzor telefonskih
razgovora, iako se na osnovu popisa korištenih telefonskih brojeva ne saznaje sadržina
telefonskih razgovora.

3.1. Dokazna vrijednost tehničkih snimaka telekomunikacije

Dokazna vrijednost tehničkih snimaka telekomunikacije je neosporna, jer je i zakonodavac

predvidio ovu radnju, sa opštim ciljem prikupljanja dokaza neophodnih za vođenje krivičnog
postupka protiv određenih lica, za koja postoje osnovi sumnje da su izvršila krivična djela.
Dokazi prikupljeni nadzorom i tehničkim snimanjem telekomunikacija smatraju se izuzetno
djelotvornim, jer se kriminalne aktivnosti dokazuju isključivo preko vlastitih riječi
osumnjičenog, koje su nadzirane i tehnički snimljene. Zbog toga, takvi dokazi pružaju pouzdane
i objektivne lične dokaze o izvršenim ili planiranim kriminalnim aktivnostima.
 8

4. Nadzor i tehničko snimanje prostorija

Nadzor i tehničko snimanje prostorija (eng. surveillance and technical recording in premises)
podrazumijeva optičko i akustično snimanje određenog prostora, odnosno aktivnosti koje se u
nadziranom prostoru odvijaju. Krajem 60-tih i početkom 70-tih godina prošlog vijeka i u većini
zapadnoevropskih zemalja donijeti su zakonski propisi koji predviđaju stroge uslove pod kojima
se tajno snimanje može preduzeti kao istražna radnja. Na taj način je došlo do izražaja shvatanje
da se zaštita intimne sfere čovjeka ne postiže isključivom zabranom njenog narušavanja, već
mnogo više precizno uređenom procedurom vršenja, koja isključuje svaku proizvoljnost i
voluntarizam, a pogođenom građaninu garantuje zaštitu prava.

Nema sumnje da je ozvučenje prostorija i lica, odnosno opservacija neposredne govorne

komunikacije, od velikog značaja u borbi protiv složenih i opasnih oblika kriminalnog
manifestovanja, zbog čega je i neophodno predvidjeti kao istražnu tehniku. Istovremeno, njome
se na suštinski drugačiji način zadire u pravo građana na privatnost, u odnosu na nadzor
telefonskih razgovora i drugih komunikacija tehničkim sredstvima. Ljudi znatno veći intimitet
ispoljavaju u svojim privatnim stanovima ili drugim prostorijama (prostoru) takve vrste,
očekujući u njima maksimalnu diskreciju svega izgovorenog ili učinjenog, u odnosu na
razgovore (komunikacije) koje obavljaju telefonom ili drugim sredstvima, svjesni da u tom
slučaju lako mogu biti "prisluškivani". Zato najgrublji oblik povrede prava na intimnu sferu
ličnosti predstavlja upravo tajna opservacija koja se sprovodi u stanovima osumnjičenih ili
drugih lica, uvidom u njihovu verbalnu komunikaciju ili ponašanje. Iz tog razloga je ovaj oblik
nadzora u velikom broju zakonodavstava i propisan posebno u odnosu na nadzor telefonskih i
drugih komunikacija koje se obavljaju posredstvom raznih tehničkih uređaja i pomagala (mobilni
i fiksni telefoni, telefaksi, teleprinteri, elektronska pošta, radio veza i sl.), ili, pak, kao poseban
oblik tajne audio opservacije.

5. Tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u
vezi sa njima
 9

Ova posebna istražna radnja može da bude od bitnog značaja za otkrivanje krivičnog djela,
učinioca i sredstvo za obezbjeñenje materijalnih dokaza. Primjena ove radnje može dovesti i do
otkrivanja krivičnog djela i učinioca, odnosno hvatanja učinioca pri izvršenju krivičnog djela
(delicto in flagranti), do hvatanja učinilaca pri podjeli protivpravno pribavljene imovinske
koristi, do otkrivanja saučesnika, do pronalaženja sredstava izvršenja krivičnih djela i predmeta
pribavljenih krivičnim djelom, do utvrđivanja boravišta i prebivališta, mjesta sastajanja i pravca
kretanja lica koja su obuhvaćena tajnim praćenjem, do pronalaženja tragova u vezi sa krivičnim
djelom, do otkrivanja lica koja se nalaze na višem hijerarhijskom nivou u organizovanom
kriminalnom djelovanju, kao i do prikupljanja drugih korisnih informacija u vezi sa kriminalnom
djelatnošću. Tajno praćenje i tehničko snimanje lica i predmeta, kao posebna istražna radnja,
pored represivnog, može ostvariti i preventivni efekat, odnosno primjenom ove radnje može se
sprečiti izvršenje nekog drugog krivičnog djela, a može se doći i do podataka koji ukazuju na
izvjesne sklonosti, navike i manire praćenog lica, utvrditi lica sa kojima praćeno lice dolazi u
kontakt i stupa u vezu, kao i druge činjenice od značaja za sprečavanje određene kriminalne
djelatnosti, ali i za razjašnjavanje i dokazivanje krivičnog djela i otkrivanje učinioca. Zbog toga
je veoma bitno da se tok praćenja, odnosno lice koje se prati kao i predmet od značaja za krivični
postupak snime odgovarajućim tehničkim sredstvima, u zavisnosti od objektivnih mogućnosti.

Tajna opservacije ¹ (nadzor, nadgledanje, prismotra), u kontekstu metoda sprječavanja i

suzbijanja krivičnih djela, može se definisati kao kontinuirano ili povremeno, ali uvijek
konspirativno nadgledanje (nadzor) određenih lica, objekata i prostora, fizičkih radnji i
komunikacija svih vrsta, u cilju pribavljanja informacija o kriminalnim aktivnostima pojedinaca
ili grupa lica.²

Tajna opservacija se može vršiti statički, kada se pod audio i/ili video nadzorom drži
odreñeni objekat ili prostor i lica u njemu, i u pokretu, tj. dinamički.
 10

6. Prikriveni istražitelj i informator

Upotreba prikrivenog istražitelja i informatora predstavlja najsloženiju posebnu istražnu

radnju, čija primjena iziskuje ispunjenje najviše uslova, nužnih za ostvarenje svrhe njenog
određivanja (osiguranje dokaza, predmeta i tragova koji upućuju na izvršenje krivičnog djela
određenih lica, odnosno pripadnika kriminalne grupe i ispunjenje isto toliko važnih uslova koji
garantuju tajnost). Osim toga, primjena ove radnje traži zaštitu tjelesnog integriteta lica koje se
pojavljuje u ulozi prikrivenog istražitelja i informatora.

Iskustva stranih zemalja pokazuju da se radi o jednom specifičnom metodu koji se naročito
koristi za prikupljanje dokaza i operativnih informacija u domenu suprotstavljanja
organizovanom kriminalitetu. Ova radnja ima korijene u SAD, gdje se, u cilju efikasnijeg
suzbijanja organizovanog kriminalite

Prikriveni istražitelj je posebno nadaren, školovan i opremljen pripadnik policije koji

uspostavlja vezu s kriminalnim organizacijama radi dobijanja informacija koje su osnov za
sljedeće mjere policije u suzbijanju organizovanog kriminaliteta. Prikriveni istražitelj djeluje s
tačno određenim ciljem i radi po nalozima pretpostavljenih i pod kontrolom drugih organa, kao i
po nalogu tužilaštva. Pri tome on mora imati dobro kreiranu legendu, namještenu biografiju, za
koju mora posjedovati dokumente, mora dobro poznavati jezik kriminalnog podzemlja, način
ponašanja i oblačenja i sve svoje djelatnosti poistovetiti sa kriminalnom organizacijom u koju se
uključuje. Takođe, pri uključivanju on mora dobro proučiti i psihologiju ponašanja kriminalne
organizacije, kako bi na osnovu svega sagledanog mogao igrati ulogu člana dotične kriminalne
organizacije. Prikriveni istražitelj mora djelovati po pravilima kriminalne organizacije, a na
drugoj strani, u okviru zakonskih normi, što je velika obaveza uvedena zbog moguće

1
1*Pojam opservacija latinskog je porijekla i znači promatrati, paziti, nadgledati, vršiti nadzor
nekoga ili nečega.
2* Simović, M.: Praktični komentar Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, Banja
Luka, 2005, str. 396.
 11

diskreditacije. Pri tome, treba voditi računa i o mogućnostima njegovog povratka u realno stanje
po izvršenom zadatku.

Zaključak

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je primjena posebnih istražnih radnji u

kriminalistici veoma značajna, te da je neophodno ispoštovati sve zakonske procedure kako bi
dokazi prikupljeni na osnovu posebnih istražnih radnji bili zakoniti i prihvatljivi.

Važno je napomenuti da se zbog napredka tehnologije istraživanje pomoću posebnih istražnih

radnji svakodnevno se obogaćuje.
 12

Literatura

1. Halilović H. (2005). Prikriveni istražitelj pravno-kriminalistički pristup. Sarajevo:

Fakultet kriminalističkih nauka.
2. Škulić, M.: Audio nadzor telefonskih i drugih razgovora u krivičnom postupku,
Bezbednost, Beograd, br. 1, 1997,
3. Šikman M.: „Organizovani kriminalitet – krivični, procesni, kriminalistički aspekt“,
Defendologija centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja, Banja
Luka, 2010. godina;
4. Simović, M.: Praktični komentar Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, Banja
Luka, 2005, str. 396.
5. Bošković M. i Skakavac Z.: „Kriminalistika, taktika – tehnika“, Fakultet za pravne i
poslovne studije, Novi Sad, 2011. godina.
6. Antonić, V. i Mitrović, D. (2012). Posebne istražne radnje. Sarajevo: Visoko i sudsko
tužilačko vijeće BiH. Analiza je urađena u okviru projekta Jačanje tužilačkih kapaciteta u
sistemu krivičnog pravosuđa
7. Kržalić, A. i Hadžović, D. (2014). Studija o organizovanom kriminalu u Bosni i
Hercegovini. Sarajevo: Centar za sigurnosne studije
8. Miletić, S.: Prikriveni islednik i kontrolisana isporuka, Nove tendecije u savremenoj
nauci krivičnog prava i naše krivično zakonodavstvo, UKPK, Beograd, 2005
9. Marinković D.: Kriminalistički aspekti angažovanja prikrivenog islednika, Bezbednost,
Beograd, broj 1-2,.
10. Vujičić, A.: Kontrolisana isporuka, Revija za bezbjednost, broj 7, Beograd, 2008,
11. Petrović, B.: Narkokriminal, Sarajevo, 2004,
 13

Zakoni:
Zakon o krivičnom postupku BiH („Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04,
61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10)
 Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“,
br. „49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10)
 Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br.36/03,
37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11)  Zakon o krivičnom postupku Brčko Distrikta
BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“ br. 10/03, 45/04, 06/05, 21/10)