UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I

SIGURNOSNE STUDIJE

„Pretresanje stana i drugih prostorija u vezi sa krivičnim djelom

zloupotrebe opojnih droga“

(seminarski rad)

Mentor : Student :

Doc. dr. Eldan Mujanović Azra Jamaković

Sarajevo, januar 2015. godine

SAŽETAK

U ovom seminarskom radu pažnja će biti usmjerena na krivična djela vezana za zloupotrebu
opojnih droga. U vezi sa problemom zloupotrebe opojnih droga, cilj seminarskog rada će biti
detaljnije upoznavanje sa načinom rada na rasvjetljavanju ove vrste krivičnih djela kroz
preduzimanje jedne od najvažnijih i u praksi najčešće korištene istražne radnje a to jeste
radnja pretresanje stana i ostalih prostorija. Obzirom da se radi o krivičnim djelima vezanim
za zloupotrebu opojnih droga, pažnja će se posvetiti i upotrebi specijalno dresiranih pasa
prilikom vršenja pretresa.

Radnja pretresanja stana i drugih prostorija će biti obrađena sa formalnog, tj. ZKP kao i sa
kriminalističkog aspekta što uključuje taktiku i tehniku navedene radnje.

Ključne riječi :

sumnja

radnja dokazivanja

pretresanje

opojne droge

službeni psi
SADRŽAJ

Sažetak

Uvod...........................................................................................................................1

1. Prvi dio: Općenito o pretresanju........................................................................2

1.1. Pojam pretresanja..............................................................................................2

1.2. Svrha i vrste pretresanja....................................................................................2

1.3. Razlika/razgraničenje između pretresa i pregleda............................................3

2. Drugi dio: krivičnoprocesni aspekt pretresanja................................................4

2.1. Pravni osnov pretresanja..................................................................................4

2.1.1. pretresanje sa naredbom suda......................................................................5

2.1.2. pretresanje bez naredbe suda.........................................................................6

2.1.3. dokumentovanje-zapisnik o pretresanju.........................................................7

3. Treći dio: Kriminal povezan s drogom..............................................................9

3.1. općenito o kriminalu povezanom s drogom.....................................................9

3.2. inkriminacije o drogama...................................................................................9

4. Četvrti dio: Kriminalistički aspekt pretresanja................................................11

4.1. Pravila, priprema i plan pretresanja.................................................................11

4.1.1. Tehnička pomagala kod pretresa...................................................................11

4.2. Metodika pretresanja.........................................................................................12

4.3. Pretresanje prostorija i potencijalnih mjesta za skrivanje droge.....................13

4.4. Korištenje službenog psa tragača......................................................................14

4.5. Ponovni pretres...................................................................................................15

5. Peti dio: Zaštita ljudskih prava.............................................................................16

Zaključak...................................................................................................................17

Literatura...................................................................................................................18
UVOD

Kriminalitet vezan za zloupotrebu opojnih droga jeste problem koji je u konstantnom porastu,
sa kojim se suočava svaka država i na koji je veoma teško primjereno i adekvatno odgovoriti
u kontekstu suzbijanja i sprječavanja istog, ukoliko nema organizovanog, sistematskog te
kontinuiranog djelovanja organa i institucija koje su zadužene za borbu protiv navedenog
problema.

Deljkić smatra (2007: 1), da je zloupotreba opojnih droga jedan od vodećih problema u svijetu
koji ugrožava temeljne društvene vrijednosti te da države ulažu ogromne napore kako bi se
navedeni problem stavio pod kontrolu, i u vezi s tim spriječila i suzbila zloupotreba opojnih
droga.

Prema Korajliću (2012: 255), pretresanje je veoma važna i u praksi često preduzimana radnja
dokazivanja koja spada među najvažnije istražne i operativnotaktičke mjere kojima se dolazi
do materijalnih dokaza i indicija ili se pronalaze i hvataju izvršioci krivičnih djela i druga lica
za kojima se traga.

Petrović (2001: 132), navodi kako je pretresanje kičma anticipiranih istražnih radnji obzirom
da se njegovim preduzimanjem na neposredan način dolazi do predmeta i tragova koji mogu
poslužiti kao materijalni dokazi u krivičnom postupku, te kada je u pitanju kriminalističko
istraživanje ilegalne trgovine drogom pretresanje predstavlja najvažniju i nezaobilaznu
anticipiranu istražnu radnju.

Seminarski rad je podijeljen u pet dijelova, te u skladu s tim cjeline koje su obrađene su :

- Prvi dio rada se odnosi na pretresanje općenito i obuhvata: pojam, svrhu i vrste
pretresanja;
- U drugom dijelu rada se govori o krivičnoprocesnom aspektu pretresanja;
- Treći dio rada je usmjeren na kriminal povezan sa drogom ;
- U četvrtom dijelu rada se govori o kriminalističkom aspektu pretresanja koji obuhvata:
pravila, pripremu i plan pretresanja. Ovaj dio se odnosi i na metodiku pretresanja te
potencijalna mjesta za skrivanje droge. U okviru četvrtog dijela govori se i o
korištenju službenih pasa prilikom pretresanja i pronalaska droge;
- Peti dio rada se odnosi na zaštitu ljudskih prava;

1
1. PRVI DIO : OPĆENITO O PRETRESANJU

1.1. POJAM PRETRESANJA

Kako navodi Petrović (2001: 135), pretresanje je složena i raznovrsna krivičnoprocesna

istražna i kriminalistička radnja koja se preduzima u cilju pronalaska droge, materijala i
supstanci koje služe za proizvodnju i preradu droga, ilegalnih narko- labaratorija, raznih
predmeta i tragova koji ukazuju na postojanje krivičnih djela vezanih za zloupotrebu opojnih
droga.

Prema Zeljkoviću (2009: 14), pretresanje je procesna radnja materijalnog, stvarnog, fizičkog
istraživanja koja se preduzima u cilju pronalaska i hapšenja osobe ili u cilju pronalaska
predmeta važnog za potrebe krivičnog postupka na kojima će se obaviti uviđaj, vjetačenje, ili
će se predočiti radi prepoznavanja. U tom smislu pretresanje uključuje mjere prisile kojima
se :

a. osigurava prisutnost osobe

b. pronalazi predmet važan za krivični postupak.

1.2 SVRHA I VRSTE PRETRESANJA

Kako navodi Korajlić (2012: 255), svrha pretresanja je hvatanje izvršioca krivičnog djela,
prikupljanje tragova i dokaza, koji se na drugi način uglavnom ne bi mogli prikupiti.

Prema Petroviću (2001: 134), postoji nekoliko kriterija pretresanja, a radi se o sljedećim:

1. Pretresanje s obzirom na faze postupka može biti:

a. hitna istražna radnja (poduzima se prije pokretanja krivičnog postupka)
b. radnja u istrazi
c. radnja izvan istrage
d. radnja nakon podizanja optužnice
e. radnja kojom se pruža međunarodna krivičnopravna pomoć.

2
2. Pretresanje s obzirom na zakonski osnov :
a. s naredbom suda
b. bez naredbe suda
3. Preresanje s obzirom na cilj :
a. dokazno
b. uhidbeno
c. sigurnosno
4. Prema objektu, pretresanje može biti:
a. pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih svari
b. pretresanje osoba

1.3. RAZLIKA/RAZGRANIČENJE IZMEĐU PRETRESA I PREGLEDA

Kako navodi Petrović (2001: 135), pregled može biti preventivna ili represivna
kriminalistička radnja, gdje preventivni pregledi nisu ograničeni na konkretno krivično djelo
za razliku od represivnih koji se preduzimaju kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno
krivično djelo. Petrović (2001: 135), smatra da pregledanje podrazumijeva korištenje čula
vida, sluha, njuha i eventualno dodira ali ne i radnje kojom se aktivno djeluje, dok se kod
pretresnja koriste sva čula a često i tehnička pomagala. Pri tome uvjerenost o postojanju
konkretnog krivičnog djela mora biti na nivou osnovane sumnje.

3
2. DRUGI DIO: KRIVIČNOPROCESNI ASPEKT PRETRESNJA

2.1. PRAVNI OSONOV PRETRESANJA

Pretresanje stana i ostalih prostorija kao radnja dokazivanja detaljno je uređena Zakonom o
krivičnom postupku BiH (ZKP BiH) u glavi VIII čl. 51- 64.1

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH kod donošenja odluke o pretresanju u čl. 51 stav (1)
navodi se da se pretresanje stana i ostalih prostorija može preduzeti samo onda kada ima
dovoljno osnova za sumnju da će se okrivljeni lišiti slobode, ili da će se pronaći tragovi
krivičnog djela ili predmeti važni za krivični postupak.2

Prema Petroviću (2001: 148), a u skladu sa odredbama ZKP-a, može se zaključiti da su za

pretresanje stana i drugih prostorija potrebna dva kumulativna uslova :

a. Postojanje vjerovatnoće da će se pretresanjem okrivljeni uhapsiti ili da će se pronaći

tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za krivični postupak
b. Postojanje osnovane sumnje da je određena osoba izvršila krivično djelo za koje se
goni po službenoj dužnosti.

1
Preuzeto : Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13

2
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13

4
2.1.1 Pretresanje sa naredbom suda

Prema Topčagiću (2008: 10), da bi se izdala naredba za pretres stana potrebno je dovoljno
osnova za sumnju da se tamo nalazi učinitelj, predmeti, tragovi krivičnog djela. Najčešće se
sumnja iskazuje na osnovu :

a. Neposredno opažanje ovlaštene službene osobe

b. Izjave građana
c. Izjave osumnjičenog
d. Izjave žrtve
e. Dojava informatora
f. Pronalazak tragova i predmeta na mjestu izvršenja krivičnog djela a koji upućuje na
izvršioca.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH u čl. 53, čl. 54 i čl. 56 navodi se da pretres stana i
ostalih prostorija može narediti samo sud. Naredbu za pretresanje izdaje sud na zahtjev
tužitelja ili zahtjev ovlaštenih službenih lica po odobrenju tužitelja. Zahtjev se podnosi u
pismenoj ili usmenoj formi. Pismeni zahtev mora biti obrazložen. Usmeni zahtjev za
izdavanje naredbe se podnosi ukoliko postoji opasnost od odlaganja.3

U vezi sa vremenom izvršenja naredbe za pretresanje u Zakonu o krivičnom postupku BiH

(ZKP BiH)4 u čl. 59 navodi se :

(1) Naredba za pretresanje mora se izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon
čega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu.

(2) Naredba za pretresanje se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se može
izvršiti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izričito dato
ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, u skladu s članom 55. stav 2.
ovog zakona.

3
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13
4
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13

5
2.1.2. Pretresanje bez naredbe suda

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH)5 u čl. 64 navodi se:

(2) Ovlaštena službena osoba može pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti
svjedoka:

a) pri izvršenju naredbe o dovođenju,

b) prilikom lišenja slobode,

c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oružje,

d) ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega
oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.

(3) Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba mora
odmah podnijeti izvještaj Tužitelju, koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak.
Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe.

Prema Korajliću (2012: 262), u tačno određenim situacijama, ovlaštenim službenim licima je
dozvoljeno da bez naredbe suda i bez dva punoljetna svjedoka obave pretresanje stana i
drugih prostorija. Ti razlozi su sljedeći:

a. ako stanar tog stana to želi

b. ukoliko neka osoba zove u pomoć
c. ukoliko je potrebno uhvatiti izvršioca krivičnog djela koji je uhvaćen na djelu ili radi
sigurnosti ljudi i imovine
d. ukoliko se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se po naredbi suda ima
pritvoriti, ili prinudno dovesti ili koje se tu sklonilo od gonjenja.

5
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13

6
2.1.3. Dokumentovanje- zapisnik o pretresanju

Zakon o krivičnom postupku BiH navodi da će se prilikom svakog pretresanja obavezno

sastaviti zapisnik o pretresanju.6

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, a u vezi sa sastavljanjem zapisnika o pretresanju u

čl.62 se navodi7:

(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje
osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. Prilikom
vršenja pretresanja oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa
svrhom pretresanja. U zapisnik će se unijeti i tačno opisati predmeti i isprave koje se
oduzimaju, a to će se naznačiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti
osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

(2) Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nađu predmeti koji nemaju veze s
krivičnim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upućuju na drugo krivično
djelo, oni će se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati
potvrda. O tome će se obavijestiti Tužitelj.

Ti će se predmeti odmah vratiti ako Tužitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivičnog
postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.

(3) Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i sličnih uređaja za automatsku obradu
podataka vratit će se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje
vođenje krivičnog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u
svrhe krivičnog postupka i izbrisat će se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.

6
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13
7
Preuzeto: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13

7
Topčagić (2008: 14), navodi da zapisnik o pretresanju ima tri dijela:

a. Uvodni dio ( naziv organakoji vrši pretresanje, osobe ili objekta kod koga se vrši
pretresanje, mjesto, adresa, vrijeme početka pretresa)
b. Opisni dio ( spisak i detaljan opis svih pronađenih i izdvojenih stvari za koje se
pretpostavlja da su u vezi sa krivičnim djelom ili kriminalnom djelatnošću lica kod
koga se vrši pretresanje)
c. Završni dio ( vrijeme završetka pretresanja, potpis vlasnika stana, svjedoka, i
službene osobe koja vrši prteresanje).

8
3. TREĆI DIO : KRIMINAL POVEZAN S DROGOM

3.1 OPĆENITO O KRIMINALU POVEZANOM S DROGOM

Prema Petroviću (2001: 89), cjelokupan kriminal povezan s drogom sastoji se od:

1. Primarnog kriminala koji je povezan s drogom ( vršenje krivičnih djela koja se odnose
na ilegalnu trgovinu drogom)
2. Sekundarnog kriminala koji je povezan s drogom ( krivična djela pribavljanja droga ili
novca i drugih sredstava za nabavku droga, ali i djela učinjena pod dejstvom droga)
3. Tercijarni kriminal koji je povezan s drogama ( direktno povezan za međunarodne
kriminalne organizacije koje se bave ilegalnom proizvodnjom i trgovino drogama na
veliko)

3.2. INKRIMINACIJE O DROGAMA

Za potrebe ovog rada neophodno je navesti krivična koja su u vezi sa zloupotrebom opojnih
droga a koje uređuje Krivični zakon FBiH i to: „neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet
opojnih droga“ (čl.238)8 i „posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“ (čl. 239)9

8
Član 238. glasi: „(1) Ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje,
drži ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u promet materije ili
pripravke propisom proglašene opojnim drogama, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ko
organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko postane članom takve
organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. (3) Ko neovlašćeno izrađuje, nabavlja,
posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji
opojnih droga, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (4) Opojne droge i sredstva za
njihovu proizvodnju oduzet će se“.
9
Član 239. glasi: „(1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili
druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način drugom omogućuje
uživanje opojne droge, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (2) Ko krivično djelo iz stava 1.
ovog člana učini prema djetetu, maloljetniku ili prema više osoba, ili ako su prouzrokovane naročito teške
posljedice, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ko neovlašteno posjeduje opojnu drogu,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (4) Opojne droge oduzet će se“.

9
Kada je u pitanju proizvodnja droga, onda učinilac krivičnog djela poduzima takve radnje
kojima se uzgajaju biljke poput opijumovog maka, koke, indijske konoplje ili kata. Uzgajanje
se vrši u različitim uslovima i predstavlja radnju izvršenja ovog krivičnog djela. (Petrović;
2001:92)

Prema Petroviću (2001: 92), kada je u pitanju prerada droga onda učinilac poduzima radnje
kojima prečišćava i prerađuje jedne droge u druge. U vezi s prodajom isti autor navodi da je
to proces vršenja promjene oblika vrijednosti iz robnog u novčano i obratno. Osim prodaje
inkriminisano je i nuđenje na prodaju gdje se krivičnim djelom smatra i samo nuđenje bez
obzira je li ponuda prihvaćena ili ne. Kako navodi Petrović (2001: 94), neovlaštena kupovina
kao i neovlašteno držanje droga mora biti izvršeno radi prodaje dok se kod prenošenja droga
mora utvrditi da je postojala namjera da se prenesena droga proda.

Kako navodi Deljkić (2007:105), djelo posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga
se može izvršiti samo sa umišljajem i u svim oblicima, osim u slučaju izazivanja naročito
teške posljedice, jer tadaučinilac treba da postupa iz nehata.

Prema Petroviću (2001: 100), krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih
droga u svom osnovnom obliku može se izvršiti sa četiri alternativno predviđene radnje :

a. Navođenje drugog na konzumiranje droge (svjesno nagovaranje, podsticanje,

stimulisanje na konzumiranje droge)
b. Davanje droge drugoj osobi radi konzumiranja (djelo svršeno davanjem droge drugoj
osobi bez obzira je li ova drogu zaista konzumirala)
c. Stavljanje na raspolaganje prostorija radi konzumiranja droge (djelo svršeno
stavljanjem na raspolaganje prostorija bez obzira jesu li one iskorištene)
d. Pružanje stvarne pomoći određenoj osobi da konzumira drogu (davanje pribora za
aplikaciju droge, stavljanje na raspolaganje automobila, šatora i sl.,).

Deljkić (2007: 106), navodi da kvalifikovani oblik krivičnog djela posjedovanje i

omogućavanje uživanja opojnih droga postoji ukoliko je djelo učinjeno prema djetetu,
maloljetniku ili prema više osoba, ili ako su prouzrokovane naročito teške posljedice.

4. ČETVRTI DIO : KRININALISTIČKI ASPEKT PRETRESANJA

10
 4.1. PRAVILA, PRIPREMA I PLAN PRETRESANJA

Petrović (2001: 174), navodi kako je faza priprema je jedna od odlučujućih za uspjeh u
pretresanju, te bi trebalo izbjegavati pretresanje bez ikakvih priprema. Pripreme se smatraju
apsolutno sastvanim dijelom pretresanja. Postoje slučajevi kada je neophodno hitno preduzeti
radnju pretresanja i nema vremena za temeljite pripreme. U tom „ AD HOC“slučaju treba
sačiniti bar okvirni plan pretresanja. (Topčagić; 2008: 15)

Kao opšta taktička pravila pretresa navode se:

a. Pravovremenost pretresanja
b. Tajnost i opreznost preduzimanja pretresanja
c. Iznenadnost
d. Plansko, sistematsko, temeljito i uporno vršenje pretresanja (Topčagić; 2008: 15)

Kako navodi Petrović (2001: 176), planom pretresanja će se predvidjeti upoznavanje svih koji
učestvuju u pretresanju sa predmetom pretresanja i stepenom opreznosti s obzirom na
postupanje sa pronađenim materijama i supstancama za koje se pretpostavlja da su droge.
Pored toga isti autor navodi da se pretresanjem mogu pronaći materije koje nemaju narkotična
svojstva ali služe za proizvodnju i preradu droga tzv. prekursori čije prisustvo ukazuje na
mogućnost postojanja ilegalne narko- labaratorije.

4.1.1. Tehnička pomagala kod pretresa

Prema Topčagiću (2008: 18), tehnička pomagala koja se najčešće upotrebljavaju u praksi
prilikom pretresa su :

a. Detektori metala (služe za otkrivanje izgubljenih ili skrivenih predmeta od kovina)

b. Detektori plinova ( reaguju na prisustvo određene vrste plina)
c. Detektori radioaktivnog zračenja (mjere radioaktivnost obično zvučnim signalom)
d. Detektori z pronalaženje zatrpanih živih osoba (mikrofoni opremljeni sa pojačivačem
zvučnog signala)

4.2. METODIKA PRETRESANJA

11
Prema Petorviću (2001: 183), metodika pretresanja stana se može podijeliti na nekoliko
dijelova:

1. Pristup stanu ( značaj ove faze se ogleda u konspirativnom prilasku stanu koji će se
pretresati. Konspirativnost je osnovna pretpostavka uspješnog pretresa. U suprotnom
bi se moglo desiti da kriminalac pobjegne, sakrije, uništi predmete krivičnog djela i
dokaze, da se pripremi na pružanje otpora ili pritaji)
2. Blokada stana (operativna ekipa treba da bude sastavljena od dvije grupe ljudi, grupe
za pretres stana i grupe za blokadu stana. Navedenu grupu ne bi trebalo činiti manje od
osam ljudi.Blokada bi trebala ostati u tajnosti sve dok pretres ne počne i trebala bi da
bude munjevita).
3. Ulazak u stan ( U stan se može ući službenim predstavljanjem i pozivom vlasniku da
otvori vrata, lažnim predstavljanjem, korištenjem pogodnog izgovora, prerušavanjem,
nasilnim ulaskom razvaljivanjem vrata).
4. Prvi zahvati po ulasku u stan (obići sve prostorije, zatećene osobe skupiti u jednu
prostoriju, identifikovati ih, onemogućiti razgovor, po potrebi izvršiti njihovo
pretresanje i držati ih pod stalni nadzorom).
5. Uručivanje dokumentacije o pretresanju ( nakon prethodno obavljenih mjera i
radnji, držaocu stana se saopštava razlog ulaska u stan i razlog pretresanja)

4.3. PRETRESANJE PROSTORIJA I POTENCIJALNIH MJESTA ZA SKRIVANJE

DROGE

12
Kako navodi Petrović (2001: 206), prostorije i mjesta na kojima se može skriti droga a koja
treba prilikom pretresa detaljno pretražiti su:

1. Pretresanje dnevnog boravka (dnevni boravak je interesantan zbog postojanja

mnogobrojnih različitih predmeta i stvari. Praktično sve može poslužiti kao skrovište
za drogu: kamin-peć, akvarijum, cd, saksije, tv, namještaj, radijatori, luster, lampe,
muzički instrumenti, umjetničke slike i sl., a ekipa za pretresanje posebno treba
obratiti pažnju na: omote gramofonskih ploča, unutrašnjost muzičke linije i klavira,
akustična gitara iznutra, saksije za cvijeće, luster, kavez za ptice, biblioteka)
2. Pretresanje kupatila, wc-a i toaleta (posebnu pažnju prilikom pretresanja treba
usmjeriti na wc šolju, vodokotlić, lavabo, mašinu za rublje, korpu za rublje, plinski
bojler, prostor ispod kade, ventilacioni otvor, dimnjak, tuba paste za zube i brijanje,
kreme, sprejeve, šampone i mirise, detrdžent za pranje. Kod wc šolje pažnju treba
usmjeriti na sadržaj u samoj šolji jer se tu može nalaziti dio droge koja se eventualno
pokušala uništiti prilikom ulaska kriminalista u stan. Kod navedenog slučaja uvijek je
potrebno uzeti iz wc šolje uzorak vode za kasnija vještačenja.)
3. Pretresanje hodnika (u zavisnosti od veličine, u hodniku se mogu nalaziti plakar za
obuću, za garderobu, vješalica. Posebna pažnja se treba obratiti na obuću, pastu za
obuću, četke za obuću i odjeću, kutiju za električnu energiju, i sanduče za poštu)
4. Pretresanje kuhinje i ostave (veoma su pogodne za skrivanje droge a u isto vrijeme i
delikatne za pretresanje. Posebnu pažnju treba obratiti na : namirnice- pakovane
posebno, pripremljeno jelo. Pretres kuhinje započinje od električnog štednjaka ili peći
na loženje. Ostala mjesta na kja treba obratiti pažnju su : lavabo, mašina za suđe,
frižider, zamrzivač, posude za pravljenje leda, meso kokoške ili ribe)
5. Pretresanje spavaće sobe ( spavaća soba pruža različite mogućnosti za skrivanje
droge. Pažnju treba obratiti na jastuke, jorgane, madrace, ramove slika, lustere,
garderobu i papuče. Posebno se osvrnuti na dječije igračke ukoliko ih ima)
6. Pretresanje potkrovlja (pretresanje tavana će otežati nedostatak osvjetljenja. Pažnju
je potrebno usmjeriti na krovnu konstrukciju, krovne prozore, oluke, neupotrebljive
kućanske aparate, dimnjak)
7. Pretresanje podruma ( posebno je interesantan jer se u podrumu mogu kopati rupe i
tako zakopavati droga. U zemljanu podlogu je potrebno zabadati šiljato gvožđe,
polivati vodom. Potrebno je pomjeriti svaki predmet u podrumu)

13
4.4. KORIŠTENJE SLUŽBENOG PSA TRAGAČA

Topčagić (2008: 46), navodi da postoje određeni zadaci koji se psima određuju, a prema
kojima se vrši specijalizacija dresure, te se prema tom osnovu psi mogu dijeliti :

a. Psi čuvari
b. Zaštitni psi
c. Psi tragači
d. Sanitetski psi
e. Psi za vezu

Kako navodi Petorvić (2001: 212), psi tragaći uvijek djeluju u saradnji sa vodićem i mogu se
uspješno koristiti za otkrivanje droge prilikom pretresanja stana, osobe, putničkog automobila,
voza, aviona, broda, skladišta, magacina. Isti autor navodi da hašiš na koji su najosjetljiviji
mogu otkriti ako je svježe zakopan i na dubini od 30 cm u zemlji. Osnovni preduslov za
uspješno pronalaženje sakrivene droge je da pas bude doveden u određeni uži lokalitet gdje se
pretpostavlja da je droga skrivena.

Topčagić (2008:47), navodi uslove koji moraju biti ispunjeni za korištenje pasa, a oni su:

a. Da postoje sigurni tragovi ili ostavljeni predmeti koje pas može onjušiti
b. Da od ostavljanja traga do dolaska psa nije prošlo više od 6-8 h. a izuzetno do 20 h
c. Da mjesto na kojem je ostavljen trag nije jako prometno i da je valjano osigurano
d. Da tragovi nisu brisani kišom, snijegom, mrazom,
e. Da službeni pas bude dopremljen na mjesto događaja svjež i voljan za rad

4.5. PONOVNI PRETRES

Topčagić (2008: 48), navodi da ukoliko se osnovano pretpostavlja da pretres neće biti
uspješan i sa dovoljno rezultata, onda se pristupa taktici površnog pretresa, kako bi se psihički
djelovalo na osobu čiji se objekat ili stan pretresa. Kada se učinilac umirio i osjetio sigurnim

14
onda se ponovno može izvršiti temeljiti pretres uz maksimalan stepen iznenađenja i tada će se
vrlo često pronaći stari na onim mjestima gdje se prije uzaludno tražilo.

Kako navodi Korajlić (2012: 271), detaljno pretresanje može da spriječi: prisustvo tjelesnih
tečnosti- opasnost od infekcije, strah od igala, vrijeme, jaka kiša, niske-visoke temperature,
veliki snijeg i sl., može navesti ovlašteno službeno lice da požuri sa pretresanjem.

5. PETI DIO: ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

Prema Topčagiću (2008: 48), od države se traži efikasno djelovanje na suzbijanju krivičnih
djela, ali uporedo s tim i poštivanje osnovnih prava građana. Odredbe ZKP- a o pretresanju

15
stana i drugih prostorija su značajan napredak u smislu da se njima nastoje očuvati osnovna
prva građana ali i kazniti počiniteljikrivičnih djela.

Bešić (2011:10), navodi da zakon na više mjesta insistira na zakonitom izvršenju naredbe za
pretresanje. Jedino odstupanje od zakonom predviđenog postupka za obavljanje ove radnje
dokazivanja a koje je već prethodno objašnjeno opravdava se hitnošću postupanja iako je i
ova odredba usklađena sa međunarodnim pravom o pravima čovjeka, koje izuzetno dopušta
javnim vlastima miješanje u ostvarivanje prava na privatnost, i poštivanje porodičnog života.

ZAKLJUČAK

Obzirom da je kriminal povezan sa zloupotrebom opojnih droga izražen i rastući problem,

za otkrivanje, rasvjetljavanje, sprječavanje i dokazivanje istog se preduzimaju različite

16
 radnje među kojima i radnja dokazivanja- pretresanje. Pretresanje kao radnja dokazivanja
se uvijek preduzima kada se osnovano očekuje da će se pronaći predmeti i tragovi koji su
u vezi sa krivičnim djelom i da će se pronaći i lišiti slobode osumnjičeni.

Kako smo i prethodno naveli značaj pretresanja kao istražne radnje je zaista veliki.
Osnovno i najvažnije pravilo kod preduzimanja navedene radanje dokazivanja jeste
konspirativnost. Konspirativnost kod preduzimanja pretresanja će da onemogući
počinitelje da sakriju ili unište predmete i tragove krivičnog djela, te će faktor iznenađenja
odnosno munjevita blokada koja se koristi kod navedene radnje da spriječi počinitelje da
pobjegnu ili se sakriju.

Ono o čemu treba voditi računa prilikom preduzimanja ove radnje dokazivanja jeste
poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda i poštivanje zakonskih odredbi. Veoma je
važno da pretresanje kao radnja dokazivanja bude zakonito sprovedeno kako ne bi došlo
do toga da sud odbaci dokaze koji su pribavljeni tim pretresanjem.

Ukoliko određeni dokaz bude pribavljen pretresanjem kojem nisu prisustvovala dva
punoljetna građanina kao svjedoci, to će da bude nezakonit dokaz i na njemu se ne može
temeljiti sudska presuda.

LITERATURA

17
Bešić, M. (2011). Procesne radnje dokazivanja u krivičnom postupku. Sarajevo:
FKKSS

Deljkić, I. (2007). Suprotstavljanje zloupotrebi opojnih droga: Bosna i Hercegovina i

Evropska unija. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka

Korajlić, N. (2012). Istraživanje krivičnih djela. Sarajveo: Pravni fakultet

Univerziteta u Sarjevu

Petrović, B. (2001). Kriminalistički sadržaji anticipiranih istražnih radnji iz

područja kriminaliteta vezanog uz drogu. Sarajevo: FKN

Topčagić, H. (2008). Specifičnosti pretresa lica, vozila, prostorija i prostora s ciljem

otkrivanja i dokazivanja krivičnih djela. Sarajevo: FKN

Zeljković, A. (2009). Kriminalističko- tehničke aktivnosti u sklopu mjera prvog

zahvata kod krivičnih djela vezanih za zloupotrebu droge. Sarajevo: FKN

Internet:

Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03,
32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08,
58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13)

Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, („Službene novine F BiH“ br. 36/03,
37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14)

18