ZAKON O SUDSKOJ POLICIJI

I - OSNOVNE ODREDBE
 
Članak 1.  
Ovim zakonom osniva se sudska policija, utvrđuju njena ovlaštenja, ustrojstvo i sredstva za rad,
prava i obaveze, radni odnosi i druga pitanja od značaja za ustrojstvo i rad sudske policije u
Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija).
Članak 2.
Sudska policija poslove iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom vrši na način propisan ovim
zakonom, zakonima o pravilima postupka i pravilima koja donosi predsjednik Vrhovnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: predsjednik Vrhovnog suda).
Članak 3.
Ukupna nacionalna struktura sudske policije u sudovima Federacije održavat će nacionalnu
strukturu stanovništva Federacije, a sudska policija u kantonu - županiji ili na području
opštinskog suda - nacionalnu strukturu stanovništva u kantonu -županiji, odnosno na području
opštinskog suda.
Članak 4.
Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Predsjednik
Vrhovnog suda može poslove upravljanja sudskom policijom povjeriti zapovjedniku odjeljenja
sudske policije.
Članak 5.
Federalni propisi koji se odnose na prava i obveze funkcionera u rukovođenju federalnim
organom uprave, shodno se primjenjuju na prava i obveze predsjednika Vrhovnog suda u
pogledu upravljanja sudskom policijom.
Članak 6.
Administrativno - stručne i tehničke poslove za odjeljenje sudske policije sudova Federacije vršit
će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a za odjeljenje sudske policije sudova u kantonu
- županiji - najviši sud u kantonu.
II - OVLAŠTENJA SUDSKE POLICIJE
Članak 7.
Sudska policija pomaže Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovnom sudu
Federacije Bosne i Hercegovine, Sudu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine i
sudovima u kantonu - županiji u osiguranju informacija, u izvršavanju sudskih naredbi za
prinudno dovođenje svjedoka, izvršavanju sudskih naredbi za dovođenje optuženih osoba,
privođenju osuđenih osoba u organ za izvršenje sankcija po naredbi suda, održavanje reda u
sudnici, sigurnosti sudaca i drugih djelatnika suda, sigurnosti sudske zgrade, te u izvršavanju
drugih sudskih naloga. Sudska policija, sukladno pravilima koja donosi predsjednik Vrhovnog
suda, pomaže i ombudsmane, na njihov zahtjev, kada rade na ispitivanju djelatnosti bilo koje
institucije Federacije, kantona - županije ili opštine, kao i bilo koje institucije ili osobe koje su
negirale ljudsko dostojanstvo, prava i slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili
održavanje njegovih posljedica, ako se pri tom ispitivanju pojavi otpor te institucije ili osobe, a
pomaže i u osiguranju istraživanja službenih dokumenata, uključujući i tajne, sudskih i upravnih
spisa, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa, ako se pri tom
istraživanju, odnosno saradnji pojavi otpor od odgovornog službenika.
Članak 8.
U toku sudskog postupka, po nalogu suda, sudska policija osigurava prisustvo pozvanih
svjedoka, privodi okrivljenoga istražnom sucu i optuženoga na glavni pretres, te sprovodi
osuđenu osobu u organ za izvršenje sankcija u kojem treba izvršiti izrečenu sankciju.
Članak 9.
Sudska policija održava red u sudnici, sigurnost sudaca i drugih djelatnika suda, kao i sigurnost
sudske zgrade na način predviđen pravilima predsjednika Vrhovnog suda.
Članak 10.
Sudska policija izvršava naloge suda o pretresanju stana i osoba i o privremenom oduzimanju
predmeta, naloge u svezi s osiguranjem provođenja izvršenja sudskih odluka, te druge sudske
naloge za poduzimanje radnji kojima se osigurava uspješnost vođenja odgovarajućeg sudskog
postupka.
Članak 11.
Predsjednik Vrhovnog suda na zahtjev federalnog tužitelja sklapa poseban sporazum o pružanju
pomoći sudske policije javnim tužilaštvima u Federaciji.
III - ORGANIZACIJA I SREDSTVA ZA RAD SUDSKE POLICIJE
Članak 12.
Sudska policija, ovlaštenja utvrđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i ovim zakonom,
vrši u odjeljenju sudske policije sudova Federacije i odjeljenjima sudske policije sudova u
kantonima - županijama (u daljem tekstu: odjeljenje sudske policije). Unutarnja organizacija
odjeljenja sudske policije iz stavka 1. ovog članka, uređuje se pravilnikom o unutarnjoj
organizaciji sudske policije. Pravilnik iz stavka 2. ovog članka donosi predsjednik Vrhovnog
suda, uz saglasnost Vlade Federacije.
Članak 13.
Radom odjeljenja sudske policije rukovodi zapovjednik odjeljenja sudske policije na način koji
posebnim pravilima utvrdi predsjednik Vrhovnog suda. Za zapovjednika odjeljenja sudske
policije može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za prijem u radni odnos na rad sudskog
policajca i koja ima najmanje VI. stepen izobrazbe (viša stručna sprema) i tri godine radnog
iskustva na poslovima sudskog policajca ili sličnim poslovima u organima uprave i organima za
izvršenje sankcija. Zapovjednika odjeljenja sudske policije postavlja i razrješava predsjednik
Vrhovnog suda.
Članak 14.
Ukupan broj sudskih policajaca u odjeljenjima sudske policije iz članka 12. stavak 1. ovog
zakona, utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda.
Članak 15.
Sredstva za rad sudske policije osiguravaju se u budžetu Federacije.
Članak 16.
Materijalno-financijske poslove za odjeljenje sudske policije sudova Federacije vrši Vrhovni sud
Federacije, a za odjeljenje sudske policije sudova u kantonu - županiji - najviši sud u kantonu -
županiji.
Članak 17.
Odredbe federalnog zakona o sredstvima za rad federalnog organa uprave shodno se primjenjuju
i na sredstva za rad sudske policije.
IV - PRAVA I OBVEZE SUDSKIH POLICAJACA
Članak 18.
Sudski policajci su naoružani i jednako odjeveni. Sudski policajci imaju pravo na besplatnu
odoru, opremu za obavljanje poslova i naoružanje. Sudski policajci imaju službenu iskaznicu
koja im služi za dokazivanje svojstva sudskog policajca i pravo na nošenje i upotrebu oružja.
Službenu iskaznicu sudskim policajcima izdaje predsjednik Vrhovnog suda.
Članak 19.
Sudski policajci obvezni su poslove iz svojih ovlaštenja obavljati i u slučaju kada izvršenje tih
poslova dovodi u opasnost i njihov život.
Članak 20.
Sudski policajci u obavljanju poslova mogu upotrijebiti sredstva prinude i to: tjelesnu snagu,
gumenu palicu i druga sredstva prinude, samo onda kad je te neophodno da se spriječi tjelesni
napad na suce i druge djelatnike suda, ombudsmane i druge osobe koje štite, bijeg svjedoka,
okrivljenoga i osuđenoga ili prouzrokovanje materijalne štete sudu. Tjelesna snaga može se
upotrijebiti naročito onda kada je nužno da se spriječi otpor osobe prema kojoj se izvršava nalog
suda.
Članak 21.
Ako sudski policajac upotrebom sredstva prinude iz članka 20. ovog zakona, ne može osigurati
zaštitu odnosno obavljanje poslova, može upotrijebiti vatreno oružje, ako drukčije ne može:
1. zaštiti živote koje je dužan štititi;
2. odbiti neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život sudaca i drugih djelatnika
suda, ombudsmena i drugih osoba koje je dužan štititi;
3. spriječiti bijeg okrivljenoga ili osuđenoga, koga osigurava, privodi ili sprovodi, ako osobite
okolnosti opravdavaju bojazan da će ta osoba upotrijebiti vatreno oružje protiv druge osobe ili
ako na to ukazuje način izvršenja, posljediće ili druge okolnosti krivičnog djela koje je ta osoba
učinila.
Pri upotrebi vatrenog oružja sudski policajac obvezan je čuvati i život drugih ljudi, a o upotrebi
vatrenog oružja obvezan je odmah pismenim putem izvijestiti zapovjednika odjeljenja sudske
policije.
Članak 22.
Sudski policajac koji obavlja poslove u sastavu grupe, smije upotrijebiti vatreno oružje samo po
naređenju rukovoditelja grupe. Naređenje za upotrebu oružja iz stavka 2. ovog članka, može se
izdati samo u slučaju i pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.
Članak 23.
Predsjednik Vrhovnog suda, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra unutarnjih
poslova, donosi bliže propise o upotrebi vatrenog oružja, i drugih sredstava prinude.
Članak 24.
Pri neposrednom hvatanju okrivljenoga koji se prinudno dovodi ili osuđenoga koji je sprovodi u
organ za izvršenje sankcija, sudski policajac može ući bez posebne dozvole u tuđi stan i druge
prostorije i, po potrebi, pretražiti te prostorije i bez prisustva svjedoka, da bi se pronašla skrivena
pobjegla osoba, ako je vidio ili dobio informacije da se sklonila u tuđi stan ili druge prostorije. U
slučaju iz stavka 1. ovog članka, neće se sastavljati zapisnik nego će se korisniku, odnosno
držatelju stana ili prostorije odmah izdati potvrda u kojoj će se naznačiti razlog i vrijeme
ulaženja u stan ili drugu prostoriju.
Članak 25.
O svakoj upotrebi sredstva prinude i vatrenog oružja, zapovjednik odjeljenja sudske policije
obvezan je odmah pismenim putem izvjestiti predsjednika Vrhovnog suda.
Članak 26.
Osobe koje na zahtjev sudskog policajca pruže pomoc ili samoinicijativno sudjeluju u
savlađivanju osobe koja pruža otpor ili hvatanju osobe koja je pobjegla i tim povodom budu
ozlijeđene, razbole se ili trajnije budu spriječeni za rad, imaju prava iz socijalnog osiguranja, kao
i osobe u stalnom radnom odnosu. Ako osoba iz stavka 1. ovog članka, prilikom pružanja
pomoći sudskom policajcu izgubi život, pokopat će se o trošku sudske policije, u mjestu koje
odredi njezina porodica. U slučaju iz stavka 2. ovog članka, porodici ili osobi koju je izdržavala
poginula osoba pripada jednokratna novčana pomoć, koja ne može biti manja od ukupne plaće
koju je poginula osoba ostvarila za posljednjih šest mjeseci. Ako poginula osoba nije bila u
radnom odnosu, visinu novčane pomoći određuje predsjednik Vrhovnog suda. Osobe iz stavka 1.
i osobe iz stavka 3. ovog članka imaju pravo na naknadu štete ukoliko nisu obeštećene nakon
ostvarivanja prava iz stavak 1. do 3. ovog članka.
Članak 27.
Bliže propise o odori i oznakama sudske policije, naoružanju i opremi i njihovim rokovima
trajanja i naknadi kada se upropaste, o službenoj iskaznici sudskog policajca i o boji i oznakama
vozila sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju
federalnog ministra unutarnjih poslova i federalnog ministra pravde.
Članak 28.
Sudski policajci obvezni su čuvati službenu tajnu. Kao službena tajna, u smislu ovog zakona,
smatraju se:
1. podaci i isprave do kojih je sudski policajac došao u obavljanju poslova i koji su zakonom,
odnosno propisom doneseni na osnovu zakona predviđeni kao službena tajna;
2. podaci i isprave do kojih je sudski policajac došao u obavljanju poslova, a njihovim
saopštenjem ili odavanjem na drugi način neovlaštenoj osobi bi se moglo osujetiti ili otežati
obavljanje poslova sudske policije, ili opravdan interes građanina ili pravne osobe.
Predsjednik Vrhovnog suda bliže određuje šta se smatra sluzbenom tajnom, način čuvanja
službene tajne i oslobađanje od čuvanja službene tajne.
V - RADNI ODNOSI I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
1. Radni odnosi
Članak 29.
Odredbe federalnog zakona o radnim odnosima službenika u federalnim organima uprave,
shodno se primjenjuju i na radne odnose sudske policije, ako ovim zakonom nije drugačije
određeno.
Članak 30.
Osoba koja zasniva radni odnos na poslovima sudskog policajca, pored uvjeta propisanih
federalnim zakonom o radnim odnosima za službenike u federalnim organima uprave, treba da
ispunjava i zdravstvene i psihotjelesne uvjete prema normativima predviđenim za policajce
Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Zdravstvenu i psihotjelesnu sposobnost osoba iz
stavka 1. ovog članka, ocjenjuje odgovarajuća zdravstvena ustanova koju odredi predsjednik
Vrhovnog suda.
Članak 31.
O prijemu u radni odnos sudskih policajaca odlučuje predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik
odjeljenja sudske policije, ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda.
Članak 32.
Osoba koja se prvi put prima u radni odnos u sudsku policiju prima se kao pripravnik. Izuzetno,
za sudskog policajca može se bez svojstva pripravnika primiti osoba koja je završila skolu za
policajće, koja daje izobrazbu IV stepena i koja je položila stručni ispit za zvanje policajca, kao i
osoba koja je u aktivnoj sluzbi u Vojsci Federacije provela najmanje tri godine i radila na
poslovima sličnim poslovima sudske policije. Osoba iz stavka 2. ovog članka, obvezna je
položiti stručni ispit iz dopunskih predmeta u roku jedne godine od dana stepena na rad u sudsku
policiju.
Članak 33.
Za pripravnika u sudskoj policiji može se primiti osoba koja je, pored uvjeta za prijem u radni
odnos iz članka 30. ovog zakona, regulirala vojnu obvezu i koja nije starija od 25 godina.
Članak 34.
Pripravnički staž traje šest mjeseci. Za stručno obrazovanje pripravnika sudske policije
organizira se praktična obuka putem tečajeva, seminara i drugih oblika izobrazbe koju određuje
predsjednik Vrhovnog suda. Pripravnik je obvezan u roku od mjesec dana po isteku
pripravničkog staža pristupiti polaganju stručnog ispita za sudskog policajca. Stručni ispit za
sudskog policajca polaže se po programu za polaganje stručnog ispita za sudskog policajca koga
donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra
pravde. Stručni ispit za sudskog policajca polaže se pred komisijom koju imenuje predsjednik
Vrhovnog suda.
Članak 35.
Pripravniku koji, nakon završenog pripravničkog staža, ne položi stručni ispit za sudskog
policajca, prestaje radni odnos u sudskoj policiji. Pripravnik koji položi stručni ispit za sudskog
policajca raspoređuje se na poslove sudskog policajca.
Članak 36.
Ako se za stručno obrazovanje pripravnika sudskog policajca organizira tečaj, tečaj se održava
po posebnom programu koga donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom
mišljenju federalnog ministra unutarnjih poslova i federalnog ministra pravde. Pripravniku za
vrijeme trajanja tečaja osigurava se smještaj i ishrana, odora, obuća i rublje i udžbenici. Trajanje
tečaja utvrđuje predsjednik Vrhovnog suda.
Članak 37.
Pripravnik koji samovoljno napusti tečaj, zbog svoje krivice bude isključen sa tečaja, ne završi
tečaj s uspjehom ili ne ostane na radu u sudskoj policiji najmanje dvije godine ili mu, uslijed
njegove kriviće, radni odnos prestane prije isteka roka od dvije godine, obvezan je nadoknaditi
troskove tečaja, odnosno srazmjeran dio tih troskova.
Članak 38.
Na početku tečaja pripravnik zaključuje posebni pismeni ugovor sa odjeljenjem sudske policije o
uvjetima obuke na tečaju i obvezama nakon završenog tečaja, u skladu sa ovim zakonom.
 Članak 39.
Kad interesi sudske policije zahtijevaju, sudski policajac može biti privremeno upućen na rad u
drugo odjeljenje sudske policije najduže tri mjeseca, a po svom pristanku najduže sest mjeseci u
jednoj kalendarskoj godini. Sudski policajac može se, na njegovu molbu, premjestiti na rad u
drugo odjeljenje sudske policije. Rješenje o privremenom upućivanju iz stavka 1. odnosno o
premještaju iz stavka 2. ovog članka, donosi predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik
odjeljenja sudske policije, ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda.
Članak 40.
Kad interesi vršenja poslova sudske policije zahtijevaju, sudski policajac je obvezan posao
obavljati i duže od punog radnog vremena, ali ne duže od 21 časa sedmicno, o čemu se donosi
posebno rješenje.
Članak 41.
Sudskom policajcu može se odgoditi, odnosno prekinuti godišnji odmor kad to zahtijeva potreba
izvršenja neodgodivih i važnih službenih poslova. Odluku o odgodi, odnosno prekidu godišnjeg
odmora, donosi zapovjednik odjeljenja sudske policije. Sudski policajac ima pravo na naknadu
troškova prouzrokovanih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.
Članak 42.
Sudski policajci u pravima iz radnog odnosa, zravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja,
kao i drugim pravima po osnovu rada, izjednačavaju se sa pravima koja ima policija Federalnog
ministra unutarnjih poslova. U pogledu ostvarivanja prava sudskog policajca iz stavka 1. ovog
članka, predsjednik Vrhovnog suda ima sva ovlaštenja koja ima federalni ministar unutarnjih
poslova prema policajcima Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.
2. Disciplinska odgovornost
Članak 43.
Za povrede radne obaveze sudski policajci odgovaraju disciplinski.
Članak 44.
Težom povredom radne obaveze, pored težih povreda radne obaveze utvrđenih federalnim
zakonom za službenike u federalnim organima uprave, smatraju se i:
1. samovoljno napuštanje radnog mjesta i osiguranja određenih objekata;
2. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru svojih obveza potrebnih za
sigurnost sudaca i drugih djelatnika suda, sigurnost suda, osoba i povjerenih stvari;
3. nezakonito raspolaganje sredstvima ili protupravno pribavljanje osobne i materijalne koristi u
svezi s obavljanjem poslova;
4. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera ili nepružanje pomoći u okviru svojih
ovlaštenja drugim sudskim policajcima kad izvršavaju sluzbene radnje;
5. prikrivanje činjenica u pogledu vremena, obima i načina izvršavanja službenih radnji ili
upotrebe sredstava prinude od strane drugog sudskog policajca kad je izvršenjem te radnje,
odnosno upotrebom sredstava prinude, učinio težu povredu radne obveze;
6. svaka radnja, odnosno propuštanje radnje koja onemogućava, ometa ili otežava izvršenje
službenih poslova;
7. ponašanje koje šteti ugledu sudske policije;
8. izbjegavanje obveza u svezi sa stručnim osposobljavanjem ili usavršavanjem;
9. izbjegavanje liječničkih pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad.
Članak 45.
Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudskog policajca pokreće i vodi predsjednik
Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja sudske policije koga ovlasti predsjednik Vrhovnog
suda. Disciplinski postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudskog policajca uređuje
predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra pravde.
Članak 46.
Sudski policajac udaljit će se privremeno sa radnog mjesta na koje je raspoređen ili iz sudske
policije, kada je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za težu povredu radne
dužnosti, ako se, s obzirom na prirodu krivičnog djela, odnosno teže povrede radne obaveze,
okolnosti pod kojima je djelo ili povreda izvršena i druge okolnosti, može osnovano zaključiti da
bi bilo štetno po interes sudske policije da sudski policajac i dalje ostane na radnom mjestu na
koje je raspoređen, odnosno u sudskoj policiji. Rješenje o mjeri privremenog udaljenja po
odredbama stavka 1. ovog članka, donosi predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja
sudske policije ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda. U slučaju iz stavka 1. ovog
članka, sudskom policajcu oduzimaju se službena iskaznica, sredstva prinude, oružje i značka i
za vrijeme udaljenja ne smije nositi službenu odoru.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 47.
Ovaj zakon će se primjenjivati i u opštinama grada Mostara i u gradu Mostaru dok su pod
upravom Europske unije, ako drugacije ne odluči upravitelj Europske unije.
Članak 48.
Propise iz čl. 23. i 27. odnosno program iz članka 34. stavak 4. ovog zakona, predsjednik
Vrhovnog suda donijet će u roku od tri mjeseca od dana stepena na snagu ovog zakona. Pravila o
sudskoj policiji i pravilnik o unutarnjoj organizaciji sudske policije predsjednik Vrhovnog suda
donijet će u roku od mjesec dana od dana stepena na snagu ovog zakona.
Članak 49.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".