1. Koje su pretpostavke potrebne za uspjesno rukovodenje u policiji?

2. Jedan od znacajnih dokumenata donesen od strane Parlamentarne skupstine Vijeca Europe je i ________________. Radi se o veoma vaznom dokumentu koji je posluzio kao osnov za drzave da u okviru organizacije i u operativnom postupanju ugrade minimum etickih standarda.

3. Objasnite prikladnost i proporcionalnost primjene policijskih ovlastenja?

4. Da li se provjerava identitet osobe moze izvrsiti i na osnovu izjave drugog lica ciji je identitet utvrden? DA/ NE.

5. Ko i u skladu sa cime nadoknaduje stetu nastalu primjenom ovlastenja koristenja tudih vozila i komunikacijskih sredstava? evo ti odg. 1. a) ponasanje b) iskustvo c) profesionalnost d) pedagoska uloga e) obrazovanje f) autoritativnost 2. Deklaracija o policiji 3. Primjena policijskih ovlastenja mora biti prikladna i proporcionalna primjena radi koje se poduzima. Policijska ovlastenja se primjenjuju u najkracem vremenu da bi se postigao zakonit cilj sa najmanjom upotrebom sile samo onom krajnjom nuznom da bi se postigao zakonski cilj. 4. DA 5. Policijski organ u skladu sa zakonom i pravilnikom koji donosi policijski rukovodilac. A OVO JE DRUGA GRUPA 6. Sta trebaju poduzeti osobe u sluzbi zakona ukoliko imaju razloga da vjeruje da je doslo do krsenja Kodeksa ponasanja sluzbenika odgovornih za primjenu zakona koji je usvojila Generalna skupstina UN?

7.Moze li policijski sluzbenik samostalno izdavati naredbe?

8. Autori organizacijskih nauka izdvajaju tri tipa autoriteta i to ?

9. Sto se zahtjeva Aktom o sazivanju Parlamenta ( The Trienal Act -1640)?

10. Sta obuhvata odgovornost za rukovodenje koju snosi pretpostavljeni?

NEMAM ODG NA 6 PITANJE 7. Policijski sluzbenik moze samostalno izdavati naredbe samo u hitnim slucajevima. 8. linijski, funkcionalni i stabni. 9. Zahtjeva se jos vece ogranicenje ovlastenja kralja. Njemu se daje u obavezu da jednom u 3 godine saziva parlament i da odrzava izbor za dom komuna 10. Odgovornost za rukovodenje koju snosi pretpostavljeni obuhvaca: - adekvatno i pravno besprijekorno postavljanje cilja; - privremeno i objektivno informisanje pripadnika; - ispravan izbor saradnika s obzirom na status i specijalne sposobnosti i znanja; - stavljanje na raspolaganje adekvatnih sredstava za obavljanje radnih zadataka; - obavljanje koordinacije, te - vrsenje primjerenih (ciljnih) kontrola.

SKRIPTA

Historijski pogleda na odnos izmedju policije i politike Rijec politika potjece od starogrcke rijeci polis- drzava odnosno grad-drzavica u antickoj grckoj i politikos, s prvobitnim znacenjem poslovi vezani uz polis. Ovaj izraz ima isti oblik gotovo u svim evropskim jezicima. Medjutim u sustini mozemo apostrofirat da politika i policija nastaju iz istog termina. Osnovni cilj svih politickih procesa je odrzanje uspostavljene zajednice. Za ostvarenje tih ciljeva su potrebne ustanove ili institucije. Politicka vlast putem uspostavljenih organa ima monopol legitimne primjene nasilja, odnos izmedju policije i politike kroz historisjki razvoj se mijenjao. U ranom periodu policijsko nasilje je predstavljalo osnovni instrument drzavnog aparata, tako da vec u srendjem vijeku dolazi do izbalansiranog odnosa izmedju politike i policijskog operativnog djelovanja. Zbog naraslih problema vojne strukture su preuzimale odgovornost za odrzanje unutrasnje sigurnosti. 16 vijeku policija ponovo dobiva svoje izvorno znacenje u francuskoj i ulogu unutransje zastite.

Politicka neutralnost Policija je u obavezi da bude lojalna demokratski izabranoj vladi, bez obzira na njen politicki sastav. Princip politicke neutralnosti, koji je inaugarisan ustavom i podrzan zakonskim propisima, trazi od policije da se ona kao prinudni aparat drzave u svom djelovanju ne moze pozivati na politicka prava stranaka i institucija. Policija je egzekutivni organ drzave koji je vezan zakonskim okvirima.

Napustanje tradicionalnih i potreba uspostavljanja novih medjusobnih odnosa Policijsko djelovanje moze poluciti pozitivne rezultate samo ukoliko uspjesno ostvaruje saradnju, kako s lokalnom zajednicom, tako i sa javnoscu u cjelini. Ali, kao sto smo vecistakli, taj proces je tekao veoma sporo. Kao jedan od razloga mozemo navesti i uvrijezena stajalista po kojima se policija , kao izvrsni aparat drzave, ne treba oslanjati niti traziti potporu i razumijevanje gradjana, nego ce ona kroz samu realizaciju svojih zadataka obezbjediti povoljno misljenje kod javnosti.

Demokratski rad policije kao preduslov njene afirmacije i ugleda u javnosti Kao sto smo prezentirali, uspjesnost i rad policijskih organizacija u velikoj mjeri zavisi od podrske javnosti, ne samo kada je u pitanuu naucno i strucno operativna komponenta, vec i sa stajalista djelovanja policije u demokratskom drustvu. Stoga navodimo sedam osnovnih principa koji su doneseni od strane medjunarodne policije UN-a o demokratskom radu policije u BiH. 1. Policija mora biti usmjerena ka demokratskim principima i raditi prema njima. 2. Policija koja uziva povjerenje javnosti mora biti profesionalna, cija se postupci baziraju na kodeksu profesionalnog ponasanja. 3. Najveci prioritet policije je zastita zivota 4. Policija mora sluziti javnosti i njoj je odgovorna 5. Zastita zivota i imovine je osnovni zadatak policijskih snaga 6. Policija u obavljanju svoje funkcije uvijek mora voditi racun o postivanju ljudskog dostojanstva i osnovnih ljudskih prava 7. Policija mora obavljati svoje duznosti bez diskriminacij

Policija i sredstva masovnih komunikacija Komunikacija (od latinske rijeci communicare- dijeliti, opciti) u opcem smislu oznacava svaku vezu saopcavanja, opcenja iu saobracanja medju ljudima, ako i akt komuniciranja, proces komuniciranja, sadrzaj ili oblik opcenja i sredstava komunikacija. Pored toga pod komunikacijom se podrazumijevaju njena dva oblika: materijalni i duhovno-politicki.

Konflikt izmedju policije i medija U odnosima izmedju policije i medija dolazilo je i jos uvijek dolazi do nerazumijevanja rivalstva, koje se narocito ispoljava u nedovoljnom sagledavanja dinamike njihovog medjusobnog znacaja za javnost i drustvo u cjelini. U tom smislu, navodimo jos neke bitne aspekte za sagledavanje konfliktnih odnosa izmedju policije i medija: Policija smatra da su predstavnici medija ponekad ceoma radikalni i agresivni u objavljivanju svojih duznosti, kako bi dosli do informacija i njima informisali javnost. Policija a narocito pripadnici kriminalisticke policije, koji su odgovorni da efikasno i blagovremeno izvrse sve potrebe operativno kriminalisticke radnje povodom izvrsenih krivicnih dijela, na predstavnike medija ili policijske reportere iz tih kuca gledaju kao na smetnju , odnosno, kocnicu u ispunjavanju njihovih duznosti prema javnosti. Policija, rukovodjenja ranije negativnim iskustvima sa medijima, smatra da bi vece otvaranje prema javnosti slabilo njihovu ukupnu strategiju djelovanja, jer su zbog takvih odnosa veoma cesto snosili odgovornost pred visim hijerarskim nivoima.

Sigurnosni razlozi za oblikovanjem nove strategije odnosno izmedju policije i medija Osnovni cilj svake moderne drzave jeste kako obezbjediti visok nivo sigurnosti. Policijski marketing preventino socijalni marketing, ovaj termin se moze upotrebiti zbog toga sto je njegova osnovna postavka odnos razmjene. U tom smislu, policijski sistem u jednoj drzavi nudi usluge od najveceg drustvenog znacaja za gradjane, a to je njhova sigurnost . Na drugoj strani gradjani kao protusulugu za ocuvanje njihove sigurnosti placaju drzavi razne vrste obaveza iz kojih se obezbjedjuje materijalna sredstva za rad policije.

Organizacija rada s medijima Policija je konacno dosla na stanoviste da su mediji u odredjenom drustvu dio policijskog aparata i da se mogu upotrebiti u funkciji upoznavanja i ostvarivanja ciljeva policije te da su glavni izvor za stvaranje slike o policiji.

Osnovne smjernice za rad sa predstavnicima medija Mnoge policijske organizacije su razvile pismene smjernice za rad sa predstavnicima medija koje se zasnivaju na osnovnim verifikovanim okvirima vezanim za javno informisanje. U tom kontekstu mie cmeo navesti neke osnovne zajednicke karakteristike: Osnovni cilj informisanja je ostvarivanja ustavnog prava gradjana da budu informisani o bitnim problemima sigurnog karaktera, kojom prilikom se mora voditi racuna o zastiti licnosti gradjana kao i zastiti operativnog interesa policije odnosno obezbjediti nesmetani rad na prikupljanju podataka i rasvjetljanju zlocina. Novi koncept odnosa prema medijima treba da poprimi sluzbenu filozofiju policijskog djelovanja ciji je cilj progresivna policijska sluzba odnosno, pridobijanjem gradjana za potrebnu saradnju . Policija u svom radu treba pokazati krajnju susretljivost prema oficijelnim predstavnicima javnog informisanja. U svim neposrednim kontaktima trebaju biti spremni na iskrene i istinite odgovore . Policija se ne smije sluziti poluistinama ili netacnim podatcima Policijske strukture moraju voditi racuna o tome dajavnost nije samo zainteresirana za dogadjaje koji su se zbili iz oblasti sigornosti, nego i kako radi policija u rijesavanju i rasvjetljavanju onih kriminalnih problema za koje je javnost posebno zainteresirana. Policija treba biti dostupna medijima i u jednoj slobodnoj razmjeni informacija. Ukoliko su predstavnici policije unaprijed obavjesteni i pripremaju se na susret sa medijima onda je neophodno izvrsiti sadrzajnu provjeru cinjenica, saznanja o informacijama koje se mogu saopciti, te, po mogucnosti predvidjeti i pitanja koja predstavnici medija planiraju postaviti. Informisanje javnosti u pojedinim prilikama ima i neposredni operativni cilj, posebno kada se radi o utvrdjivanju indentiteta lica, kojom prilikom se mogu objaviti informacije , fotografije u sredstvima javnog informisanja.

Policijska etika eticki kodeks policije Nicija volja, pa ni institucija vlasti ne smije biti izvan zakona( Pariska povelja za novu evropu, usvojena 21.11.1990 u parizu). U tom kontekstu osnovni izvor policijske moci treba da proizlazi iz zakona i njegovo sprovodjenje treba da se odvija u skladu sa opceprihvacenim univerzalnim standardima sto predstavlja fundament za oblikovanje eticko.moralnog ponasanja sluzbneika koji su u sluzbi zakona. Etimoloski posmatrano (grcki ethos-moral, cud), etika je nauka o moralu, odnosno, teorija morala, koja ispituje smisao, ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i opce zasnovanosti i izvor morala.

Medjunarodni izvori relevantni za eticko ponasanje policije Imajuci u vidu da su ljudska prava univerzalna, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (usvojena 10.12.1948 godine) je bila prvi medjunarodni instrument koji je uspostavio standarde za promovisanje gradjanskih politickih, ekonomskih, drustvenih, kulturnih prava. Ona proklamira da je priznavanje urodjenog dostojanstva i jednakih i neotudjivih prava svih clanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira. U clanu sedam se takodjer navodi da su pred zakonom svi jednaki i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na jednaku zastitu zakona Str 303 Opce deklaracije o pravima covjeka i gradjanina. Kodeks ponasanja sluzbenika odgovornih za pirmjenu zakona usvojila je Generalna skupstina UN-a 17.12.1979 godine. Unjemu su naznacene sljedece obaveze: str 307 Jedan od znacajnijih dokumenata koji je donesen od strane Parlamenta skupstine vijeca evrope je deklaracija o policiji. Radi se o veoma vaznom dokumentu Akpekti neetickog ponasanja policije Navodimo kodeks neetickog ponasanja koji je predvidjen u materijalima Nacionalnog simpozijuma o policijiskom dostojanstvu. Takvo ponasanje ukljucuje: str 312 Osnovna funkcija etickog sistema uopste, u svakom drustvu je da odrzi zivot tog posebnog drustva. Str 315

Policija i korupcija Etimoloski korupcija potjece od latinske rijeci corrumpere sto znaci potkupiti, podmititi i sl. U rijecniku Brock Hausa nailazimo na veoma siroku definiciju korupcije, koja se posmatra kao posljedica nedovoljne materijalne sigurnosti. Savezni kriminalisticki ured Njemacke je ponudion definicije tj. Sta se sve smatra korupcijom: Zloupotreba sluzbene funkcije, te slicne usporedive funkcije u privredi ili u toku politickog mandata.

Pruzanje povoda ili vlastita inicijativa Sticanje licne pogodnosti, nastojanje da se ona ostvari Izazivanje neposredne ili posredne stete, tj. Nepogodnosti za zajednicu Prikrivanje ili zataskavanje takvih dijela

Pod korupcijom se podrazumijeva akt kojim u najmanju ruku, vrijedja sistem janog i gradjanskog reda.

Korupcija u policiji Za policijsku korupciju se kaze da predstavlja opci termin koji pokriva zloubotrebu ovlascenog polozaja u svrhu postizanja licne koristi, koja ne mora biti novcana. Ako dopunu ovoj definiciji mozemo navesti stajaliste McMullana koji predlaze i element usluge ili kroz protivzakonito djelo ili zloupotrebu sluzbenog polozaja. Znaci ako javni sluzbenik koristi svoj ured da poboljsa svoje licne ciljeve onda je to korupcija. Nesto sifur definiciju korupcije je ponudio Nyev (1967) smatrajuci da korupcija pored navedenog obuhvata i one djelatnosti motivirane prijateljstvom, rodbinskim, drustvenim vezama.

Policijska ovlastena Ovlastena sluzbena osoba je ona osoba koja ima odgovarajuca ovlastenja unutar granicne sluzbe DSG, Drzavnoj agenciji za istragu i zastitu SIP-a, policijskih organa federacije BiH, RS, Distrikt Brcko BiH, Sudske policije, poreskih organa i organa vojne policije.

Obaveza identifikacije Policijski sluzbenici su u obavezi da se prije primjene policijskih ovlastenja identifikacija pokazivanjem sluzbene policijske iskaznice ili policijske znacke. U izuzetnim slucajevima, kada identifikacija moze ugroziti sigurnost sigurnosti policijskog sluzbenika ili drugog lica ili dovest u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlasti, policijski sluzbenik moze se identificirati na drugi nacin ili odgoditi identifikaciju.

Prikladnost i propocionalnost primjene policijskih ovlastenja Primjena policijskih ovlastenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se oduzima. Policijska ovlastenja primjenjuju sa sredstvima kojima se moze postici zakonit cilj sa najmanje stetnih posljedica i u najkracem vremenu.

Odluke i naredbe za primjenu policijskih ovlastenja Policijski sluzbenik primjenjuje policijska ovlastenja prema vlastitoj odluci u skaldu sa zakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadredjenog sluzbenika ili nadleznog organa. Policijski sluzbenik nece izvrsiti naredbu ukoliko bi time ucinio krivicno dijelo po krivicnom zakonodavstvu BiH.

Pojedina policijska ovlastenja U cilju sprijecavanja krivicnih dijela i odrzavanja javnog reda i mira, pored duznosti i ovlastenja propisanih zakonom, ZKP-om, policijski sluzbenici, odnosno policijskom organu se daju sljedeca policijskaovlastenja: Provjera i utvrdjivanje identiteta lica i stvari Obavljanje razgovora Privodjenje Potraga za licima i stvarima Privremeno ogranicavanje slobode kretanja Izdavanje upozorenja i naredbi Privremeno oduzimanje predmeta Privremeno koristenje tudjih vozila i konikacijskih sredstava Pregled lica , stvari, vozila Audi i videosnimanje na javnim mjestima Upotreba slie Obrada osobnih podataka i vodjenja evidencije Zaprimanje prijava

Provjera i utvrdjivanje identiteta lica i stvari Pod legitimisanjem podrazumijevamo sluzbenu radnju koju preduzimaju ovlascena lica radi utvrdjivanja identiteta. Ova radnja u obavljanju oficijelnih policijskih zadataka ima takticku komponentu. Ovlasteno sluzbeno lice vrsi provjeravanje identiteta usmenim obracanjem licu sa zahtjevom da pokaze i preda na uvid licnu kartu, putnu ispravu ili drugu ispravu iz koje se moze utvrditi identitet. Legitimisanje kao sluzbenu radnju mogu vrsiti samo ovlastena sluzbena lica tj. Pripadnici policije Policijski sluzbenik je ovlasten da izvrsi provjeru identiteta lica koje: Predstavlja pretnju drugom licu ili javnom redu Se pregleda ili protiv kojih se poduzete druge mjere ili radnje propisane zakonom Je zateceno u objektu ili drugim prostorijama, vozilu koje se pregleda, ukoliko je neophodna provjera identiteta Je zateceno na podruciju ili u objektu u kojem je sloboda kretanja privremeno ogranicena

Nacin na koji se ponasa izaziva sumnju da je ucinilac krivicnog dijela, prekrsaja ili drugog zabranjenog ponasanja ili da ga namjerava uraditi Je zateceno na mjestu gdje je iz sigurnosnih razloga neophodno utvrditi identite svih lica

Nacin provjere identiteta Provjera identite lica vrsi se uvidom u njegovu licnu kartu ili koji drugi javni dokument koji sadrzi njegovu fotografiju i njegov potpis. Provjera identite moze se izvrsiti i na osnovu izjave durgog lica ciji je identite utvrdjen Ovlastenja uvrdjivanja identiteta Ovlastenja utvrdjivanja identiteta primjenjuje se prema licu koja ne posjeduje identifikacijski dokument ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost tog dokumenta . identite se utvrdjuje metodama i sredstvima kriminalisticke tehnike. Radi utvrdjivanja identiteta lica policijski organ ovlasten je da javno objavi fotorobot, crtez snimak ili opis tog lica. Ako ne postoji mogucnost utvrdjivanja identiteta na drugi nacin policijski organ je ovlasten da objavi fotografiju.

Identifikacija predmeta Ovlastenja provjere i utvrdjivanje identitea predmeta primjenjuje se kada je neophodno utvrditi karakteristike i specificne osobine tog predmeta kao i odnos nekog lica ili dogadjaja prema tom predmetu. Policijski organ je ovlasten da javno objavi sliku, crtez , snimak itd. ukoliko je to od znacaja za utvrdjivanje identiteta.

Obavljanje razgovora Kad god postoji zakonit razlog policijski sluzbenik moze pozvati lice da dodje u sluzbene prostorije policijskog organa radi razgovora. Razgovori se obavljaju u vremenu izmedju 6 i 21 sat i nemogu trajati duze od 6 sati. Poziv na razgovor mora sadrzavati : Ime i prezime lica koje ce se pozvati, mjesto, datum, vrijeme i razlog pozivanja, te upozorenje da ce se lice koje se poziva biti prisilno dovedeno ukoliko se na odgovarajuci nacin ne odozove pozivu.

Privodjenje Ova sluzbena radnja se primjenjuje kada se policijski sluzbenici trebaju odredjeno lice dovesti u prostorije policijskih organa, tuzilastva, odnosno suda, nekog drugog organa. Naznacena mjera se moze obavljati samo u slucajevima predvidjenim zakonom i to na osnovu pismene naredbe ako za to postoje zakonski uslovi.

Ovlasteni sluzbenici policije su duzni da izvrse privodjenje lica na osnovu: Naredbe suda prekrsajnog , krivicnog ili drugog suda za privodjenje okrivljenog Naredbe suda za privodjenje svjedoka ili vjestaka Zakljucak nadleznog organa u u pravnom postupku za privodjenje lica Izdate potjernice ako je naredjeno privodjenje

Privodjenje bez naloga Ovlasteni policijski sluzbenici su bez pisanog naloga nadleznog organa u sluzbene prostorije policisjkog organa durzni izvrsiti privodjenje lica: 1. Ciji je identitet potrebno utvrditi, kada nema drugog nacina 2. Za kojim je zvanicno pokrenuta istraga 3. Koje se ne odazove pozivu za razgovor kod policijskog organa Potraga za licima i stvarima Potraga se pokrece za licima koje je proglaseno nestalim ili koje se trazi u skladu sa zakonom. Policijski organ zvanicno poduzima oglasavanje kako bi se: 1. Utvrdilo boraviste ili prebivaliste lica u skladu sa zakonom 2. Utvrdio identitet lica koje nije u stanju dati svoje licne podatke 3. Pronasao odredjen predmet

Uslovi ogranicenje kretanja Uskladu sa zakonskim ovlastenjima policija moze prilikom objavljivanja svojih zadataka ograniciti kretanje lica na odredjenom prostoru ili objektu, kada je to prijeko potrebno kako bi se sprijecilo ucinjenje krivicnih dijela i prekrsaja ili drugog zabranjenog ponasanja, kako bi se sprijecilo ugrozavanje javnog reda i sigurnosti. Osnovna krakteristika ogranicenja kretanja jeste sto je ono na osnovu sigurnosne procjene za pojedinu oblast policijskog djelovanja koja upucuje da ce se na pojedinim mjestima naci lica interesantna za policiju. Ima preventivno represivni karakter.

Dvanje upozorenja Mozemo reci da se ovdje radi o ovlastenjima koja imaju preventivni karakter , koja primjenjuju policija u izvrsavanju zakonom utvrdjenih zadataka. Ovlasteno sluzbeno lice je duzno da upozori lice za koje ocjeni da svojim ponasanje ili izvrsenjem odnosno propustanjem odredjene radnje moze narusiti javni red i mir ili dovesti u opasnost svoj zivot ili zivot i licnu sigurnost drugog lica i njegovu imovinu, te ugroziti bezbjednost saobracaja na putevima.

Uslovi za izdavanje naredbi 1. Otklanjanje opasnosti po zivot i licnu sigurnost gradjana 2. Otklanjanje opasnosti po imovinu 3. Sprijecavanje ucinjenja krivicnog dijela, hvatanja ucinilaca krivicnog dijela, te pronalazenje i osiguranja tragova krivicnog dijela koji mogu posluziit kao dokaz 4. Odrzanje reda i zakona, odnosno ponovnog uspostvljanja reda i mira 5. Onemogucavanje pristupa ili zadrzavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno Uslovi za privremeno oduzimanje predmeta -kada je to neophodno radi zastite sigurnosti -koji je u posjedu lica koje je liseno slobode i koje taj predmet moze upotrebiti za samoozljedjivanje, napad na drugu osobu ili bijeg

Ovlastenje koristenja vozila i sredstva komunikacije Radi potjere ili hapsenja ucinioca krivicnog dijela, kao i radi prebacivanja zrtve krivicnog dijela ili nesrece moze koristiti tudje vozilo i komunikacijsko sredstvo o cemu izdaje potvrdu. Policijski sluzbenik moze koristiti to dok se ne okonca potjera iskljucivo u vremenu potrebnom da se potjera ili hapsenje okonca. Vlasnik ima pravo na naknadu stvarne stete pricinjenje njegovoj imovini Stetu nadoknadjuje policijski organ u skladu sa vazecim zakonima i pravilnikom koji donosi policijski rukovodilac.

Uslov za pregled Policijski sluzbenik ovlasten je da izvrsi pregled osobe, redmet koje lice nosi sa sobomi prometnog sredstva kada je to neophodno radi pronalazenja predmeta koji nisu dozvoljeni u prostoru ili objektu ili koji bi mogli biti iskoristeni za napad na drugo lice ili za samoozljedjivanje. Pregled lica obuhvata pregled svih otvorenih i zatvorenih prostora, prometnog sredstva i predmeta.

Audio i video snimanje na javnim mjestima Radi sprecavanja krivicnih dijela ili radi odrzavanja reda i sigurnosti policijski organ moze isvrsiti audio i videosnimanje lica ili grupe lica, okruzenja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uredjaji za audio i videosnimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lahko uocljivi.

Uslovi za upotrebu sile Policijski sluzbenik moze upotrjebiti silu samo kada je za to prije potrebno i iskljucivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja. Ukoliko nije drugacije odredjeno zakonom, sredstva prislie kao sto su fizicky ukljcujuci palicu, borilacke vjestine, sredstva za uvezivanje, uredjaj za prisilono zaustavljanje lica ili vozila, hemijska sredstva, vatrano oruzije, sluzbeni psi, vodeni topovi, specijalna vvozila, specijalne vrste oruzija i eksplozivna naprava, mogu se upotrjebiti kada je to potrebno za zastitu ljudskog zivota, odbijanje napada, savladavanje otpora te sprecavanje bijega. Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisili policisjki lsuzbenik dat ce upozorenje osim ako bi to moglo ugroziti sigurnost policijskog sluzbenika ili drugog lica ili bi bilo ocigledno neprimjereno ili besmisleno u datim okolnostima.

Izuzece od upotrebe odredjenih sredstava prisile Fizicka sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim licima, onesposobljenim licima, ukljucujuci lica koja su ozbiljno bolesna kao ni prema zenama koje su ocigledno trudne osim ako ta lica direktno ugrozavaju zivot policijskog sluzbenika ili drugih lica. Vatreno i specijalno oruzije ne moze se koristii samo iz razloga da bi se sprijecio bijeg lica osim ukoliko je to jedini nacin da se odbrane od izravnog napada ili opasnosti, ili se radi o bijegu uhapsenog lica ili osudjenog lica koje bjezi iz ustanove za izvrsavanje krivicne sankcije.

Upotreba vatrenog oruzija Kada su u pitanju medjunarodni izvori u kojim amozemo naci odredbe koje se odnose na policijsku upotrebu vatrenog oruzija- smrtonosne sile onda ih mozemo podjeliti u dvije grupe. Izvore koji govore o zastiti osnovnih ljudskih prava nalazimo u univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima od 10.12.1948 godine. Medjunarodnom paktu o gradjanskim i politickim pravima, konvenciji protiv torture itd. koje su postavile velik zahtjev pred demokratsku drzavu, odnosno, njene prave sisteme. Drugi dokument koji je vazan za spomenuti je Evropska konvencija o zastiit osnovnih ljudksih prava CEDH usvojena 4.11.1950. Clan 2 ove konvencije sadrzi: str348 Evropska konvencija dopusta smrtni ishod u onim ukolnostima u kojima se kao krajnja mjera mora upotrebiti naznaceno smrtonosno sredstvo prinude. Str. 350-364