SEMINARSKI

Tema: ZATITA POSJEDA

Stvarno pravo

Sadraj:

RAD

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Uvod ...................................................................................str. 3.
Zatita posjeda ....................................................................str. 4.
Samopomo ........................................................................str. 6.
Sudska zatita ......................................................................str. 7.
Posljednji mirni posjed ........................................................str. 9.
Smetanje ili oduzimanje posjeda .........................................str. 9.
Zakljuak .............................................................................str.11.
Primjer tube zbog smetanja posjeda stvari ........................str.12.
Literatura ..............................................................................str.14.

Uvod

Kroz historijski razvoj pravne ustanove posjeda u pravnoj nauci su postojala razliita
shvatanja o pojmu, pravnoj prirodi i osnovu pravne zatite posjeda. Danas preovladava
shvatanje da je posjed fakticka vlast na stvari koja proizvodi pravne uinke po samom zakonu
i uiva graansko-pravnu zatitu.
Najvaniji pravni uinak posjeda je njegova zatita u sluaju samovlasnog i protupravnog
smetanja. Posjed uiva samostalnu i od prava na stvar nezavisnu zatitu. Obzirom da posjed
sam po sebi nije nikakvo pravo, moglo bi se zakljuiti da smetanje posjeda ne predstavlja
nikakvu povredu prava. Meutim, ukoliko se smetanje posjeda vri nasilnim putem u toj
smetnji sadrana je povreda prava, jer svaki akt nasilja predstavlja nepravo, a to nepravo titi
se posjedovnim tubama - interdiktima.
Cilj posjedovne zatite je da se obezbijedi mir i ekonomski interes pojedinca na stvari. Svaki
posjednik stvari i prava ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda. I posjednik
koji je stekao posjed silom, potajno ili zlouporabom povjerenja ima pravo na zatitu, osim
prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda.
Samovlasno smetanje posjeda je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje
posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktike
vlasti dosadanjeg posjednika i uspostavu faktike vlasti od strane oduzimatelja posjeda.
Uznemiravanje posjednika u posjedovanju obuhvaa radnje i ponaanja kojima se faktika
vlast posjednika ograniava, ometa i osporava. Takoer, ukoliko bi se radilo o neznatnom
smetanju posjeda, a ocito je da posjednik iz ikanoznih namjera ne doputa da se neko
jednokratno, iz nude, poslui njegovom stvari posjedu bi se mogla uskratiti zatita jer bi se to
moglo uzeti kao zloupotreba prava.
Pored posjedovne zatite, kod koje se titi posjed kao faktika vlast na stvari, postoji
mogunost da se posjed zatiti i petitornim tubama ali ne samo kao fakticka vlast na stvari,
ve kao posjed zasnovan na ovlatenju na posjed stvari koje proizilazi iz prava svojine ili
nekog drugog prava. Zatita posjeda na osnovu prava je petitornog karaktera pa se u ovim
sporovima, za razliku od posesornog (posjedovnog) spora, raspravlja o svim pitanjima koja se
tiu prava na stvar.

Zatita posjeda

Posjednik ima pravo na zatitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda

(smetanja posjeda).1
Za razliku od ranijeg Zakona, vaei Zakon o vlasniko-pravnim odnosima u svojim
odredbama decidno navodi da uznemiravanje ili oduzimanje posjeda mora biti protupravno da
bi se posjedniku pruila zatita. Dakle, ako se uznemiravanje ili oduzimanje posjeda zasniva
na pristanku posjednika stvari, zakonskom ovlatenju ili na odluci dravnog organa ne radi se
o protivpravnoj povredi posjeda te takav posjednik ne uiva posjedovnu zatitu.
Pod oduzimanjem posjeda podrazumijeva se trajno oduzimanje stvari posjedniku. U ovom
sluaju tree lice potpuno oduzima stvar od posjednika i na taj nain mu onemoguava
faktiko vrenje vlasti nad stvari. Najee stvar prelazi u posjed tog treeg lica, ali to nije
uvijek sluaj. Oduzimanje posjeda postoji u sluaju useljenja u tui stan, ograivanja
posjednikove parcele, obraivanja posjednikovog zemljita i sl.
Uznemiravanje je svako ometanje posjeda koje ne rezultira oduzimanjem stvari. U ovom
sluaju tree lice uznemirava posjednika u njegovom posjedu i na taj nain mu oteava
vrenje faktike vlasti. Uznemiravanje se moe vriti na razne naine te je teko i priblino
nabrojati sve sluajeve smetanja posjeda. Najee se vri na zemljitu, prelazom preko tueg
zemljita, isputanjem otpadnih voda na tue zemljite i sl.
Radnje smetanja mogu se vriti na vie naina, i to injenjem, neinjenjem, faktikim
radnjama, te verbalno.
Posjedovna zatita prua se svim posjednicima koji imaju pravo na posjed, ak i onima koji
to pravo nemaju (viciozan posjed) iz razloga to se u posjedovnom sporu ne dokazuje pravo
na posijed ve posljednji faktiki mirni posjed.2

Da bi dolo do zatite prava na posjed, moraju biti ispunjena dva uslova:

1 l. 80 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Slubene novine FBIH 06/98)
2 A. Raspor, Posjed i zatita posjeda po Zakonu o vlasnikopravnim odnosima i
sudskoj praksi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 12/81, str. 95134;
4

da postoji posjed (gdje nema posjeda nema ni njegove zatite),

povreda posjeda (oduzimanje ili smetanje posjeda);

U smetanju posjeda posjednik ima pravo i mogunost da se na dva naina titi od

uznemiravanja i oduzimanja posjeda:
1) Samopomo posjednik ima pravo na samopomo protiv onoga ko ga neovlateno
uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo pod uvjetom da je opasnost neposredna,
da je samopomo nuna i da nain njenog vrenja odgovara prilikama u kojima postoji
opasnost.3 Samopomo predstavlja izuzetno pravno sredstvo zatite posjeda putem
vlastite snage i sredstava bez uea dravnih organa.
2) Sudska zatita smatra se redovnom zatitom posjeda koja se ostvaruje u parninom
postupku tubom radi vraanja posjeda i tubom zbog uznemiravanja posjeda (tuba
zbog smetanja posjeda).
Ukoliko se tuitelj prije podnoenja tube zbog smetanja posjeda posluio pravom
samopomoi, nema pravo na sudsku zatitu.
Postupak zatite posjeda regulisan je Zakonom o parninom postupku u petom dijelu,
XXVIII glavi, odredbama lanova 423-427.4

Samopomo
3 l. 81 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Slubene novine FBIH 06/98)
4 Slubene novine FBIH, br. 53/03
5

Samopomo je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan nain odbije
neovlateno smetanje posjeda. Posjednik se moe koristiti samopomou protiv svakoga
onoga koji ga neovlateno uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo. 5 Samopomo se moe
koristiti pod sljedeim pretpostavkama: da je opasnost od smetanja neposredna, da je
samopomo nuna, jer bi sudska zatita stigla prekasno i da nain samopomoi odgovara
prilikama u kojima postoji opasnost, to podrazumijeva da poduzete mjere, po vrsti i
intenzitetu, ne smiju prei granicu koju nalae svrha njohovog poduzimanja.
Pravo na samopomo se gasi 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja smetanja, a
svakako godinu dana od uinjenog smetanja.
Na primjer, tuenik nije postupao protupravno kada je silom odmakao dio rampe tj. jedan
njezin krak, koji se nalazio na nekretnini tuitelja, jer posjednici imaju pravo na samopomo
protiv onih koji ih neovlateno uznemiruju u posjedu uz uslov da je opasnost neposredna, da
je samopomo nuna, te da nain njezina izvrenja odgovara prilikama u kojima opasnost
postoji.

Sudska zatita

5 Petar Klari, Martin Vedri, Graansko pravo, Narodne novine; Zagreb, 1996.,
str. 179.
6

Pravo na takvu zatitu ostvaruje se u posebnom, hitnom postupku - postupku za smetanje

posjeda. Postupak se pokree tubom zbog smetanja posjeda posjedovnom tubom. Zatita
se prua prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na
posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika.
Tuitelj moe biti samo onaj koji je do trenutka smetanja bio posljednji mirni posjednik.
Aktivno su legitimirani i neposredni i posredni posjednik prema treem koji je poinio
smetanje.
Posredni i neposredni posjednik ovlateni su na zatitu zbog smetanja posjeda koje poine
jedan drugom, s tim da posredni posjednik nije ovlaten staviti zahtjev za zatitu svog
posrednog posjeda od smetanja koje poini neposredni posjednik ako bi za odluivanje o tom
zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.
Aktivno je legitimiran i svaki suposjednik na zatitu od samovlasnog smetanja od strane tree
osobe, a od drugih suposjednika samo ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjeg suposjeda
ili ako su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti na stvari. Zakon o
vlasniko-pravnim odnosima uskrauje suposjedniku aktivnu legitimaciju u sluaju da je
smetanje suposjeda poinio drugi suposjednik ako bi za odluivanje o njegovu zahtjevu za
zatitu suposjeda bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.6
Na zatitu posjeda koji je s ostavitelja preao na nasljednike ovlaten je svaki nasljednik
prema treoj osobi, osim ako objektom posjeda upravlja izvritelj oporuke ili skrbnik
ostavine, u kojem sluaju njemu pripada zahtjev na zatitu tog posjeda.

Tuenik odnosno pasivno legitimirani moe biti onaj koji je izvrio in smetanja, onaj koji je
dao nalog za smetanje, kao i onaj u ijem je interesu poinjeno smetanje.

Tuba se mora podii u roku od 30 dana, raunajui od dana kad je tuitelj saznao za smetanje
i za poinitelja, ali najkasnije u roku od 1 godine od nastalog smetanja.
6 Petar Klari, Martin Vedri, Graansko pravo, Narodne novine; Zagreb, 1996.,
str. 180.
7

Tubeni zahtjev je usmjeren na to:

1.da se utvrdi da je tuenik poinio smetanje tuiteljevog posjeda,
2.

da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja,

3.

da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue.

Tuenik se moe braniti stavljanjem prigovora, te moe navesti:

1.

pomanjkanje aktivne legitimacije tvrdi da tuitelj nije posjednik,

2.

pomanjkanje pasivne legitimnosti - tvrdi da nije izvrio in smetanja,

3.

pomanjkanje animusa turbandi tvrdi da uope nije bio svjestan da ini smetanje,

4.

pomanjkanje protupravnosti smetanja npr. sudski ovritelj je izvrio deloaciju

na temelju pravomone i ovrne sudske presude,

5.

protek prekluzivnog roka,

6.

vicioznost posjeda tuenik tvrdi da je tuitelj prema njemu viciozni posjednik i da

nije izvrio smetanje posjeda samovlasno vraajui sebi posjed stvari.

Postupak zbog smetanja posjeda zavrava rjeenjem koje je konano.

Posljednji mirni posjed

Prvi uslov da bi se pruila sudska zatita je da posjed bude posljednji mirni posjed. Sam
zakonodavac pruio je zatitu samo posljednjem mirnom faktikom posjedniku reguliui da
sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju pri emu nisu od
uticaja pravo na posjed, pravni osnov i savjesnost posjednika.7
injenicu posljednjeg mirnog faktikog posjeda mora dokazati tuitelj. Dokazivanje zavisi o
konkretnom faktikom odnosu tuioca prema stvari, odnosno pravu i nije potrebno da tuilac
konkretnu stvar ima u neposrednoj vlasti ili detenciji.
Isticanjem posjeda mirnim eli se naglasiti da se ne radi o posjedu koji je steen silom,
potajno ili zloupotrebom povjerenja.
Za pruanje zatite nije od uticaja koliko je mirni posjed trajao, zatitu uiva svaki posjed i
nezakonit i nesavjestan.

Smetanje ili oduzimanje posjeda

Drugi uslov koji se mora ispuniti za pruanje sudske zatite je nastalo smetanje posjeda.
injenicu smetanja posjeda u sudskom postupku takoer mora dokazati tuitelj.
Smetanje predstavlja svaki akt kojim se onemoguuje ili ometa normalno vrenje faktike
vlasti na stvari koja sainjava posjed. Zakonodavac razlikuje dva vida smetanja posjeda:

oduzimanje posjeda dovodi do oduzimanja stvari posjedniku,

uznemiravanje svako ometanje posjeda koje ne rezultira oduzimanje stvari.

Smetanje posjeda moe biti uinjeno na vie naina:

7 l. 83 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Slubene novine FBIH 06/98)
9

poziivnim radnjama (ukoliko je tueni ometao mogunost vrenja faktike vlasti nad

stvari),
negativnim radnjama (ukoliko je prestao initi ono to je bio duan initi),
neposrednim radnjama (direktno fiziko i prostorno zadiranje u posjed tuitelja),
posrednim radnjama (indirektno smetanje bez fizikog i prostornog zadiranja u

posjedovnu sferu tuitelja),

verbalno (u ovom sluaju to trebaju biti tako ozbiljne izjave da posjednik odustane od
vrenja faktike vlasti).

Svako smetanje posjeda predstavlja promjenu do tada postojee vlasti. Obzirom da se

posjedovnom tubom trai zatita ili uspostava prijanjeg stanja posjeda stvari ili prava, za
pruanje zatite nuno je da je smetanje posjeda zaista nastupilo, a ne da se ono moe
oekivati.
U praksi smetanje i oduzimanje posjeda se meusobno pribliavaju pa je teko povui jasnu
granicu izmeu smetanja i oduzimanja posjeda. esto se deava da oduzimanje posjeda stvari
i uznemiravanje postoje u istom sluaju, npr. kada tueni na granici sa zemljutem tuioca
izgradi objekat. Time je tuiocu oduzeo jedan dio zemljita a istovremeno ga i ometa u
mirnom koritenju zemljita, obzirom da se njegova stvar nalazi na zemljitu tuioca.
Bitna pretpostavka da bi se neije ponaanje moglo okvalificirati kao smetanje posjeda je
svijest inioca da time mijenja posjedovno stanje. Ukoliko ne postoji svijest o mijenjanju
posjeda ne moe se pruiti sudska zatita posjedniku.
Dakle, nije svako oteenje tue imovine ujedno i smetanje posjeda jer ono mora u sebi nositi
znakove svjesnog zadiranja u tui posjed. Zbog toga e se smatrati da postoji smetanje
posjeda i onda kada ne postoji namjera da se pribavi posjed ali postoji svijest o tome da se
ulo u podruje tueg posjeda.8

Zakljuak
8 Vrhovni sud BiH, Gzz-64/70
10

Karakteristino za posjed je da se uprkos zatiti koju mu prua pravni poredak ne pretvara u

pravo. Upravo zbog toga to posjed nije pravo u posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu
na posjed ve samo o injenici posljednjeg mirnog posjeda i inu smetanja. Posjedovnom
tubom moe se postii najvie to da se uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo
prije smetanja.
Obzirom da posjed nije pravo posjedovnom parnicom se spor ne rjeava apsolutno i
definitivno. To znai da se pitanj prava moe nakon parnice smetanja posjeda konano rijeiti
u redovnoj vlasnikoj parnici gdje se ispituje koja je od spornih stranaka ovlatena da dri
stvar u posjedu, tj. ko ima pravo na posjed.
Posjedovna zatita ima za cilj zatitu posjednika, obzirom da je osloboen dokazivanja prava
na posjed lice koje je izvrilo smetanje bit e osueno ak i ako ono samo ima pravo na
posjed. S druge strane, zatita pruena u ovom postupku je provizorna i privremena i
posjednik e biti zatien samo dok se u redovnom petitornom postupku ne raspravi pitanje
prava na posjed, njegove zakonitosti i sl., kada e sud donijeti konanu odluku da li
posjedniku pripada i pravo na posjed ili ne.

TUBA
11

Zbog smetanja posjeda stvari na

osnovu lana ___________________
(Navesti lan materijalnog zakona i lan ZPP-a)

Vrijednost spora: _______________KM

Osnov za nadlenost suda je lan _____
__________________________________
(Broj lana ZPP-a za mjesnu i broj lana
zakona o sudovima za stvaru nadlenost)

U ______ primjeraka sa _____ priloga

Tueni je vlasnik stana u ____________________ u ulici ____________________ na

prvom spratu, a tuilac je vlasnik stana u prizemlu stambene kue.
Uz stan iji je vlasnik tuilac nalazi se ve-kuhinja koju koristi tuilac od ________ godine.
Dokaz: - ugovor o kupoprodaji stana
- sasluanje svjedoka
- sasluanje stranaka

Tueni je dana ______________ bez saglasnosti tuioca i bez znanja drugoh vlasnika
stanova otkljuao ve-kuhinju, iz nje iznio stvari tuioca, a zatim smjestio svoje stvari koje je
do tada drao na balkonu.
Dokaz: - sasluanje svjedoka
- sasluanje stranaka
Ovim postupkom tueni je izvrio smetanje posjeda tuioca zbog ega tuilac predlae da
sud, nakon odrane glavne rasprave i izvedenih dokaza, donese:

RJEENJE
12

Utvruje se da je tueni ___________________ iz ________________ na dan __________

Godine, izvrio smetanje posjeda na tetu ________________ iz _______________ na taj
nain to je neovlateno i bez saglasnosti tuioca otkljuao ve-kuhinju u ulici ____________
broj _________ u _____________ iznio tuioeve stvari i u istu smjestio svoje stvari ime je
tuioca liio dravine navedene prostorije.
Nalae se tuenom ______________ da u roku od pet dana iznese sve stvari koje je unio u
tuioevu ve-kuhinju i istu preda tuiocu ______________ u dravinu i slobodno
raspolaganje pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
Istovremeno se predlae, ukoliko tueni, u skladu sa odredbama lana 182. ZPP-a, ne
dostavi pismeni odgovor na ovu tubu u zakonskom roku, da sud donese presudu kojom
usvaja tubeni zahtjev (presudu zbog proputanja).

U __________________
(Mjesto)
Datum ______________

Tuilac
_____________________________
(Potpis)

Literatura
13

1.
2.
3.
4.

Petar Klari i Martin Vedri, Graansko pravo, II dio Stvarno pravo

Zakon o vlasniko-pravnim odnosima Federacije BiH
Slubene novine Federacije BiH
A. Raspor, Posjed i zatita posjeda po Zakonu o vlasnikopravnim odnosima i

sudskoj praksi
5. http://www.egzemplar.com/pojedini-ugovor/tuzba-radi-smetanja-posjeda-2004-295

14