INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

PRAVNI FAKULTET

Seminarski rad iz predmeta

Nasljedno pravo
Tema: Nasljedno-pravni ugovori

Mentor: Student:
Doc.dr.sc Biković Arnad
Halid Ganija

Travnik, Decembar 2013. godine

Sadrzaj:

1. Uvod
2. Nasljedno-pravni ugovori
2.1 Ugovor o nasljedjivanju,buducem nasljedstvu ili legatu
2.2 Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota
2.3 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju
3. Literatura

2
 1. UVOD

Zakon o nasljedjivanju FNRJ iz 1955. godine, kao i sada vazeci zakoni o

nasljedjivanju republika i pokrajina, regulisu u poglavlju o nasljedno-pravnim
ugovorima cetiri ugovora: ugovor o nasljedjivanju, ugovor o buducem nasljedstvu
i legatu, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota i ugovor o dozivotnom
izdrzavanju.Navedeni ugovori nazivaju se “nasljedno-pravnim” ugovorima.
Medjutim, iz sadrzine ovog poglavlja Zakona o nasljedjivanju i samog naslova
postoji nesumnjiva kontradikcija. Ovo stoga, sto su nasljedno-pravni ugovori u
pravom smislu, ugovor o nasljedjivanju i ugovor o buducem nasljedstvu ili legatu,
zabranjeni izricitim zakonskim odredbama.Druga dva ugovora- ugovor o
dozivotnom izdrzavanju, koji u biti ne proizvodi nikakva nasljedno-pravna
dejstva,vec se radi o klasicnom obligacionom ugovoru, i ugovor o ustupanju i
raspodjeli imovine za zivota,koji samo djelimicno proizvodi nasljedno-pravna
dejstva- dopustena su i oni regulisu pravne poslove medju zivima.1

Dakle nasljedno-pravne ugovore koje pominje Zakon o nasljedjivanju ne mozemo

shvatiti kao ugovore o nasljedjivanju koji bi imali znacenje valjanih pravnih
osnova pozivanja na nasljedstvo,vec ih treba shvatiti kao ugovore s odredjenim
nasljedno-pravnim elementima ili bolje receno,kao obvezno-pravne ugovore koji
pored primarno predvidjenih i namjeravanih obvezno-pravnih efekata proizvode
sekundarno i odredjene nasljedno-pravne efekte.2

Nasljedno-pravne ugovore koje pominju Zakon(i) o nasljedjivanju obradicemo

onim redoslijedom kojim su poredani u zakonskom tekstu.Dakle, prvo ugovori o
nasljedjivanju i o buducem nasljedstvu ili legatu, zatim ugovor o ustupanju i
raspodjeli imovine za zivota i ugovor o dozivotnom izdrzavanju.Ovom
posljednjem ugovoru bit ce posvecena najveca paznja jer se on najvise javlja u
praksi.

1
N.Subotic-Konstantinovic,Naslednopravni ugovori,Enciklopedija imovinskog prava i prava udruzenog
rada,Beograd,1978,str 346-347
2
B.Vizner,Gradjansko pravo u teoriji i praksi,knjiga II,Osijek,str 83-84

3
 2. NASLJEDNO-PRAVNI UGOVORI

2.1 UGOVOR O NASLJEDJIVANJU,

BUDUCEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU

Ugovor o nasljedjivanju je pravni posao za slucaj smrti,kojim se ugovornici

medjusobno odredjuju za nasljednike, ili jedan ugovornik odredjuje drugog za
nasljednika.3Prema tome, ugovor o nasljedjivanju je takav ugovor kod koga se
vrsi raspolaganje imovinom za slucaj smrti i on predstavlja osnov za pozivanje
na nasljedje u onim pravnim sistemima koji ga ne zabranjuju.U nasem pravu
kako u Zakonu o nasljedjivanju iz 1955 godine,tako i u Zakonima o
nasljedjivanju republika i pokrajina,ugovor kojim neko ostavlja svoju
zaostavstinu ili njen dio svome saugovaracu ili trecem licu je nistav.4
Isto tako nistav je ugovor kojim neko otudjuje nasljedstvo kome se nada kao i
svaki ugovor o nasljdstvu treceg lica koje je jos u zivotu.5

Zakon proglasava i nistavnim ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi,kojim se

jedan ugovarac nada iz nasljedstva koje jos nije otvoreno.Ugovor o
nasljedjivanju te ugovor o buducem nasljedstvu ili legatu dozvoljen je u vecini
evropskih pravnih sistema.Ovim ugovorom nisu se mogla povrjediti prava
ostalih nasljednika ni nuzni dio kao sto se nuzni dio nije smio povrjediti ni
testamentarnim raspolaganjem.6

2.2 UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI

IMOVINE ZA ZIVOTA

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota je dvostrani formalni pravni

posao inter vivos koji se sklapa izmedju pretka i njegovih potomaka ili bracnog
druga.Ovim ugovorm predak za zivota ustupa i rasporedjuje svojim potomcima
cijelu svoju imovinu ili njen dio,ako se s tim saglase sva djeca i drugi potomci
pretka koji ce po zakonu biti pozvani na nasljedje.

3
N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i prava udruzenog
rada,Beograd,1978,str 556
4
Cl.106 ZNBiH
5
Cl. 107 ZNBiH
6
L.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1930,str 315

4
 Najvaznije karakteristike ovog ugovora su sljedece:

Ovaj ugovor je dvostrani pravni posao,gdje se kao ugovorene strane javljaju

predak-ustupilac s jedne strane i njegovi potomci,djeca i bracni drug sa druge
strane.Zakon o nasljedjivanju izricito prepisuje da predak moze pravnim
poslom medju zivima ustupiti i razdjeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim
svojim potomcima.7Iz ove zakonske odredbe moze se zakljuciti da ovim
ugovorom ne moze biti obuhvacen i bracni drug ustupioca.Medjutim jednom
drugom odredbom Zakon propisuje da ustupilac moze ustupanjem i
raspodjelom obuhvatiti i svog bracnog druga,uz njegov prostanak.8
U slucaju da bracni drug ne bude obuhvacen ustupanjem i
raspodjelom,njegovo pravo na nuzni dio ostaje neokrnjeno.U ovom slucaju
ustupanje i raspodjela ostaju punovazni,samo se prilikom utvrdjivanja
vrijednosti zaostavstine radi odredjivanja nuznog dijela bracnog druga dijelovi
ostavioceve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao
poklon.Ustupanje i raspodjela imovine su punovazni samo ako su se s tim
saglasili sva djeca i drugi potomci ustupiocevi koji ce po zakonu biti pozvani
da naslijede njegovu zaostavstinu.Medjutim, ustupanje i raspodjela imovine
ostaju punovazni ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavioca,a
nije ostavio potomka ili se odrekao nasljedja,ili je iskljucen iz nasljedja kao
nedostojan.

Ugovor o ustupanji i raspodjeli imovine za zivota je formalan pravni

posao.Naime, sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine mora biti sastavljen u
pismenoj formi i ovjeren od strane suda.Prilikom ovjere sudija ce procitati
sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma.

Predmet ovog ugovora moze biti cjelokupna imovina ustupioca ili samo jedan
njen dio ali samo sadasnja imovina ustupioca.Naime ugovorom se ne smije
raspodjeljivati buduca imovina niti se smije ugovarati kako ce se raspodijeliti
imovina koja se bude zatekla u ustupiocevoj zaostavstini.9

Pravna dejstva ugovora:

Prilikom ustupanja i raspodjele ustupilac moze za sebe ili za svog bracnog

druga,ili za koje drugo lice zadrzati pravo plodouzivanja u svim ustupljenim
stvarima ili nekim od njih ili ugovoriti dozivotnu rentu u nature ili novcu ili
dozivotno izdrzavanje ili kakvu drugu naknadu.Ako se plodouzivanja ili
dozivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog bracnog druga zajedno, u
slucaju smrti jednog od njih,plodouzivanje ili renta pripada u cjelini
prezivjelom bracnom drugu do njegove smrti,ako nije nista drugo
ugovoreno,ili ako drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja.

7
Cl. 109 ZNBiH
8
Cl. 115 ZNBiH
9
Prof.dr.Drago Bago,Prof.dr.Nerimana Traljic,Zdravko M.Petrovic,mr.Meliha Povlakic.Osnovi nasljednog
prava,(prvo izdanje),Sarajevo,1991,str 30

5
 Potomci izmedju kojih je ustupilac razdjelio imovinu ne odgovaraju za njegove
dugove,ako nije sta drugo odredjeno prilikom ustupanja i raspodjele.Povjerioci
ustupiocevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu po uslovima predvidjenim za
pobijanje raspolaganja bez naknade.Pobijanje duznikovih pravnih radnji vrsi se
podizanjem tuzbe tkzv. action.pauliana.10

Ako je ugovor punovazan,dijelovi koji pripadaju pojedinim potomcima ne

moraju biti jednaki ni po kvaliteti ni po velicini.Takodje se moze dogoditi da
su neki od njih po teretima, dok drugi nisu.U nasim zakonima o nasljedjivanju
nema nikakvih pravila o tome.
Kad predak koji je za zivota izvrsio ustupanje i raspodjelu imovine
umre,njegovu zaostavstinu sacinjavace ona imovina koja nije bila obuhvacena
ustupanjem i raspodjelom kao i dobra koja je naknadno stekao.
Ako se ustupanjem i raspodjelom nije saglasio neko od nasljednika,dijelovi
imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa
njima ce se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima ucinjenim
nasljednicima.Ustupljeni dijelovi imovine ce se smatrati kao poklon i u slucaju
kada se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvrsenih sporazumno sa svim
nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglasen za
umrlog.

Prestanak ugovora:

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota ima i obligacionopravna i

nasljednopravna dejstva.Nacini prestanka ugovora u pojedinim slucajevima
mogu biti obligacionopravnog, a nekim drugim slucajevima nasljednopravnog
karaktera.Tako zbog povrede nasljednih prava potomaka koje mogu nastati kao
posljedica ustupanja i raspodjele, ugovor ce se smatrati nevazecim ako se svi
potomci koji su zivi u momentu ustupioceve smrti nisu saglasili.Takodje,
ugovor ce biti nistav i u slucaju kada se ustupiocu rodi dijete poslije
zakljucenja ugovora ili ako se pojavi nasljednik koji je bio proglasen za
umrlog.
U svim slucajevima kada je ugovor nevazeci,svako ustupanje i raspodjela
tretira se kao poklon nasljednicima za zivota i uracunava se u njihov nasljedni
dio.11
Najcesci prestanak ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota je
opozivanje.Ustupilac ima pravo da zahtjeva da mu potomak vrati ono sto je
primio ustupanjem i raspodjelom ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost
prema njemu.Isto pravo ima ustupila ako potomak ne daje njemu ili kome
drugome izdrzavanje odredjeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati
dugove cija mu je isplata nalozena istim poslom.U drugim slucajevima osim
nedavanja izdrzavanja,kad potomak ne izvrsava terete koji su odredjeni
ugovorom o ustupanju i raspodjeli, sud ce ,vodeci racuna o vaznosti tereta za
ustupioca i o ostalim okolnostima slucaja, odluciti da li ustupilac ima pravo da
zahtjeva vracanje date imovine, ili samo pravo da trazi prinudno izvrsenje
tereta.12

10
Cl.280-285 Zakon o obligacionim odnosima
11
N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i prava udruzenog
rada,Beograd,1978,str 587
12
Cl. 118 ZNBiH

6
 Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono sto je primio prilikom ustupanja
i raspodjele moci ce da zahtjeva svoj nuzni dio poslije smrti ustupioca ako nije
iskljucen iz nasljedja niti se odrekao nasljedja.Pri izracunavanju njegovog
nuznog dijela dijelovi imovine koje je ostavilac za zivota ustupio i raspodjelio
ostalim potomcima smatrace se kao polon.

Pitanja opravdanosti ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota u

nasem pravu:

Osnovni cilj zakljucenja ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota

jeste da se predak obezbjedi, posto vise sam nije u mogucnosti da privredjuje
te da na taj nacin dodje do sigurne egzistencije pod stare dane.S druge strane
potomci su na ovaj nacin u mogucnosti da dobiju sva dobra na koja mogu da
racunaju i da se osamostale.Kod nas u praksi izuzetno rijetko nalazimo
slucajeve ustupanja i raspodjele imovine za zivota.Vjerovatni razlog jeste
postojanje ugovora o dozivotnom izdrzavanju koji je teretni pravni posao
medju zivima i koji na efikasniji nacin obezbjedjuje i pretke i potomke.
Jedino opravdanje ovog ugovora vidi se u namjeri pretka da besteretnim
raspolaganjem ustupi svoju imovinu za rad sposobnijim i mladjim potomcima
koji na osnovu ovog ugovora ako su se svi nasljednici saglasili sticu i prije
smrti ustupioca svojinu na ustupljenim dobrima sto za njih znaci zasnivanje
samostalne egzistencije.13
Moze se reci da ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota i pored toga
sto je dozvoljen Zakonima o nasljedjivanju republika i pokrajina,ipak ima malu
primjenu u nasem pravu.Stoga se mozemo saglasiti sa onim misljenjima koja
idu za tim da izrazavaju sumnju u opravdanost unosenja ovog pravnog institute
u nase pravo.14

2.3 UGOVOR O DOZIVOTNOM IZDRZAVANJU

Dozivotno izdrzavanje je pravna ustanova koja se javila jos u srednjem

vjeku.Imanje koje je stekao seljak predstavljalo je njemu sigurnost da ce u
starosti sebi obezbjediti izdrzavanje i njegu.On je to postizao tako da je imanje
ustupao nekom mladjem licu,koje ce imanje obradjivati i koje ce mu ostati
nakon smrti ovog starijeg,a za uzvrat bilo je duzno starije lice izdrzavati.
U nasem pravu do donosenja zakona o nasljedjivanju iz 1955 godine, nisu
postojali propisi koji su regulisali ovaj ugovor.Ipak u praksi su bili cesti i imali
su razlicite oblike i nazive.Tako su zakljucivali ugovor o nasljedjivanju,ugovor
o zajednici zivota,rada i imanja,ugovor o predaji i sl.Kod svih ovih ugovora cilj
je bio isti-da jedan od ugovornika na drugog prenese svojinu odredjenih stvari
ili neka druga prava, a da mu drugi ugovornik obavezuje da mu u naknadu za
to pruzi dozivotno izdrzavanje.15

13
N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i prava udruzenog
rada,Beograd,1978,str 588
14
B.Blagojevic,Nasledno pravo,VI izdanje,str.276
15
Zbirka sudiskih odluka,knjiga VII,odlomak 178

7
 Pojam ugovora o dozivotnom izdrzavanju:

Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je ugovor kojim se jedan ugovarac

obavezuje da izdrazava dozivotno drugog ugovaraca,ili neko trece lice a u
kome drugi ugovarac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen
dio u nasljedje.Dakle,ovo je u biti ugovor o otudjivanju uz naknadu cijele ili
djela imovine koja pripada primaocu izdrzavanja u vrjeme zakljucivanja
ugovora,cija je predaja davaoca izdrzavanja odlozena do smrti primaoca
izdrzavanja.U cl. 120 st. 1 ZNSRBiH izricito je odredjeno da ovaj ugovor nije
ugovor o nasljedjivanju kao osnova pozivanja na nasljedje, vec se radi o
obicnom obligacionom ugovoru sa odredjenim nasljednopravnim
elementima.16

Karakteristike ugovora o dozivotnom izdrzavanju:

Jedan od najvaznijih karakteristika ovog ugovora je ta da je on nastao onda

kada su se ugovaraci dogovorili oko njegove sadrzine,sastavili su pismenu
ispravu o tome,potpisali je, te ovjerili od strane suda.Prilikom ovjere ugovora
sudija ce procitati ugovor i upozoriti ugovarace na posljedice ugovora.Ugovor
o dozivotnom izdrzavanju se ne moze zakljuciti putem pomocnika cime bi se
zeljelo dati ozbiljnost pri zakljucenju ugovora.17
Ugovor o dozivotnom izdrzavanju se moze zakljuciti samo u pismenom
obliku,jer u protivnom ovakav ugovor nece proizvoditi pravno dejstvo.Bitno je
i to da ugovor o dozivotnom izdrzavanju ne moze proizvesti pravno dejstvo
bez ovjere od strane suda.
Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je dvostrano obavezan i teretan sto znaci da
za svaku stranku ugovornicu nastaju iz ugovora odredjene obaveze te da svaki
ugovarac prima naknadu za ono sto daje drugom.Jedna od karakteristika
ugovora o dozivotnom izdrzavanju je i ta da ima elemenat aleatornosti jer
davalac izdrzavanja u momentu zakljucenja ugovora ne zna koliko ce dugo
davati izdrzavanje odnosno koliko cee primalac izdrzavanja biti u zivotu.Kod
ovog ugovora nije izvjestan ekonomski efekat posla koji stranke ugovaraju.

Uslovi za zakljucenje ugovora:

Subjekti ugovora o dozivotnom izdrzavanju su davalac izdrzavanja i primalac

izdrzavanja.U pravnoj teoriji vlada misljenje da primalac izdrzavanja moze biti
samo fizicko lice.18Ovo iz razloga sto je cilj zakljucenja ovog ugovora
obezbjedjenje egzistencijalnih potreba fizickog lica.Fizicko lice mora biti
potpuno poslovno sposobno.Kao primalac izdrzavanja se ne bi moglo pojaviti
ni maloljetno lice,jer postoji zakonska obaveza izdrzavanja maloljetnika od
strane roditelja.Davalac izdrzavanja moze biti svako fizicko i pravno lice.
Izmedju davaoca izdrzavanja i primaoca mora postojati saglasnost volja da bi
ugovor bio pravno valjan.Ugovorne strane se tacno moraju sporazumjeti sta je
cija obaveza.Tako se mora znati koju stvar ili pravo prenosi primalac
izdrzavanja kao i koja davanja treba da pruzi davalac izdrzavanja.

16
ZNSBiH cl.120 st.1
17
Zbirka sudskih odluka,knjiga IV,sv. 3,odl. Br. 393
18
Lj.Milosevic,Obligaciono pravo,Beograd,1972,str348

8
Predmet ugovora je dvojak, jer su duznici obe ugovorne stranke.Predmet
obaveze davaoca izdrzavanja se sastoji u tome da on cini razna davanja i
cinjenja u cilju obezbjedjenja izdrzavanja primaoca izdrzavanja.Predmet
obaveze primaoca izdrzavanja moze biti neka stvar ili neko imovinsko pravo
koje se moze prenijeti na davaoca.

Obaveze primaoca bi bile sljedece:

- da stvar prenese u vlasnistvo davaoca odnosno da mu ustupi pravo na nacin

kako je to ugovorom odredjeno
- da primi izdrzavanje odnosno ispunjenje od strane davaoca izdrzavanja kako
je to ugovorom odredjeno

Obaveze davaoca izdrzavanja bi bile:

- Davanje stana davaocu izdrzavanja

- Davanje hrane,pica
- Zadovoljavanje licnih i drugih potreba
- Njega,lijecenje i rehabilitacija u slucaju bolesti
- Sahrana poslije smrti primaoca izdrzavanje prema odredbama ugovora

Prestanak ugovora o dozivotnom izdrzavanju:

Ugovor o dozivotnom izdrzavanju moze prestati na vise nacina i iz raznih

uzroka.
Smrt primaoca izdrzavanja je jedan od najcescih uzroka za prekid ugovora
o dozivotnom izdrzavanju.Smrcu primaoca izdrzavanja ugovor prestaje da
proizvodi dalje dejstvo,on se gasi.
Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o dozivotnom
izdrzavanju i nakon sto je pocelo njegovo izvrsenje.Ukoliko se
sporazumom ne odredi vrjeme raskida od kada dejstvuje raskid, ugovor ce
se smatrati raskinutim od dana postizanja sporazuma od raskidu.
Svaka strana moze trazit raskid ugovora ako druga strana ne izvrsava svoje
obaveze.Pri ovome treba voditi racuna da primalac izdrzavanja nema pravo
traziti raskid ugovora zbog neizvrsenja obaveze davaoca kada se ugovor u
odnosu na primaoca ispuanjava pa makar tu obavezu izvrsavao samo jedan
od davaoca izdrzavanja.Raskid ne bi mogao traziti ni primalac izdrzavanja
koji bez razloga odbija primate izdrzavanje,iako je davalac spreman izvrsiti
obavezu.
Smrt davaoca izdrzavanja ne dovodi automatski do prestanka ugovora o
dozivotnom izdrzavanju kao sto smrt primaoca izdrzavanja dovodi do ove
posljedice.U slucaju smrti davaoca izdrzavanja njegove obaveze prelaze na
njegovog bracnog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedje
ako oni to pristanu.Ako oni na to ne pristanu ugovor se raskida i oni
nemaju pravo da traze naknadu za ranije dato izdrzavanje osim u slucaju
ako nisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze.Tada mogu traziti naknadu
od primaoca izdrzavanja.Sud ce naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni

9
 uzimajuci u obzir pri tome imovinske prilike primaoca izdrzavanja i lica
koja su bila ovlastena na produzenje ugovora o dozivotnom izdrzavanju.19

Uticaj ugovora o dozivotnom izdrzavanju na sastav zaostavstine:

Osnovno dejstvo ugovora o dozivotnom izdrzavanju cak i kada je naknada

odlozena do smrti primaoca izdrzavanja jeste da imovina koja je predmet
ugovora o izdrzavanju ne spade u zaostavstinu ostavioca.20Prilikom
sastavljanja smrtovnice maticar je duzan da utvrdi da li je umrli eventualno
ostavio ugovor o dozivotnom izdrzavanju.Ako ovo nije ucinio maticar, to
ce biti zadatak suda u toku priprema za ostavinsku raspravu.Kada
ostavinski sud utvrdi da je ostavilac zakljucio ugovor o dozivotnom
izdrzavanju te da je tim ugovorom otudjio svoju imovinu donijece rjesenja
da se zaostavstina ne raspravlja.Na osnovu ovog rjesenja i ugovora davalac
izdrzavanja ce moci prenijeti na sebe nepokretnostti u zemljisno-knjiskom
uredu.Ukoliko sva imovina nije predmet ugovora o dozivotnom
izdrzavanju sud ce raspraviti pitanje imovine u ostavinskom postupku,ali
samo one koja nije obuhvacena ugovorom o dozivnotnom
izdrzavanju,posto je jedino ta imovina predmet zaostavstine.21

191919
Prof.dr.Drago Bago,Prof.dr.Nerimana Traljic,Zdravko M.Petrovic,mr.Meliha Povlakic.Osnovi nasljednog
prava,(prvo izdanje),Sarajevo,1991,str 37-38
20
S.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1981,str360
21
Prof.dr.Drago Bago,Prof.dr.Nerimana Traljic,Zdravko M.Petrovic,mr.Meliha Povlakic.Osnovi nasljednog
prava,(prvo izdanje),Sarajevo,1991,str 39

10
 3. LITERATURA

Prof.dr.Drago Bago,Prof.dr.Nerimana Traljic,Zdravko M.Petrovic,mr.Meliha Povlakic.Osnovi

nasljednog prava,(prvo izdanje),Sarajevo,1991,

S.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1981

Lj.Milosevic,Obligaciono pravo,Beograd,1972

N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i prava

udruzenog rada,Beograd,1978

B.Blagojevic,Nasledno pravo,VI izdanje

L.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1930

Zakon o nasljedjivanju,Sl. List SRBiH br.7/80-267,15/80-711)

11